Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je kulturna, obrazovna i naučna institucija koja čuva dugogodišnju historiju bh. naroda. Ekipa „Avaza" posjetila je ovu biblioteku, koja se nalazi u sklopu Kampusa Univerziteta u Sarajevu.
Razgovarali smo s uposlenicima koji su zaslužni što, i pored svih teškoća s kojima se susreću, ispunjavaju sve svoje obaveze.
- Biblioteku je formirala 1945. godine tadašnja država. I otad se trudimo da svakodnevno ispunimo sve naše obaveze, od dolaska, obrade, davanja na korištenje i brige o knjizi - kazao nam je direktor ove institucije Ismet Ovčina.
Zasigurno da možemo biti ponosni što se u našem gradu, i nakon nesreće koja ju je zadesila za vrijeme agresije na BiH, nalazi biblioteka koja još posjeduje sadržaje sačuvane od požara stare čak i 500 godina, a o tome najbolje govori činjenica da je punopravna članica svih meritornih bibliotekarskih evropskih i svjetskih asocijacija.
- Mi smo obavezni da pratimo standarde u razvoju bibliotekarstva. Nikada nam se nije desilo da nam neko kaže da nešto dobro ne radimo, naprotiv, sa svih strana pristižu nam pohvale za rad - pojašnjava Ovčina.
Danas, ova i slične kulturne institucije primorane su da preživljavaju od grantova, dok od članarina teško mogu zaraditi. Na naše pitanje jesu li članarine od 10 KM za penzionere, 20 KM za studente i 30 KM za zaposlene pristupačne, prva saradnica direktora Biblioteke Bedita Islamović kazala je da su poprilično pristupačne, s obzirom na to da za taj novac građani tokom čitave godine mogu posuđivati neke od 80.000 knjiga, koristiti prostorije biblioteke, učiti s kolegama u čitaonicama i slično.
Iako su posjete bibliotekama i drugim kulturnim institucijama u konstantnom padu, Islamović smatra da je naš narod poprilično pismen, pojašnjavajući to riječima da se u BiH oduvijek gajila tradicija pismenosti, čitanja i usmene predaje.
Biblioteka treba biti u Vijećnici
Iako u svim zemljišnim knjigama stoji da bi Nacionalna i univerzitetska biblioteka trebala biti smještena u zgradi Vijećnice, to čak ni danas nije riješeno, a slučaj se nalazi na sudu.
- U vrijeme kada se Biblioteka nalazila u sklopu Vijećnice, ulazak u tu zgradu bio je sasvim besplatan i dostupan svim građanima, dok je danas komercijalna i to mi je poprilično neshvatljivo. Ni nakon nekoliko naših inicijativa da se dogovorimo o korištenju tog prostora, nismo naišli na apsolutno nikakvu saradnju s druge strane - ističe Islamović.
