BIH

Velika Kladuša: O slavnom Starom gradu danas niko ne vodi računa

U sklopu Starog grada je 16 kuća sagrađenih u starobosanskom stilu

Piše: V. TABAKOVIĆ

27.1.2018

Najznačajnija historijska znamenitost na području velikokladuške općine je Stari grad, uz koji se vezuje cjelokupna historija Velike Kladuše.

Sagrađen na uzvišenju iznad rječice Grabarske, dominira okolnim pejzažom ovog gradića, a čvrsti bedemi i kamene kule svjedoče o njegovoj postojanosti i dugotrajnosti.

Pisani podaci

Najstariji dio grada, onaj centralni, opasan je visokim, tvrdim i okruglim bedemom, a u grad se ulazilo pomoću uskih stepenica.

Grad se u srednjovjekovnim hronikama, pod nazivom Cladosa, prvi put spominje 1280. godine.

Historijski izvori navode da je u 13. stoljeću utvrđeni grad pripadao knezovima Babonićima Blagajskim, tadašnjim ugarskim vazalima, dok se nešto kasnije kao njegovi gospodari spominju hrvatski feudalci Frankopani Slunjski.

Velikokladuški Stari grad 1633. godine osvojile su Osmanlije i tada je ova građevina opasana bedemom, a unutar grada sagrađena je džamija.

Starim gradom upravljao je dizdar, a kao posljednji upravitelj navodi se Husein-aga Alagić, čiji su preci vladali tamošnjim prostorima 150 godina. Austrougari su osvojili Veliku Kladušu 1878. i period njihove vladavine karakteriziraju urbanizacija i industrijalizacija tih prostora.

Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća Stari grad počinje se graditi kao Hotelsko-ugostiteljsko-turistički kompleks (HUTK) u sklopu „Agrokomerca“. Afera „Agrokomerc“ prekinula je završetak projekta, a gradnja je okončana neposredno prije agresije na BiH.

- Stari grad tada je sagrađen kao hotelsko-turistička cjelina s elementima etno-gradnje, i u njegovom sastavu bilo je 16 kuća u starobosanskom stilu. Naselje je projektirano tako da podsjeća na krajiško selo, oblikujući sa Starim gradom prepoznatljiv motiv razglednice Velike Kladuše – govori Sead Delić, direktor HUTK Stari grad.

Temeljita obnova

Danas je Stari grad omiljeno izletište Kladušana, kao i mjesto koje rado posjećuju turisti u tom gradu.

- Iako je veliki turistički potencijal, o Starom gradu niko ne vodi računa, ni lokalna zajednica, a ni Unsko–sanski kanton, pa ni BiH - ističe Delić, dodajući da je velikom broju objekata unutar tog kompleksa potrebna temeljita obnova.

Delić: Veliki turistički potencijal

Bez obzira na to što su Stari grad zapostavile institucije koje bi se trebale više brinuti o ovom bh. blagu, na njemu se uvijek može naći veliki broj šetača, izletnika i zaljubljenika u prirodu.

Područje oko Starog grada opasano je gustom borovom šumom, što daje poseban ugođaj izletištu.

Legenda o Muji i Halilu

Narodna predanja govore o tome da su sredinom 17. stoljeća u Starom gradu živjeli braća Mujo i Halil Hrnjica. Pjesme o Muji i Halilu postale su obilježje cjelokupnog prostora na kojem danas žive Kladušani. Prema predajama, veliki epski junak Mujo Hrnjica rođen je u Lici.

Mujo i Halil sinovi su osmanskog trgovca koji se oženio sestrom Hurem-age Kozlića, a poginuo je u Principovini. Kako su rano ostali bez oca, othranio ih je daidža, ali ih Ličani nisu mnogo voljeli, pa su se morali odseliti.

Odvedeni su u Veliku Kladušu, a u potrazi za hranom Mujo je otišao do Banje Luke da kupi kravu. Baš u to vrijeme izvjesni harambaša harao je Banjom Lukom i tada je, prema predanju, prvi put Mujo Hrnjica dokazao svoje junaštvo ubivši harambašu i njegovo društvo, zbog čega je i postavljen za nadzornika Bosanske krajine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.