"Maja na farmi" bila je prva slikovnica objavljena 1954. godine iz serijala poznatih i veoma popularnih slikovnica na kojima su odrastale generacije diljem svijeta.

Maja je bila simpatična i draga djevojčica koju je kreirao belgijski likovni umjetnik Marcel Marlier.

Život je Maji, kroz više od 60 naslova, udahnuo Gilbert Delahaye. Diljem svijeta prodato je više od 105 miliona primjeraka, prevedena je na 34 jezika, a Maja je svjetsku slavu stekla u 52 zemlje.

Maja je slavu donijela i zadarskoj konceptualnoj umjetnici Marijani Jakelić. Upravo Maja, ali jedna malo drugačija Maja, bila je njena inspiracija kako bi prikazala niz važnih društvenih tema u serijalu Maja u Vejstlendu.

"Maja u depresiji", "Maja odlazi u Irsku", "Maja malo đubre" i "Maja ne ide na vjeronauku" samo su neke od naslovnica koje je kreirala ova umjetnica.

Umjetnica je pažnju na svoj rad privukla ne tako tipičnim i turističkim razglednicama iz Zadra u kojima je kulturno historijske simbole grada kombinirala s drugim, nadrealnim motivima.

Kako je rekla, njene razglednice reakcija su na trulu estetiku Zadra, posebno vidljivo u živim ljetnim mjesecima.

- Imamo šizofreničnu situaciju u kojoj se grad sa tri tisućljetnom historijom oblači u debila s mornarskom majicom, u falsificiranom malom mjestu kraj mora s diskretnim šarmom fašistoidnog tradicionalizma. Zadar nije grad Barbie koja češlja zlatne uvojke u jednom od neponovljivih sutona i zavodi turiste. Poluotok izgleda kao malograđanski dnevni boravak neke tetke koja svaku slučajnu ljepotu nereda doživljava kao anomaliju i rješava je usisavačem. Poremećeni sistem etičkih i moralnih vrijednosti viri iz realizacije planova prostornog uređenja - naglašava.

Nostalgija i brutalna osobna kritika društva obilježile su i njenu Maju koja je i dalje simpatična djevojčica, ali ne više tako nevina i dražesna.

"Maja, mala sotonjara" i druge naslovnice objavljene su na Facebook stranici MXJ files, pokrenutoj 2015. godine. Upravo na toj stranici objavljuju se provokativna i kontroverzna djela umjetnice na čije radove ne možete ostati ravnodušni. Oni će vas šokirati, ali i potaknuti na razmišljanje o društvu, kulturi i vremenu u kojem živite. Sigurno je kako će vas i nasmijati, a za neke naslovnice složit ćete se da su pogodile srž u crnohumornoj maniri .