Klimatske promjene predstavljaju dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od nekoliko desetina do miliona godina. U posljednjih nekoliko godina, brojne naučne studije pokazale su da je uticaj klimatskih promjena povezan s globalnim zagrijavanjem.

Posljedice su ogromne, globalno zagrijavanje moglo bi već u 2050. godini da prouzrokuje više od 500.000 smrti u svijetu zbog promjena u ishrani, prenaseljenosti i pada poljoprivredne proizvodnje, navodi se u studiji objavljenoj u naučnom časopisu "Lancet".

Riječ je o prvoj studiji koja je proučavala dejstvo klimatskih promjena na režim ishrane i tjelesnu težinu ljudi, kao i broj smrti koji bi time rezultovao u 155 zemalja polovinom 21. vijeka.

Brojne studije do sada su bile usmjerene na sigurnost hrane, ali malo je onih koje su proučavale šire dejstvo poljoprivredne proizvodnje na zdravlje, kaže vodeći naučnik Marko Springman sa Oksford univerziteta. 

Globalno zagrijavanje uzrokuje ekstremne meteorološke promjene poput olujnih kiša ili suše, a njihove posljedice su razorne za poljoprivredne prinose.

Ako se ne poduzme nikakva mjera u cilju smanjenja emisija s dejstvom staklene bašte, promjena klime mogla bi "za trećinu" da smanji rast količine hrane od danas do 2050. godine. 

Za pojedinca će to značiti u prosjeku 3,2 posto manje hrane na raspolaganju, 4 posto manjeg unosa voća i povrća i 0,7 posto manjeg unosa crvenog mesa u odnosu na 2010.

Nivoi mora svake godine sve više rastu, a na to utiče otapanje leda, prenosi Express.hr.

Pogledajte kako bi Zemlja izgledala da se sav led na njoj istopi: