Šta uraditi kada se, naprimjer, nalazite na posebno intenzivnom radnom sastanku i osjećate hitnu potrebu zijevati. Ili ste u autu, u prometu, i ne možete držati jezik za zubima.

Ali čak i dok gledate film na kauču kod kuće možda ćete morati “nastupiti” u zijevanju.

Te se situacije razlikuju jedna od druge i nijedna nema veze sa spavanjem.

Stoga zaključujemo da zijevanje nije rezervirano samo na trenutak kada idemo u krevet ili na zvuk budilice ujutro. Ali, zašto onda zijevamo?

Urođena i nevoljna reakcija

Zijevanje je urođena i nevoljna reakcija, a čak i novorođenčadi mogu zijevati širom otvorenih usta, prije nego što roditeljski odgoj intervenira i nametne ograničenja u izražavanju te potrebe.

Uzmite u obzir da je čak i fetus u majčinom trbuhu sposoban zijevati, te da je zijevanje uobičajena praksa kod mnogih životinjskih vrsta (psi, mačke, majmuni, pande…).

Riječ je o modalitetu disanja koji prekomjerno otvara usta i koji je povezan s mišićnim kontrakcijama koje ne uključuju samo usta i grlo, već cijelo tijelo.

Naime, upravo tokom zijevanja naš se trup izdužuje, a mišići ruku i ramena opuštaju.

Ovaj mali fenomen (zijevanje traje nekoliko sekundi) omogućuje našem tijelu da pohrani znatnu količinu kisika, što pogoduje cirkulaciji i cirkulacijskoj izmjeni između vanjskog okruženja i unutrašnjosti našeg tijela.

Nivo kisika u mozgu

Na taj način možemo održavati temperaturu, a nivo kisika u mozgu konstantan je sve vrijeme.

Mehanizam je jednostavan i vrlo sličan onom ventilatora koji nalazimo unutar našeg računara: kada je stroj previše opterećen i pod pritiskom, on aktivira ventilator kako bi spriječio pregrijavanje krugova.

Isto se događa i u našem mozgu. Ako smo jako zaokupljeni određenom situacijom i koncentrirani na ono što radimo, vjerovatno će doći do zijevanja kako bismo vratili pravu temperaturu unutar našeg mozga, kao i potrebnu oksigenaciju jer ovaj mišić radi najbolje.

Ali postoje i drugi razlozi koji nas navode na zijevanje, a jedan od njih je nesvjesni refleks zbog toga što smo upravo vidjeli (ili čuli) nekoga kako zijeva.

Vidjeti nekoga kako zijeva (čak i u filmu) nesvjesno će potaknuti naš refleks oponašanja, a to će nas “zaraziti” i potaknuti nas da redom zijevamo.

Drugi faktori

Konačno, drugi faktori koji mogu igrati ulogu u manifestaciji zijevanja su:

- dosada zbog situacije koja nam se ne sviđa ili nas ne stimulira na odgovarajući način

- loša probava – crijevni zamor zahtijeva veću oksigenaciju ćelija da bi se riješio

- dugotrajni stres koji povećava nivo kortizola (povezano s čestim zijevanjem)

- problemi s cirkulacijom

- spava nam se.