Zbog odnosa vlasti u Kantonu Sarajevo prema vodozaštitnim zonama sve je više nezadovoljstva kod građana. Nezadovoljstvo će se izraziti i protestima koji su najavljeni za sutra, 21. juli. Bit će održani ispred kantonalne vlade, a početak je zakazan u 12:05 sati.
Kako navode iz Eko Akcije, ako se usvoji nova odluka ukupna površina vodozaštitne zone smanjuje se skoro tri puta i za gradnju se otvaraju 282 hektara zemljišta vodozaštitne zone.
- Izraženo u Tibrama - ovo je prostor za 111 njih. 111 Tibri i isto toliko kanalizacija u našoj vodi.
U subotu, 16. jula je Vlada Kantona obzanila dio novog Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće "Sarajevsko polje" i dala rok od četiri dana za dostavljanje primjedbi i komentara.
Prema Nacrtu odluke ukupna površina vodozaštitne zone se smanjuje sa oko 46.000 hektara na svega 16.095 hektara.
Nacrt je izradila najnovija komisija formirana prije četiri mjeseca, sačinjena uglavnom od kadrova koji su na ovaj ili onaj način na kantonalnom budžetu. Koliko god bila stručna - nezavisna sasvim sigurno nije.
Nema nikakve sumnje da je novu odluku o vodozaštitnoj zoni neophodno donijeti što prije - odluka kasni 19 godina. Još 2003. godine istekao je prvi zakonski rok dat kantonalnim vlastima da usklade odluku o vodozaštitnoj zoni s odredbama federalnog pravilnika donesenog godinu dana ranije.
Neohodna je nova odluka da se konačno zaustavi ubrzano smanjivanje vodozaštitne zone i ugrožavanje sarajevske pitke vode uprkos propisima.
Samo što ovo nije odluka koja nam je potrebna. Ako se usvoji ovakva odluka -širom se otvaraju vrata uništenju vode koju Sarajevo pije.
Kako se nova Odluka razlikuje od stare?
Ključna razlika je da su 282 hektara zemljišta, skoro 30% nekadašnje tzv. uže, prve i druge vodozaštitne zone, gdje je bila strogo zabranjena nova stambena gradnja, prebačena u treću ili četvrtu vodozaštitnu zonu - gdje je gradnja dozvoljena.
Stambena gradnja nije jedini problem, odlukom se omogućava i gradnja novih benzinskih pumpi tamo gdje je to prije bilo nezamislivo, na području Igmana i Bjelašnice.
Ako neko poželi napraviti deponiju opasnog otpada u slivnom području Željeznice iz koje se vodom snabdijeva dio podzemnog izvorišta i to je ostvarivo.
To i mnogo šta drugo.
Na ovako organizovanu vladinu "javnu raspravu", s rokovima od četiri dana i ključnim dijelovima dokumenta koji su objavljeni tek nakon našeg pritiska - nećemo slati komentare.
Ali ćemo se potruditi da do svakog kvarta i mahale dopru lica i imena onih kojih su namjerili mijenjati našu vodu za unosnu podršku građevinskog lobija - zaključili su iz Eko Akcije.
