Astronomi su otkrili supermasivnu crnu rupu koja je svojom gravitacijom, kao u nekoj kozmičkoj paukovoj mreži, zarobila cijelih šest galaksija.
Novootkrivena crna rupa, koja ima milijardu puta veću masu od našeg Sunca, nastala je u ranim danima svemira, kada on nije bio star niti milijardu godina, piše Science Alert.
- Svemirske mrežne niti su poput niti paukove mreže - rekao je astronom Marko Minjoli (Marco Mignoli) iz Nacionalnog instituta za astrofiziku (INAF) u Bologni, prenosi Index.hr.
Dodao je da galaksije nastaju i rastu ondje gdje se križaju filamenti kojima teku struje plina.
- Tim strujama se napajaju galaksije i njihove centralne supermasivne crne rupe - kazao je Minjoli i dodao kako do sada nije bilo "dobrog objašnjenja" za postojanje toliko velikih crnih rupa u ranom svemiru.
U izvangalaktičkoj astronomiji, filamenti su svemirske strukture koje čine galaktički superskupovi. Izgledaju kao svjetlucave niti sastavljene od većeg broja galaksija.
Prema izvještaju ESO-a, cjelokupna mreža galaksija zarobljenih oko crne rupe veća je 300 puta od naše galaksije, Mliječnog puta. No ujedno se radi o jako teško uočljivim galaksijama, zbog njihovog slabog sjaja.
- Vjerujemo da smo vidjeli samo vrh sante leda i da smo za sada oko ove supermasivne crne rupe uočili samo nekoliko najsvjetlijih galaksija - rekla je astronomkinja Barbara Balmaverde iz opservatorija INAF u Torinu.
Prve crne rupe, za koje se vjeruje da su nastale nakon smrti prvih zvijezda, morale su vrlo brzo narasti da bi dosegle masu od milijardu sunaca u prvih 0,9 milijardi godina života svemira.
Astronomi se već neko vrijeme pitaju kako su prvotne crne rupe došle do dovoljne količine goriva koje im je omogućilo da narastu do tolikih veličina u jako kratkom vremenu. Novopronađena struktura nudi dobro objašnjenje za taj problem.
Naime, "svemirska paukova mreža" i njene galaksije sadrže dovoljno plina za preobrazbu centralne crne rupe u supermasivnog diva.
Sada dolazimo do sljedećeg pitanja - kako su uopće nastale toliko velike strukture slične mreži?
Astronomi smatraju da odgovor leži u tamnoj tvari. Naime, velika područja te nevidljive materije vjerovatno su u ranom svemiru privlačile velike količine plina. Plin i nevidljiva tamna tvar su nakon nekog vremena stvorili mrežne strukture pogodne za evoluciju galaksija i crnih rupa.
- Naše otkriće podupire hipotezu da su najudaljenije i najmasovnije crne rupe nastale i rasle unutar velikih područja s tamnom tvari koja se nalaze u velikim strukturama. Nismo mogli ranije uočiti te strukture zbog ograničene mogućnosti promatranja teleskopom - rekao je astronom Kolin Norman (Colin) sa Univerziteta Johns Hopkins u Baltimoru u SAD-u.
