KONFERENCIJA

Na Menhetnu skup o Nikoli Tesli: Genijalac neobičnih navika

Tvrdio je da su mu potrebna samo dva sata sna, iako je povremeno drijemao preko dana

Registrirano oko 300 njegovih patenata u 26 zemalja. Arhiv

Srna

12.1.2019

U Njujorku će danas biti održan konferencija u čast naučnika Nikole Tesle, jednog od najvećih umova 20. stoljeća.

Konferencija će biti održana u hotelu "New Yorker" na Menhetnu, u kome je Tesla proveo posljednjih desetak godina života. Skup organizira Tesla naučna fondacija iz Filadelfije.

Na godišnjoj konferenciji, koja se održava uz podršku Generalnog konzulata Srbije u Njujorku, govorit će više od 20 učesnika iz Srbije, SAD, Kanade, Meksika i Hrvatske.

Jedan od učesnika skupa bit će i Teslin bibliograf iz sela Botunje kod Brusa Milovan Matić, koji će predstaviti knjigu "Tesla, prošlost, sadašnjost i budućnost".

Gradska uprava Filadelfije, na inicijativu Tesla naučne fondacije, prije desetak dana odlučila je da jedna škola u tom gradu ponese ime Nikole Tesle.

Tesla je umro u snu u hotelskoj sobi na Božić 1943. godine, a vijest o tome objavljena je dva dana kasnije, kada je njegovo tijelo nađeno.

Urna s Teslinim pepelom prenesena je iz Njujorka u Beograd 1951. godine i nalazi se u njegovom muzeju.

Spomenici velikom naučniku podignuti su i u SAD, na Nijagarinim vodopadima, na Menhetnu, u porti crkve Svetog Save u Njujorku i Silicijskoj dolini.

Od 1994. godine ugao 40. ulice i Šeste avenije u Njujorku, gdje se nalazio Teslin laboratorij, dobio je naziv Ugao Nikole Tesle.

Po Tesli je nazvana jedinica za mjerenje visokog napona i jedinica jačine magnetnog polja, a Teslina zaostavština je 2003. godine upisana u registar UNESCO-a.

On je zaslužan za više od 700 pronalazaka, a zvanično je registrirano oko 300 njegovih patenata u 26 zemalja.

Rođen je 10. jula 1856. godine u Smiljanu u Lici. Studirao je elektrotehniku u Gospiću, Gracu i Pragu. U SAD je otišao 1884. godine, a u Njujorku je živio skoro šest decenija. Kratko je sarađivao s Tomasom Edisonom (Thomas).

Prvu hidroelektranu na svijetu izgradio je 1895. godine na Nijagarinim vodopadima zajedno sa Džordžom Vestinghausom (George Westinghouse), kojem je prodao vlasništvo nad motorom za naizmjeničnu struju.

Pokušavajući da svoju ideju o malom uređaju koji bi primao telegrame i šifrirane poruke provede u djelo, podigao je prvi prijenosni toranj na Long Ajlandu u Njujorku, gdje mu je bio i laboratorij.

Osnovna namjena tornja bila je bežična veza preko Atlantskog okeana, ali pošto nikada nije postao funkcionalan, srušen je 1917. godine.

Njegovi najznačajniji izumi su polifazni sistem za prijenos naizmjenične struje, obrtno magnetsko polje, sinhroni motor, asinhroni motor i Teslin transformator.

Prijatelji su mu bili pisac Mark Tven (Twain) i francuska glumica Sara Bernar (Sarah Bernhardt).

Tvrdio je da su mu potrebna samo dva sata sna, iako je povremeno drijemao preko dana.

Imao je i neke neobične navike - gnušao se nakita i okruglih predmeta, poput bisera, kosu nikada nije dirao, bio je opsjednut brojem tri, a escajg i posuđe je prije nego što bi ih upotrijebio glancao do savršenstva koristeći 18 salveta. Svaku večer tokom večere nosio je bijele rukavice.

Smatrao je da, ako čovjek hoće biti uspješan, mora izgledati uspješno.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.