Naučnici su otkrili da crijeva imaju mnogo važniju ulogu u pamćenju nego što se ranije mislilo. Iako se sjećanja stvaraju u mozgu, istraživanja pokazuju da signali iz probavnog sistema mogu odlučiti koja će iskustva mozak sačuvati.
Veza crijeva
Novo istraživanje, koje je predvodio profesor Scott Kanoski, pokazalo je da živac vagus, koji povezuje crijeva i mozak, ima ključnu ulogu u ovom procesu. Tokom eksperimenata na štakorima utvrđeno je da hranjiva hrana povećava oslobađanje acetilholina u hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za učenje i pamćenje. Kada je komunikacija između crijeva i mozga prekinuta, životinje su znatno lošije pamtile gdje su ranije pronašle hranu.
Naučnici smatraju da se ovaj mehanizam razvio kako bi pomogao životinjama da zapamte gdje mogu pronaći kvalitetne izvore hrane. Dugotrajna ishrana bogata mastima i šećerom, međutim, s vremenom narušava komunikaciju između crijeva i mozga, što može dovesti do slabijeg pamćenja.
Nove mogućnosti
Posebno važnu ulogu ima crijevna mikrobiota, zajednica milijardi korisnih mikroorganizama u probavnom sistemu. Istraživanja pokazuju da se njen sastav mijenja starenjem, a te promjene mogu uticati na rad mozga i povećati rizik od kognitivnog pada.
Naučnici vjeruju da bi stimulacija živca vagusa i terapije usmjerene na crijevnu mikrobiotu u budućnosti mogle pomoći u očuvanju pamćenja, pa čak i usporiti razvoj bolesti poput Alzheimerove. Već sada brojna istraživanja potvrđuju da zdrava i uravnotežena ishrana doprinosi boljem radu mozga i očuvanju kognitivnih funkcija.
