U prostorijama Discipline za nauku i nastavu (zgrada NIR-a) na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) održana je konferencije za medije o elektronskom naručivanju za preglede u Kantonu Sarajevo, o objavljenim listama čekanja pacijenata na web stranici KCUS i drugim aktuelnim temama.

Prisutnim su se obratili prim. doc. dr. sci. med. Alen Pilav, vršilac dužnosti generalnog direktora KCUS, prof. dr. Benjamin Kulovac, predsjednik privremenog UO KCUS, prim. dr. sci. med. Sanko Pandur, vršilac dužnosti direktora Discipline za nauku i nastavu i prim. mr. sci. dr. Vanis Dujso, koordinator aktivnosti uvođenja E-uputnica.

- Neko vrijeme nismo željeli obavijestiti javnost, ali evo sada zvanično kažemo da smo dobili izuzetan alat, sa odličnim modifikacijama. Nama je želja bila da radimo transparentno stoga je, u tom cilju, prema našim zahtjevima, ovo postavljeno i na KCUS. Obzirom da imamo poprilično velike liste čekanja, cilj je da pacijenti mogu vidjeti kolika je lista, kada će doći na red i gdje se u sistemu nalazi njihova uputnica kako bi pokazali i dokazali da nema namještanja termina.

Najveća lista je radiološka na kojoj se nalazi 8.900 pacijenata, a termini su zauzeti do kraja godine. Želim da naglasim da ovo nije način smanjenja listi nego jednostavno da budemo transparentni, iako zaista radimo sve što je u našoj moći da ih smanjimo.

Najviše pacijenata čeka na magnetnu rezonancu, a uz pomoć svih naših kadrova te liste se smanjuju. Naime naš kompletni zdravstveni kadar je pristao da radi prekovremeno uz kompletnu podršku nemedicinskih radnika, pa su recimo od početka godine pa do danas skoro svi vikendi bili radni.

Drugi problem s kojim se susrećemo je dugo čekanje na rezultate patohistološkog nalaza. Najveći problem u tome jeste što imamo samo 7 specijalista, a trebalo bi da ih bude 17. Već tri konkursa smo objavljivali, ali niko se nije javio. Ovo je pokazatelj da smo kao društvo zakazali, nismo vodili računa o školovanju i zadržavanju naših studenata.

Sada smo napravili dogovor sa Medicinskim fakultetom da preuzmu jedan dio preparata što će znatno utjecati na brzinu dostavljanja rezultata, jer nama dnevno pristigne od 100-120 uzoraka što je ogroman posao za samo 7 ljudi.

Treća stvar koju bi istaknuo, to je da na ovaj broj kreveta, mi bi trebali da imamo 4.403 zaposlenika, a mi ih imamo 3.309. Činimo sve da primimo još specijalizanata.

Također, ranije su postojale poteškoće oko liječenja djece sa cističnom fibrozom, ali taj problem je sad riješen, djeca su pokrivena citostaticima. Počeli smo i sa obnavljanjem opreme, pa će tako za najmlađe i najosjetljivije pacijente da budu nabavljeni novi inkubatori za intezivnu njegu.

Kada je riječ o našoj Centralnoj apoteci, stvar je u tome što je ona radila po principu od prije 25 godina, a mnogo toga se promijenilo u međuvremenu. Trenutno se radi na reorganizaciji, aktivnom praćenju javnih nabavki, ugovora i svih ostalih stvari koje su škripale - kazao je dr. Pilav.

Doktor Vanis Dujso istaknuo je prednosti elektronskog naručivanja.

- Prvo bi spomenuo kreiranje elektronskih uputnica i naručivanje što je već ranije započet proces, a nakadno se uključio i KCUS.

Prednosti ovog naručivanja jeste što se ranije gubilo vrijeme tikom naručivanja, a fokus ove metode je olakšani put pacijenta kako bi spriječili ono nosanje papirnih uputnica.

Dalje, jedna uputnica pokriva period liječenja od 6 mjeseci u koje spada cjelokupno liječenje, kontrole itd.

Ono što je također jako važno jeste da je poprvi put ostvarenja saradnja svih zdravstvenih ustanova, pepoznaju se izazovi i rješavaju u realnom vremenu kroz konstatnu komunikaciju.

Na koncu, cijeli proces je olakšan i za pacijenta i za ljekara, a ovaj informatički i elektronički pristup je projekat koji će svoju punu realizaciju doživjeti kasnije - kazao je dr. Dujso.

Novinarima se obratio i dr. Sanko Pandur koji je predstavio analize koje su na KCUS-u sproveli kada je su u pitanju zaposlenici.

- Mi smo uradili Analizu kretanja kadrova od 2024.-2045., koliko imamo aktivnog ljudstva, ko ide u penziju i koliko novog osoblja treba primiti. Rezultati koje smo dobili pokazatelj su ne baš sjajne kadrovske situacije.

Mi želimo da se izmijene neke stvari oko školovanja naših mladih ljudi kako bi mogli da popunimo praznine među mladim specijalizantima i onima koji idu uskoro u penziju. Zato je jako važno da naša klinika i Univerzitet dišu jednom dušom kako bi mogli raditi na rezultatima dobrog ishoda školovanja.

Sljedeći front nam je saradnja sa inostranstvom, o čemu sada neću detaljisati, samo ću reći da radimo na institucionalnom povezivanju sa centrima u inostranstvu koji će nam biti referentni centri.

Zadnji front jeste upućivanje na edukacije. Prošle godine, obavljeno je samo 97 edukacija, dok je ove godine taj broj već 150. Odlazak na edukacije je način da imamo uvid u svjetske trendove, nove metode liječenja i otvaramo puteve saradnje – kazao je dr. Pandur.

Izjavu je dao i doktor Damir Rebić koji je tokom izlaganja skrenuo pažnju na podizanje svijesti o transplatacijama.

- Mi imamo 248 pacijenata na listi čekanja za transplataciju, najčešće bubrega. Na našoj klinici su ove godine izvedene 4 transplatacije, a najveći problem je nedostatak organa. Što se tiče opreme, našeg kadra, imamo sve uslove, jedino nam fale organi. Važno je da širimo apel, ohrabrujemo porodice jer je grijeh pokopati organe moždano mrtvog pacijenta ako ti organi mogu spasiti život. Mi smo čak i od vjerskih institucija dobili podršku pa i s te strane ne bi trebali brinuti.