LIFESTYLE

Opasno predviđanje: Evo šta će uskoro biti s Jadranskim morem, i to s hrvatskom obalom, zbog podizanja nivoa vode

Express.hr

5.11.2017

Nedavni UN-ov izvještaj o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da je prošle godine čovječanstvo povećalo nivoe ugljen-dioksida (CO2) na najviši nivo u ljudskoj istoriji, kao i da je to činilo brže nego ikada. 

Uz takve trendove i lobiranje naftnih, gasnih i sličnih energetskih kompanija, pri čemu ulažu milijarde u promovisanje daljeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom vijeku spasi od globalnog zagrijavanja goreg od 2°C koliko su nacije svijeta dogovorile Pariskim klimatskim sporazumom.

Planovi da se zagrijavanje zaustavi na 1,5°C, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj, sada djeluju kao naučna fantastika. Kako sada stvari stoje, čak i prema čak najoptimističnijim predviđanjima, svijet će do 2100. godine ovakvim tempom biti topliji za 3°C.

Najnoviji članak objavljen na ovu temu u Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. navodi da će po takvim scenarijima nivoi mora širom svijeta do kraja vijeka porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na projsek bilježen prije drastičnih promjena uzrokovanih poremećajem klime, prenosi Express.hr.

Pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatrao ekstremnim, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga.

Što se Jadranskog mora tiče, naročito hrvatske obale, evo šta će se dogoditi s njom u slučaju rasta mora od 9 metara, što je u skladu s izvještajem PNAS-a.

Već i uz rast nivoa mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu su poplavljene. U slučaju rasta od 4 metra, po Jadranu su poplavljena i skoro sva stara gradska jezgra.

A u slučaju 9 metara, Trogir bi postao atrakcija još samo za ronioce, kao i pola Solina, Kaštela, Poljuda u Splitu, Dioklecijanove palate, Lore, luke... Južnije, more bi prodrlo desecima kilometara u rijeku Cetinu, ne bi postojali više ni Omiš, ni pola Makarske.

Dubrovnik

Stari Grad bi najvećim dijelom bio pod vodom, kao i gradska luka. Stradali bi Cavtat i Kupari, prenosi Express.hr.

Rijeka

Istra bi jezivo stradala. Nestali bi Poreč, Vrsar, Novigrad i Rovinj. U Italiji bi nestala Venecija, ali i Padova, Trevizo bi postao grad na moru, kao i Bolonja, dolina rijeke Po jedva da bi postojala.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.