<p>Opći i poznati simptomi mogu biti prvi znak ozbiljne bolesti ili hroničnog stanja. Je li vam se kad dogodilo da osjetite bol u leđima i pomislite na najgoru dijagnozu, iako se vjerojatno radi o posljedici loše poze spavanja ili lošeg madraca... Ipak ponekad ti uobičajeni simptomi mogu zahtijevati detaljniji&nbsp;pregled&nbsp;ljekara. Ovo su upozoravajući simptomi kojima tijelo može upozoravati da nešto nije kako treba.&nbsp;</p><h2>Pritisak i dijabetes</h2><p>Infekcija uha može uzrokovati vrtoglavicu, pa i visoki ili niski krvni pritisak. Dijabetes, problemi sa štitnjačom ili kardiovaskularni problemi također mogu biti uzrok.&nbsp;</p><p>- Brojna medicinska stanja mogu voditi do vrtoglavice, poput&nbsp;anksioznosti ili anemije - navodi dr. Šerat Honati (Sharat Honnatti), doktorica iz Indije.</p><p>Pretjerano znojenje&nbsp; - Ponekad pretjerano znojenje može biti znak&nbsp;problema sa štitnjačom, dijabetesom ili srcem.&nbsp;</p><h2>Loša cirkulacija</h2><p>Profesor dermatologije s univerziteta George Washington, Dr. Adam Fridman (Friedman) navodi kako pretjerano znojenje može biti povezano s nekim zdravstvenim problemima poput dijabetesa, određenih infekcija pa čak i raka.</p><p>Stalno vam je hladno. Ako taj osjećaj ne prolazi i kada dobro zagrijete prostoriju, može biti simptom brojnih problema sa zdravljem, poput hipotireoze, anemije, loše cirkulacije, pišu stručnjaci klinike Cleveland.&nbsp;</p><p>Niska razina šećera u krvi. Ako je u pitanju ovaj problem, pazite što jedete. Jedan od uzroka osjećaja da vam je stalno hladno može biti i manjak vitamina u organizmu.&nbsp;</p><h2>Gubitak kilograma&nbsp;</h2><p>Nagli i neočekivani gubitak kilograma često može biti znak nečeg ozbiljnog, a ne samo činjenice da ste preskočili par obroka. Kako navode stručnjaci na klinici Cleveland, može u pitanju biti rak želuca,&nbsp;problemi sa štitnjačom, Crohnova bolest, kardiovaskularno stanje, Adisonova ili Parkinsonova bolest. Kako biste utvrdili šta je u pitanju, najpametnije je posjetiti ljekara.&nbsp;</p>

Ponekad pretjerano znojenje može biti znak problema sa štitnjačom ili srcem

Znakovi kojima tijelo upozorava na oboljenja

<p>Proljeće je počelo, a sezona alergije na polen uskoro dolazi, što znači da će mnogi izgledati kao da su prehlađeni.</p><p>Posjeta doktoru je najbolja opcija, jer oni imaju jasan uvid u vaše zdravstveno stanje, ali postoje i drugi načini koji će vam ublažiti simptome.</p><h2>Izbjegavajte provoditi vrijeme na otvorenom</h2><p>Izbjegavanje boravka na otvorenom nakon zimskih dana čini se kao nemoguća misija, ali bi osobe koje su alergične na polen, ipak, trebale dva puta razmisliti prije nego što se odluče izaći iz doma.</p><p>Ako morate izlaziti iz kuće, trudite se da ne izlazite između pet i deset sati ujutro, kada je koncentracija polena najveća.</p><h2>Tuširanje</h2><p>Razmislite o tuširanju i pranju kose nakon boravka na otvorenom, jer polen može dospjeti u kosu i kožu. Svakako presvucite i odjeću koju ste nosili, jer polen ostaje i na odjeći.</p><h2>Prozori neka budu zatvoreni</h2><p>Prozori vašeg doma neka budu zatvoreni tokom dana, a prostorije obavezno izračite u večernjim satima.</p><p>Također, dok vozite, krovni prozor neka bude zatvoren, a prema želji ostavite ostale prozore otvorene, kako bi zrak cirkulisao.</p><h2>Kupajte kućne ljubimce</h2><p>Kupanje kućnih ljubimaca može pomoći u ograničavanju alergena. Polen može dospjeti u njihovo krzno pa tako i u vaš dom.</p><p>Preporučuje se da u sezoni alergija kupate svog ljubimca samo dva puta sedmično, jer previše kupanja može biti loše za njihovu kožu. Zbog toga se preporučuje korištenje vlažnih maramica za kućne ljubimce.</p><h2>Nosite masku</h2><p>Ako radite na otvorenom, nosite masku, da biste lakše filtrirali polen. Sunčane naočale sprečavaju ulazak polena u vaše oči, a možete koristiti i vazelin koji ćete namazati unutar nosnica kako biste se zaštitili od ulaska polena u disajne puteve.</p>

Ako radite na otvorenom, nosite masku, da biste lakše filtrirali polen

Izbjegavajte provoditi vrijeme na otvorenom

Stiže vrijeme alergija: Evo kako se zaštititi i ublažiti simptome

<p>Parkinsonizam je klinički sindrom koji se odlikuje progresivnim neurološkim oštećenjem. Uzrok oboljenja je degeneracija ćelija sivih supstanci mozga smještenih ispod kore mozga, tj. u bazalnim ganglijima, gdje se nalaze nadražajni, holinergički inhibitori i dopaminegički neuronalni sistem, čije su funkcije antagonistične, te u fiziološkim uvjetima postoji ravnoteža između tih sistema.</p><h2>Tri simptoma</h2><p>Parkinsonova bolest narušava ravnotežu između nadražajnih i inhibitornih neuralnih sistema, što dovodi do klinički izražene bolesti. Nedostatak dopamina na odgovarajućim receptorima je patofiziološki osnov. Čine je tri glavna simptoma: akineza, rigor i tremor.</p><p>Akineza je motoričko ponašanje u kojem bolesnik ima velike poteškoće u započinjanju ili dovršavanju pokreta. Pri tome je gruba motorna snaga dobro očuvana.&nbsp;Rigor je voštani protuotpor koji je jednak u svakom položaju ekstremiteta i u svakom trenutku toka pokreta.&nbsp;</p>

<p>Rigor se može naći jednostrano ili obostrano, ovisno o stadiju bolesti. Tremor su oscilatorni pokreti srednje frekvencije, od 5 do 7 herca.</p><h2>Karakterističan izgled</h2><p>Karakterističan je i izgled bolesnika s Parkisonovom bolešću. Lice je bezizražajno, pogled ukočen, mimika je usporena i siromašna, javljaju se i popratni vegetativni simptomi, kao što si hipersalivacija i pojačano izlučivanje žlijezda lojnica. Govor je monoton, slabije artikuliran i usporen. Rukopis je promijenjen u smislu mikrografije. </p><p>Misaoni tok im je usporen (bradifrenija), raspoloženje uglavnom depresivno, mada se mogu javiti i agresivne promjene raspoloženja, nerijetko se javlja demencija. Parkinsonova bolest je najčešći, idiopatski oblik parkinsonizma, čija etiologija još nije poznata.</p><h2>Kada se javlja</h2><p>Bolest se javlja poslije 40 godine života, većinom između 40. i 60. Procjenjuje se da jedan posto stanovništva starijeg od 50 godina ima ovaj poremećaj. Tok bolesti je lagano progredijentan tokom dužeg niza godina. U krajnjem stadiju bolesti bolesnici su nepokretni, s aduciranim i flektiranim ekstremitetima.</p>

Lice je bezizražajno, pogled ukočen, mimika je usporena i siromašna, a javljaju se i popratni vegetativni simptomi

Kako prepoznati Parkinsonovu bolest

<p>Doručak je izuzetno važan za naš organizam, a ove namirnice mogu donijeti muku i osjećaj neprijatnosti već u prvim jutarnjim satima. Jaka hrana nije isto što i nezdrava hrana, pa vam dajemo spisak stvari koje se nikako ne bi trebale naći na vašem tanjiru ujutro.</p><h2>Kupovni sok od narandže</h2><p>&nbsp;Ti sokovi sadrže puno šećera, naročito oni koji imaju mali udio voća. Zato je bolje popiti čašu vode i pojesti narandžu.</p><h2>Palačinke&nbsp;</h2><p>To je hrana koju ne biste trebali jesti za doručak. Umjesto toga, mnogo je zdravije pripremati žitarice, tost i jogurt s niskim udjelom masnoće ili omlet od bjelanaca.</p><p>Kafa s mnogo šećera - Kafa je mnogima potrebna za početak dana, ali dodaci poput šlaga, pavlake za kafu i puno šećera su kalorijska bomba.</p><h2>Masna hrana&nbsp;</h2><p>Ovo nikada nije najbolji izbor, jer je teška za želudac i posebno je kalorična.</p><h2>Slatkiši&nbsp;</h2><p>Volite li ujutro uz kafu da pojedete i kolač? Ostavite ga za kasnije.</p><h2>Grickalice&nbsp;</h2><p>Pune su soli i masti, pa ih nije preporučljivo konzumirati. Pogotovo ujutro i kasno uvečer.</p><h2>Brza hrana&nbsp;</h2><p>Uvijek je na listi namirnica koje treba izbjegavati, ako se ne želimo ugojiti, ali i narušiti svoje zdravlje.</p>

Mnogo su zdraviji jogurt, tost i žitarice

Namirnice koje treba izbjegavati ujutro

<p>Istraživači su otkrili da frontotemporalna demencija (FTD) ima jasan simptom koji je zapravo rani znak upozorenja, a to je da osobe s ovom vrstom demencije pokazuju značajnu promjenu u preferencijama prema hrani, uključujući posebnu želju za jednom određenom vrstom namirnica.</p><h2>Pokazuju promjene</h2><p>Naime, prema ljekaru Endrjuu E. Budsonu (Andrew), pomoćniku direktora za istraživanje u Centru za Alzheimerovu bolest Univerziteta u Bostonu i profesoru neurologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Bostonu,&nbsp;žudnja za slatkim&nbsp;može biti rani znak FTD-a.</p><p>- Ovaj poseban oblik demencije često pokazuje promjene u preferencijama prema hrani, kao što je želja za jedenjem slatke hrane - objasnio je za&nbsp;Psychology Today.</p><p>Budson je rekao da je čuo u grupi za podršku njegovateljima pacijenata s demencijom koja je uključivala ovaj čudan simptom.</p><p>Studija iz 2016. objavljena u&nbsp;Journal of the American Medical Association&nbsp;otkrila je da pacijenti s FTD-om jedu&nbsp;više šećera i ugljikohidrata&nbsp;i imaju veću vjerovatnoću da će brzo debljati od onih bez neurodegeneracije.</p><h2>Prvi put</h2><p>Dok se većini&nbsp;Alzheimerova bolest&nbsp;dijagnosticira u srednjim 60-ima, znakovi frontotemporalne demencije redovno se pojavljuju znatno ranije.</p><p>- Većina s frontotemporalnom demencijom počinju pokazivati simptome između 45. i 65. godine, iako se kod otprilike jedne četvrtine pojedinaca bolest prvi put otkrije nakon 65. godine - objašnjava Budson.</p><h2>Loši maniri</h2><p>Osim žudnje za slatkim, osobe s frontotemporalnom demencijom obično će imati i druge&nbsp;izražene simptome, uključujući značajne promjene u osobnosti i ponašanju.</p><p>- Prijatelji i članovi porodice osoba s frontotemporalnom demencijom često ih opisuju kao drugačije ljude. Oni često pokazuju društveno neprikladno ponašanje, imaju loše manire, donose impulzivne odluke i upuštaju se u neoprezne radnje - kaže Budson dodajući kako pokazuju i naglašeni nedostatak simpatije ili empatije.</p>

Pacijenti s FTD-om jedu više šećera i ugljikohidrata i imaju veću vjerovatnoću da će se brzo udebljati

Ovo su rani znaci demencije

<p>Sve iznad 10 posto od idealne tjelesne težine vodi se kao gojaznost, a ovo stanje utječe na pojavu bolesti srca i krvnih sudova, pad imunog sistema, sklonosti ka infekcijama, na probleme s organima za varenje, otežano disanje, kod žena dovodi do poremećaja menstrualnog ciklusa i steriliteta.</p><h2>Povećan rizik</h2><p>- Gojazne osobe imaju&nbsp;povećan rizik od nastanka preloma, što je posljedica izmjenjenog kvaliteta kostiju, veće nestabilnosti i veće sile udarca prilikom pada. Debljina je najčešće udružena s povećanim rizikom od nastanka preloma nadlaktice, zgloba ramena, natkolenice i skočnog zgloba.</p><p>- Kliničku sliku gojaznosti karakteriziraju i kalcifikacijske promjene na krvnim sudovima i mekim tkivima oko kostiju i zglobova, kao i mišićna slabost. Ako dovedete težinu u normalu, spriječit ćete ove promjene i slabljenje veza između kolagenih vlakana, koja omogućavaju lakše funkcioniranje.</p><p>- Usljed velike težine,&nbsp;promjene na kostima i zglobovima&nbsp;ne mogu proći bez jakih bolova. Slabljenjem ćete izbjeći gutanje ogromnih količina lijekova i odlazak kod fizioterapeuta.</p><h2>Manjak vitamina D</h2><p>- Gojaznost često prate&nbsp;dijabetes, sekundarni hiperparatireoidizam&nbsp;- bubreg tad slabi i usporeno izlučuje fosfate, što dovodi do smanjenja nivoa kalcija i manjka vitamina D.</p><p>Sve to utječe na&nbsp;oštećenje mišića i zglobne hrskavice pa će biti neophodno uzimati i suplemente po preporuci ljekara, umjesto da mršavljenjem umanjite rizik od oboljevanja, sačuvate i zdravlje i novac.</p>

Ako dovedete težinu u normalu, spriječit ćete ove promjene i slabljenje veza između kolagenih vlakana, koja omogućavaju lakše funkcioniranje

Stanje koje utječe na pojavu bolesti srca

<p>Često za svoja negativna stanja pripisujete odgovornost drugima, okolnostima, vremenu, ali ponekad uzroke stresa, anksioznosti i sagorijevanja treba potražiti u sebi. Postoje određene navike koje mogu biti okidači za stres i sagorijevanje. Evo kojih se treba osloboditi.</p><h2>Važan je razgovor</h2><p>Važno vs. hitno&nbsp;– Neke stvari su hitne, a neke važne. Shvatajući bilo koji zadatak kao hitan, brzo ćete početi doživljavati stres. Postavite sebi prioritete, odnosno ono što je važno i ne pokušavajte uraditi sve odjednom.</p><p>Nastojte sve uraditi sami&nbsp;– Možda ste vi osoba koja misli da je traženje pomoći znak slabosti. Morate biti u mogućnosti vjerovati drugim ljudima i ne odbijati pomoć ako vam se ona ponudi.</p><p>Izbjegavanje teških razgovora&nbsp;– Strah od pogoršanja stvari samo vas tjera da se zatvorite i izdržite stav koji vam se ne sviđa. Iako se iz ovih razgovora mogu javiti emocije i nelagodnost, izgovaranje onoga što treba da se kaže skoro uvijek rezultira izvjesnim olakšanjem.</p><p>Akutna reakcija na kritiku&nbsp;– Tačnije, previše lično shvatanje kritike. </p><h2>Viši ciljevi</h2><p>Ponekad možda ne kritikuju vas, već neki vaš rad, ali vi često sve primate “k srcu” i kritiku možete shvatiti kao izazov ili uvredu. Pokušajte da iz njih učite i razmotrite svoje postupke, a one kritike koje su neosnovane jednostavno odbacite.</p><p>Poredite se sa drugim ljudima&nbsp;– To je zbog stalnog poređenja sebe sa drugima. Počinjete ignorirati svoja lična dostignuća i pokušavate postići rezultate kao “neko”. U postizanju vaših ciljeva vas vode drugi ljudi. Zvuči čak i apsurdno…</p><h2>Osjećaj krivice</h2><p>Osjećate da je svaki vaš izbor pogrešan. Niste sigurni u svoje odluke i izbore. Osjećaj krivice nastavlja da vas proganja, što dovodi do stresa. </p><p>Fokusirajte se prvo na sebe i vodite se svojim principima kada donosite odluke.</p>

Izgovaranje onoga što treba reći, skoro uvijek rezultira izvjesnim olakšanjem

Navike koje mogu biti okidači za stres

<p>Dvije nove studije otkrile su da konzumiranje šake badema 30 minuta prije obroka može utjecati na smanjenje nivoa šećera u krvi. Jedna studija testirala je utjecaj konzumiranja badema prije obroka tokom tri mjeseca, a druga tokom tri dana.</p><h2>Brojne prednosti</h2><p>U prvoj studiji pokazalo se da je konzumiranje 20 grama badema prije doručka, ručka i večere tokom tri mjeseca preokrenulo stanje predijabetesa na normalne nivoe šećera u krvi kod gotovo četvrtine učesnika.<br></p><p>- U ovoj studiji izvještavamo da uključivanje badema (20 grama) 30 minuta prije glavnih obroka (doručak, ručak i večera) dovodi do značajnog smanjenja postprandijalne hiperglikemije i nivoa insulina, navedeno je u izvještaju o istraživanju i dodato:<br></p><p>- To također dovodi do statistički značajnog smanjenja tjelesne težine, indeksa tjelesne mase, obima struka, subskapularnih i suprailijakalnih kožnih nabora i poboljšane snage držanja. Postoji obećavajući efekt preokreta na normalnu regulaciju glukoze, sličan akarbozi i metforminu.</p><p>Druga studija pronašla je dodatne dokaze da bademi mogu pomoći u borbi protiv predijabetesa, pri čemu su istraživači uočili smanjenje nivoa hiperglikemije za 18 posto, što ukazuje na poboljšanu regulaciju šećera u krvi.</p><p>- Rezultati naših studija pokazuju da bademi mogu biti ključni diferencijator u pomaganju u regulisanju nivoa glukoze u krvi kao dio strategije ishrane - navodi se u ovoj studiji.</p><h2>Poboljšanje kontrole glikemije</h2><p>- Ovi rezultati pokazuju da jednostavno dodavanje male porcije badema prije svakog obroka može brzo i drastično poboljšati kontrolu glikemije kod ljudi s predijabetesom za samo tri dana. Konzumiranje 20 grama badema 30 minuta prije oralnog opterećenja glukozom pokazalo je značajno smanjenje šećera u krvi. Hranljivi sastav badema koji sadrži vlakna, mononezasićene masti, cink i magnezij rade zajedno, kako bi se osigurala bolja kontrola glikemije i smanjila glad. Naši rezultati pružaju obećavajuću strategiju ishrane za smanjenje progresije predijabetesa i vraćanje ljudi normalnoj regulaciji glukoze - objašnjeno je.</p>

Druga studija pronašla je dodatne dokaze da bademi mogu pomoći u borbi protiv predijabetesa

Jedna šaka ove namirnice smanjuje nivo šećera u krvi

<p>Kada je riječ o vježbanju, zaboravite na poruku “sve ili ništa”, jer je to zamka. Ljudi, naime, kada počinju da se bave svojim tijelom, obično namjeravaju posvetiti se tome 100 posto. Pribjegavaju agresivnim treninzima, provode sate u teretani, misleći da će jedino tako vidjeti željene rezultate. U stvarnosti, međutim, dovoljno je desetak minuta vježbanja dnevno da biste bili fizički i mentalno zdravi.</p><h2>Umjeren intenzitet</h2><p>Do ovog otkrića došlo se zahvaljujući velikoj, novoj studiji, objavljenoj u jednom britanskom specijaliziranom časopisu. Na osnovu nje zaključeno je da samo 11 minuta svakodnevne aerobne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta može smanjiti rizik od hroničnih bolesti i smrti.</p><p>Studiju je proveo Univerzitet u Kembridžu i ona predstavlja pregled podataka iz čak 196 studija. Praćeno je više od 30 miliona odraslih u periodu od 10 godina.&nbsp;Tako je otkriveno da je 75 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta tokom cijele sedmice (oko 11 minuta dnevno), povezano s 23 posto manjim rizikom od prerane smrti, 17 procenata - od razvoja kardiovaskularnih bolesti i sedam posto manjim rizikom od raka, u poređenju s ljudima koji su bili neaktivni.</p><h2>Jačanje mišića</h2><p>Podsjetimo, u SAD postoje smjernice u vezi s fizičkom aktivnosti - preporučuje se 150 minuta (22 dnevno) fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta i dva dana vježbanja sedmično tokom kojih bi se jačali mišići.</p><p>- Ako ste neko ko smatra da je ideja o 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično pomalo zastrašujuća, onda će vas ovi podaci obradovati. Bolje je raditi bilo kakvu fizičku aktivnost nego biti potpuno neaktivan - poručio je dr. Soren Brage, autor studije s Univerziteta u Kembridžu.</p><h2>Duži život</h2><p>Ako želite vježbati više od 75 minuta sedmično, imat ćete više snage, bolje ćete upravljati stresom, bit ćete raspoloženi i manje skloni depresiji. Generalno, od više vježbanja imat ćete i više koristi. I prošlogodišnja studija objavljena u jednom američkom časopisu pokazala je da ljudi koji su vježbali 2-4 puta više od preporučenog minimuma žive duže od onih koji uopće ne vježbaju.</p>

Ako agresivnim treninzima i provođenjem sati u teretani mislite da ćete vidjeti željene 
rezultate, u zabludi ste

11 minuta svakodnevne 
aktivnosti do boljeg zdravlja

<p>Taime, stručnjak za zdravlje i velnes, otkrio je vrlo jednostavnu vježbu kojom možete "resetirati" svoj živčani sistem. Kako kaže, pokret može pomoći kod migrena, glavobolja, napetosti i boli, čak i ublažiti tjeskobu.</p><p>Na TikToku je demonstrirao kako se izvodi vježba koja djeluje na vagus, živac koji kontrolira tjelesne funkcije, uključujući probavu, rad srca i imunološki sistem. Ruke je potrebno staviti iza glave, lice okrenuti prema naprijed, a onda pogled usmjeriti skroz ulijevo pa skroz desno dok nehotice ne zijevnemo ili ne uzdahnemo.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@sacronaut/video/7167272185436966149" data-video-id="7167272185436966149" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@sacronaut" href="https://www.tiktok.com/@sacronaut?refer=embed">@sacronaut</a> Reset your vagus nerve and your nervous system to help with headaches, migraines. tension and pain. This also help to alleviate anxiety! <a title="nervoussystem" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/nervoussystem?refer=embed">#nervoussystem</a> <a title="health" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/health?refer=embed">#health</a> <a title="healing" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/healing?refer=embed">#healing</a> <a title="spiritual" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/spiritual?refer=embed">#spiritual</a> <a title="holistichealth" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/holistichealth?refer=embed">#holistichealth</a> <a title="holistichealing" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/holistichealing?refer=embed">#holistichealing</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - 🔮✨️Sacronaut✨️🔮" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7167272214029748998?refer=embed">♬ original sound - 🔮✨️Sacronaut✨️🔮</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<p>- Ponekad će to trajati 30 sekundi, a ponekad tri minute - rekao je te dodao da ovaj trik često koristi jer pati od tenzijskih glavobolja.</p><p>Njegov video pregledan je više od 8.6 miliona puta i mnogi su ga isprobali te priznali da su se iznenadili rezultatima.&nbsp;</p>

Ruke je potrebno staviti iza glave, lice okrenuti prema naprijed, a onda pogled usmjeriti skroz ulijevo pa skroz desno

Lagana vježba ublažava napetost u vratu, ramenima i leđima

<p>Kada vam neko kaže da hodanje nije trening, nemojte ga slušati. Svaka aktivnost je dobra aktivnost, a to vrijedi i za hodanje koje vam može pomoći da postignete ciljeve koji se tiču dolaska u kondiciju i gubitka kilograma.</p><p>Većini ljudi hodanje će odgovarati više nego trčanje. Između ostalog i jer hodati mogu duže nego trčati, a suprotno čestom mišljenju, hodanje je&nbsp;učinkovit način sagorijevanja masnoća.</p><p>Zato se&nbsp;svima koji pate od pretilosti preporučuje hodanje. Radi se o rutini koja traje 60 minuta,&nbsp;a sastavljena je od tri dijela.</p><h2>Zagrijavanje</h2><p>Jednu minutu hodajte brže od uobičajenog tempa, a nakon toga 30 sekundi trčite u mjestu tako da koljena podižete što je više moguće ili da petama udarate stražnjicu.</p><p>Ponovite ove dvije vježbe&nbsp;naizmjenično 8 puta.</p><h2>Hodanje</h2><p>Tri minute hodajte bržim tempom, a zatim dvije minute lagano. </p><p>Ponovite osam puta.</p><h2>„Hlađenje“</h2><p>Hodajte ujednačenim polaganim tempom 8 minuta. I to je to.</p><p> Ovo je aktivnost kojoj ne smetaju čak ni niske temperature. </p><p>Dapače, dobro se obucite, uživajte u šetnji i garantiramo da ćete se sat vremena kasnije osjećati odlično.</p>

Većini ljudi hodanje će odgovarati više nego trčanje

Svaka aktivnost je dobra: Rutina od 60 minuta sagorijeva kalorije

<p>S periodom upisa u osnovnu školu aktuelan je i problem kratkovidnosti. Pojava i rast kratkovidnosti, govori Enesa Begović, oftalmologinja, među glavnim su oftalmološkim temama u razvijenim zemljama posljednjih godina.</p><h2>Gubitak vida</h2><p>- Iako se učestalost kratkovidnosti značajno razlikuje između populacije razvijenih gradova Azije (Singapur, Tajvan, Južna Koreja, Hong Kong), gdje iznosi i do 90 posto kod pacijenata dobi od 20 godina, i zemalja Evrope, gdje se procjenjuje da će oko 50 posto adolescenata do 2030. godine biti kratkovidno, brojke nisu nimalo optimistične kada se radi o pokušajima i mogućnostima zdravstvenih radnika i državnog aparata da ovu pojavu stave pod kontrolu - kazala je dr. Begović.</p><p>Kratkovidnost se, dodaje ona, prema vrijednostima dioptrija, dijeli na malu, srednju i visoku, a posljednja je udružena s povećanim rizikom od pridruženih bolesti oka, kao što su glaukom i bolesti retine koje imaju za posljedicu pad vida koji je često i ireverzibilan.</p><p><br></p>

<p>- Prema podacima kliničkih studija, u Aziji je, od ukupnog broja kratkovidnih mladih osoba, njih pet-šest posto s visokom kratkovidnošću. Procent osoba koje su izgubile vid usljed kratkovidnosti u Aziji je 20 posto i veći je od broja osoba koje imaju oštećenje vida uzrokovano glaukomom i dijabetestnom retinopatijom zajedno. U Evropi je ovaj procent niži i iznosi 6 posto, s tendencijom ubrzanog rasta - navela je dr. Begović.</p><h2>Spriječiti rast</h2><p>Napori oftalmologa, a i nacionalne strategije pojedinih zemalja koje su prepoznale ovaj problem su usmjereni upravo prema stavljanju kratkovidnosti pod kontrolu kako bi se spriječio rast dioptrije i smanjio broj osoba s očnim komplikacijama koje su udružene s visokom kratkovidnošću.</p><p>- Zanimljivo je da su, prema studijama, razlike u učestalosti kratkovidnosti između azijskih i evropskih zemalja više bile uvjetovane socioekonomskim faktorima i načinom života (rad na blizinu, upotreba digitalnih uređaja) nego razlikama u genetskom materijalu i eventualnim razlikama u građi tkiva retine. To znači da se i mjere kontrole kratkovidnosti trebaju odnositi prvenstveno na regulaciju u uspostavljanju novih životnih stilova - kazala je dr. Begović.</p><h2>Faktori rizika</h2><p>- Vrijeme koje se provodi u radu na blizinu je jedan od najčešće spominjanih faktora koji dovode do pojave i rasta kratkovidosti. Ovo se odnosi kako na upotrebu digitalnih uređaja tako i na svaki drugi oblik rada na blizinu, kao što su čitanje, pisanje, učenje i sl. - istakla je dr. Begović.</p>

Prema vrijednostima, dioptrija se dijeli na malu, srednju i visoku, a posljednja je udružena 
s povećanim rizikom od pridruženih bolesti

50 posto adolescenata do 
2030. bit će kratkovidno

<p>Svakog šestog čovjeka na svijetu bar jednom zaboli glava tokom dana, pokazalo je jedno istraživanje prošle godine. Ako ste i vi u ovoj masi ljudi, sigurno će vam biti korisno saznati više o prirodnim načinima da se oslobodite neprijatnog bola.</p><h2>Brzo rješenje</h2><p>Najveći broj ljudi će se odlučiti za brzo rješenje, u vidu paracetamola, ibuprofena ili nekog drugog analgetika, ali neke vrste glavobolje mogu se riješiti i drugačije.</p><p>Izmasirajte vrat - Opuštanje mišića vrata i leđa naročito pomaže ako patite od tenzione glavobolje. Također, vrhovima prstiju ispritiskajte korijen lobanje, a može biti dovoljno i samo par minuta ovakve masaže.</p><p>Ojačajte vratne mišiće - Provedite barem minut-dva dnevno u ciljanim vježbama. Možete ih raditi i sjedeći, na primjer, tako što ćete prisloniti dlan na obraz i uho, pa ga pritiskati glavom tako da osjetite otpor. </p><p>Gurajte desetak sekundi pa promijenite stranu.</p><h2>Pijte vodu</h2><p>Pijte više vode - Dehidratacija vrlo često može izazvati glavobolju. Trudite se da svakog dana popijete barem 8 velikih čaša vode. Ako ste propustili da to činite nekoliko sati i ako onda osjetite glavobolju, pokušajte da prvo popijete čašu-dvije vode prije nego što se odlučite za analgetik. Pijte polako, gutljaj po gutljaj, na minut-dva.</p><p>Naspavajte se - Brojne studije ističu zdravstvenu važnost dovoljnog spavanja. Preporuke se razlikuju, pa se za uzrast od 18 do 80 godina savjetuje od 6 do 11 sati sna. Uži prosjek bi bio između 7 i 9 sati, a najvažnije je da se vi osjećate potpuno odmorni.</p><p>Često se događa da jutarnja glavobolja ima korijen u stezanju vilica koje se događa tokom sna. Provjerite kod svog stomatologa u kakvom su vam stanju vilice i zatražite, eventualno, štitnik za zube koji će vam pomoći da se riješite ovog problema.</p>

Na prirodan način oslobodite se neprijatne boli

Glavobolju ublažite masiranjem vrata

<p>Za mnoge je plakanje i dalje tabu tema, ali ponekad jednostavno moramo pustiti taj „vodopad“ da učini svoje i zaštiti naše tijelo i um. Dirljivi filmovi, stresni događaji kod kuće ili na poslu, pa čak i dobre vijesti, poput vjenčanja ili dolaska bebe, mogu dovesti do suza, a evo kako plač pozitivno utječe na nas.</p><h2>Fizički čin</h2><p>Ljudi su jedina vrsta koja plače zbog emocija, iako naučnici još ne znaju tačno kako je fizički čin plača povezan s našim osjećajima.</p><p>- Čini se da plač počinje odmah nakon vrhunca fiziološkog uzbuđenja jer aktivnost simpatikusa počinje opadati, a parasimpatička aktivnost raste, pomažući tijelu da se vrati u homeostazu - rekla je dr. Loren Bilsma (Lauren Bylsma), docentica psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Pitsburgu.</p><h2>Biološki proces</h2><p>Suze vlaže oči i održavaju ih zdravim. Biološka funkcija suza je da održava oko vlažnim i štiti ga od pare ili krhotina koje uđu u oko.&nbsp;</p><p>Čini se da su emocionalne suze evoluirale iz ovog osnovnog biološkog procesa u nešto složenije kod ljudi, što se može pojaviti iz čisto emocionalnih, a ne fizičkih razloga. Oni koji gotovo nikada ne plaču mogu čak razviti suho oko, što može izazvati bol, pa čak i dovesti do gubitka vida.</p>

Ponekad jednostavno moramo pustiti taj „vodopad“ da učini svoje

Plač pozitivno utječe na naše tijelo i um

<p>Dojka se sastoji od žljezdanog, vezivnog i masnog tkiva. Prema starosti, konstitucionalnim faktorima i hormonskim utjecajima, naročito u trudnoći i nakon porođaja, izraženije je jedno ili drugo tkivo.</p><h2>Upalne promjene</h2><p>Oblik i veličina dojke su različiti. Prirodne anomalije dojke se očituju kao nedostatak jedne dojke (amastija), nedostatak bradavice (athelia), povećan broj bradavica (polithelia) i veći broj dojki (polimastija).</p><p>Od upalnih promjena na dojci, razlikujemo akutni piogeni mastitis, hronični apsces i tuberkulozni mastitis. Kod prvog mastitisa, koji je čest za vrijeme laktacije, infekcija polazi s bradavice, a izuzetno rijetko putem krvotoka.</p><p>Glavni uzroci su ragade na bradavici ili invertirana bradavica. Klinička slika se očituje bolom i tvrdoćom zahvaćene dojke. Terapija se provodi incizijom, drenažom, uz antibiotsku terapiju.</p><p><br></p>

<p>Kod hroničnog apscesa obično se radi o neprepoznatom akutnom apscesu koji se vremenom ograničio debelom kapsulom te se vrlo često zamijeni s tumorom. Liječenje se sastoji od odstranjenja apscesa.</p><h2>Pojava boli</h2><p>Tuberkulozni mastitis može ležati u samoj žlijezdi ili u nju prodire iz drugih dijelova grudne stijenke. Terapija se sastoji u resekciji ili eksciziji zahvaćene dojke.</p><p>Na dojci se razvijaju ciste u promjenjivom broju i veličini i na raznoj osnovi. O cističnoj dojci treba govoriti samo onda kada se nalaze multiple, bolne, šuplje tvorbe. Nezavisno od toga, ima i ograničenih cista, koje se javljaju pojedinačno ili u malom broju, i koje nekad stoje u vezi s traumom. Cista može nastati zbog spriječenog ispražnjavanja mlijeka za vrijeme laktacije. Ona može biti različite veličine, od veličine graška do veličine šake.</p><h2>Sumnjivo područje</h2><p>Važno je pravilo da se svako sumnjivo područje u dojci mora smatrati mogućim zloćudnim tumorom, dok se ne dokaže drugačije. To pravilo nalaže biopsiju svih takvih lezija. U dobi od 35 godina najčešće su promjene u dojci cistična hiperplazija, fibroadenom i mastitis. U dobi između 40 i 60 godina tumori dojke su najbrojniji. Stopa učestalosti raka dojke raste u starijim dobnim grupama.</p>

Kod mastitisa, koji je čest za vrijeme laktacije, infekcija polazi s bradavice, a izuzetno rijetko putem krvotoka

Prirodne anomalije dojki

<p>Rak jetre&nbsp;se događa kada stanice jetre razviju promjene (mutacije) u svojoj DNK. Usljed mutacija stanica mogu početi nekontrolirano rasti i na kraju formirati tumor odnosno masu kancerogenih stanica.</p><h2>Dva tipa</h2><p>Glavna dva tipa raka jetre&nbsp;su hepatocelularni karcinom (HCC) koji nastaje od promijenjenih jetrenih stanica i kolangiocelularni karcinom koji nastaje od stanica žučnih vodova (kanala koji prenose žuč). Također, rak koji metastazira na jetru, poput karcinoma debelog crijeva, pluća ili dojke češći je od onog koji počinje u stanicama jetre.</p><p>Rak jetre&nbsp;liječi se&nbsp;ovisno o tipu tumora, funkciji jetre te stadiju bolesti. Postoji više vrsta liječenja koje se može primijeniti kod ovih bolesnika.</p><p>Hirurško liječenje&nbsp;uključuje parcijanu hepatektomiju, kojom se ukljanja dio jetre zahvaćen tumorom. Pritom je važno da je preostali dio jetre dovoljno velik i funkcionalan (primjerice, da nije zahvaćen cirozom) kako bi preuzeo kompletnu funkciju organa. Ostali dio jetre tokom vremena može i narasti.</p><h2>Novi organ</h2><p>Druga mogućnost je&nbsp;transplantacija, kojom se jetra kompletno uklanja te nadomješta novim organom od drugog donora. </p><p>Transpantacija se može provesti isključivo ako je bolest ograničena na jetru (nema udaljenih metastaza), a do čekanja na organ mogu se provoditi drugi oblici liječenja kako bi bolest u međuvremenu ne bi napredovala.</p><p>Ablacijske tehnike&nbsp;koriste se za direktno uništavanje tumorske tvrobe, bez njenog hirurškog odstranjenja. Uglavnom se koriste specijalne igle koje se uvode kroz kožu sve do promjene na jetri, a tehnike samog uništenja stanica su raznolike: radiofrekventna ablacija, mikrovalna terapija, perkutana injekcija etanola, krioablacija i neke druge.</p><h2>Uvođenje katetera</h2><p>Embolizacijske tehnike&nbsp;koriste svojstvo da većina krvne opskrbe tumorskog tkiva dolazi putem jetrene arterije, dok se zdravo tkivo jetre prehranjuje većinom putem portalne vene. Blokiranjem hepatalne arterije tumorsko tkivo gubi nutrijente potrebne za rast.&nbsp;</p><p>Postupak se provodi uvođenjem katetera kroz arterije u preponi sve do jetre, a osim postupka transarterijske embolizacije može se provesti i transarterijska kemoembolizacija pri kojoj se prije same blokade hepatalne arterije u nju dodatno injicira hemoterapija.</p>

Znakovi kojima tijelo upozorava na oboljenja

Stiže vrijeme alergija: Evo kako se zaštititi i ublažiti simptome

Kako prepoznati Parkinsonovu bolest

Namirnice koje treba izbjegavati ujutro

Ovo su rani znaci demencije

Stanje koje utječe na pojavu bolesti srca

Navike koje mogu biti okidači za stres

Jedna šaka ove namirnice smanjuje nivo šećera u krvi

11 minuta svakodnevne aktivnosti do boljeg zdravlja

Lagana vježba ublažava napetost u vratu, ramenima i leđima

Svaka aktivnost je dobra: Rutina od 60 minuta sagorijeva kalorije

50 posto adolescenata do 2030. bit će kratkovidno

Glavobolju ublažite masiranjem vrata

Plač pozitivno utječe na naše tijelo i um

Prirodne anomalije dojki

Rak jetre može se liječiti, a evo i kako

Zdravlje

Znakovi kojima tijelo upozorava na oboljenja

Stiže vrijeme alergija: Evo kako se zaštititi i ublažiti simptome

Kako prepoznati Parkinsonovu bolest

Namirnice koje treba izbjegavati ujutro

Ovo su rani znaci demencije

Stanje koje utječe na pojavu bolesti srca

Navike koje mogu biti okidači za stres

Jedna šaka ove namirnice smanjuje nivo šećera u krvi

11 minuta svakodnevne aktivnosti do boljeg zdravlja

Lagana vježba ublažava napetost u vratu, ramenima i leđima

Svaka aktivnost je dobra: Rutina od 60 minuta sagorijeva kalorije

50 posto adolescenata do 2030. bit će kratkovidno

Glavobolju ublažite masiranjem vrata

Plač pozitivno utječe na naše tijelo i um

Prirodne anomalije dojki

Rak jetre može se liječiti, a evo i kako