LIFESTYLE

Evo šta donosi lošu sreću u raznim zemljama svijeta

Sujevjerje vlada na svakom koraku

Redakcija

10.9.2016

Da li ste znali da u Rusiji zviždanje u kući donosi lošu sreću, ili da u Danskoj mačke važe za najveće “tračare”?

Ovo su neka od najneobičnijih sujeverja sa različitih strana svijeta:

Na Filipinima se vjeruje da boje mogu da privuku munju, pa se tako odjeća crvene boje ne nosi dok traje nevrijeme.

Prema široko raširenom predanju u Ruandi, ženama koje jedu kozje meso može da izraste brada ili mogu da postanu jako tvrdoglave. Sa druge strane, pripadnice ljepšeg pola govore da je priča davno potekla od čovjeka koji je želio ukusno meso samo za sebe

U Japanu, slučajno razbijena flaša donosi sreću.

U Velikoj Britaniji i SAD se vjeruje da će izgovaranje “zeče, zeče“ ili “bijeli zec“ svakog prvog u mjesecu, uticati na napredak i uspjeh u tom mjesecu.

U Danskoj nikako ne smijete u javnosti puštati macu iz torbe u kojoj je nosite, niti joj “pričati” o svojim privatnim stvarima i problemima, jer se vjeruje da mačke utiču na brzo razotkrivanje ličnih stvari svojih vlasnika.

Ime bivšeg predsjednika Argentine, Carlosa Menema, se tamo ne smije spominjati. Naime, on je bio toliko loš predsjednik, da se vjeruje da njegovo ime predstavlja kletvu koja nosi neuspjeh.

Na Kubi uvijek ima razloga za još jedno piće. Kubanci vjeruju da, kad izgovorite “ovo mi je posljednje piće“, izazivate sudbinu i prizivate smrt.

Takozvano zlo oko spominje se u kulturama i sujeverjima širom sveta, ali u Boliviji postoji specifičan način uklanjanja maleroznog efekta ovog simbola. Najprije se živo jaje utrlja preko tijela “žrtve” zlog oka, zatim se razbija u čašu vode koja se na kraju stavlja ispod njegovog kreveta.

U Rusiji se nošenje ili kačenje prazne kante po ulici smatra donošenjem loše sreće.

U Italiji i Portugalu se vjeruje da hodanje unazad priziva lošu sreću. Sujeverje se vezuje za priču da hodanje na taj način pokazuje đavolu put kojim će donijeti tugu.

U BiH se nokti ne režu utorkom, niti se ide frizeru...

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.