SA SVAKIM UDAHOM…

Savjeti liječnika: Šta učiniti da vam pluća ponovo prodišu

Piše: M.D.A.

Savjeti liječnika: Šta učiniti da vam pluća ponovo prodišu

Foto: IQOS


Kada se radi o zdravlju pluća, najbolje pravilo koje možete usvojiti je: ne vjerujte brzinskim rješenjima, za vaše zdravlje birajte dugoročna, naučno potkovana rješenja.

Američko udruženje za plućne bolesti navodi da iako su naša pluća dizajnirana tako da se donekle sama čiste, postoji još niz aktivnosti koje trebamo raditi, ili ne raditi, kako bi dodatno očuvali njihovo zdravlje. Na prvom mjestu je tu svakako prestanak pušenja. Zatim, izbjegavanje štetnog zraka u zatvorenim prostorima, te minimalno izlaganje vanjskom zagađenju. Ono što se svakako preporučuje je redovan odlazak na svjež vazduh, po mogućnosti u prirodu, redovni kontrolni pregledi kod liječnika, te povećana higijena ruku i respiratornog trakta tokom sezona gripe i prehlade.

Kako to zaista postići?

Najbolje način na koji možete brinuti o svojim plućima jeste izbjegavanje štetnih toksina, kao što je dim cigareta i zagađen zrak, uz redovne fizičke aktivnosti i pravilnu prehranu.

„Kao pulmolog, svakodnevno sam u kontaktu s pacijentima različitog stupnja otežanog disanja. U 80% slučajeva ti pacijenti su pušači. Prestanak pušenja nema alternative u rješavanju zdravstvenih problema pušača. Nažalost, najčešće se u praksi susrećem s pacijentima koji ne žele prestati pušiti i pored ponovljenih pokušaja. Zbog toga se može preporučiti alternativno rješenje, ne idealno, u ostvarivanju procesa odvikavanja od pušenja cigareta“, rekla nam je je prim. dr Ružica Zagorčić, penumoftiziolog pri UKC Tuzla.

Dok je pušenje faktor rizika na koji možemo uticati, sa zagađenjem to je mnogo teže. Ovaj veliki faktor mogućih problema s plućima, može izazvati ili pogoršati respiratorna oboljenja, kao što su astma ili kronična opstruktivna plućna bolest, a koje dalje mogu izazvati još teže infekcije. Iako je, zbog globalne pandemije, zagađenje u padu, stručnjaci navode da za osobe koje su dugotrajno bile izložene zagađenju, šteta počinjena njihovom respiratornom sistemu se ne može tako brzo, ni lako popraviti. Redovan boravak u prirodi i na čistom vazduhu je najbolje što možete učiniti za svoja pluća, ali i male, svakodnevne stvari koje svako od nas može uraditi, kumulativno mogu doprinijeti zdravlju pluća: češće pješačite i izbjegavajte upotrebu automobila kada to nije neophodno, promijenite način na koji se grijete, umjesto čvrstih goriva, kao što je ugalj, pređite na ekološki prihvatljivija sredstva. Iako djeluje da nema dirketne veze sa respiratornim zdravljem, ovi potezi mogu biti dio šire, dugoročne, sistemske promjene, a dok se to ne dogodi, stručnjaci savjetuju da, na primjer, izbjegavate vježbanje na otvorenom kada je visoko zagađenje.

  • Visoko zagađenje

    Visoko zagađenje

    Foto: IQOS


I dok se ne nađe trajnije i povoljnije rješenje za ovaj problem, za drugi ranije pomenuti, nauka je našla način da smanji štetu. Danas, sve su prisutnije nove tehnologije, bazirane na principu zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana, za šta je dokazano da je bolja opcija od sagorevanja i moguće rješenje za one koji ne žele prestati pušiti, ali žele promijeniti i poboljšati svoj kvalitet života. U prilog ovome govori i odluka od prošlog ljeta kada je Američka agencija za hranu i lijekove, IQOS, uređaj koji počiva upravo na ovoj tehnologiji, deklarisala kao “duhanski proizvod modificiranog rizika“ i za koji su istraživanja pokazala, da u slučaju potpunog prelazka se umanjuje izoženost organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama.

Da i u svijetu postoji sve veći konsenzus oko proizvoda iz kategorije bezdimnih, osim primjera iz SAD, svjedoči i nedavni izvještaj Instituta za javno zdravlje iz Velike Britanije koje je pokazalo da su elektronski uređaji koji sadrže nikotin najefikasnije sredstvo za odvikavanje od pušenja u ovoj zemlji. Podaci ovog istraživanja pokazuju da je upotreba ovih uređaja kao dio terapije odvikavanja od pušenja, tokom prethodne dvije godine, imala jednu od najviših stopa uspješnosti u prestanku pušenja, koja se kreće između 59,7 u 2019. godini, odnosno i do 74 odsto tokom prošle godine.

  • Dužnost svakog liječnika je da prvo napravi sve kako bi njegov pacijent ozdravio

    Dužnost svakog liječnika je da prvo napravi sve kako bi njegov pacijent ozdravio

    Foto: IQOS


Doktorica Zagorčić je mišljenja da liječnici ne bi trebali odbaciti proizvode koji su temeljeni na ovoj tehnologiji jer smatraju da su jednaki kao i cigarete, ali bi se trebali informirati, jer je njihova dužnost pomoći pacijentima. „Dužnost svakog liječnika je da prvo napravi sve kako bi njegov pacijent ozdravio. U ovom slučaju dužnost je svakog liječnika je da napravi sve kako bi njegov pacijent prestao pušiti. Međutim, ako u tome ne uspije, ako pacijent jednostavno ne želi prestati pušiti, onda nam je dužnost pronaći alternativu koja mu može poboljšati život i smanjiti rizike na njihovo zdravlje“, zaključuje doktorica Zagorčić. 

NA VRH

Komentari

Podijeli članak na