<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/23407/abel-baltic">Proljeće je vrijeme kada se</a><a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/23407/abel-baltic"></a> organizam priprema na veće aktivnosti tokom lijepih dana i na neki način budi iz zimskog mirovanja. Proljetni umor, kaže mr. sci. dr.&nbsp;Abel Baltić, specijalista interne medicine, zapravo je osjećaj pojačanog umora koji se javlja u rano proljeće. Umor se proteže kroz cijelo proljeće i nestaje s dolaskom toplih dana.
- Važno je naglasiti da se radi o normalnom fiziološkom procesu. Karakterističan je za sve ljude u većem ili manjem obimu. Najčešći simptomi proljetnog umora su brzo umaranje, razdražljivost, pospanost tokom dana, slaba koncentracija te glavobolja - navodi dr. Baltić.

Svi spomenuti simptomi, dodaje, zajedno vode ka smanjenju sposobnosti organizma za izvršavanje uobičajenih dnevnih aktivnosti. Dodaje kako postajemo razdražljivi, depresivni, tjeskobni, jednom riječju - iscrpljeni. Za sve ove tegobe odgovoran je sindrom proljetnog umora, koji je uzrokovan smanjenjem efikasnosti imunološkog sistema organizma. - Ovaj sindrom posljedica je, prije svega, nedostatka vitamina i minerala, odnosno prehrane koja kalorijski, odnosno kvantitativno, može biti zadovoljavajuća, ali ne pokriva kvalitativne potrebe organizma koji prelazi u novo godišnje doba, koje opet nosi svoje specifične zahtjeve - ističe dr. Baltić.

Dugo zimsko razdoblje, navodi naš sagovornik, često je povezano s jednoličnom prehranom koja dovodi do smanjenja ili potpunog iscrpljenja zaliha vitamina i minerala u našem organizmu, što uzrokuje smanjenje iskorištenosti kisika u ćelijama i slabljenje imunološkog sistema.

- Prvi korak kojim sami sebi pomažemo u izlasku iz ovog neugodnog stanja je promjena prehrambenih navika. Većom potrošnjom namirnica koje sadrže velike količine vitamina C doprinijet ćemo bržem savladavanju simptoma proljetnog umora. Učinkovitost unosa vitamina C bit će znatno smanjena ako uz taj vitamin ne konzumiramo željezo jer ono pomaže u njegovoj apsorpciji - govori dr. Baltić.

Ovo intenzivno godišnje doba zahtijeva i dodatni unos vitamina u obliku različitih multivitaminskih formula i preparata kao dodataka prehrani. Od minerala, čija je prisutnost od velikog značaja u stanjima iscrpljenosti, umora i stresa, treba posebno spomenuti magnezij. Usto što je važan za pravilan rad srca, mišića i nervnog sistema, on potiče metabolizam aktivacijom brojnih enzima neophodnih za pravilno odvijanje metaboličkih procesa.

<h2>Ako simptomi ne prolaze, javite se ljekaru</h2>

Korisnim se, kaže dr. Abel Baltić, smatra i unos vitamina E koji poboljšava cirkulaciju, neutralizira djelovanje slobodnih radikala i poboljšava djelovanje imunološkog sistema.
- Lecitin je materija koja, također, značajno doprinosi smanjenju simptoma proljetnog umora. Bogat je izvor vitamina B-grupe i važan je u očuvanju intelektualnih sposobnosti, a pozitivno djeluje i na raspoloženje, naročito u stanjima stresa. Također, ne smije se zanemariti značaj adekvatne hidracije. Preporučuje se unos najmanje dva litra vode dnevno - navodi dr. Baltić.

Na poboljšanje raspoloženja i smanjenje pospanosti možemo sami djelovati, i to tako da duže boravite na otvorenom i tako izložite tijelo dnevnoj svjetlosti.

- Osim navedenog, vrlo je važno provoditi tzv. higijenu sna. Potrebno je otići na spavanje ranije nego obično, a ujutro, nakon buđenja, odmah ustati, bez izležavanja u krevetu i produžavanja sna. Umor i malaksalost će biti povećani ako dan ne počnemo aktivno odmah nakon buđenja - kaže dr. Baltić.
Ako vam se čini da proljetni umor ne prolazi i da bi iza vaše iscrpljenosti mogao stajati zdravstveni problem, odmah se obratite ljekaru, jer uzrok može biti poremećaj u organizmu ili hormonalni problemi, kao što su, danas učestale, bolesti štitne žlijezde.

Najčešći simptomi proljetnog umora su brzo umaranje, razdražljivost, slaba koncentracija  te glavobolja, kazao dr. Baltić

Kako se izboriti s proljetnim umorom

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Medijalni kolateralni ligament (MCL) je jedan</a> od četiri ključna ligamenta koji stabiliziraju koljeno. Kada ne bi bilo MCL-a, naše koljeno bi prilikom svakog koraka proklizavalo prema unutra umjesto da stoji stabilno u svojoj ravni.

MCL spaja bedrenu kost (condylus medialis ossis femoris) i cjevanicu (condylus medialis ossis tibialis). &nbsp;Ovaj ligament se nalazi s unutrašnje strane zgloba koljena.
Kada sumnjamo da je došlo do prekida MCL-a, treba obaviti fizikalni pregled. Osim toga, rendgenski snimci mogu biti indicirani. U dijagnostici ključnu ulogu igraju ultrazvučni pregled, a po potrebi i snimak magnetne rezonance.

Tinejdžeri koji rastu zapravo mogu imati frakturu kroz ploču rasta, a ne stvarni prekid MCL-a, te je važno to razlikovati, jer postoje razlike u liječenju prijeloma i kidanja ligamenta.

Najčešći mehanizam povređivanja MCL-a je kontaktni ili nekontaktni valgus stres koljena koje je blago savijeno.

Često se dešava kod doskoka, iskoraka, promjene smjera kretanja, gdje je biomehanika izvedbe pokreta narušena, odnosno koljeno nije poravnato sa stopalom, kukom i ramenom tokom izvedbe, što vodi ka valgus propadanju koljena i povredi MCL-a, koja može, ovisno o sili koja utječe na koljeno, biti samostalna ili u kombinaciji s drugim povredama ligamenata ili mekih tkiva koljena. Povrede MCL-a česte su kod skijaša, nogometaša, odbojkaša, borilačkih sportova, kod plivača prsne tehnike (zbog specifičnog položaja koljena i stopala)...

Izolirane povrede kolateralnih ligamenata, a najčešće je to medijalni kolateralni ligament, najčešće se liječe konzervativno - nošenjem steznika u trajanju od šest sedmica, uz intenzivne fizikalne procedure koje su neophodne. U slučaju udružene povrede, puknuća prednje ukrižene sveze i kolateralnog ligamenta, prvo se stavlja steznik. Nakon toga se pristupa operacijskom liječenju rupture prednje ukrižene sveze.

Česte su kod skijaša, nogometaša, odbojkaša, borilačkih sportova, kod plivača prsne tehnike...

Povreda se dešava kod  doskoka ili iskoraka

Problem s kojim se susreću mnogi sportisti: Povrede medijalnog kolateralnog ligamenta

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/39373/tezina">Stajete li svako jutro na vagu</a> kako biste provjerili koliko ste smršavili tokom noći? Evo šta kažu stručnjaci, koliko često treba koristiti&nbsp;vagu&nbsp;kako biste kontrolirali tjelesnu težinu?&nbsp; Ako ste na putu da poboljšate zdravlje, razmislite je li on uključuje i gubitak kilograma jer možete zdravlje poboljšati pravilnom prehranom i vježbanjem bez da izgubite kilogram, ali ako je gubitak kilograma ono što želite, morate razumjeti da se radi o&nbsp;dugotrajnom procesu.&nbsp;

- Ako planirate svakog dana pratiti svoj uspjeh putem vage, sami odlučite hoće li ta navika pomoći ili odmoći vašem procesu mršavljenja - pojašnjava dr. sci. Suzan Klajner (Susan Kleiner), nutricionistica iz Vašingtona. Dodaje i kako morate razmisliti o još jednoj stvari. Naime, kako se vaša težina povećava, ne nakupljaju se samo masnoće već i mišićna masa. Oko 20 do 30 posto viška kilograma je samo tkivo, uz dodatak kosti i mišića. Dr. Donald Hensrud, dodaje kako nije potrebno gubiti mišićnu masu koju ste stekli pa nije realno za očekivati da imate jednaku tjelesnu težinu kao u srednjoj školi. 
Možda vam cilj nije gubitak kilograma, već održavanje kilograma. U tom slučaju redovno vaganje može biti od koristi. Studija provedena 2014. godine se bavila proučavanjem sve literature vezane za ovu temu te su stručnjaci u zaključku naveli kako bez obzira koristite li vagu svakog dana kako biste pratili gubitak kilograma ili održavali tjelesnu težinu, ta navika može biti od velike pomoći kod sprečavanja razvoja bolesti koje su povezane sa starenjem. 
Studija je pokazala kako redovno vaganje doprinosu održavanju željene tjelesne težine, ali i sprečavanju nakupljanja kilograma. Ipak, ovakvi rezultati istraživanja ne moraju se odnositi na svaku osobu.

- Za nekoga će ta navika biti dobra, dok će drugome biti dovoljno provjeravati stanje na vagi jednom sedmično dok će nekoj trećoj osobi to predstavljati pritisak i onemogućiti mršavljenje - dodaje Klajner.

Različite literature su pokazale kako često vaganje je povezano s osobama koje imaju nisko samopouzdanje kao i negativan pogled na svoje tijelo. Pregledima studija se zaključilo i kako će neke osobe patiti od depresije i anksioznosti ako se često vagaju. Pokazalo se i kako često vaganje može biti povezano i s razvojem problema u prehrani. Stručnjaci dodaju da ako vas zanima kako na vas djeluje često vaganje, možete o toj navici porazgovarati s ljekarom. &nbsp;

Doprinosi održavanju željene tjelesne težine, ali i sprečavanju  nakupljanja kilograma

Možda vam cilj nije gubitak kilograma, već održavanje kilograma

Koliko često se treba vagati

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Diskopatija se odnosi na degenerativno</a> oboljenje diskova između pršljenova, a može se razviti bilo gdje u kičmi. Najčešće nastaje u lumbalnom ili cervikalnom dijelu kičme. Danas je ova bolest sve češća, a sve više obolijevaju i mladi zbog nepravilnog načina sjedenja. Uzrokuje snažnu bol u predjelu leđa koji je zahvaćen, a najčešće se liječi fizikalnom terapijom.

Diskovi su „jastučići“ koji se nalaze između pršljenova koji čine kičmu fleksibilnom i ublažavaju stres. Kod diskopatije diskovi bivaju povrijeđeni iz različitih razloga. Do toga može doći zbog prevelike aktivnosti kao što je sport, ili zbog smanjene aktivnosti. Postoje dva moguća uzroka diskopatije: degenerativni procesi su najčešći razlog diskopatije. Nastaje zbog dugotrajnog stajanja ili sjedenja u neobičnom položaju, što uzrokuje trošenje diska. Također, može nastati zbog trošenja diska starenjem, traume - kao što su udarac, saobraćajna nesreća, pad s visine, dizanje prevelikog tereta, iako su ovi uzroci rijetki slučajevi nastanka diskopatije.

Simptomi diskopatije su bol, ukočenost i vrtoglavica. Također, intenzitet bola može biti u velikom rasponu. Od malog bola do onog koji će vam onemogućiti kretanje i bilo kakav vid pomicanja. Najčešći simptom je snažan bol u području povrijeđenog diska.

Postoje još neki mogući znakovi diskopatije, a to su ukočenost mišića, ograničena pokretljivost, skolioza, smanjena osjetljivost na koži zahvaćenog područja, slabost i atrofija mišića, bol prilikom okretanja tijela. Kod liječenja, prije svega, potrebno je ukloniti simptome. Ako je to samo diskopatija, nema drugih patoloških procesa u kičmi, onda to obično nije teško, jer ona dobro reagira na fizikalnu terapiju i masažu. Za ublažavanje i kontrolu bola korisno je uzeti vitamin B6, koji doprinosi obnavljanju hrskavice.

Fizikalna terapija koja se primjenjuje kod liječenja diskopatije je elektroterapija, termoterapija, magnetoterapija, terapijski laser, terapijski ultrazvuk, tecar terapija i manuelna masaža. Kada prođe bolna faza, slijedi najvažniji dio rehabilitacije - kineziterapija. Problem se rješava samo vježbanjem. Istežu se i ojačaju mišići kičme, posebno oni koji se nalaze na bolnom području.

Uzrokuje snažnu bol u predjelu leđa, a najčešće se liječi fizikalnom terapijom

Kod diskopatije diskovi bivaju povrijeđeni iz različitih razloga

Bolest od koje sve više obolijevaju mladi

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Ako ste među onima koji nikada</a> nisu imali koronavirus možda se pitate kolike su šanse da ćete i ostati sigurni?

Ako počnete živjeti “normalno”, skinite maske, odlazite u restorane, kupovinu ili kino koje su šanse da i dalje uspješno izbjegavate koronavirus? - U mjestima gdje je mala stopa oboljelih, velik broj osoba koje COVID-19 nisu imale neće ga niti dobiti jer neće biti izloženi - pojasnio je dr. Bob Votčer (Watcher).Dr. Peter Čin Hong, infektolog, se slaže s dr. Votčerom te dodaje kako ne mora značiti da ćete se razboljeti iako je virus još uvijek prisutan.
- Možemo li se zaraziti? To je moguće. Zapamtimo da je virus još uvijek prisutan i da uzrokuje patnju za velik broj ljudi – rekao je Čin Hong te dodaje da se uz malo opreza može lako izbjeći bolest dok uživate u životu.
Dr. Abrar Karan (Abraar), infektolog dodaje kako popuštanje mjera ne znači da ćete patiti radi infekcije.
- U osnovi smatram da sve može biti puno sigurnije, pa bi, naprimjer, službe trebale osigurati dobro prozračene prostorije u kojima se radi ili u školama, a maske moraju biti uvijek dostupne onima koji ih trebaju – pojašnjava Karan.

Stručnjaci kažu kako postoje dodatne dobrobiti ako uspijete izbjeći infekciju, čak i ako se dogodi da infekciju “pokupite” kasnije. Što duže pandemija traje to više o virusu znamo, što znači da će biti sve kvalitetnijih načina liječenja. Dok nema nikakvih garancija u ovoj pandemiji, stručnjaci smatraju da je najvažnije da ljudi nađu načine kako se vratiti u normalan život i ostati fleksibilni dok je virus još u opticaju.

Što duže pandemija traje, to više o virusu znamo, što znači da će biti  sve kvalitetnijih načina liječenja

Naći načine kako se vratiti u normalan život

Uz malo opreza može se lako izbjeći zaraza

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/43235/enesa-begovic">Glaukom je hronično, progresivno, degenerativno</a> oboljenje očnog živca koje dovodi do ispada u vidnom polju. Glaukom je, kaže dr. Enesa Begović, oftalmologinja, drugi uzrok sljepila u svijetu, a oštećenje vida je ireverzibilno, odnosno nepovratno.

- Procjenjuje se da gotovo 80 miliona ljudi širom svijeta ima glaukom. Približno polovina od ukupnog broja oboljelih ne zna da ima glaukom te se 10 godina unazad intenzivnije radi na podizanju svijesti o ovom oboljenju. Ove godine se Svjetska sedmica glaukoma obilježava od 6. do 12. marta. Kampanja borbe protiv glaukoma ima za cilj da se bolest rano otkrije, a samim tim i uspori, odnosno spriječi gubitak vida do kojeg neminovno dolazi ukoliko se glaukom ne liječi - kaže dr. Begović. U populaciji starijoj od 40 godina, dodaje ona, jedna od 200 osoba ima glaukom, a prevalenca se povećava sa starošću te svaki osmi pacijent stariji od 80 godina ima ovo oboljenje. Češće obolijevaju žene, osobe kod kojih postoje slučajevi glaukoma u porodici, pojedine etničke grupe, kao i starosjedioci nekih zemalja (Aboridžini, pripadnici nekih plemena u Africi, SAD i slično).

- Uzrok glaukoma nije poznat, ali je povišeni očni pritisak glavni faktor rizika koji će, ukoliko dugo traje, dovesti do oštećenja očnog živca. Glaukom je veliki oftalmološki problem jer je bolest veoma dugo, nekada čak i više godina, asimptomatska, a u vrijeme kada pacijent primijeti prve simptome, postoje već ozbiljna oštećenja na očnom živcu. Također je nedovoljno informacija o ovom oboljenju u općoj populaciji - navodi dr. Begović.

Iako se, kaže dr. Begović, stavljanjem riziko faktora pod kontrolu znatno usporava i odgađa pojava propadanja vlakana očnog nerva, ne postoji lijek za glaukom.

- Dijagnoza glaukoma postavlja se nakon oftalmološkog pregleda koji je dopunjen ispitivanjem vidnog polja te analizom vlakana očnog živca pomoću optičke koherentne tomografije. Tretman glaukoma je adekvatan ukoliko pri kontrolnim pregledima nema pogoršanja ispada u vidnom polju i progresije oštećenja na OCT - ističe naša sagovornica.

Poseban izazov u otkrivanju mehanizma nastanka, a samim tim i liječenja, kaže dr. Enesa Begović, predstavlja glaukom bez povišenog očnog pritiska, gdje su hemodinamski, vaskularni, autoimuni i drugi faktori u fokusu ispitivanja kako bi se pomoglo pacijentima s ovom vrstom glaukoma.
- Normotenzivni glaukom je vrlo sličan, prema kliničkoj slici, bolestima očnog živca kao što su toksične neuropatije, nasljedne bolesti očnog živca i slično, te ga je potrebno pažljivo izdiferencirati. S ciljem ranog otkrivanja glaukoma i prevencije sljepila, skrining preglede je potrebno obavljati svake dvije godine, a kod osoba starijih od 60 godina jednom godišnje - kaže dr. Begović.

Glaukom se može otkriti pomoću oftalmološkog pregleda i mjerenja očnog pritiska, mjerenjem debljine rožnice, gonioskopijom, tj. pregledom morfologije očnog ugla, kojom se otkriva eventualna opstrukcija, odnosno smetnja u otjecanju očne vodice, koja vodi ka povišenju intraokularnog pritiska.

Također, ispitivanjem vidnog polja dobiva se uvid u širinu i eventualne ispade u vidnom polju koji se javljaju kao prvi znak glaukomskog oštećenja, a neophodno je i mjerenje debljine živčanih vlakana oko vidnog živca.

Češće obolijevaju žene, osobe kojima su u porodici zabilježeni slučajevi glaukoma, pojedine etničke grupe, kao i starosjedioci nekih zemalja

Glaukom - tihi kradljivac vida

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/2695/vjezba">Za vitko i zategnuto tijelo potrebna</a> vam je samo volja i jastuče kao savršeni rikvizit. Naime, vježbanje u kućnim uvjetima ima brojne pogodnosti, između ostalog mogućnost da vježbate kada želite i koliko osjećate da vam je dovoljno. 
Ovo je devet sjajnih vježbi s jastukom koje možete svakodnevno prakticirati. Prema uputstvu fitnes instruktorke, dovoljno je samo devet ponavljanja svake vježbe jednom dnevno kako bi rezultati bili izvenredni...

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CaiNwQMu9EZ/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CaiNwQMu9EZ/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CaiNwQMu9EZ/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Vídeos de Treinos em casa (@videosdetreinoemcasa)</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Možete ih svakodnevno prakticirati

Vežbanje u kućnim uvjetima ima brojne pogodnosti

Devet sjajnih vježbi s jastukom

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/127403/emina-nukovic">Koža je organ koji odražava</a> funkcioniranje svih organskih sistema.&nbsp;Nedostaci nutrijenata manifestiraju se određenim poremećajima i brzim starenjem kože. Za zdravlje kože, kaže dr. Emina Nuković, specijalista dermatovenerologije, neophodna je uravnotežena ishrana koja sadrži dosta proteinske hrane, povrća, voća (po mogućnosti, svježeg) i kvalitetnog ulja.&nbsp;

- Ukoliko svoju kožu hranite iznutra uravnoteženom ishranom, učinit ćete joj najveću uslugu. Na ljepotu, kvalitet i zdravlje kože utječu proteini, minerali, razni vitamini, između ostalih nutrijenata. Istovremeno su važne i hijaluronska kiselina te esencijalne masne kiseline - govori dr. Nuković. Vitamin C, dodaje naša sagovornica, snažan je antioksidans koji djeluje na slobodne radikale i smanjuje njihovo negativno djelovanje. Mnoga istraživanja pokazuju da vitamin C povećava sintezu kolagena, štiti od oštećenja od UVA i UVB zraka, pomaže kod problema pigmentacije i liječi upaljenu kožu. Najbolji izvori vitamina C su peršun, crvena paprika, žuta paprika, rukola, prokulice i brokula.

- Vitamin E je, također, snažan antioksidans koji smanjuje oštećenje od sunca i rizik od karcinogenosti. Kada se koristi zajedno s vitaminom A, smanjuje rizik od bazocelularnog karcinoma za 70 posto. Također smanjuje bore. Najbolji izvori vitamina E su suncokretovo ulje, ulje lješnika, tarhana, bademi i lješnjaci - ističe dr. Nuković.

U nedostatku vitamina A, koža postaje suha, zadebljana i ljušti se. Adekvatan unos vitamina A, govori dalje, usporava proces starenja, smanjuje bore i linije kože. Nalazi se u povrću i voću u obliku karotena, gdje se metabolizira u tijelu. Najbolji izvori vitamina A kojima možete hraniti svoju kožu su mrkva, hibiskus, peršun, kopar, špinat, kopriva. - Vitamin K je veoma važan za zaustavljanje krvarenja i zacjeljivanje rana. Prepeličija jaja te ovčije, pileće i pureće meso vodeći su izvori vitamina K, koji je potreban za zdravu kožu. Iz ove grupe za kožu je najvažniji biotin (B7), koji igra ulogu u proizvodnji keratina, glavnog proteina koji se nalazi u kosi, noktima i koži. Ako postoji nedostatak ovog vitamina, može doći do upale kože praćene svrbežom, ljuštenjem i mogućim opadanjem kose - pojašnjava dr. Nuković.
Najvažniji izvori vitamina B su kvasac, pšenične mekinje, banana, žumance i jetra.

<h2>Zaštita ćelija od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima</h2>

Osim vitamina i minerala, na zdravlje kože, kaže dr. Emina Nuković, utječu i&nbsp;kiseline.&nbsp;Jedna od njih je alfa lipoična kiselina, koja je snažan antioksidans koji štiti ćelije od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima te usporava proces starenja kože. Nalazi se u namirnicama biljnog i životinjskog porijekla, a može se koristiti kao dodatak prehrani ili u obliku kreme.
- Hijaluronska kiselina je jedna od komponenti svakog živog organizma i međućelijska je supstanca koja zateže kožu čineći je glatkom. Ona vezanjem i zadržavanjem vode ispunjava međućelijske prostore i daje koži elastičnost i punoću, a što smanjuje vidljivost postojećih bora i nepravilnosti na koži. Također, sprečava nastanak bora uzrokovan djelovanjem slobodnih radikala. Namirnice sa visokim sadržajem hijaluronske kiseline su: zelena paprika, limun, jabuka, banana, breskva, kruška, proizvodi od soje, krompir i škrob - govori dr. Nuković.

Tu su i, dodaje, omega-3 i omega-6 masne kiseline koje su vrijedne komponente za našu kožu. Zbog njih naša koža izgleda glatko i mladoliko. Glavni izvori omega-3 masnih kiselina su tahini, laneno sjeme, orasi, maslinovo ulje, a glavni izvori omega-6 kiselina su suncokretovo ulje, jezgra oraha, tahini, mak, ulje lješnika.

- Osim kiselina, tu su i nutrijenti koji su izuzetno važni za sjajnu i zdravu kožu. Oni se nalaze u mrkvi, zelenom čaju, paradajzu, orasima, slatkom krompiru, crvenoj paprici, algama, crvenoj narandži, trešnjama, borovnicama, avokadu, mangu... Namirnice koje su loše za kožu su šećer, kofein, čokolada, alkohol, prerađena hrana, hidrogenizirana ulja, so, škrob... - navodi dr. Nuković.
Za zdravlje, funkciju i izgled kože vrlo je važno obratiti pažnju na ishranu. U kombinaciji s dobrom ishranom, neki dodaci ishrani ne samo da će učiniti da vaša koža izgleda zdravije već ćete izgledati mlađe.

Mnoga istraživanja pokazuju da vitamin C povećava sintezu kolagena, štiti od oštećenja od UVA i UVB zraka i liječi upaljenu kožu

Na ljepotu, kvalitet i  zdravlje kože utječu  proteini, minerali, razni  vitamini

Kako sačuvati najveći i najvidljiviji organ

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/43235/enesa-begovic">Leberova amauroza, urođeno sljepilo, nastaje</a> u oko 90 posto slučajeva kao rezultat mutacije na jednom od 3 mitohondrijalne DNK, nasljeđuje se od majke. Jednako i muški i ženski potomci mogu naslijediti Leberovo oboljenje, s tim da se prvo rade testiranja na tri najčešća lokusa, a, ukoliko stigne negativan nalaz, rade se sveobuhvatna testiranja mitohondrijalne DNK na prisustvo rijetkih bolesti, kojih ima oko 40 različitih.

Ukoliko i tada stigne negativan nalaz, radi se testiranje na oboljenja s recesivnim tipom nasljeđivanja. Genetsko testiranje je važno i za prognozu same bolesti. Vidna oštrina kod pacijenata je obično 0,1 i manja. Iako ne postoji lijek za Leberovu amaurozu, u posljednje vrijeme se radi na tome da se kod asimptomatskih pacijenata spriječi pojava slabljenja vida, a kod onih s već izraženim smetnjama akcent se stavlja na zaustavljanje progresije oboljenja.

Kod jednog broja pacijenata, u oko 14 posto slučajeva može doći do spontanog oporavka vidne oštrine. Kod ostalih se terapija sastoji u davanju koenzima Q10 iako je njegovo dejstvo vrlo ograničeno.

Obećavajući su rezultati genske terapije koji u studijama RESCUE i REVERSE pokazuju oporavak funkcije vida uprkos izazovu dopremanja modificiranog genskog materijala pomoću virusa kao vektora u mitohondrijalnu DNK u odnosu na onu koja se nalazi u jedru, što je, naprimjer, slučaj kod drugog nasljednog očnog oboljenja - pigmentne retinopatije.

Ostali mehanizmi terapeutskog djelovanja usmjereni su prema sprečavanju nastajanja apoptoze, tj. smrti ćelija, poboljšanju oksidoreducionih procesa, neuroprotekciji i fotobiomodulaciji.

Kada nastupi slabljenje vida, pacijent je suočen s poteškoćama kao što su obavljanje osnovnih životnih aktivnosti, vožnja automobila, čitanje i sl. Pacijentima se savjetuje apstinencija od cigareta, alkohola i droga, mogu im biti od pomoći audiokomande ili optička povećala-lupe.

Kod pacijenata s već izraženim smetnjama akcent se stavlja na  zaustavljanje progresije oboljenja

Radi se na tome da se spriječi pojava slabljenja vida

Zašto je važno gensko testiranje

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/16894/hrana">Možda niste znali, ali hrana</a> za kojom čeznete otkriva nešto o zdravlju. Australski nutricionisti ističu koliko je važno obraćati pažnju na apetit i&nbsp;hranu&nbsp;za kojom žudite jer može otkriti i određene nedostatke u organizmu.&nbsp;

Li Holms (Lee Holmes), nutricionist, ističe kako je čežnja za određenom hranom često pokazatelj manjka određenih minerala u tijelu, što kroz vrijeme može dovesti do zdravstvenih problema, a kada je u pitanju prehrana, često se borite s povećanim apetitom i željom za određenom hranom. Ako vam se jako u zadnje vrijeme jedu čokolada, orašasti plodovi ili grah, može značiti da organizmu nedostaje magnezija, koji se može pronaći u sjemenkama bundeve, chia sjemenkama, kikirikiju, sojinom mlijeku i špinatu. Li smatra kako je normalno da u takvim trenucima obroku dodate tu čokoladu ili orašaste plodove, kako biste zaustavili čežnju. 
Dodaje i kako manjak cinka, hroma, željeza, kalcija i magnezija, također, mogu voditi do čežnje za slatkim namirnicama. Ako vam sline cure na spomen lizaljke, zaslađenih napitaka i namirnica punih šećera, moguće je da vam nedostaje hroma, triptofana, fosfora, a prema riječima stručnjaka, sve je to potrebno za energiju, obnovu stanica i zdrav metabolizam.

Ako pak čeznete za slanim grickalicama, to bi mogao biti znak disbalansa elektrolita, što se može javiti nakon vježbanja i dehidracije. Li dodaje kako manjak cinka i željeza mogu, također, biti uzrok želje za slanim.&nbsp; Možda je malo čudno čeznuti za gaziranom vodom, ali i to se može dogoditi te značiti da je došlo do manjka kalcija u organizmu.&nbsp;Umjesto da se prepustite želji, nadomjestite nedostatak tako da pijete mlijeko ili jedete šljive, brokule i kelj u svakom obroku. Ako je u tijelo premalo željeza, vjerovatno ćete imati&nbsp;jaku želju za crvenim mesom, a ako u prehranu uključujete malo proteina, i to bi moglo biti odgovorno za želju za hranom.&nbsp;

Želja za čokoladom:&nbsp;Vaše tijelo treba magnezija, a možete ga unijeti putem orašastih plodova, zelenog lisnatog povrća i voća.&nbsp; Želja za zaslađenim pićima i hranom:&nbsp;Vaše tijelo treba hrom, triptofan i fosfor, a možete ih pronaći u zelenom povrću, piletini, siru, grožđu, batatu, jajima i žitaricama.&nbsp;
Želja za hljebom i tjesteninom:&nbsp;Vaše tijelo treba proteina i nitrogena, a trebali biste jesti crveno meso, grah, chia sjemenke, masnu ribu.&nbsp;
Želja za masnom hranom:&nbsp;Vašem organizmu treba kalcija, a možete ga pronaći u povrću, leći, mlijeku i siru.&nbsp;
Želja za slanom hranom:&nbsp;Organizmu nedostaje hlorid i silicij, a pronaći ga možete u sjemenkama, masnoj ribi i kozijem mlijeku.&nbsp;

Manjak cinka, hroma, željeza, kalcija i magnezija, također,  mogu voditi do čežnje za slatkim namirnicama

Jede vam se kikiriki to može značiti da organizmu nedostaje magnezija

Želja za hranom može otkriti šta treba organizmu

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/703730/koje-se-nuspojave-mogu-javiti-nakon-vakcinacije-protiv-covid-19">Sportsko srce nije bolest</a>. Ovim pojmom opisuju se promjene koje se javljaju u srcima pojedinaca koji se intenzivno bave sportom i predstavljaju normalnu adaptaciju organizma na pojačan fizički napor.

Promjene u organizmu koje izaziva intenzivan trening mogu biti funkcionalne (promjene u načinu rada srca), anatomske (promjene u građi i izgledu srca) te elektrofiziološke (promjene u brzini rada srca). Neke su kratkoročne, tj. vidljive za vrijeme treninga, te dugoročne, tj. nastaju poslije više godina treniranja. Anatomske promjene su postepene i suptilne i uključuju umjereno povećanje veličine srčanih pretkomora i komora te blago povećanje debljine srčanog mišića. Novija istraživanja, također, ukazuju na mala povećanja širine aorte. Dakle, ove promjene se smatraju prilagođavanjima koja omogućavaju srcu povećanu sposobnost da dostavljaju krv i kisik mišićima koji se naprežu.

Protok krvi u organizmu ovisi o broju otkucaja (srčanoj frekvenciji) te količini krvi koju srce izbacuje u jednom otkucaju (što se naziva udarni volumen). Kada se pomnože srčana frekvencija i udarni volumen, dobije se minutni volumen, tj. ukupna količina krvi koju srce istiskuje u jednoj minuti.

Promjene koje nastaju razvojem sportskog srce imaju za posljedicu upravo povećanje udarnog volumena. Također, osim povećanja srčanog mišića u cijelosti, povećavaju se i broj kapilara te sadržaj mioglobina. Hoće li kod sportista doći do povećanja srca i u kojoj mjeri, ovisi o vrsti sporta, intenzitetu treninga, dužini bavljenja sportom, spolu te genetskim karakteristikama.

Do tridesetih godina 20 stoljeća povećano srce sportista smatralo se štetnom pojavom te se povećanje povezivalo s hipertrofijom. Međutim, savremena istraživanja dokazala su kako je sportsko srce zdravo srce i definitivno nije samo po sebi uzrokom iznenadne smrti sportista. Brojne studije su pokazale povezanost između umjerene aerobne vježbe i smanjenog rizika od koronarne bolesti srca i smrti.

Hoće li doći do povećanja srca i u kojoj mjeri, ovisi o vrsti sporta, intenzitetu treninga, dužini bavljenja sportom, spolu te genetskim karakteristikama

Neke promjene na srcu su  kratkoročne, a neke dugoročne

Sportsko srce je normalna adaptacija organizma na pojačan fizički napor

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/20755/dijabetes">Prema novim podacima, dijabetes koji</a>&nbsp;razviju pacijenti s teškim oblikom bolesti koronavirusa tokom hospitalizacije mogao bi biti samo privremen, a razina šećera u njihovoj krvi mogla bi se po ozdravljenju vratiti u normalu.

Naučnici su proveli istraživanje na 594 pacijenta koji su pokazivali znakove dijabetesa nakon što su hospitalizirani zbog korone, od čega 78 ispitanika ranije nije imalo dijagnozu dijabetesa.

U mnogih pacijenata kojima je dijabetes dijagnosticiran tokom hospitalizacije uočeni su blaži problemi s razinom šećera u krvi, ali teži oblik koronavirusa, u usporedbi s pacijentima koji su otprije bolovali od dijabetesa.
Naučnici su u časopisu Journal of Diabetes and Its Complications objavili da se u 40 posto pacijenata kojima je dijabetes dijagnosticiran tokom hospitalizacije godinu kasnije razina šećera u krvi spustila ispod granice za dijagnozu.

<h2>Inzulin i drugi lijekovi potrebni samo kraće vrijeme</h2>

- Ovi rezultati ukazuju na to da bi novodijagnosticirani dijabetes mogao biti prolazno stanje povezano s akutnim stresom uzrokovanim zarazom koronavirusom. Rezultati našeg istraživanja ukazuju na to da pojava manjka inzulina, ako do nje uopće dođe, nije trajna - izjavila je dr. Sara Cromer iz opće bolnice Massachusetts u Bostonu.

Ovim su pacijentima, dodala je, inzulin i drugi lijekovi potrebni samo kraće vrijeme, zbog čega je iznimno važno da ljekari pomno prate tok bolesti kako bi ustanovili hoće li im se stanje poboljšati i u kojem trenutku.

Rezultati našeg istraživanja ukazuju na to da pojava manjka inzulina, ako do nje uopće dođe, nije trajna,  zjavila je dr. Sara Cromer

Naučnici kažu: Dijabetes uzrokovan koronavirusom mogao bi biti privremen

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/16894/hrana">Hrana koja je zdrava za srce</a>&nbsp;sadrži hranjive sastojke koji dokazano koriste kardiovaskularnom sistemu ili smanjuju rizik od razvoja&nbsp;srčanih bolesti. Omega-3 masne kiseline, kalij, kalcij, magnezij, vlakna, fitonutrijenti i antioksidanti su najvažniji, a njihov udio je najveći u mediteranskoj hrani i DASH dijeti, pa su najbolji izbor za one koji žele održati ili poboljšati zdravlje srca.

Nauka podupire ovu teoriju. Kaže da jelovnik, koji se bazira na žitaricama, orašastim plodovima i mahunarkama, kao i na pomalo mliječnih proizvoda i masti zdravih za srce, može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za otprilike trećinu, navodi studija iz 2016. objavljena u časopisu „Journal of the American College of Cardiology“.

Hrana koja dobiva crveno svjetlo kad je u pitanju zdravlje srca je: obrađeni mesni delikatesi, hot-dog, pečena piletina, pržena piletina, prženi krompirići, čips, voćni smuti, zeleni sok, konzervirano povrće, gotova smrznuta jela, kečap, crveno meso, so, dresinzi za salatu, bijeli hljeb, bijela riža, sportski napici, energetski napici, pizza, alkohol, puter od kikirikija bez masti, pahuljice sa šećerom, kapare, jogurt s ukusima, granola i margarin.

Omega-3 masne kiseline, kalij, kalcij, magnezij, vlakna, fitonutrijenti i antioksidanti su najvažniji

Ova hrana štiti zdravlje srca

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/18754/zubi">Iako je mnogo različitih faktora</a> koji mogu da utječu na pojavu infarkta, poput godina, krvnog pritiska, holesterola i genetike, postoji i jedan ne tako očigledan simptom koji može da otkrije da li postoji šansa za infarkt. Naučne studije pokazuju da zdravlje usne duplje igra važnu ulogu kad je u pitanje kardiovaskularno zdravlje.

Rezultati dugotrajne studije koje su sproveli Institut Forsyth i Univerzitet Harvard, objavljeni u magazinu Journal of Periodontology, ukazuju na to da se radi o parodontitisu odnosno ozbiljnoj upali desni koja uništava meka tkiva i kosti koje podupiru zube. Parodontitis može da uzrokuje gubitak zuba, probleme sa zdravljem ili da povećaju rizik od nastanka srčanog udara. Naučnici sa Univerziteta Harvard kažu kako se čini da osobe koje imaju parodontitis pripadaju grupi ljudi koji imaju veće šanse da će doživjeti kardiovaskularne probleme.
Doktori su pronašli specifičnu povezanost između upale desni i upalnih procesa u arterijama, koje su odgovorne za pojavu infarkta, moždanih udara i ostalih opasnih kardiovaskularnih bolesti.
U studiju su bile uključene 304 odrasle osobe kojima su bile ispitane i pregledane arterije i usna duplja na početku studije i nakon četiri godine. Kod 13 ispitanika su se razvili veliki problemi sa srcem, a nakon kontrole svih drugih mogućih faktora, stručnjaci su zaključili da se prisustvo parodontalne upale može smatrati glavnim krivcem.

Postoji nekoliko upozoravajućih znakova koje možete provjeriti i ako ponekad parodontna bolest može proći bez posebnih poteškoća. Mnogi pacijenti ne osjećaju bol pa tako i parodontna bolest prođe nezapaženo, pa je zbog toga veoma važno da redovno idete kod stomatologa. - krvarenje zubnog mesa nakon pranja zuba - crvena, natečena sluzokoža oko zuba, zubno meso koje se povlači sa zuba
- trajni zadah iz usta
- gnoj između zuba i zubnog mesa
- klimavi zubi

Važno je naglasiti, navode stručnjaci, da osobe koje su doživjele gubitak kosti u periodu kada su imali parodontalnu bolest, ne pripadaju ovoj ugroženoj grupi samo oni kojima su desni trenutno pod upalom. Naučnici vjeruju kako upalni proces aktivira ćelije koje šalju signale kroz kičmenu moždinu, i tako podstiču upalne procese u arterijama. - Ako ste u godinama kada se kardiovaskularne bolesti češće javljaju, ili ih već imate, nikako ne smijete ignorirati bolesti desni, jer one povećavaju rizik od pojave infarkta - zaključio je dr. Tomas Van Duk (Thomas Van Dyke) i savjetuje da se svakako obratite stomatologu ako ima potrebe.

Stručnjaci su zaključili da se prisustvo parodontalne upale može smatrati glavnim krivcem

Doktori su pronašli specifičnu povezanost između upale desni i upalnih procesa u arterijama

Parodontitis može izazvati infarkt

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/38242/bubrezi">O problemima i bolestima bubrega</a>&nbsp;govori se vrlo malo, iako broj oboljelih kod nas i u svijetu neprekidno raste, čemu pridonose debljina, dijabetes i hipertenzija - pandemijske bolesti trećeg milenija i glavni uzroci disfunkcije bubrega. No, to ne mora biti tako jer, kad je o bubrezima riječ, postoje mjere prevencije kojima bi se broj novooboljelih mogao znatno smanjiti.

<h2>Ključni su za održavanje arterijskog pritiska</h2>

Bubreg je parni organ koji čini mokraćni sistem zajedno s nakapnicom, mokraćnom cijevi, mokraćnim mjehurom i mokraćovodom. Ima nekoliko važnih i vitalnih funkcija, a prva i najpoznatija je pročišćavanje organizma od štetnih tvari koje nastaju procesima metabolizma. Osim toga, bubrezi učestvuju u regulaciji metabolizma vode i elektrolita, a manje je poznato da sintetiziraju i neke hormone. Naprimjer, u bubregu se sintetizira peptid renin koji je početni element u procesu stvaranja angiotenzina II - hormona koji snažno utječe na vazokonstrikciju (sužavanje krvnih žila), što dovodi do porasta ili pada arterijskoga pritiska. U bubregu se sintetizira i eritropoetin, hormon koji potiče koštanu srž na stvaranje crvenih krvnih ćelija, te je zbog toga u bolesnika s hroničnim bubrežnim oštećenjem prisutna anemija. Bubrezi su važni i u metabolizmu vitamina D te niza drugih aktivnih supstanci koje djeluju ili lokalno ili na nivou cijelog organizma.
&nbsp;Ukratko, bubrezi nisu organi koji učestvuju isključivo u izlučivanju vode i otrovnih proizvoda metabolizma već i u regulaciji elektrolita, ključni su za održavanje arterijskog pritiska i u njima se sintetizira niz hormona nužnih za život.

Kad je bubrežna funkcija oštećena, dolazi do poremećaja izlučivanja vode te, u najvećem broju slučajeva, i do smanjenja količine izlučene mokraće. No, postoje i bubrežna oštećenja kod kojih dolazi do prekomjernog mokrenja, naprimjer kada je oštećena koncentracijska funkcija bubrega. Kada bubrezi ne rade pravilno, dolazi i do zadržavanja štetnih produkata metabolizma te poremećaja odnosa elektrolita - najčešće do porasta kalija, no ovisno o oštećenju može doći i do hipokalijemije.

Mijenja se i odnos kalcija i fosfora, a oštećena bubrežna funkcija može dovesti i do porasta arterijskog pritiska, bilo zbog smanjene funkcije izlučivanja vode, bilo zbog pojačane sinteze hormona koji dovode do sužavanja krvnih žila. Inače, opadanjem bubrežne funkcije javlja se i anemija, a u krajnjoj fazi simptomi uremije: umor, pospanost, mučnine, povraćanja i svrbež kože te, ako se na vrijeme ne počne s liječenjem (primarno dijalizom), brzo može doći do smrtnog ishoda.

Danas je najčešći uzrok oštećenja bubrega u razvijenom svijetu šećerna bolest, i to uglavnom tipa 2. Drugi najčešći uzrok je nereguliran povišen arterijski pritisak, a potom slijede specifične upalne bolesti bubrega ili glomerulonefritisi, policistična bolest bubrega te hronične infekcije.Iako do oštećenja bubrega može dovesti čitav niz različitih poremećaja, u krajnjoj fazi bubrežna bolest uvijek je jednaka. No, danas postoje lijekovi i mogućnost prevencije pa treba težiti što ranijem postavljanju dijagnoze i početku liječenja. Naprimjer, striktna kontrola glikemije odlaže bubrežno zatajenje zbog šećerne bolesti, a odgovarajuća kontrola arterijskog pritiska prevenira progresiju bubrežne bolesti.
U slučajevima kada je uzrok bolesti neki imunološki poremećaj, nakon postavljene dijagnoze slijedi visokodiferencirana dugoročna terapija. Konačan uspjeh ovisi o naravi bolesti te vremenu kada je dijagnoza postavljena i kada je počelo liječenje. Uspjehu znatno pridonosi i pridržavanje ljekarskih uputa, kao i ozbiljno shvatanje preporuka o redukciji suvišne tjelesne mase i smanjenju unosa kuhinjske soli, što pacijenti često zanemaruju.

&nbsp;• GlomerulonefritisGlomerulonefritis je upala filtracijskog dijela bubrega koji se zove glomerul. Ta upala može biti specifična i primarno bubrežna bolest, a može biti i u sklopu nekih drugih imunoloških bolesti ili bolesti veziva. Uzrok se u većini slučajeva ne zna, no ako bolest ima hroničan tok, simptomi su umor i povišen arterijski pritisak, može se javiti otok potkoljenica, lica pa i cijelog tijela, a mokraća postaje mutnija i pjenušava. Ako bolest nastupa naglo, akutno, simptomi su naglo pogoršanje općeg stanja, visok arterijski pritisak, smanjeno mokrenje, promjene izgleda mokraće, otoci i astma.
Konačna dijagnoza postavlja se biopsijom bubrega, a terapija se u nekim slučajevima sastoji samo od dijetnih preporuka, kontrole arterijskog pritiska i šećera u krvi, dok se u drugima bolesnicima prepisuju lijekovi koji suprimiraju imunološki odgovor. Liječenje je dugotrajno, a ponekad i doživotno ili traje do početka dijalize ili transplantacije bubrega. Ishod liječenja ovisi o podvrsti glomerulonefritisa, ali i ranijem eventualnom oštećenju te prisutnoj hipertenziji, šećernoj bolesti ili pretilosti. Moguće je potpuno izlječenje ili djelimičan oporavak, no ponekad bolest može naglo napredovati do terminalnog bubrežnog zatajenja.
• Hronične infekcije
Najčešći uzrok infekcija su bakterije, upala može zahvatiti samo mjehur ili bubreg, a u većini slučajeva širi se uzlazno. Upale su češće kod osoba koje su na određen način predisponirane, odnosno imaju bubrežne kamence ili neke anomalije kanalnog sistema bubrega. Akutna upala manifestira se promjenama mokrenja, od pečenja i učestalog mokrenja do visoke temperature, dok je hronična upala tiha bolest koja može gotovo neprimjetno dovesti do hroničnog oštećenja.
• Bubrežni kamenci
Postoji nekoliko vrsta kamenaca od kojih su najčešći takozvani kalcijski, pa zatim uratni, struvitni, cistinski i ostali. Koja će se vrsta kamenca stvoriti, ovisi o poremećaju kod određene osobe, ali i o navikama ili čestim infekcijama. Kada se kamenac pomakne i krene od bubrega prema mjehuru, osoba može iskusiti najjače bolove uopće opisane u medicini. Da bi se spriječilo ponovno stvaranje kamenaca, važno je izmokren kamenac analizirati te napraviti metaboličku obradu. Na temelju toga bolesnicima se mogu preporučiti određene mjere prevencije, poput izbjegavanja određene hrane, liječenja infekcija i sl. Zajednička je preporuka povećati unos tekućine te smanjiti unos kuhinjske soli. Danas kamence ne treba uvijek operirati: manji mogu biti izmokreni, a oni koji su povoljno smješteni mogu se razbiti specijalnim uređajima te ih bolesnik izmokri kao pijesak.
• Ciste
Pojedinačna cista bubrega najčešće je slučajan, dobroćudan nalaz i ovisno o izgledu (veličini, izgledu zida i sadržaju kojim je ispunjena), ljekar će naručiti bolesnika na kontrolni pregled i pratiti rast ciste. Cista obično raste sporo i u najvećem broju slučajeva nije potrebna intervencija, osim ako ne stvara smetnje ili naraste više od 7-8 cm, a pristup je isti i kad osoba ima nekoliko jednostavnih cista. Pojedinačne ciste ne treba zamijeniti s policističnom bubrežnom bolešću koja je nasljedna i progresivna bolest te zahtijeva praćenje i strogu kontrolu arterijskog pritiska. Preporuka je i da najbliži krvni srodnici, osobe s dijagnozom policistične bolesti bubrega (djeca, braća, roditelji) naprave ultrazvučni pregled da bi se što ranije postavila eventualna dijagnoza te počelo s mjerama koje mogu usporiti progresiju bolesti.

U početnim stadijima bubrežne bolesti nužno je smanjiti unos kuhinjske soli, piti dosta tekućine, kontrolirati šećer i masnoće u krvi, a neki bolesnici trebaju paziti i na hranu koja povisuje nivo mokraćne kiseline. Usto, u kasnijim fazama treba paziti i na nivo kalija u organizmu te izbjegavati voće i određeno povrće, što zbunjuje pacijente jer se kosi s uvriježenim mišljenjem kako je voće i povrće temelj zdrave prehrane. No, u uznapredovaloj fazi bolesti opasnost od visokih vrijednosti kalija u organizmu (može doći do smrtonosnih poremećaja rada srca ili pareze crijeva) puno je veća nego korist od unosa vitamina i vlaknastih tvari, a vitamine bolesnici mogu dobiti i na druge načine.Danas je moguće prevenirati napredovanje bubrežnog oštećenja. Kao prvo, treba redovno kontrolirati arterijski pritisak, šećer u krvi ako je bolesnik dijabetičar, reducirati suvišnu tjelesnu težinu te prevenirati i na odgovarajući način liječiti infekcije mokraćnog sistema. Nužno je provoditi mjere zdravog života, dakle smanjiti unos kuhinjske soli, prestati pušiti, ne piti prekomjerne količine alkohola i provoditi umjerenu svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Učestalost obavljanja pretraga trebaju dogovoriti bolesnik i njegov porodični ljekar.

Danas je broj oboljelih od šećerne bolesti, arterijske hipertezije, koronarne bolesti i inzulta u porastu, a sva ta stanja pogoduju razvoju bubrežnih bolesti. U većini slučajeva razlog povećane učestalosti bubrežnih bolesti su upravo te najčešće hronične bolesti, ali i pretilost. No, povećan rizik postoji i ako neko od članova porodice ima bubrežnu bolest, naprimjer policističnu bolest bubrega. Kod mladih ljudi do hroničnog bubrežnog zatajenja može doći nakon preboljele, a ponekad i neprepoznate i neliječene specifične upalne bolesti bubrega. Moguć uzrok su i neke prirođene anomalije koje, nažalost, mogu godinama biti neprepoznate. Do bubrežnog zatajenja mogu dovesti i određeni oblici arterijske hipertenzije jer mladi ljudi često ne žele priznati bolest, umanjuju tegobe, a uglavnom ih i bolje toleriraju.

Analiza mokraće pokazuje funkcioniraju li bubrezi ispravno. Naime, postoje tvari koje, uoči li se njihova prisutnost u mokraći, ukazuju na postojanje nekih bolesti: crvena krvna zrnca (krv), bilirubin ili proteini, kao što je albumin. Glukoza ne smije prijeći određene vrijednosti jer, u suprotnom, ukazuje na dijabetes, a ta bolest oštećuje bubrege. Isto vrijedi i za prisutnost klorura koji ukazuju na prekomjeran unos soli.Hronična bubrežna bolest može imati vrlo podmukao tok pa bolesnici dugo mogu biti bez ikakvih simptoma. Ako postoje, prvi simptomi mogu biti umor, povišen arterijski pritisak, tupa bol u leđima i poremećaji mokrenja, a mogu se javiti i otoci potkoljenica pa i lica.
&nbsp;U akutnom bubrežnom poremećaju simptomi i znaci su puno burniji - dolazi do izrazitih smetnji mokrenja (otežano mokrenje, smanjena količina, promjena izgleda, boje i mirisa mokraće), umaranja, osjećaja nedostatka zraka, otoka i naglog porasta arterijskog pritiska, kao i do nekih specifičnih smetnji vezanih uz određene bolesti.
Budući da u većini slučajeva bubrežna bolest ima podmuklu narav, u sklopu sistematskih pregleda trebalo bi svakako odrediti serumski kreatinin, obaviti ultrazvučni pregled bubrega i ono što je najjednostavnije i najjeftinije - pregled mokraće.

Može dovesti i do porasta arterijskog pritiska

Za bolest bubrega krivci su visok pritisak i dijabetes

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/21410/kicma">Jedna od veoma čestih bolesti</a>&nbsp;današnjice je bol u donjem dijelu leđa (lumbosakralni sindrom kičme).&nbsp;&nbsp;Nekad je to bila bolest koja je bila najčešće zastupljena kod vozača i automehaničara, a danas od nje obolijevaju sve kategorije stanovništva, kaže dr. Senad Zukanović, primarijus i specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Privatnoj fizijatrijskoj ordinaciji RAS.

Naš sagovornik navodi da pravi razlog nastanka bola u donjem dijelu leđa (LS kičmi) nije poznat u medicini, dok pojedini naučnici vezuju ovaj sindrom i s neonatologijom i cirkulatornim sistemom u razvoju. - Prvi medicinski korak koji se poduzme kada se pacijent javi ljekaru je postavljanje dijagnoze. Sličnu kliničku sliku LS sindromu daju i bolovi uzrokovani od urogenitalnog trakta. Dakle, potrebno je isključiti bol od bubrega, mokraćnih puteva, mokraćnog mjehura. Kod žena isključiti tegobe od maternice i jajnika, a kod muškaraca najčešće bude prostata. Ako se prilikom pregleda posumnja na ove bolesti, potrebno je uraditi laboratorijske nalaze i pregled ginekologa ili urologa - govori dr. Zukanović.
Tegobe s kičmenim stubom dijagnosticiraju se osnovnim, prvim ljekarskim pregledom koji obuhvati nalaz po organskim sistemima, neurološki i lokalni nalaz. U najvećem broju slučajeva se dijagnoza postavi na taj način, a, ako bude potrebe, uradi se RTG snimak ili CT i MRI LS kičme.

- U odnosu na kliničku sliku, postoji konzervativno i operativno liječenje. Konzervativno se sastoji u lediranju kod akutnih tegoba (zagrijavanju hroničnih), ordiniranju medikamenata, obično nesteroidni analgoantireumatici te sredstva za popuštanje zategnutosti mišića, uz savjet za mirovanje. Ponekad je potrebno dati blokadu bola kortikosteroidom i anestetikom - kaže dr. Zukanović.

Osnovno je liječenje, dodaje, fizikalna terapija koja se kod pacijenata s tegobama od diskusa izvodi jednom ili više puta godišnje. Potrebno je pacijentu savjetovati smanjenje tjelesne težine ako je prisutna pretilnost, a obavezno ga uključiti u sistem vježbi koje treba raditi svakodnevno. - Ni u kojem slučaju ne idite kod kostolomaca i drugih priučenih ili medicinski neukih ljudi koji rade „pravljenje“ kičme, jer takve manipulacije mogu imati za posljedicu paralizu - ističe dr. Zukanović.

<h2>Može doći do oštećenja nerava</h2>

Kičma se sastoji od koštanih dijelova: kralješci (pršljenovi) i vezivnohrskavičnih struktura - diskusa. LS kičma ima pet pršljenova, objašnjava dr. Senad Zukanović.
- Na pregledu se obično nađu gubitak normalne krivine, pojačana zategnutost propratnih mišića i snažna osjetljivost pojedinih nivoa. Ako su tegobe izazvane od pršljenova, to se može potvrditi RTG snimkom. Tegobe izazvane od promjena na diskusima potvrđujemo CT ili MRI nalazom - govori dr. Zukanović.
Na svakom nivou kičme, dodaje naš sagovornik, s obje strane imamo po periferni par nerava.&nbsp;Najčešći uzroci LS sindroma su kompresija ovih nerava ili kičmene moždine.- Tegobe mogu biti akutni snažni bolovi koji paraliziraju, žigovi, sijevanje, grčevi, trnjenje. Mogu biti lokalizirani u predjelu krsta s jedne i druge strane ili da se šire duž nerava u noge u vidu išijasa. Ako bolovi traju duže vremena, prelaze u hronične - kaže dr. Zukanović.
Neki bolesnici, ističe naš sagovornik, prilikom posjete ljekaru navode da im se bol javio jer su napravili neki pogrešan pokret, trzaj tijelom, neki da su dugo bili pognuti nad umivaonikom ili kadom, neki da su podigli težak teret, a veliki broj pacijenata navodi podatak da su se oznojili prilikom fizičkog posla i da su bili izvrgnuti pothlađivanju donjeg dijela leđa. 
Jedan broj bolesnika čak izjavljuje da su zadobili bolove prilikom buđenja iako su legli potpuno zdravi.

Tegobe s kičmenim stubom dijagnosticiraju se osnovnim, prvim ljekarskim pregledom koji obuhvati nalaz po organskim sistemima, neurološki i lokalni nalaz

Kako se izboriti s proljetnim umorom

Problem s kojim se susreću mnogi sportisti: Povrede medijalnog kolateralnog ligamenta

Koliko često se treba vagati

Bolest od koje sve više obolijevaju mladi

Uz malo opreza može se lako izbjeći zaraza

Glaukom - tihi kradljivac vida

Devet sjajnih vježbi s jastukom

Kako sačuvati najveći i najvidljiviji organ

Zašto je važno gensko testiranje

Želja za hranom može otkriti šta treba organizmu

Sportsko srce je normalna adaptacija organizma na pojačan fizički napor

Naučnici kažu: Dijabetes uzrokovan koronavirusom mogao bi biti privremen

Ova hrana štiti zdravlje srca

Parodontitis može izazvati infarkt

Za bolest bubrega krivci su visok pritisak i dijabetes

Šta je i kako se liječi lumbosakralni sindrom

Zdravlje

Kako se izboriti s proljetnim umorom

Problem s kojim se susreću mnogi sportisti: Povrede medijalnog kolateralnog ligamenta

Koliko često se treba vagati

Bolest od koje sve više obolijevaju mladi

Uz malo opreza može se lako izbjeći zaraza

Glaukom - tihi kradljivac vida

Devet sjajnih vježbi s jastukom

Kako sačuvati najveći i najvidljiviji organ

Zašto je važno gensko testiranje

Želja za hranom može otkriti šta treba organizmu

Sportsko srce je normalna adaptacija organizma na pojačan fizički napor

Naučnici kažu: Dijabetes uzrokovan koronavirusom mogao bi biti privremen

Ova hrana štiti zdravlje srca

Parodontitis može izazvati infarkt

Za bolest bubrega krivci su visok pritisak i dijabetes

Šta je i kako se liječi lumbosakralni sindrom