FAKTI

Gradove širom RS “krase” ulice i spomenici Draži Mihailoviću

Bista Draži Mihailoviću u Bijeljini bit će tek jedna u nizu onih koje se nalaze širom manjeg bh. entiteta, ali i Distrikta Brčko. Između pozicije i opozicije u RS o ovom pitanju nema bitne razlike

Spomenik Draži Mihailoviću u Bileći. Arhiv

Danijal Hadzovic
Piše: Danijal Hadžović

5.3.2021

Grad Bijeljina dobit će spomen-bistu Dragoljubu Draži Mihailoviću, vođi četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata, odlučili su u srijedu, 3. marta, većinom glasova odbornici Gradske skupštine.


Nastavak trenda

Ovo je samo jedan u nizu spomenika osuđenom ratnom zločincu koji krase ulice i trgove širom manjeg bh. entiteta, ali i Distrikta Brčko. Tako se, između ostalih, spomenik Mihailoviću nalazi na pravoslavnom groblju u Brčkom, u Bijeljini već postoji spomen-česma, tu je i spomen-kompleks u Urduljama kod Višegrada, kao i spomen-ploča na planini Ozren. U 2019. spomenik Draži Mihailoviću podignut je u Ravnogorskom parku u Bileći.

Također, veliki broj ulica u gradovima u Republici Srpskoj nazvan je po Mihailoviću, a jedna od njih nalazi se i u Istočnom Sarajevu.

O ovom pitanju između pozicije i opozicije u RS i nema bitne razlike. Vodeća stranka u RS SNSD i javno je, kao svoj službeni, izrazila stav da je Draža Mihailović za njih oslobodilac te su se protivili inicijativama u Parlamentarnoj skupštini BiH da se četničke organizacije uvrste u fašističke.

Jedna od perjanica PDP-a Jelena Trivić svojevremeno je sablažnjavala javnost izjavama da je Mihailović njen uzor, dok se njen stranački kolega Draško Stanivuković fotografirao sa zastavom Ravnogorskog četničkog pokreta. Također, SDS od prvog dana pomno njeguje kult Draže Mihailovića i njegovog pokreta.


Presudna borba

Ono što je poseban paradoks je da su upravo bh. Srbi dali najveće snage partizanskom pokretu Josipa Broza Tita tokom Drugog svjetskog rata, posebno oni s područja Bosanske krajine, i da je njihova borba u Drugom svjetskom ratu, uključujući svakako i borbu protiv Četničkog pokreta Draže Mihailovića, bila možda i presudna za pobjedu Narodnooslobodilačkog pokreta.

No, razlog za ovu “ideološku promjenu” možda će biti jasniji ako se uzmu u obzir vrijednosti za koje su se borili Titov i Dražin pokret - Titova pobjeda u Drugom svjetskom ratu značila je formiranje Bosne i Hercegovine kao ravnopravne republike unutar Jugoslavije.

Mihailović je, s druge strane, u okviru obnovljene Kraljevine Jugoslavije težio stvaranju kao sastavne jedinice ''velike Srbije'', u koju bi ušla i kompletna BiH. Ideja vodilja kojom je stvarana Republika Srpska bila je upravo negacija državnosti BiH i težnja za ujedinjenjem sa Srbijom. S te strane, ako se uzme u obzir kakve ideologije danas dominiraju u RS, jasno je zašto je Dražin koncept popularniji.



Četnici danas

Draža Mihailović na suđenju. Arhiv

U Bosni i Hercegovini aktivno je 16 četničkih udruženja koja se u pravnom smislu vode kao nevladine organizacije. Svi oni svoj legalitet crpe iz rješenja sudova iz Republike Srpske, a kod kojih su uspjeli izvršiti registraciju. Iako većina stranaka iz FBiH traži zabranu ovih udruženja, političke snage u RS nemaju ništa protiv njihovog postojanja.


Beograd ga rehabilitirao

Dragoljub Draža Mihajlović osuđen je 1946. u Beogradu na smrt zbog saradnje s nacistima, ratnih zločina i pokušaja gušenja Narodnooslobodilačkog pokreta. U Srbiji je, nakon brojnih rasprava, sud u Beogradu 2015. godine rehabilitirao Dražu Mihailovića.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.