VJEROVALI ILI NE

Da je svijet poslušao ovog arhitektu, Jadransko more i Mediteran ne bi danas postojali

Nevjerovatan plan. Ilustracija

Avaz.ba / Blic.rs

7.11.2019

Prije nešto manje od stoljeća, u predvečerje Drugog svjetskog rata, tadašnja njemačka elita raspravljala je o ideji stvaranja superkontinenta koji bi činile današnje Evropa i Afrika. Imaginarni kontinent čak je imao i ime - Atlantropa.

Zvuči suludo iz današnje perspektive, ali tih dvadesetih godina Atlantropa je bila više nego aktuelna ideja. O tome svjedoči i obimna dokumentacija o Atlantropi, isječci iz brojnih geografskih magazina, kao i čitave mape potencijalnih evropskih gradova u Africi koje se čuvaju u Minhenskom muzeju. Tvorac ideje o superkontinentu je njemački arhitekta Herman Zergel.

Kako bi Antlantropa uopće nastala? Prema ideji njenog tvorca, isušivanjem cijelog Mediterana. Finalni nacrti Atlantrope otkrivaju da bi Mediteran bio podijeljen na nekoliko dijelova koji podrazumijevaju i branu na Gibraltaru, dvije brane na rijeci Kongo, kao i stvaranje mora u Čadu i Kongu. Tako bi milionima Evropljana bilo omogućeno da pronađu bolji život u Africi i na kraju dominiraju Crnim kontinentom, što je u doba rasizma i kolonijalizma bila potpuno prihvatljiva ideja.

Iako se ta ideja danas vezuje za fašiste, ono što je Atlantropu činilo tako privlačnom jeste vizija "mira u svijetu", koju je projekt zastupao, uz jednostavno tehnološko rješenje (izgradnju brana i mostova).

Baza superkontinenta bila bi džinovska hidroelektrana, koja bi energijom napajala najveći dio oba kontinenta, a nezavisno vijeće imalo bi ovlaštenje da uskrati energiju svakoj državi koja bi postala prijetnja po svjetski mir.

Osim toga, Zergelov plan iziskivao je od svake države da u realizaciju projekta uloži toliko novca da nijednoj ne bi ostalo dovoljno da finansira rat.

Iz današnje perspektive ova ideja djeluje kao utopija ili naučnofantastični film, ali Zergel je toliko vjerovao u nju da joj je posvetio veći dio života. Promovirao je svoje ideje širom svijeta, kroz štampu, radio, filmove, izložbe, pa čak i operu koja se zvala "Atlantropska simfonija", piše "Atlas Obscura".

Napisao je nekoliko knjiga o toj temi, prvu "Panropa projekt" objavio je 1929. godine, u kojoj je opisao isušivanje Mediterana i navodnjavanje Sahare. Tu ideju razradio je na nov način u knjizi "Atlantropa". Još četiri knjige napisao je o svom utopijskom projektu do svoje smrti 1952. godine.

Njegova vizija, naravno, nikada nije provedena u djelo. A da jeste, pitanje je šta bi ostalo od Jadranskog mora i cijelog Mediterana, pa i ko zna kako bi Evropa i Afrika danas izgledale i kako bi se migracije odvijale.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.