Istraživanje koje je proveo Oxfam, otkrilo je da je vrijednost siromašnije polovice svjetskog siromaštva, odnosno 3,6 milijarde ljudi, pala na bilion američkih dolara od 2010.
Dok se ova grupa osiromašivala, bogatstvo najbogatijih 62 ljudi na planeti povećalo se sa više od pola milijarde na 1,76 milijardi američkih dolara.
U izvještaju 'Ekonomija za jedan posto', stoji da je jaz između globalno najbogatijih i globalno najsiromašnijih povećan u svega 12 mjeseci.
2011. godine 388 ljudi imalo je isto bogatstvo kao i najsiromašnija polovina ljudi na planeti. Ta je brojka najbogatijih svake godine padala - 2014. ih je bilo 80, a 2015. godine 62, piše Independent.
Istraživanje je objavljeno nekoliko dana prije godišnjeg okupljanja svjetske ekonomske elite u Davosu.
Mark Goldring, šef Oxfama rekao je da je potrebni korak prema kraju globalne nejednakosti slamanje 'globalnih poreznih utočišta'.
'Jednostavno je neprihvatljivo da najsiromašnija polovica svjetske populacije posjeduje ne više nego mala skupina superbogatih', rekao je.
'Eskalacija krize nejednakosti za sada nije pretvorena u konkretnu akciju kako bi se osiguralo da oni na dnu dobiju svoj dio ekonomskog rasta. U svijetu gdje jedan od devet ljudi odlazi na spavanje gladno svaku noć, ne možemo dopustiti da najbogatijima dajemo još veći komad torte. Moramo okončati period 'poreznih utočišta' koja su dopuštala bogatim individualcima i multinacionalnim kompanijama da izbjegavaju svoje obveze prema društvu tako da skrivaju sve veće svote novca', objašnjava Goldring.
Primjera, što se tiče afričkih država, 30 posto afričkog financijskog bogatstva je skriveno izvan granica – 'offshore', što tamošnje Vlade košta 14 milijardi američkih dolara svake godine. Taj bi novac mogao koristiti za obogaćivanje najsiromašnijih slojeva društva.
