BOLESTI 21. VIJEKA

Znate li razliku između depresije i anksioznosti

Depresivna osoba će uvijek ranije otići sa posla, dok će se anksiozna osoba u tom slučaju plašiti otkaza

Depresija čini da se osoba osjeća konstantno umorno. Printscreen

A. O.

13.3.2023

Naučnici i doktori širom svijeta ustanovili su da čovječanstvo nikada u historiji nije toliko patilo od mentalnih poremećaja kao danas, a anksioznost i depresija važe, nažalost, za najpopularnije bolesti 21. vijeka.

Kao odgovor na pitanje zašto je to tako, psiholozi uglavnom navode brz tempo života i stres koji je u velikim količinama prisutan kod svih nas.

Velika očekivanja

Od savremenog čovjeka se danas očekuje mnogo, da bude uspješan na svim mogućim poljima, a da pritom ostane smiren i staložen. Jurnjava za novcem, stres na poslu, iznenadni tragični gubici mogu vrlo negativno uticati na psihu jednog mladog čovjeka, pogotovo ako je u pitanju hipersenzitivna osoba.

Međutim, anksioznost i depresiju svako može osjetiti na svojoj koži, tvrde stručnjaci. U pitanju su psihički poremećaji koje su jednostavno ušle u pore modernog društva.

Razlika između anksioznosti i depresije

Depresija čini da se osoba osjeća konstantno umorno, dok se anksiozna osoba osjeća budno, čak i noću.

Kod depresije nedostaje motivacija, dok se anksiozna osoba osjeća jako loše ako ništa ne radi.

Depresivna osoba nema volje da ide na posao ili u školu, a anksiozna se osjeća vrlo uznemireno dok ispunjava svoje svakodnevne obaveze.

Anksioznost jako loše utiče na međuljudske odnose, dok depresivnoj osobi uopće nije stalo da održava kontakt sa ljudima.

Depresivna osoba će uvijek ranije otići sa posla, dok će se anksiozna osoba u tom slučaju plašiti otkaza.

Život u strahu

Ono što je zajedničko kod anksioznosti i depresije, jeste osjećaj straha, beznađe, očajanje. Iako je depresija jedno od najtežih stanja u koje čovek može da zapadne, ni anksioznost nije bezopasna. Naime, zamislite kada biste čitav život bili u nekom paničnom strahu i grču da će se nešto loše desiti, a samo Vi znate šta je to. Pakao, zar ne?

Vrlo je bitno da se i jedna i druga bolest tretira ozbiljno uz pomoć adekvatne terapije i stručnjaka. Često ljudi nisu svjesni da imaju psihološki problem dok ne dođu do tačke pucanja. Stoga je vrlo bitno obratiti se na vrijeme psihologu ili psihijatru, da bolest kao i svaka druga, ne bi uzela maha.

Simptomi anksioznosti

Osjećaj nervoze, nemira i tenzije

Osjećaj slabosti i umora

Osjećaj krivice

Doživljaj iskrivljene realnosti

Izbjegavanje određenih mjesta i situacija

Plitak dah

Ubrzano lupanje srca

Vrtoglavica

Doživljaj gušenja

Simptomi depresije

Konstantna tuga

Beznađe

Povećan ili umanjen apetit

Nesanica ili velika potreba za snom

Nedostatak seksualnog nagona

Razmišljanje o smrti ili planiranje samoubistva.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.