SVIJET

Prije tačno 10 godina dogodio se najveći ekonomski krah u historiji

Arhiv

Index.hr

9.9.2018

Bio je to "vikend Lehman Brothersa". Događaj iz septembra 2008., kada je propala ta 150 godina stara investicijska banka i potaknula najveću globalnu ekonomsku krizu od tridesetih godina prošlog stoljeća, piše France Presse.

Pošto nisu uspjele pronaći kupca za posrnulog finansijskog diva, koji je teško opteretio portfelj rizičnih potraživanja povezanih s drugorazrednim hipotekarnim kreditima, američke vlasti uskratile su mu pomoć i dopustile da propadne.

Nakon dramatičnog vikenda i posljednjih pokušaja da se banku spasi, u ponedjeljak, 15. septembra, 2008. u 1.45 ujutro po lokalnom vremenu, ''Lehman Brothers'' zaprepastio je svijet i svojih 25.000 zaposlenika podnijevši zahtjev za stečajem s teretom dugova od čak 510 milijardi eura.

Bio je to najveći stečaj u američkoj historiji. Berzovni indeks Dow Jones pao je nevjerovatnih 500 bodova, najviše od terorističkih napada 11. septembra 2001. Šokirani brokeri koji su napuštali Wall Street noseći kutije sa svojim stvarima postali su simbol krize.

Neki su bili zatečeni. A neki su pak, poput Lorensa Mekdonalda (Lawrence McDonald), bivšeg brokera i jednog od autora knjige o tom slučaju objavljene 2009. pod naslovom "Kolosalni neuspjeh zdravog razuma: Nevjerovatna insajderska priča o krahu Lehman Brothersa", isticali da je uprava banke odavno bila upozorena da su se upustili u prevelike rizike kako bi povećali kratkoročne profite.

- Čelnici ''Lehmana'', oni s 31. sprata zgrade banke, "vozili su nas brzinom od 261 kilometara na sat ravno u najveći ledenjak drugorazrednih hipotekarnih kredita u povijesti - rekao je za France Presse 2009.

''Novac je zarađivalo 24.992 ljudi, a osmorica tipova su ga gubila'', rekao je, žaleći se da je uprava uložila sve na kartu toksične imovine.

Od 2005. do 2007., na vrhuncu ''balona'' na tržištu nekretnina, hipotekarni krediti odobravani su ljudima koji su željeli kupiti nekretninu, a da je nisu mogli priuštiti. Potom se te kredite "pakiralo" u vrijednosne papire i preprodavalo ulagačima. ''Lehman Brothers'' je u tom razdoblju kupio nekoliko brokerskih kuća koje su se time bavile i ostvarivao rekordne dobiti.

No, sredinom 2007. počeli su se gomilati gubici. Kobni udarac dogodio se devet mjeseci kasnije, 16. marta 2008., kada se na rubu stečaja našla investicijska banka ''Bear Stearns''.

Između čekića i nakovnja

''Bear Sterns'' se, također, našao u takvoj poziciji zbog golemih špekulacija s vrijednosnim papirima baziranim na drugorazrednim hipotekarnim kreditima. Kupio ga je JPMorgan, za ''sitniš'', u transakciji u kojoj je posredovala američka središnja banka Federalne rezerve (Fed). Taj posao potresao je tržišta koja su počela špekulirati s propašću ''Lehmana''. 

Fed i ministarstvo finansija pokušali su pronaći kupca za ''Lehman'', ali pregovori s jednom južnokorejskom bankom, a potom i s ''Bank of America'' i s ''Barclaysom'', završili su neuspjehom.

Premda je vlada samo sedam dana ranije nacionalizirala hipotekarne divove ''Fannie Mae'' i ''Freddie Mac'', paradržavne korporacije koje su zajedno garantirale za hipotekarne kredite u vrijednosti od pet biliona eura, na kraju je ipak odlučila dići ruke od Lehmana i pustiti ga da propadne.

Nekoliko dana poslije, "Ujak Sam" spasio je osiguravajućeg diva AIG sa 154 milijardi eura, a potom je osigurao još 600 milijardi eura za kontroverzni plan dokapitalizacije banaka (Troubled Asset Relief Program, TARP) kako bi podupro posrnuli finansijski sistem.

Vlasti su se našle između čekića i nakovnja suočivši se sa žestokim kritikama zbog toga što su žrtvovale ''Lehman Brothers'', a istovremeno spasile druge banke poput ''Goldman Sachsa''.

- Najviše nas se kritizira zbog toga što smo dopustili da ''Lehman'' propadne - rekao je tadašnji ministar finansija Henri Paulson (Henry), kojeg je na dužnost postavio, i dodao:

"Puno ljudi postavlja pitanje zašto nisu mogli spasiti 'Lehman' kada su spasili 'Bear Sterns' i AIG. Kada im odgovorimo, većina ljudi nam ne vjeruje", rekao je za Nacionalni javni radio (NPR).

Dužnosnici su zaključili da je ''Lehman'' bio preslab i da je imao tako skromne kolaterale da bi spašavanje bilo jednostavno neizvedivo.

Timoti Gajtner (Timothy Geithner), koji je tada vodio njujorški Fed, a poslije za vrijeme predsjednika Baraka Obame (Barack) postao ministar finansija, rekao je da su dužnosnici imali malo opcija na raspolaganju.

- ''Lehman'' je bio jako slab čak i u odnosu na druge slabije institucije u tom kontekstu. Svijet je bio strašno krhak - rekao je za NPR.

"Bilo je jako teško pronaći nekoga dovoljno snažnog u tom opasnom trenutku ko bi mogao preuzeti velik dio tog rizika."

S druge strane, neki drugi analitičari, uključujući Lorensa Bola (Lawrence Ball), načelnika odsjeka za ekonomiju Univerziteta ''Johns Hopkins'', tvrde u izvještaju o ''Lehmanu'' iz 2016. da razlozi koje se navodi nemaju smisla te da je vjerovatnije da se na Fed vršio politički pritisak da dopusti da banka propadne.

- Drugi faktor je da ni Paulson ni dužnosnici Feda, iako zabrinuti zbog posljedica ''Lehmanova'' kraha, nisu posve predvidjeli štetu koju će to izazvati - kaže Bol.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.