LIFESTYLE

BUDUĆNOST PRED NAMA Hyperloop će prevoziti putnike brzinom od 1.223 km/h

Kreću radovi na testnoj pruzi

(N. K.)

3.11.2015

Budućnost je pred nama, za nekoliko sedmica kreću radovi na testnoj pruzi za novu, “petu vrstu prijevoza”, kako je Hyperloop okarakterizirao začetnik projekta Elon Musk, vlasnik Tesla Motorsa.

Ovoga puta nije riječ o električkim automobilma, već o kapsulama u vakumskim cijevima u kojima se prevoze putnici pri brzini od 1.200 km/h. Prevedeno, udaljenost između Los Angelesa i San Francisca Hyperloop bi prelazio za pola sata, što je dvostruko manje vremena od leta avionom.

Otkad je Mask prvi put predstavio ideju o Hyperloopu u javnosti 2013. godine, krenula je kampanja prikupljanja sredstava. Osnovan je i HTT ili Hyperloop Transportation Technologies, koja će i graditi testnu stazu za ovaj futuristički projekt u Kaliforniji. Treba napomenuti kako HTT nema nikakvih veza s Maskom ni njegovim kompanijama, što znači kako je Hyperloop prepustio svijetu, jer nema vremena voditi i ovaj projekt.

Mnogi su sumnjali kako Hyperloop projekt neće zaživjeti, no 150 miliona dolara vrijedna i 8 kilometara dugačka testna staza u kalifornijskoj Quay Valley trebala bi biti gotova za 32 mjeseca. U njoj će se testirati tehnologija slanja kapsula pri velikim brzinama. Nakon toga je u planu prevesti 10 miliona ljudi na testnoj liniji, smještenoj između Los Angelesa i San Francisca.

U testnom periodu Hyperloop bi prebacivao putnike u vagonima-kupolama kroz specijalno dizajniran tunel u kojemu bi bio vakum pri brzini od 257 km/h. Maksimalna brzina od 1.223 km/h u početku je rezervirana samo za prazne kapsule.

– Ovo je najbliže teleportaciji. Srušit ćemo svaki postojeći rekord. Hyperloop će potpuno promijeniti čovječanstvo, najavljuje operativni direktor u HTT-u Bibop Gresta.

Glavni razlog zbog kojeg veliki broj ljudi smatra kako Hyperloop nema prevelike šanse je novac. Naime, procjenjuje se da bi tunel od San Francisca do Los Angelesa koštao oko 16 milijardi dolara. Neki, pak, tvrde, kako je ta brojka bliža 100 milijardi dolara, prenosi Net.hr.

No, iz HTT-a poručuju da Hyperloop pokreće sunčeva energija, pa je samo zbog toga samodostatan. Štoviše, predviđa se i višak energije, ne samo od sunčeve, već i kinetičke te one od vjetra, koja bi se mogla prodavati i učiniti uslugu prijevoza profitabilnom. Osim toga, tunel će ujedno biti i najveća oglasna ploča na svijetu, što će također donositi velike novce.

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.