Većina ljudi odlazi ljekaru kada se razboli ili primijeti simptome koji ih zabrinjavaju. Međutim, postoje rijetki slučajevi u kojima osoba namjerno izmišlja ili izaziva simptome bolesti kako bi bila u ulozi pacijenta. Takvo ponašanje nije motivisano materijalnom koristi, već ozbiljnim psihičkim poremećajem poznatim kao fakticijski poremećaj.
Iako se o ovom poremećaju rijetko govori, njegove posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Osobe s fakticijskim poremećajem često prolaze kroz brojne preglede, hospitalizacije, pa čak i operativne zahvate koji im zapravo nisu potrebni. U težim slučajevima svjesno narušavaju vlastito zdravlje kako bi njihovi simptomi djelovali uvjerljivo.
Šta je fakticijski poremećaj?
Fakticijski poremećaj je psihički poremećaj kod kojeg osoba svjesno izmišlja, preuveličava ili izaziva simptome bolesti. To može uključivati lažno opisivanje zdravstvenih tegoba, prikrivanje medicinske historije ili čak namjerno izazivanje povreda i infekcija.
Za razliku od simuliranja bolesti radi ostvarivanja koristi, poput bolovanja ili novčane naknade, kod fakticijskog poremećaja cilj nije materijalna dobit. Osoba želi pažnju, brigu i osjećaj da je neko ko treba pomoć.
Stručnjaci smatraju da mnogi oboljeli nisu svjesni stvarnih razloga svog ponašanja te često odbijaju psihološku ili psihijatrijsku pomoć.
Kako se ispoljava?
Poremećaj se može manifestirati na različite načine. Neki ljudi samo izmišljaju simptome, dok drugi namjerno otežavaju oporavak, izazivaju povrede ili manipulišu laboratorijskim nalazima kako bi uvjerili ljekare da su bolesni.
Mnogi dobro poznaju medicinsku terminologiju i često obilaze različite zdravstvene ustanove u potrazi za dijagnozom koja će potvrditi njihove tvrdnje. Ljekarima sumnju najčešće izazivaju simptomi koji se ne uklapaju u kliničku sliku ili ne reagiraju na uobičajeno liječenje.
Mogući uzroci
Tačan uzrok fakticijskog poremećaja nije poznat, ali se vjeruje da nastaje kombinacijom psiholoških, bioloških i životnih faktora.
Istraživanja pokazuju da su osobe s ovim poremećajem češće u djetinjstvu bile izložene zanemarivanju, zlostavljanju, teškim bolestima ili gubitku bliskih osoba. Kod nekih je bolest bila jedini način da dobiju pažnju i brigu okoline.
Poremećaj se često javlja zajedno s depresijom, anksioznošću ili poremećajima ličnosti.
Kada je žrtva druga osoba
Postoji i teži oblik poznat kao fakticijski poremećaj nametnut drugoj osobi, ranije poznat kao Minhauzenov sindrom putem posrednika. U tim slučajevima roditelj ili staratelj lažno prikazuje dijete ili drugu osobu kao bolesnu, ili joj čak namjerno izaziva simptome kako bi privukao pažnju medicinskog osoblja.
Riječ je o ozbiljnom obliku zlostavljanja koji zahtijeva hitnu reakciju nadležnih institucija.
Liječenje
Dijagnosticiranje ovog poremećaja jedan je od najvećih izazova u psihijatriji jer osobe često vrlo uvjerljivo prikrivaju svoje ponašanje.
Osnov liječenja je psihoterapija, posebno kognitivno-bihevioralna terapija, koja pomaže oboljelima da prepoznaju obrasce ponašanja i razviju zdravije načine suočavanja s emocionalnim problemima.
Ne postoji lijek koji direktno liječi fakticijski poremećaj, ali se lijekovima mogu liječiti pridružena stanja poput depresije i anksioznosti.
Stručnjaci naglašavaju da je najvažnije poremećaj prepoznati na vrijeme, jer se tako mogu izbjeći nepotrebni medicinski zahvati, ozbiljne zdravstvene komplikacije i trajno narušavanje zdravlja.
