Koga vidite na ovoj fotografiji? Ako je s vašim vidom sve u redu, trebali biste vidjeti Alberta Einsteina, ali ako na njoj vidite pin-up divu Marilyn Monroe, možda biste trebali posjetiti očnog ljekara.
Na maloj fotografiji trebali biste vidjeti Marilyn, no kako se fotografija povećava njen lik trebao bi nestajati, a umjesto njega trebali biste vidjeti lice jednog od najvećih genija.
Ovu klasičnu optičku iluziju osmislili su prije nekoliko godina neuronaučnici s Instituta za tehnologiju u Massachusettsu, a u svom novom videu AsapScience pojašnjava proces iza ovog "trika", koji možete doživjeti i ako se slika ne mijenja, ali vi se približavate i udaljavate od zaslona vašeg kompijutera.
- Ovisno o tome koliko se možemo fokusirati i "uloviti" kontrast, naše će oči uočiti detalje. Izbliza u principu možemo vidjeti sitnije detalje, poput Einsteinovih brkova i bora, ali kako se udaljenost povećava, slika postaje mutnija, a naša sposobnost da vidimo detalje se smanjuje - pojašnjava se u videu. Više ne vidimo značajke poput oblika usta, nosa i kose, već samo vidimo Marilyn Monroe, u što se možete uvjeriti ako pogledate sljedeći video.
Kako ova iluzija funkcioniše? Slika je nastala stavljanjem mutne slike Marilyn Monroe preko oštrije slike Alberta Einsteina. Detalji s visokom prostornom frekvencijom, poput onih na slici Einsteina, vidljive su kad ih gledate izbliza, dok su oni s niskom prostornom frekvencijom sa slike Marilyn Monroe vidljive kad ih gledate izdaleka. Kombiniranje dvaju takvih slika stvara jedinstvenu sliku koja se mijenja ovisno od udaljenosti od nje.
Tim s Instituta, predvođen doktoricom Aude Oliva, proveo je desetak godina stvarajući hibridnu optičku iluziju koja pokazuje da slike mogu biti skrivene s teksturama, riječima ili drugim objektima. Doktorica Oliva tvrdi da ova slika ne otkriva samo probleme s vidom, već može pokazati i kako mozak procesuira informacije. U jednoj studiji, sudionicima je pokazana ova hibridna slika na 30 milisekundi te su prepoznali samo značajke s niskom prostornom rezolucijom ili mutne komponente slike, ali kad su dobili 150 milisekundi, vidjeli su samo oštrije detalje u visokoj prostornoj rezoluciji, piše Daily Mail.
U drugom testu prikazana su im tužna lica u visokoj prostornoj rezoluciji i ljuta lica u niskoj prostornoj rezoluciji. Lica koja su išla preko bila su i muška i ženska. Kad su im prikazana na 50 milisekundi, sudionici su vidjeli ljuto lice, no nisu mogli odrediti spol osobe na slici. Doktorica Oliva tvrdi da naš mozak u određenim situacijama "bira" oštrije detalje, a u drugima samo opće značajke. Procesuiranje oštrijih detalja događa se kasnije od procesuiranja općih značajki. Slično je s ovim motociklom i biciklom.
Upotreba ovakvih hibridnih slika mogla bi pomoći oglašivačima da vide kako njihov logo ili slika izgledaju na različitim udaljenostima.
