Istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, usporedilo je stare karte i nove snimke 1500 šumskih predjela kako bi procijenilo koliko je vrsta drveća već izgubljeno i koliko će ih nestati do sredine stoljeća.

Utvrđeno je da je bi Amazona, šuma najveće bioraznolikosti na Zemlji, mogla biti stanište više od 15.000 vrsta. Između 36 i 57 posto njih mogu se klasificirati kao globalno ugrožene vrste prema kriterijima međunarodne "crvene liste".

Profesor Carlos Peres sa sveučilišta u Norwichu jedan je od 158 istraživača iz 21 zemlje koji su radili na studiji. On kaže da postoje velike praznine u znanju o životinjskih i bilnjim vrstama u Amazoni, od drveća i paprati do šišmiša i ptica, prenosi portal croenergo.eu.

"Naše istraživanje pokazuje da je više od polovice svih vrsta suočena s izumiranjem", istaknuo je Peres. "Na sreću, zaštićena područja i plemenski rezervati danas čine oko polovice Amazonskog bazena, na kojima žive dovoljno velike populacije većine ugroženih vrsta", dodao je.