Oduševljava pratioce na društvenim mrežama

Bivša djevojka Džanana Muse je prava ljepotica: Pogledajte kako izgleda bosanska Irina Šajk

<p>Banjalučanka Maja Davidović slučajno je prije dvije godine, na nagovor prijatelja, otključala profil na Instagramu i samim tim više se posvetila tekstovima, fotografijama, videima, kako bi što bolje dočarala destinacije koje posjećuje. Uprkos početnoj tremi, Maja se danas isprofilirala u vrlo utjecajnu travel blogericu, koju na Instagramu prati 12.000 ljudi.</p><h2>Nevjerovatna priroda</h2><p>- Zaista uživam da donosim priče iz naše zemlje, ali, naravno, i s drugih evropskih i svjetskih destinacija. Priroda mi je uvijek iznad arhitekture, iako s dragošću volim da obiđem sve. Bosnu i Hercegovinu sam intenzivnije počela da obilazim tokom pandemije koronavirusa, kao i mnogi drugi. Koliko god da je bio težak i neizvjestan taj period, mislim da je upravo on utjecao na sve nas da počnemo više da cijenimo ono što imamo, a zaista imamo nevjerovatnu prirodu, historiju i tradiciju, što je za turizam jedne zemlje veoma važno - rekla nam je Davidović.</p><p>Inače, Maja je majka četvero djece te joj je zbog toga veliki izazov često putovati i odsustvovati od kuće.</p><p>- Moja djeca su sad već velika i mislim da imaju dobre temelje. Podrška mog supruga i uopšte čitave porodice je veoma bitna u svemu ovome. Naravno, često putujemo i porodično, koliko smo u mogućnosti od dječijih obaveza i aktivnosti. Recimo, prošle godine sam u ovom periodu već bila na tri-četiri destinacije izvan BiH, a ove godine moje avanture kreću malo kasnije, jer je u planu jedno izazovnije putovanje za početak, a bit će ih mnogo do kraja godine, Bože zdravlja i sreće – istakla je Maja.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/Cygh862t21-/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/Cygh862t21-/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/Cygh862t21-/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Maja Davidović | Putovanja (@zmajadavid)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<h2>Predivan grad</h2><p>Ovu zanimljivu Banjalučanku posebno je dojmio grad soli.</p><p>- Postoje ti neki gradovi koji, osim ljepote, imaju „ono nešto“. Upravo je Tuzla jedan od tih gradova. Tamo se osjećam kao kod kuće, prvenstveno zbog odnosa lokalnog stanovništva prema turistima. Ne postoji osoba u Tuzli koju sam zaustavila zbog neke informacije koja mi je bila potrebna u tom momentu, a da mi nije objasnila sve s osmijehom na licu. Tuzlaci su, uz Banjalučane, najsrdačniji, ako ćemo gledati generalno. Naravno, svuda postoje i dobri i loši ljudi. Pored te srdačnosti i topline ljudi, Tuzla je predivan grad, parkovi, čaršija - navela je blogerica.</p><p>Davidović nam otkriva koje su još destinacije ostavile na nju jak utisak.</p><p>- Osim BiH koju obožavam i gdje se najljepše osjećam, Italija mi je zauvijek destinacija broj jedan od zemalja koje sam do sada obišla, iako mislim da će i ostati, jer je nekako kompletna. Destinacija koja je na mene ostavila možda najveći utisak je Zanzibar. Mislim da nije razlog što je to moja prva egzotična destinacija, ako ne računamo Egipat - zaključila je Davidović.</p><h2>Nisu dovoljno cijenjeni</h2><p>- Mislim da kod nas u BiH travel blogeri još nisu dovoljno cijenjeni i prepoznati. Obično će vam reći - šta oni tu samo fotografišu, snimaju, piskaraju, kao da je to neki naporan posao. S druge strane, niko ne vidi pozadinu svega toga. Kao i svaki drugi posao, i ovaj morate raditi iz ljubavi, jer, ako ona nije prisutna, ljudi koji vas prate i primjenjuju vaše savjete za putovanja neće prepoznati emociju koju donosite kroz vaš sadržaj, prosto vam neće vjerovati - zaključila je Davidović.</p>

Bosnu i Hercegovinu sam intenzivnije počela da obilazim tokom pandemije koronavirusa

Davidović: Uživam donositi priče iz naše zemlje

Maja Davidović spontano ušla u svijet turizma na Instagramu: Banjalučanka pronosi prirodne ljepote BiH širom svijeta

<p class="">Profesorica predškolskog odgoja i nekadašnja uspješna karatistkinja, a danas trenerica Maida Burajić ramazan je dočekala u krugu porodice, kako ističe, s velikom radošću i punog srca.&nbsp;</p><p class="">Ova Maglajka kaže da se ramazanska atmosfera osjeti u njenom gradu, ali ne u onolikoj mjeri u kolikoj bi trebalo. Za naš list Burajić je govorila o blagodatima ovog mjeseca, porodici te iskonskim vrijednostima koje smo zaboravili.<br></p><h2>Zemaljska mjerila</h2><p>- Ima ono pravilo da sve što se može kupiti novcem i nema neku vrijednost. Prave vrijednosti ne mogu se kupiti novcem, naprimjer, ljubav ne možemo kupiti, niti se mogu mjeriti našim zemaljskim mjerilima, parametrima - kaže Burajić za "Avaz".</p><p>Porodica je, kako ističe, u krizi sve više, dok se, s druge strane, napada na njene same temelje.</p><p>- Porodica kao osnovna ćelija društva preferira se kao vrijednost u svakoj zajednici, ne samo u muslimanskoj. Sve više se pojavljuju sekte, strujanja, ideologije koje su protiv tih iskonskih vrijednosti, kao što su istospolni brakovi, ljudi se u današnje vrijeme vjenčavaju s predmetima, životinjama, a naravno da bez tih temeljnih iskonskih vrijednosti nema napretka ni u jednoj zajednici - dodaje Burajić.</p><h2>Posebna draž</h2><p>Naša sagovornica navodi da posebno uživa u ritualima karakterističnim za ovaj sveti mjesec.</p><p>- Dokazano je koliko ramazan fizički čisti čovjeka. Međutim, mi ne postimo zbog toga. Kroz brojne ibadete čovjek treba duhovno da ojača, da lakše podnosi sve dunjalučke izazove na koje nailazi. Najviše se radujem zajedničkim iftarima, to je posebna draž. Tu su i teravije i razna zajednička druženja do sehura - ističe Maida.</p><p>Permanentno živjeti vjeru je danas kuriozitet, a naša sagovornica potcrtava važnost istrajnosti te kaže da je mnogo važnija permanentnost od intenziteta. </p><h2>Moralni identitet</h2><p>- U porodici sve nastaje, u porodici se utemelje sve one najvažnije moralne vrijednosti, kvaliteti se nose iz porodice i, kao što se kaže, kućni odgoj.</p><p>Taj kućni odgoj je ono što je porodica u tebe usadila kao nekakav moralni identitet - smatra Burajić.</p>

Porodica kao osnovna ćelija društva preferira se kao vrijednost u svakoj zajednici

Burajić: Prave vrijednosti nemaju cijenu 

Profesorica predškolskog odgoja Maida Burajić za "Avaz": U ramazanu, kroz ibadete, čovjek ojača

<p>U Gradskoj Vijećnici Sarajevo, održana je projekcija filma "Izložba '92“ reditelja Jasmina Durakovića, te promocija monografije „Umjetnici Sarajeva za slobodnu BiH“ i otvorenje izložbe fotografija-dokumenata posvećene kulturnom otporu u Sarajevu, na samom početku rata.</p><p>Iza cijelog projekta stoji Mirsada Baljić i UG "Art Colony", uz pomoć Grada Sarajeva.</p><p>- Umjetnički doprinos i značaj umjetnika u tom teškom periodu za nas i našu zemlju bio je nemjerljiv, jer kroz razna kulturna događanja i sadržaje poslali smo svijetu sliku duhovnog otpora, svojevrsni kulturni dijalog sa svijetom. Značajni bosanskohercegovački umjetnici sa sarajevskom adresom, tad okupljeni u jednoj priči. Priči o izložbi koja nas je udomila pod svoje okrilje. Satkana pozitivnošću, idejom otpora naspram surovosti. Bila nam je utočište, melem za naše duše, davala nam snagu, čuvali smo je od brisanja.– rekla je Baljić.</p><p> Inače, ovo je jedan od programa u okviru obilježavanja opsade Sarajeva 1992-1995. godine.</p><p>- Kolektivna izložba „Umjetnici Sarajeva za slobodnu BiH" bila je izraz patriotizma prema svojoj zemlji i gradu, ali i vjerovanja u univerzalnu snagu umjetničkog čina. To je davalo snagu svima umjetnicima ali i publici koja, uprkos svemu, u velikom broju pohodila te umjetničke i kulturne događaje.&nbsp;</p><p>Ta izložba, ali i predstava „Sklonište" i druge, filmske projekcije, promocije knjiga i muzički koncerti, dokazi su čudesne snage i duha građana Sarajeva u trenucima kada je bilo najteže - zaključio je Duraković.</p>

Umjetnički doprinos i značaj umjetnika u tom teškom periodu za nas i našu zemlju bio je nemjerljiv, rekla je Baljić

Otvorena izložba "Umjetnici Sarajeva za slobodnu Bosnu i Hercegovinu 1992-1995''

<p>Selma Mekić, umjetnica i modna dizajnerica iz Novog Pazara, prepoznatljiva je po autentičnim detaljima kaligrafije na maramama, ešarpama i haljinama koje sama dizajnira. Samo za naš list Selma otkriva ramazansku atmosferu u njenom gradu te koliko njoj znači ovaj sveti mjesec.</p><h2>Puste ulice</h2><p>- Ramazanska atmosfera se itekako osjeti u Novom Pazaru. Danju ne radi većina kafića i restorana, u vrijeme iftara ulice su potpuno puste i oglašava se top u isto vrijeme kad i ezani, a nakon iftara su pune i džamije i čaršija. Ljudi se utrkuju da učine što više dobra na ovaj ili onaj način, i baš se osjeti milost u zraku - ističe Mekić.</p><p>U njenim krajevima, uprkos izazovima, još se drži do porodice i običaja.</p><p>- Iako sam posljednjih nekoliko godina potpuno samostalna i ne živim više s roditeljima, porodica mi je i dalje vrlo važna. Što se tiče porodice kao institucije, u Pazaru se i dalje koliko-toliko njeguje. Iskonske vrijednosti su u krizi na globalnom nivou, a ja želim da vjerujem da nas kao civilizaciju čekaju neki bolji dani - dodaje dizajnerica.</p><h2>Individualna stvar</h2><p>Na pitanje koliko je ramazan prilika za duhovno i fizičko čišćenje, Mekić je kazala da je post odličan detoks.</p><p>- Ramazanski post je najbolji detoks za ljudski organizam, ali i za dušu. To je sve individualna stvar. Ramazan je u nama ukoliko mi sami želimo da to bude - smatra Mekić.</p><h2>Tuga zbog rata</h2><p>- Radujem se svakom ramazanu, ali ovaj nosi posebnu tugu zbog rata u Palestini. Saosjećam s tim hrabrim narodom koji ima posebno mjesto kod Boga i molim Allaha da Palestina uskoro bude slobodna, a mi da budemo svjesni svih blagodati koje nas okružuju, od slobode, do zdravlja, krova nad glavom, hrane i toga što smo okruženi porodicom i svojim narodom - ističe Mekić.</p><p>Imala sam sreću da svaki ramazan provedem u svom rodnom gradu, pa tako i ovaj.</p>

Imala sam sreću da svaki ramazan provedem u svom rodnom gradu, pa tako i ovaj, kazala je

Modna dizajnerica Selma Mekić za "Avaz": Ramazanski post je najbolji detoks za dušu

<p>Konceptualna umjetnica i arhitektica Nora Lefa nedavno je u Sarajevu otvorila izložbu pod nazivom "Linija života". Ova osebujna umjetnica iz Prištine s adresom u Atini za „Avaz“ otkriva šta je to predmet fascinacije u ovoj neobičnoj postavci.</p><h2>Iskustvo straha</h2><p>- To su fragmenti grada složeni u jednu priču koja nudi nastavke te priče. Cilj je bio da se postavka harmonično uklapa u cijeli ambijent i nudi neki izlaz, bijeg u imaginarni svijet. A povod je doživljaj, iskustvo prostora, a i eksperiment kako se ljudi kreću onim istim i jedinim putem kojim su se davno ograničili kao jedinim sigurnim putem gradom. Da li je informacija o strahu ista kao iskustvo straha, da li je ponašanje i kretanje ušlo u naš gen i promijenilo naš vlastiti put - rekla nam je Lefa.</p><p><b>Linije nerijetko asociraju na granice. Koliko Vas one kao umjetnicu kontaminiraju, ali i provociraju da ih rušite?</b></p><p>- Teže mi je ostati u okviru granica kada je kreacija u pitanju. Mislim da ne treba pretjerivati, već prikazati manje, a intenzivnije odlomke. Ponekad se ruše granice, ali to nije namjera, to se jednostavno dogodi kada si iskren prema sebi i prema temi koju iznosiš svijetu.</p><h2>Lica ljudi</h2><p><b>U izložbi se vide lica sarajevskih prolaznika koja ste inkorporirali u postavku. Odakle fascinacija ljudima, je li to nešto filantropsko u Vama ili?</b></p><p>- Volim ljude. Lica ljudi, izrazi i pogledi, to je pokušaj da se zabilježe trenuci vječnosti, ti izrazi lica su sjenke i melodija grada koje, i kada odu, nekako su dio njega. Kroz njih se čita sve o njima, o situaciji, o prošlosti i sadašnjosti, kao ogledala, u njima ogledam i sebe samu.</p><h2>Neovisan rad</h2><p>- Mislim da se percepcija osniva na introspekciji, meni je neophodno, ne znam da li je i s drugim umjetnicima to slučaj. Neki jednostavno imaju svoj neovisan rad odmaknut od te stvarnosti. Mene introspekcija i percepcija ne ostavljaju na miru.</p><p>Nora je rođena u Prištini, odrastala i studirala u Sarajevu, a posljednjih 20 godina živi u Atini.</p>

Ponekad se ruše granice, ali to nije namjera, kazala je Lefa

Lefa: Teško mi je ostati u okviru granica

Nora Lefa predstavila izložbu "Linija života": Fragmenti Sarajeva složeni u jednu priču

<p>Maloljetnička delinkvencija u našoj zemlji i regionu je u porastu iz dana u dan. Svjedoci smo života u digitalnom dobu, djeca sve više vremena provode na internetu koji ostavlja ogromne posljedice na psihosocijalni razvoj njihove ličnosti. </p><p>I iz tog razloga dobivamo devijantnu omladinu. Veliki broj tinejdžera igra i nasilne videoigre, usljed čega gube moć empatije. Psihologinja Slađana Đaković nam otkriva šta je uzrok ove pošasti.</p><h2>Važna uloga</h2><p>- Oni ne razlikuju šta je ispravno, šta nije, jer se prefrontalni korteks, koji je zadužen za logičko rasuđivanje, razvija do 25. godine. Sada zamislite kada nekome ko ne zna šta je ispravno, a šta ne, oduzmete moć empatije. Zbog toga je vrlo važna uloga porodice i školskog sistema. </p><p>Djeca imaju urođenu potrebu za pažnjom, ljubavlju, pripadanjem i postignućem. Danas ove svoje urođene potrebe pokušavaju zadovoljiti na internetu, koji je prepun opasnosti, umjesto u porodici i zajedničkim aktivnostima s vršnjacima - kaže Đaković.</p>

<p>Dodaje da mladi vrlo često svoju urođenu potrebu za pažnjom i popularnošću pokušavaju zadovoljiti delinkventnim ponašanjem.</p><p>- Mladalačka delinkvencija je uvijek samo pred korak tinejdžera u kojem oni na kraju prelaze u neki od oblika patološkog ponašanja. Roditelji imaju sve manje kontrole nad onim što djeca rade u slobodno vrijeme. </p><p>Porodica nikada kao danas nije bila u krizi. I posljedice toga su evidentne. U porastu nam je broj disfunkcionalnih porodica, kao i broj razvoda. Zbog užurbanog tempa života roditelji sve manje vremena posvećuju svojoj djeci i partneru - napominje Đaković.</p><h2>Porodica trpi</h2><p>Pitali smo psihologinju koliko smo zbog trke za materijalnim izgubili vrijeme s porodicom, pa djecu odgajaju sumnjivi uzori na internetu.</p><p>- U potpunosti. Vrlo mali broj roditelja je zaista posvećen djeci na adekvatan način, upravo zbog trke za materijalnim. U porastu su nam anksioznost i depresija izazvane tim tempom života i nametnutim normama. S druge strane, veliki broj građana se bori da preživi, živimo u vremenu inflacije, poslovi znaju biti vrlo stresni, a imamo i ljude koji rade i više poslova istovremeno. U svemu tome porodica trpi.</p><p>I vrlo često roditelji prave veliku grešku dajući telefon djetetu u ruke da se ono zabavi dok oni završe nešto ili se odmore. Većina roditelja ima pristup dječijem telefonu, djeca imaju i ograničeno vrijeme na internetu, ali sve je to uzaludno ako potrebe djeteta nisu zadovoljene. Jer ono će te urođene potrebe pokušati da zadovolji na internetu - potcrtava Đaković.</p><h2>Ako želiš uništiti naciju, uništi joj porodicu</h2><p>- Nama zakazuju dva osnovna faktora u društvu – porodica i školski sistem. Također, imamo pojavu da sve većem broju roditelja djeca predstavljaju statusni simbol koji će oni da prikazuju. </p><p>Svoj uspjeh kao roditelja mjere po tome da li su djeci kupili najskuplji telefon, da li im je dijete najbolje obučeno. Zaboravili smo da je roditeljstvo da odgojimo djecu da budu ljudi, da u njih usadimo osnovna moralna načela i da ih pripremimo na život. Ne postoji uzalud izreka: „Ako želiš da uništiš neku naciju, uništi joj porodicu” - kaže Đaković.</p><p>Na nasilničko ponašanje kod djece može se utjecati, pogotovo ako se prepozna na vrijeme.</p>

Mališani imaju urođenu potrebu za pažnjom, ljubavlju, pripadanjem i postignućem, kaže psihologinja Slađana Đaković

Roditelji imaju sve manje kontrole nad onim što djeca rade

Porast maloljetničke delinkvencije u našoj zemlji i regionu: Djecu nam odgajaju pogrešni uzori s interneta

<p>Bosanskohercegovački pjevač Armin Muzaferija objavio je nedavno novu pjesmu “Lasto moja” za koju je snimio i odličan spot. Muzaferija samo za “Azru” otkriva sve o novom singlu, ali nam je govorio i o svetom mjesecu ramazanu,  o porodici, Eurosongu te novim muzičkim nadama.</p><p><b><i>Objavili ste novu pjesmu „Lasto moja“, pjesma je dugo sazrijevala, koliko ste zadovoljni reakcijama ?</i></b></p><p>– Ja sam uvijek zadovoljan a posebno reakcijama onih koji su srcem doživjeli djelo „Lasto mala“. Iz srca je nastala i za srca naših ljudi kreirana.</p><p><a href="https://azra.ba/izdvojeno/328180/armin-muzaferija-za-azru-sada-ramazan-ljubomorno-cuvam-za-svoju-porodicu/">Ovdje čitajte kompletan razgovor</a></p>

Bosanskohercegovački pjevač Armin Muzaferija objavio je nedavno novu pjesmu “Lasto moja”

Armin Muzaferija otvorio dušu: Sada ramazan ljubomorno čuvam za svoju porodicu

<p class="">Imam Gradske džamije u Maglaju Šemsudin ef. Čizmić ramazan vidi kao priliku za mnogo dobrih djela, dovu, istigfar, iftare, sehure, druženja, posebno, kako ističe, u vremenu kada se sve više osjećamo usamljeno, a sveti mjesec prilika je za uspjeh na oba svijeta.<br></p><h2>Duhovne blagodati</h2><p><b>Ramazan nikad više nije vjernicima donio radost s obzirom na stvarnost koju živimo. Kako ste ga Vi dočekali u svom džematu? </b></p><p>- Ramazan vjernicima svaki put iznova donosi radost, razloga je mnogo, blagodati u njemu je mnogo i svaka od njih je razlog za tu radost, posebna radost je to što svakog ramazana kao vjernici vidimo još jednu priliku za post, nagradu za ovaj jedinstveni ibadet. Naš džemat uvijek posveti posebnu pažnju ovom posebnom gostu, njegovom dočeku, prvenstveno priprema nas, vjernika, džematlija, kroz hutbe i druge prigode, za ove duhovne blagodati.</p><p><b>Osjeti li se posebna atmosfera u Maglaju u toku ovog mjeseca? </b></p><p>- Hvala Uzvišenom Bogu, osjeti se ramazansko ruho u Maglaju. To je osjetno svake godine, osjetno je da iz godine u godinu u našem Maglaju ramazan, ali i svi drugi mjeseci u godini, imaju posebnu atmosferu kada je vjera u pitanju. Vjera se više živi, namaz se čuva, posti se, zekat se povećava svake godine, broj hadžija u našim safovima sve je veći. Hvala Allahu, dž. š., na tome, herojski Maglaj to zaslužuje. </p><h2>Iskonske vrijednosti</h2><p><b>Prema Vašem mišljenju, koliko je porodica danas kao institucija u krizi, koliko smo zaboravili iskonske vrijednosti u odnosu na materijalno?</b></p><p>- Porodica kao najvažnija institucija u društvu jeste suočena s krizom, ali nije samo porodica, ummet je u krizi. Zbog različitih promjena u društvu gube se neke iskonske vrijednosti, ali, i pored toga, porodica je nezamjenjiva za odgoj i razvoj ličnosti, naše djece i mladih. Zbog njene važnosti moramo svi zajedno dati nesebičan doprinos u rješavanju izazova.</p><p><b>Koliko nas ramazan čisti fizički, ali i duhovno?</b></p><p>- Post čovjeka, kako duhovno tako i fizički, čisti: pojačava mu bogobojaznost, razvija svijest o Uzvišenom Bogu, pojačava i zahvalnost Allahu, oplemenjuje dušu, jača volju, duh i razum, poništava grijehe, štiti od Vatre, ojačava strpljivost, čuva mentalno i fizičko zdravlje. Poznato je da post čisti organizam i iz njega otklanja štetne tvari.  </p><h2>Slijediti Poslanika</h2><p>- Obavezni smo i dužni kao vjernici, kao muslimani, da slijedeći našeg uzora, poslanika Muhammeda, a. s., neprekidno i stalno, u svakodnevno životu, postupamo i radimo u skladu s propisima naše uzvišene vjere. Baš onako kako je to činio naš Poslanik, u porodici, na ulici, radnom mjestu, u politici, a činio je to na najbolji mogući način, zbog čega je bio “Kur’an koji hoda”. </p><p>Svim muslimanima i muslimankama želim lijepe i blagoslovljene mubarek dane ramazana.</p>

Naš džemat uvijek posveti posebnu pažnju ovom posebnom gostu, kazao je ef. Čizmić

Imam Gradske džamije Šemsudin ef. Čizmić za "Avaz": Post pojačava bogobojaznost

<p>Amira Kurbegović iz Sanskog Mosta s adresom u Minhenu bavi se već dugo godina humanitarnim radom. Inače, Amira je sestra našeg poznatog pjevača Amira Kazića Lea, a krajem prošlog mjeseca organizirala je u Minhenu jedan humanitarni koncert.</p><h2>Osjećaj odgovornosti</h2><p>- Presretna sam zbog odaziva dragih osoba koje su se odlučile podijeliti sa mnom osjećaj odgovornosti prema djeci i svojim prilogom barem dijelom doprinijeti njihovim potrebama. Svim gostima u restoranu „Kod Elvisa“ mogu od srca reći hvala - kaže Kurbegović.</p><p>Ističe da postoji puno ljudi koji su spremni pomoći onima kojima je pomoć potrebna.</p><p>- Građani naše domovine imaju u svakodnevici različita težišta, posao, vlastite porodice. Ali, čim se pojavi inicijativa s jasnim ciljem, najveći broj naših ljudi u dijaspori otvara dušu za djecu i ostale socijalne i društvene projekte u domovini. Naša akcija bila je jedna od njih - navodi.</p><p>Ova humanitarka uvijek je bila voljna pomagati, još od svog djetinjstva.</p><p>- Mnogo sam slaba na djecu i starije osobe. Moje interesiranje za tu dragu djecu počelo je prije nekih 18 godina i otad sam postala sve više vezana i sve veća ljubav se rađala iz dana u dan - govori Kurbegović.</p><h2>Nejaki i bolesni</h2><p>Amira ističe da je uvijek imala empatiju prema drugima.</p><p>- Imati dobro zdravlje, krov nad glavom, zadovoljnu i opskrbljenu djecu, sve su to bogatstva koja mnogima nisu darovana. Zato njegovati saosjećanje prema djeci, nejakima i bolesnima naš je ljudski zadatak koji dušu hrani i ispunjava - ističe ova humanitarka.</p><h2>Proslava rođendana u humane svrhe</h2><p>- Želim da podijelim s vama da sam prije dvije godine na svoj rođendan 20. marta, uz pomoć svoje porodice, organizirala proslavu i poklonila svoj rođendan djeci. Tačnije, umjesto poklona, predložila sam im da daju donaciju, a sav sakupljeni novac je uplaćen za djecu, za projekt „Nade“. Nadam se i želim da vjerujem da ću i dalje, uz pomoć porodice i prijatelja, činiti i pomagati i ostvariti dosta ovakvih projekata - kaže Kurbegović.</p><p>Skoro dvije decenije u službi je pomaganja ugroženima.</p>

Njegovati saosjećanje prema nejakima i bolesnima naš je ljudski zadatak koji dušu hrani i ispunjava, kaže

Kurbegović (prva slijeva): Slaba na djecu i starije osobe

Bosanka s adresom u Njemačkoj u humanoj misiji: Amira Kurbegović pomaže djeci i starijima u BiH

<p>Banjalučanka Lejla Ibrekić, nakon diplome inženjera poljoprivrede, kao osoba s invaliditetom i oštećenjem sluha, našla se na raskrsnici života. Prije pet mjeseci Lejla se otisnula u svijet kreativnosti i počela praviti nakit za odrasle, ali i djecu.</p><h2>Najveći oslonac</h2><p>- Na ideju da počnem raditi nakit došla sam u razgovoru s porodicom koja mi je bila najveći oslonac kroz moje borbe. Jer, kada sam ostala potpuno gluha, samo porodica i nekoliko prijatelja nisu mi okrenuli leđa. Ja sam za svoje aparate morala izdvojiti 64.000 KM, a pri tome moji roditelji nisu zaposleni. Nisu mogli to da mi priušte. To me natjeralo da se pokrenem - priča Ibrekić.</p><p>Lejla ističe kako je nakit počela praviti jer nije imala više izlaza, a moliti za pomoć nije mogla.</p><p>- Sada, ako neko želi da mi pomogne, neka to bude zbog mog truda i rada, a ne tek onako. Nakit pravim u skladu s mogućnostima i trudim se da se ljudima koji kupe moj rad to i dopadne - kaže Ibrekić.</p><p>Ova mlada kreativka imala je i podršku nadležnih Grada Banje Luke koji su joj dali prostor za prezentaciju svojih radova.</p><p>- Htjela bih zahvaliti zamjenici gradonačelnika Miladi Šukalo, koja je spoznala moje kvalitete i dala mi je štand koji mogu koristiti na sajmovima. Zaista imam lijepa iskustva s Gradskom upravom grada Banja Luke koji su mi na mnoge načine pomogli kroz manifestacije i sajmove - dodaje Ibrekić.</p><h2>Ne odustaje</h2><p>Ističe i krug prijatelja na koje se uvijek i za sve može osloniti.</p><p>- Ne predajem se, idem u borbu, nadam se da ću se izboriti i pokazati ostalim osobama s invaliditetom da mogu na neki način sebi pomoći. Poručila bih svima da nisu ništa manje vredni od osoba koje ne nose bilo kakvo pomagalo ili dodatak. Mi smo svi ljudi i ponašajmo se u skladu s ljudskim vrijednostima. Ako ja imam dušu, imaš je i ti - istakla je Ibrekić.</p><h2>Osjećala se odbačeno</h2><p>- U početku moje faze s gubitkom sluha društvo nije imalo živaca da izdvoji vrijeme za mene, osobu koja je gluha, jer je svaka komunikacija bila putem papira i olovke. Mnogi takozvani prijatelji su se prestali družiti sa mnom zbog toga. Osjećala sam se odbačeno, tužno, obeshrabljeno - rekla nam je Ibrekić.</p><p>Nadam se da će se naći posao i za mene, budući da sam dobila odbijenicu kad sam aplicirala za posao u struci.</p>

Nadam se da ću se izboriti i pokazati ostalim osobama s invaliditetom da mogu na neki način sebi pomoći, kazala je Ibrekić

Banjalučanka uprkos invaliditetu ne odustaje u svojoj borbi: Lejla Ibrekić pravi nakit i zarađuje za život

<p>Maglajka Nermina Hadžić dokaz je da ništa nije nemoguće ako je ljubav posrijedi. Nermina, naime, uz sve obaveze u firmi koja se bavi prijevozom putnika, između ostalog, vozi i autobus na nekoliko linija na području općine Maglaj, što je vrlo rijetka slika na našim putevima. Samo za naš list Nermina govori kako se rodila neobična ljubav prema vožnji autobusa te predrasudama koje postoje kad je riječ o ženama za volanom.<br></p><h2>Krajnji cilj</h2><p>- Moji roditelji u vlasništvu imaju prijevozničku firmu i nekako sam uz to i ja odrastala, cijelo djetinjstvo provela sam igrajući se na autobuskoj stanici i tako je rasla moja ljubav prema autobusima. Što se tiče vožnje autobusa, to je nešto što se ne može opisati riječima, dovoljno je reći da ništa nije teško kad nešto voliš - kazala nam je Hadžić.</p><p>Prije nego što je sjela za volan autobusa, Nermina se školovala i educirala za instruktoricu vožnje te se i time bavila.</p><p>- Pet godina radila sam kao instruktor vožnje. Licencirani sam instruktor vožnje većine kategorija, a trenutno radim na stanici tehničkog pregleda kao licencirani kontrolor. Moj krajnji cilj je da nastavim porodičnu tradiciju - dodala je Hadžić.</p><h2>Podrška porodice</h2><p>Hadžić ističe kako je nailazila na predrasude, ali ih je sve brzo razbila.</p><p>- Neki ljudi su skloni predrasudama, ali ne treba gubiti nadu da ću biti shvaćena. Ljudi nekad osuđuju kad za volanom vide ženu. S obzirom na to da sam sitna, nekad se pitaju da li sam punoljetna, ali čim krenemo, sve to prestane i obično mi na kraju vožnje čestitaju. Najviše su skeptična djeca kad dođem po njih pred školu. Znaju se malo buniti, kao plaše se jer ih žena vozi, dok stariji znaju da se moraju voziti, tako da nema s njima problema - istakla je Nermina.</p><p>Hadžić je imala raznih izazova na putu do razbijanja straha, vozila je i noćne linije, radnike iz fabrike papira.</p><p>- Za tremu nemam vremena, takav je posao, kad dobijemo raspored, svako ima svoj zadatak koji mora odraditi. U početku je, naravno, bilo malo straha, znala sam voziti kad su loše vremenske prilike, ali sve se to prebrodi i služi kao dobro iskustvo. Kad imaš podršku porodice, sve je lakše. Svima bih poručila da rade ono što vole, a ne ono što moraju - zaključila je Hadžić.</p><h2>Najveća želja</h2><p>- Najveća želja mi je da svoju kćerku Rejhanu odvezem na maturalnu ekskurziju jednog dana. Naravno, to je neka moja želja, ali, naravno, kad dođe vrijeme za to, uvažit će se želja moga djeteta - dodala je Hadžić. </p><p>Mislim da u današnje vrijeme posla ima, samo zavisi koliko smo voljni i sposobni, rekla je.</p>

Cijelo djetinjstvo provela sam igrajući se na autobuskoj stanici

Maglajka Nermina Hadžić ponosno sjedi za volanom autobusa: Radite ono što volite, a ne ono što morate

Zahvalna sam svom tijelu i svojoj psihi koji me nikada nisu izdali, istakla je

Bosanka s adresom u Čikagu otkrila za „Azru“ svoju tešku životnu priču

<p>Narodna izreka koja kaže: "Kroz Bosnu ne pjevaj“ danas zvuči kao ironija s obzirom na to da već godinama BiH ne učestvuje u najpoznatijem muzičkom takmičenju "Izboru za pjesmu Evrovizije“.</p><p>Susjedne Hrvatska i Srbija odabrale su svoje predstavnike, i već svjedoče ogromnom interesu fanova iz cijele Evrope. Ne treba naglašavati šta znači za turizam kad se skoro svih 12 mjeseci snimaju reakcije na internet platformama o zemljama učesnicama.</p><h2>Evropska scena</h2><p>Iako smo čak i u ratnim godinama imali predstavnike na ovom takmičenju, danas, u 2024. godini, navijamo za zemlje u regiji, dok naši izvođači nemaju priliku osjetiti evropsku scenu, a talenta nije da nemamo. Na blogovima evropskih fanova na listi želja pri eventualnom povratku naše zemlje su: Božo Vrećo, Amira Medunjanin, Adna Šestić, Marko Bošnjak, "Zoster“, Irina Kapetanović, "Dubioza kolektiv“...</p>

<p>Simptomatično je da novinari i javnost više dižu glas o ovom problemu nego što to čine sami izvođači, umjetnička i muzička udruženja ove zemlje. Nije samo riječ o interesu izvođača, nego i o turističkoj promociji naše zemlje, kao i o samom imidžu, a muzika upravo za to i služi kao najbolja poveznica. Da ne govorimo o eventualnoj pobjedi na ovom najgledanijem TV šouu, šta bi to značilo za Sarajevo i našu zemlju.</p><h2>Nove generacije</h2><p>Možda bismo se trebali osvijestiti da Eurosong sobom ne nosi samo lake note, već mnogo više od toga. U regionalnoj javnosti moglo se čuti da su se Zagreb i Beograd kao gradovi našli na evropskoj mapi tek onda kad su organizirali Eurosong, a Sarajevo 1984. godine, kada je organiziralo Zimske olimpijske igre.</p>

<p>S obzirom na to da su najvatreniji fanovi ovog događaja djeca i mladi, dužni smo novim generacijama ponuditi bolji sadržaj i priliku da se raduju i navijaju. Dotad će naši muzičari kao „taoci“ šutjeti i čekati svojih pet minuta na evropskoj sceni.</p><h2>Fanovi žele da se vratimo</h2><p>Gledajući ranije nastupe naših predstavnika na Eurosongu, nerijetko se može pročitati kako fanovi Eurosonga iz cijelog svijeta pišu u komentarima molbu da se na ovo takmičenje vrati Bosna i Hercegovina. Mnogi tom prilikom izdvajaju Dinu Merlina, Deena, Harija, Laku i Mayu Sar kao naše najbolje predstavnike.</p>

Mjesecima traje euforija u vezi sa zemljom učesnicom. Učešće na ovom festivalu donosi mnogo poena na polju turizma

Hari Mata Hari: Najveći uspjeh na Eurosongu, treće mjesto u finalu

I dalje ostajemo u evropskom muzičkom mraku: Zašto o Eurosongu šute bh. muzičari

<p>Bosanskohercegovačka manekenka Melani Čolić s adresom u Americi objavila je set bombastičnih fotografija s plaže.</p><p>– UV10 – napisala je Čolić u opisu fotografija.</p><p>Brojni pratioci su joj komplimentirali u komentarima, šaljući joj stikere u obliku srca te hvaleći njen izgled.</p><p><a href="https://azra.ba/lifestyle/326223/u-savrsenoj-formi-bosanska-manekenka-objavila-bombasticnu-fotografiju-s-plaze/">Ovdje pogledajte kako Melani izgleda u top formi</a></p>

Melani Čolić, bosanskohercegovačka je manekenka s adresom u Americi 

Bosanska manekenka objavila bombastičnu fotografiju s plaže

<p>Reditelj muzičkih spotova Arnej Misirlić nedavno je u Sarajevu završio snimanje spota Zdravka Čolića za pjesmu „Biraj ti“ koju potpisuje Dino Merlin. </p><p>Misirlić za naš list ističe kako mu je upravo saradnja s dvojicom čuvenih sarajevskih pjevača kruna karijere. Inače, iza Arneja su saradnje s brojnim domaćim i regionalnim muzičarima.</p><p><b>Kako je bilo raditi sa Zdravkom Čolićem i kako je došlo do te saradnje?</b></p><p>- Desilo se prilično neočekivano, baš kada sam mislio da je kruna moje karijere sarađivati s Dinom Merlinom, Dino me pitao da li bih bio zainteresiran da radim Čoli spot za pjesmu koju mu je on napisao. </p><p>Mislim da ne treba previše pogađati kakav je moj odgovor bio na to pitanje, tako da se ta saradnja desila na svojevrsnu preporuku Dine, a, ruku na srce, može li jača preporuka. Na samom početku saradnje sam imao određenu dozu straha, ipak, Čola je najveća živuća balkanska zvijezda, čovjek koji je obilježio kako moje odrastanje, tako i odrastanje mojih roditelja i svih tih generacija. I onda sam u to ušao s ogromnim poštovanjem.</p><p><b>Kako Vas se dojmio Zdravko Čolić?</b></p><p>- Čola je jedna tako topla osoba koja vas s takvom lakoćom razoruža i učini da se osjećate kao da ga znate godinama, što uveliko olakša saradnju. Uz to, Čola je meni i mom timu poklonio bezrezervno povjerenje, što se stvarno osjetilo, od ideja, do toga da na samom snimanju, kada sam ga pitao da li želi da vidi kadar, odgovorio mi je da nema potrebe i da mi potpuno vjeruje te da radim ono što najbolje znam.</p>

<p><b>Kako ste ušli u svijet snimanja, produkcije?</b></p><p>- Sasvim slučajno. Godine 2010., dobio sam odštetu od osiguranja za ozljedu koljena na košarkaškoj utakmici, te od tog novca kupio fotoaparat. Igrom slučaja sam bio jedan od rijetkih u Vogošći koji je imao fotoaparat koji može snimati, tamo početkom 2011. i tu se desila ta moja prva nenadana saradnja s Jalom Bratom, a odmah nakon toga i s Bubom Corellijem. Moje svojevrsno vatreno krštenje u svijet videoprodukcije. I tako je iz tog svega izašla ta priča.</p><p><b>Koliko jaka želja i mukotrpan rad uvijek donesu plodove uspjeha iz Vaše vizure?</b></p><p>- Upornost i rad nepogrešivo mogu donijeti rezultate. Uz dovoljnu istrajnost može se postati dovoljno dobar u bilo kom poslu, talent sigurno ubrza taj proces ili vam da mogućnost da budete vrhunski ili vanserijski u nečemu, ali to možda i nije ono najbitnije.</p><p><b>Koju saradnju biste posebno izdvojili, osim s Merlinom, i zašto?</b></p><p>- Pa definitivno Čola, i meni posebno draga saradnja s Jalom i Bubom koja je obilježila kako moju karijeru, tako i njihove karijere do današnjeg dana. Tu je još mnogo divnih saradnika: Mirza Selimović, Amel Ćurić, dragi klijenti iz svijeta TV reklama s kojim radimo projekte već godinama. Teško je nekog posebno izdvojiti.</p><p><b>Koji su Vam dalji planovi?</b></p><p>- Raditi što bolje naredne projekte, smišljati neke buduće. A definitivno negdje uvijek u mislima je i ta ideja i težnja da snimim igrani film, to bi onda bila definitivna kruna moje karijere i rada.</p><p><b>Nedavno ste završili film o Dini Merlinu. Koliko je to bilo ostvarenje sna i kruna karijere?</b></p><p>- Biti režiser i ne sanjati da snimiš film je kao biti fudbaler i ne sanjati da zaigraš Ligu prvaka. Ovaj film je definitivno moj debi u mojoj ličnoj ligi prvaka, a još kakav uspjeh je to napraviti filmom o Dini Merlinu. Prije svega, samo imati priliku svjedočiti tom šou iza kulisa, Dini u njegovim najintimnijim trenucima i čitavom nastanku tog performansa koji publiku diljem Balkana ostavlja bez daha, jeste posebna privilegija. A onda još napraviti film o tome, definitivno kruna moje karijere.</p><p>Uvijek sam u traženju najboljeg načina da moj rad što bolje izgleda, da budem bolji.</p>

Bivša djevojka Džanana Muse je prava ljepotica: Pogledajte kako izgleda bosanska Irina Šajk

Maja Davidović spontano ušla u svijet turizma na Instagramu: Banjalučanka pronosi prirodne ljepote BiH širom svijeta

Profesorica predškolskog odgoja Maida Burajić za "Avaz": U ramazanu, kroz ibadete, čovjek ojača

Otvorena izložba "Umjetnici Sarajeva za slobodnu Bosnu i Hercegovinu 1992-1995''

Modna dizajnerica Selma Mekić za "Avaz": Ramazanski post je najbolji detoks za dušu

Nora Lefa predstavila izložbu "Linija života": Fragmenti Sarajeva složeni u jednu priču

Porast maloljetničke delinkvencije u našoj zemlji i regionu: Djecu nam odgajaju pogrešni uzori s interneta

Armin Muzaferija otvorio dušu: Sada ramazan ljubomorno čuvam za svoju porodicu

Imam Gradske džamije Šemsudin ef. Čizmić za "Avaz": Post pojačava bogobojaznost

Bosanka s adresom u Njemačkoj u humanoj misiji: Amira Kurbegović pomaže djeci i starijima u BiH

Banjalučanka uprkos invaliditetu ne odustaje u svojoj borbi: Lejla Ibrekić pravi nakit i zarađuje za život

Maglajka Nermina Hadžić ponosno sjedi za volanom autobusa: Radite ono što volite, a ne ono što morate

Bosanka s adresom u Čikagu otkrila za „Azru“ svoju tešku životnu priču

I dalje ostajemo u evropskom muzičkom mraku: Zašto o Eurosongu šute bh. muzičari

Bosanska manekenka objavila bombastičnu fotografiju s plaže

Arnej Misirlić o saradnji s balkanskom zvijezdom: Čola mi je poklonio bezrezervno povjerenje

Bivša djevojka Džanana Muse je prava ljepotica: Pogledajte kako izgleda bosanska Irina Šajk

Maja Davidović spontano ušla u svijet turizma na Instagramu: Banjalučanka pronosi prirodne ljepote BiH širom svijeta

Profesorica predškolskog odgoja Maida Burajić za "Avaz": U ramazanu, kroz ibadete, čovjek ojača

Otvorena izložba "Umjetnici Sarajeva za slobodnu Bosnu i Hercegovinu 1992-1995''

Modna dizajnerica Selma Mekić za "Avaz": Ramazanski post je najbolji detoks za dušu

Nora Lefa predstavila izložbu "Linija života": Fragmenti Sarajeva složeni u jednu priču

Porast maloljetničke delinkvencije u našoj zemlji i regionu: Djecu nam odgajaju pogrešni uzori s interneta

Armin Muzaferija otvorio dušu: Sada ramazan ljubomorno čuvam za svoju porodicu

Imam Gradske džamije Šemsudin ef. Čizmić za "Avaz": Post pojačava bogobojaznost

Bosanka s adresom u Njemačkoj u humanoj misiji: Amira Kurbegović pomaže djeci i starijima u BiH

Banjalučanka uprkos invaliditetu ne odustaje u svojoj borbi: Lejla Ibrekić pravi nakit i zarađuje za život

Maglajka Nermina Hadžić ponosno sjedi za volanom autobusa: Radite ono što volite, a ne ono što morate

Bosanka s adresom u Čikagu otkrila za „Azru“ svoju tešku životnu priču

I dalje ostajemo u evropskom muzičkom mraku: Zašto o Eurosongu šute bh. muzičari

Bosanska manekenka objavila bombastičnu fotografiju s plaže

Arnej Misirlić o saradnji s balkanskom zvijezdom: Čola mi je poklonio bezrezervno povjerenje