Naučnici su prvo naslutili da bi koralni grebeni u Karipskom moru mogli biti dom mnogo većem broju vrsta riba nego što se do sada naslućivalo. Ali ono što su otkrili naučnici sa Tropskog istraživačkog instituta niko nije očekivao.
Ispostavilo se da je čak svaka peta vrsta riba, koju su otkrili na grebenima u Karibima do sada bila nepoznata.
Invazija tropskih riba — Jadran uskoro mrtav
Ispalo je da ''zona sumraka'', dubine između 130 i 309 metara, u tolikoj mjeri vrvi životom, da su naučnici utemeljeno taj pojas nazvali ''rarifotičnom zonom''.
Njihovo istraživanje se u prvom redu odnosi na podmorje uz obale otoka Kurasao na jugu Karipskog arhipelaga, a razlog zašto su tolike riblje vrste do sada ostajale neotkrivene, jeste to što su naučnici smatrali da pri donjoj granici preživljavanja korala naprosto ne vrijedi istraživati, jer tamo sigurno nema ničeg posebnog.
U zaključcima studije istraživači su objavili nekoliko veoma zanimljivih podataka.
Na primjer, procjenjuje se da na okeane otpada čak 95 posto svih živih vrsta na svijetu, a naučnici su sada na površini od samo 200 metara na grebenima u podmorju Kurasaoa otkrili čak 30 novih vrsta. Ogromna većina riba koje su tamo zatekli, uprkos tome što žive na samoj dubinskoj granici do koje dopire Sunčevo svjetlo, su živih boja, iako bi se po logici stvari očekivalo da boje u njihovom životu budu savršeno nebitne.
Ali najzanimljivije je objašnjenje istraživača za fenomen tolike životne raznolikosti i takvog festivala boja na dubinama na kojima se to ne bi očekivalo.
Oni veoma utemeljeno sumnjaju da je rarifotična zona na koralnim grebenima u Karibima odjednom postala tako naseljena zato što su ribe iz plićih područja pobjegle u dubine zbog klimatskih promjena.Raspada se bogat i složen ekosistem
More je u plićim pojasevima, posebno u tropskim predjelima, postalo toliko zagrijano usljed globalnog otopljavanja, da je za vrste koje su navikle na određene temperaturne okvire, tamo postalo nemoguće da prežive. One su stoga naprosto pobjegle u dublje vode, u područja koja su koji stepen hladnija. Motiv više za to im je bilo i to što su korali u plićim područjima, opet usljed lančane reakcije toplotnih i hemijskih posljedica prouzrokovanih klimatskim promjenama, od prije nekoliko godina širom svijeta počeli masovno da se ugibaju.
Posljedično je počeo da se raspada i bogat i beskrajno složen ekološki sistem na koralnim grebenima, što se najdramatičnije vidi u katastrofalnom odumiranju Velikog koralnog grebena uz istočne obale Australije.
