ZANIMLJIVO

Hrkanje uništava pamćenje: Naučnici još uvijek razmatraju tezu, ali je situacija zabrinjavajuća

Studija koja je urađena nad 44 osobe sa dijagnosticiranim apneom dokazala je da većina tih osoba ima lošija sjećanja na događaje iz djetinjstva

Svi smo znali da hrkanje nije naivna stvar. Ilustracija

Avaz.ba

3.2.2019

Svi smo znali da hrkanje nije naivna stvar, ali najnovija saznanja su baš zabrinjavajuća. Mnogi ljudi misle da je jedina posljedica hrkanja ljut partner u krevetu. Međutim, naučnici su na tragu da dokažu da osobe koje pate od apne imaju veliki problem sa pamćenjem.

Stručnjaci iz oblasti medicine su povezali hrkanje sa otežanim pamćenjem stvari vezanih za prošlost. Ljudi sa opstruktivnom apneom imaju čak problem da zapamte imena svojih kolega na primjer, ili kućne brojeve. 

Svaki put kada neko ko ima apneu hrče dolazi do sužavanja grla, što blokira disajne puteve, čime se tijelo uskraćuje za kiseonik i mozak nema čime da se snadbjeva.

Stručnjaci vjeruju da to može da uništi dio mozga odgovoran za pamćenje. 

Procjena je da na svijetu 45 posto ljudi ima problem sa hrkanjem, tako da je situacija prilično nepovoljna.


Studija koja je urađena nad 44 osobe sa dijagnosticiranim apneom dokazala je da većina tih osoba ima lošija sjećanja na događaje iz djetinjstva i rane mladosti. U poređenju sa zdravim osobama gdje se jedno od petoro ljudi ne sjeća detalja iz rane prošlosti, ovaj podatak je zabrinjavajući. 

Interesantno je da se ljudi ne sjećaju brojeva i oznaka koje nisu vezane za neke dramatične emocionalne događaje, a ukoliko postoji jaka osjećajna sprega sa sadašnjošću mogu detaljno da opišu događaj do posljednjih sitnica.

- Naša studija dokazuje da problem sa disanjem u toku noći dovodi do nemogućnosti kodiranja ili konsolidovanja informacija, pogotovo ako su u pitanju jsećanja - kaže Melinda Džekson, autorka studije koja je realizirana u okviru univerziteta RMIT u Austriji. 

Ona je objasnila da je skeniranjem mozga kod ljudi koji hrču utvrđeno da dolazi do gubitka sive mase iz regije zadužene za memoriju.

- Važan sljedeći korak je da se utvrdi kako je najbolje liječiti apneu u snu, jer bez trajnog rešenja, ovaj problem može da postane daleko ozbiljniji. Možete li da zamislite razmjere bolesti kada nas pamćenje ne bi služilo od samog starta života? - upozorila je Džekson. 

Ovo bi dovelo da se nove generacije rađaju potpuno izgubljene u prostoru i vremenu.
Ipak, trebalo bi napomenuti da je uzorak ispitanika veoma mali da bi se sa sigurnošću moglo reći da ljudi koji hrču polako, ali sigurno gube sjećanje. Ipak, to što je napravljena naučna sprega između ove dvije pojave otvara prostor za dalja ispitivanja.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.