BIH

Zoran Zaev za ''Avaz'': Balkan više nije bure baruta

Zaev: Dolazi vrijeme ljevice

S. NUMANOVIĆ

18.11.2017

Premijer Makedonije Zoran Zaev boravi u Sarajevu. Kao gost sestrinske Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, on je jedan od učesnika velikog skupa političara ove orijentacije koji traži odgovore na pitanja budućnosti socijaldemokratije u BiH, na Balkanu i Evropi.  

U brifingu koji je organiziran za novinare „Dnevnog avaza“, televizije TV 1 i portala NAP, Zaev je najprije istakao da je „ljevica u cijeloj Evropi u slabom položaju, a u Evropskom parlamentu je u opoziciji“.


Puno siromašnih

Zaev ističe da ta opcija ima budućnost i da njeno vrijeme tek dolazi. 

- Nekih 2 do 3 posto je bogatih, a više od 80 posto stanovništva ispod praga siromaštva. Ljevica to može samo uravnotežiti. Desne stranke podržavaju kapitalizam i ne gledaju na radnike i socijalno ranjive kategorije. 

Dolazi vrijeme ljevice u cijeloj Evropi, pa i kod nas. Ako imaju dobar program, znaju kako raditi s građanima, imaju šansu. Promjene su dobre. No sve zavisi od kapaciteta stranaka, lidera, kako će to promovirati, kako će se dopasti ljudima – kaže Zaev.

Govoreći o ulasku Makedonije u NATO, on ističe da njegova država već ima poziv za pristupanje.

- Imamo automatsku pozivnicu, ispunili smo kriterije. Problem imamo s Grčkom koja ima problem s našim ustavnim imenom. Vjerujem da se rješenje može naći. Dogovor s Grčkom o imenu Makedonije je moguć. Pozivnica nije automatski i članstvo u NATO. Dok traje ratifikacija našeg pristupanja, s Grčkom možemo riješiti problem imena. 

Pričam s nadom jer s tom državmom imamo izvrsne prijateljske odnose. Nadam se da ćemo naći rješenje za ovo osjetljivo pitanje – kaže Zaev.  

Ističe i da članstvo u Evropsku uniju za zemlje zapadnog Balkana nema alternative.

- Nadam se da će slijedeće godine svaka od država napraviti iskorak. BiH da dobije kandidatski status, Makedonija - datum za pregovore, kao i Albanija, koja traži isto. Da Kosovo konačno potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te da Crna Gora i Srbija riješe neka od poglavlja kako bi dobili pristup novim strukturnim fondovima koji su važni za razvoj.

Ne opterećujem se time ko će biti lider u regionu. Neka budemo svi lideri, samo nek je građanima bolje, neka imaju bolji životni standard. Oni to očekuju od nas i zbog toga i traže da idemo u EU – navodi Zaev.

Ističe i da je EU na Balkanu dobila konkurenciju.

- EU sve više želi da nam pomogne. Unija nema alternativu, ali se Brisel na našem području suočava s sve više legitnimnih interesa aktera izvan EU. Tu su Rusija, Turska, Kina... svi oni imaju svoje interese. Za nas nema alternative EU i vrijednostima Evrope i smatram da Unija treba pomoći što više može. A mi ćemo se potruditi da damo što više argumenata da nam pomognu.

Građani su ti koji mijenjaju stvari. Oni mogu potvrditi vlast, ali je u promijeniti. Oni se pitaju.

Globalno selo

Postalo je jasno da Balkan nije više bure baruta. Internet tehnologije dovele su do toga da smo građani globalnog sela. Kada je društvo zrelo za promjene, ima mehanizama da se one i dese i stvari krenu naprijed. Kada nije, neka se i to potvrdi. Ali svi zajedno imamo obavezu da region zapadnog Balkana guramo naprijed – ističe on.

Govoreći o odnosima u regiji, Zaev ističe da je obaveza političara da stalno rade na njihovom unapređenju.

Ističe i višedecenijsko iskustvo življenja u istoj državi, velikim mentalitetskim sličnostima i međusobnim vezama ljudi ovog regiona među sobom.

- Što više među sobom sarađujemo, Evropa će nas više cijeniti – ističe on.

Naglašava da postoje i pitanja koja su osjetljiva, ali da je obaveza političara da međusobno sarađuju.

- Vlade i političari postoje zbog građana. Drugog smisla nemamo – naglašava Zaev.

Upitan kako riješiti ključnu prepreku – Grčko protivljenje imenu Makedonije, premijer Zaev ističe da do sada „s Grčkom nismo imali suštinskih razgovora na tu temu“.

- I s naše strane bilo je provokacija. Nemate lagodnu situaciju da bi ste mogli naći rješenje. Ovdje smo upućeni jedni na druge, historija je zajednička, mada imamo i posebnosti. Neka to bude onda nešto što nas povezuje, a ne razdvaja. To je i modus za nalaženje rješenja problema. Kada imate relaksiranu situaciju, kada vas stvari ne svađaju, već približavaju, polako se nađu i rješenja nekih pitanja.

Vjerujem da ćemo u okvoru upotrebe nekog novog imena, koje će zamijeniti FYROM (Bivša jugoslovenska republika Makedonija op.a.), naći rješenje. Nas je priznalo 137 zemalja svijeta, od ukupno 193 članice Ujedinjenih naroda. Ne znam kako bi smo Americi, na primjer, sada rekli – „pogriješili ste što ste nas priznali pod imenom Republika Makedonija“. To je problem.

Ali, vjerujem i da Grčka strana ima svoje razloge. Sjeverni dio te zemlje zove se isto Makedonija. To je jedan region. I za nas je to ok. Poštujemo da se tako deklariraju. A mi smo država Makedonija. No, valjda možemo gledati i da nas riječ „Makedonija“ povezuje. Ako u tom pravcu gledamo, rješenje se može naći.

Nemamo ambicija da okupiramo Grčku, niti će Grčka okupirati nas. To su prošla vremena. Možemo samo, kao turisti, „okupirati“ njihove plaže – kaže Zaev.

Fokusiran je na članstvo u EU, ali ističe da će se to desiti tek kada “nam standard bude približan standardu njihovih građana. Prije toga neće nas primiti“.

- Ako nam je standard u jednom trentuku slabost, ona je i prednost. Privlačniji smo za investitore. Jer oni mogu više zaraditi. Naša je obaveza da stvorimo pretpostavke – bolju infrastrukturu, kvalitetnije usluge, transparentnost... time poboljšavamo standard naših građana. A ja kao ljevičar, u svemu tome gledam i interese radnika, običnih ljudi – naglašava makedonski premijer.

Problem s Srbijom

Tokom brifinga za novinare on je dosta detaljno elaborirao kako je prevladao nedavnu krizu u odnosima s Srbijom.

- Bilo je nekoliko trenutaka kada sam želio toliko toga reći u vezi odnosa s Srbijom, ali sam prešutio. Vjerovatno je to bilo rješenje. Jer u tom momentu nisam imao odgovor na pitanje šta se dešava, koji je razlog?! A novinari pitaju. Bio sam strpljiv, kao i moja administracija, ministri u vladi koju vodim. Rekli smo da vidimo šta se dešava. Ipak smo s Srbijom prijateljska zemlja. Ne gledamo neke razloge da se svađamo. I za 7-10 dana riješilo se to.

Da smo impulsivno reagirali, uslijedio bi odgovor druge strane. I kakve smo mi to onda sluge našim građanima? Nikakve!

Bila je nedjelja. Javio mi se naš ministar unutrašnjih poslova i kaže da se cijela ambasada Srbije pakuje i seli iz Makedonije. Po diplomatskom protokolu to znači da je slijedeći korak – napad! I ministar mi kaže da po protokolima, on mora pojačati sjevernu granicu – mora poslati naoružane ljude. Zamolio sam ga da to ne radi. Vjerovao sam da ćemo problem riješiti. I riješili smo ga u miru.

To vam je kao i kod kuće. Dođete s posla umorni. Dođe do konflikta, bračni drugovi onda ne pričaju, djeca pate, šira porodica... onda vam treba vremena da sve to ispravite... a sve se moglo izbjeći da ste prešutili i bili strpljivi.

Meni su 43 godine, nemam nekog iskustva. Ali znam da se kroz prijateljstvo može donijeti sreća za sve. U neprijateljstvu svi pate. Mi smo dugo godina živjeli u zajedničkoj zemlji i imamo mnogo razloga da i sada gradimo prijateljstva – istakao je Zaev.

 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.