Foto: Instagram Jelka: Simbol sreće i blagostanja

ZANIMLJIVO Ovaj ritual vremenom se proširio cijelom Evropom

Zašto kitimo jelku i koja je njena simbolika?

Nije bitno koje su vrste vaši ukrasi ni kojeg kvaliteta je jelka, sve dok je kitite s osmijehom na licu pored voljenih osoba

Autor: H.B.
06.12.2018 19:24
A
A
A

Ne možemo zamisliti decembar, Novu godinu, ni Božić bez šarene i okićene jelke. U Bosni i Hercegovini, čak i u tradicijama koje ne proslavljaju rođenje Isusta Hrista, ukrašena jelka predstavlja novogodišnji simbol i označava novi početak. Jeste li se ikada zapitali zašto kitimo jelku i koja je njena simbolika?

Prema različitim izvorima informacija, u historiji se "ova pojava" veže za stare rimske paganske običaje. Rimljani su smatrali da u jelkama žive duhovi šuma, a tokom novogodišnje noći oni su ih darivali da bi bili u njihovoj milosti. Oni su kasnije mlade jelke sjekli i donosili kući. Vremenom je jelka postala simbol praznika i dočeka Nove godine. Jelke i ostalo zimzeleno drveće zapravo predstavlja podsjetnik da nakon zime ipak dolazi proljeće. 

Idući dalje kroz historiju, iz razdoblja kršćanstva postoji legenda koja govori da su ispred pećine, u kojoj je rođen Isus, bila tri zimzelena drveta. Prvo je bilo kedrovo, drugo bor, a treće jela. Neposredno, po njegovom rođenju, prema legendi, sva tri drveta su se zatresla i pozdravila njegov dolazak na svijet. Kedar je novorođenčetu podario mirišljave iglice, a bor šišarke. Jedino jela nije imala plod, te je zaplakala. Anđeo se smilovao i poklonio joj zvijezdu s neba koju je ona spustila pred Isusa. Iz ove legende dolazi i vjerovanje da se na vrh okićene jelke postavlja zvijezda.  

U 11. stoljeću u Njemačkoj se za Božić kitila jelka crvenim jabukama. U zapadnoj Njemačkoj jelka se ukrašavala i kolačićima raznih oblika i svijećama, kao simbolom vječne svjetlosti.

Ritual kićenja se vremenom proširio cijelom Evropom. U Engleskoj prvu jelku je, prema dostupnim podacima, okitio princ Albert 1841. godine. Prva jelka u Engleskoj je bila ukrašena poklončićima, mašnama, cvijećem i bombonama. Ovaj običaj je veoma brzo prešao sa visoke klase i na običan narod.

Na zelene grane jelke stavljale su se jabuke, kolači, orasi, hurme, mašne, suhe šljive. No, prema jednoj drugoj legendi, njemački duvač stakla bio je vrlo tužan, jer nije imao novac za jestive ukrase za svoju djecu. Odlučio je napraviti staklene kugle. Njegovi ornamenti su izazvali veliko oduševljene i on se brzo obogatio.  

U 17. stoljeću u Ameriku običaj kićenja jelke je došao zahvaljujući Nijemcima koji su naselili te prostore, a u 19. i 20. stoljeću misionari su ovaj običaj donijeli u Aziju.

Ipak, kićenje jelke ne pripada samo zapadnoevropskoj, katoličkoj i protestantskoj kulturi. U Bosni i Hercegovina, kao i na području čitave bivše Jugoslavije, prije dolaska komunizma, grančica hrasta (badnjak) je imala značajnu ulogu u božićnom ritualu. Ipak, pedesetih godina prošlog stoljeća tokom SFRJ počinje masovnije kićenje jelke i ona ulazi u domove svih naroda i narodnosti bivše države.

Pioniri su kitili jelku za novogodišnje praznike i ona je tokom godina izgubila religiozni karakter.

Nije bitno, ukrašavate li jelku skupocjenim staklenim kuglicama ili onim jeftinijim plastičnim, ona predstavlja simbol blagostanja, sreće, radosti i nade.

Čak se oni malo stariji sjećaju i pravljenja papirnatih ukrasa u školi i toplom domu, uz mirise novogodišnjih kolača i kakao.

Jedno je sigurno, da kićenjem jelke pravite lijepu porodičnu zabavu i stvarate tradicionalne rituale koji će vas pratiti cijeli život.

Nije bitno koje su vrste vaši ukrasi, ni kojeg kvaliteta je vaša jelka, sve dok je kitite s osmijehom na licu pored voljenih osoba.