Kako bi se osigurale zalihe hrane u budućnosti, ali i spriječile daljnje klimatske promjene, potrebno je što prije smanjiti proizvodnju i konzumaciju mesa. Ovo je preporuka najnovije studije koju su izradili stručnjaci s Cambridgea i Aberdeena.

Rast svjetske populacije, sve veća popularnost mesnih dijeta, pretvaranje šuma u pašnjake, upotreba gnojiva i emisija metana dovest će do porasta stakleničkih plinova za 80 posto u sljedećih 30 godina što će se direktno odraziti na klimatske promjene.

- Poljoprivredne prakse nisu nužno krive zbog toga, nego naš izbor hrane. Imperativ je pronaći način kojim bi se hrana osigurala u cijelom svijetu, ali ne na način širenja pašnjaka i usjeva - rekla je voditeljica studije, inače Slovenka, Bojana Bajželj, prenosi jutarnji.hr.

- Proizvodnja hrane je glavni razlog gubitka biološke raznolikosti. Osim toga ona i najvećim dijelom doprinosi klimatskim promjenama i zagađenju. Zbog toga je važan i naš izbor - dodala je znanstvenica.

Rješenje ovog problema, naučnici vidi u smanjenju otpada nastalog hranom i balansiranim dijetama koje podrazumijevaju manju uporabu mesa.

Prema studiji trenutni trendovi u prehrambenoj industriji pokazuju da će se do 2050. godine površina pašnjaka povećati za 42 posto, a uporaba gnojiva za 45 posto. Predviđa se i nestanak desetine netaknutih tropskih šuma.