<p>Bosna i Hercegovina zbog nemogućnosti dogovora o Reformskoj agendi, odnosno planu reformi koje bi se provodile, prema svemu sudeći, ostala je bez 70 miliona eura, a ako se u budućnosti nešto ne promijeni, mogla bi ostati i bez milijardu eura, koliko je EU namijenila BiH u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.</p><p>Prvi problem kreirali su protagonisti SNSD-a kojima je smetalo što su se u Reformskoj agendi, između ostalog, tražili ukidanje entitetskog glasanja u Savjetu za državnu pomoć, rješavanje pitanja popunjavanja Ustavnog suda sudijama iz Republike Srpske i primjena odluka tog suda na cijeloj teritoriji BiH, te jedinstven broj za hitne slučajeve. Na kraju, uz još nekoliko korekcija, navodno je dokument usaglašen bez toga, a političari su ga odlučili poslati u Brisel, uz dovu da će ga prihvatiti bez usaglašavanja svih stavki.</p><p>Dove su bile uzaludne, jer je SDA odlučila preko svojih premijera u četiri kantona blokirati cijelu Agendu, a umjesto argumenata, ponuđeni su uobičajeni propagandni spinovi ove stranke da se izdalo, te Dodiku i Čoviću prepustilo ovo ili ono.</p><p>Oni su, s druge strane, hvala Bogu, sačuvali državu od izdaje tako što će njene građane ostaviti bez 70 miliona, potencijalno i milijarde, a svakako i evropskog puta. Na isti način na koji, doduše zbog nekih drugih tačaka, Dodik od evropskog puta i milijardi čuva građane RS.</p><p>I građanima je to, i jednima i drugima, očigledno potaman. Ili da vam to plastičnije objasnimo - imamo tri brata kojima nudite milijardu eura, ali prethodno moraju dostaviti neku dokumentaciju i ispuniti određene uvjete.</p><p>Naravno, svako s dva grama razuma bi trčao sve kriterije zadovoljiti, uzeti pare i osigurati egzistenciju za svojih narednih 100 pokoljenja. No, umjesto toga, braća se zakrve zbog papirologije, nijedan od njih neće da popusti, svi na kraju ostanu bez milijarde i gola sirotinja, ali ponosni i sretni što su bili „principijelni“ i nisu popustili, pa su ostali na istom - ničemu.</p><p>Jesu li vam ta braća ljudi vrijedni divljenja ili gole budale? Ako je odgovor ovo prvo, onda upravo ovakvu državu i zaslužujete.</p>

Građanima je, i jednima i drugima, očigledno potaman

Ma 'ta će vam milijarda eura

<p>Američke sankcije izazivaju duboke potrese u RS. Posljednji primjer je gašenje UNA televizije, čija je Skupština osnivača prije nekoliko dana donijela ovu odluku, čime je više od 80 radnika ovog medija ostalo bez posla.</p><p>U saopćenju su nedvosmisleno naveli da razlog zatvaranja leži u sankcijama Ureda za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu finansija SAD (OFAC), tj. stavljanju na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država, što im je dalje poslovanje praktično učinilo nemogućim.</p><p>- Nažalost, iracionalne okolnosti, sankcije koje su nam nametnute bez bilo kakvih dokaza i argumenata, odredile su drugačiji ishod, da se ugasi medijski tim iz snova i jedna ideja pomirenja i promovisanja pozitivnih vrijednosti - naveli su iz ove sada već bivše kompanije.</p><h2>Ozbiljne posljedice</h2><p>Milorad Dodik i njegovi saradnici godinama su pokušavali minimizirati značenje američkih sankcija, no nakon posjete pomoćnice američkog sekretara za finansije En Moris (Anne Morris) Sarajevu početkom marta, koja je najavila da bi se banke koje sarađuju sa sankcioniranim subjektima mogle naći na crnoj listi, postalo je jasno kako će to sada imati mnogo ozbiljnije posljedice nego što su oni mislili.</p><p>I entitetska ministrica finansija Zorana Vidović potvrdila je kako će sve to imati ozbiljne posljedice i po fizičke osobe i po kompanije, jer banke mogu birati hoće li ostaviti otvorene račune sankcioniranima, čak i kada je riječ o velikim klijentima, ali će im u tom slučaju biti ukinuti SWIFT kodovi s korespondentnim bankama u inozemstvu pa će biti isključene iz međunarodnog platnog prometa.</p><h2>Ključno pitanje</h2><p>U izjavi za "Dnevni avaz“ ekonomista Zoran Pavlović upozorava kako sankcije prijete da uzdrmaju funkcioniranje kompletnog sistema u RS, ali i čitavoj BiH, ističući da su posebno opasne sankcije koje se odnose na IT kompanije.</p><p>- Situacija je prilično komplikovana, prije svega zbog sankcija kompanijama koje su kreirale gotovo 1.500 ugovora koji su povezani sa softverskim rješenjima. To nije samo RS, to je cijela Bosna i Hercegovina, a to u prevodu znači da možemo doći u poziciju da nećemo moći dobiti zdravstvenu knjižicu, informaciju imamo li pasoš, da li su plaćeni računi za kazne vozača, itd. - upozorava Pavlović.</p>

<p>Evidentno je da sankcije ozbiljno pogađaju ne samo vlast u RS nego i bliske poslovne saradnike, a to za sobom vuče možda i ključno pitanje - koliko su oni još novca spremni izgubiti zbog Dodika?</p><h2>Predratno stanje</h2><p>- Da ljudi investiraju u zemlju o kojoj u švedskim novinama govore da je u predratnom stanju, vjerujte da nijedan poslovan čovjek to ne bi uradio - kaže Pavlović u razgovoru za "Dnevni avaz“.</p>

Evidentno je da sankcije ozbiljno pogađaju, ne samo vlast u RS nego i njihove bliske poslovne saradnike

Dodik: Građani će platiti cijenu njegovih politika

Dodik ekonomiju manjeg entiteta vodi u provaliju: Američke sankcije "ubijaju" firme u RS!

<p class="">U intervjuu za "Dnevni avaz“ ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović govorio je o trenutnoj ekonomskoj situaciji u Kantonu, programima Vlade za pomoć privredi, stranim investicijama te turizmu kao najvećem potencijalu glavnog grada BiH.<br></p><p><b>Krajem maja prezentovali ste program poticaja maloj privredi u Kantonu Sarajevo u kojima planirate poticaje direktnih stranih ulaganja, finansijski poticaj za novoosnovane poslovne subjekte te poticaj za ulaganja u takve sukobe. Kakve rezultate u konačnici očekujete od ovakvih mjera i kada ćemo o njima moći suditi?</b></p><p>- Ovogodišnji program, za čiju realizaciju je izdvojeno 8,5 miliona maraka, obogaćen je inovativnim mjerama i prilagođen trenutnim potrebama tržišta. Cilj ovih programa je potaknuti investicije, inovacije i održivi rast malih i srednjih poduzeća u Bosni i Hercegovini. Mali poduzetnici su temelj naših lokalnih zajednica, a kroz ove poticaje nastojimo svim malim i srednjim preduzećima osigurati jednaku priliku za uspjeh. Do sada su objavljeni javni pozivi za deset programa, za koje smo dobili blizu hiljadu aplikacija. Po programu Podrška za osnivanje poslovnih subjekata kategoriji stanovništva od 36 do 55 godina starosti i programu Podrška mladima za osnivanje poslovnih subjekata u Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo pristiglo je ukupno 310 prijava, što je za 68 posto više u odnosu na 2023. godinu. Ovaj podatak govori da smo ispunili naš prvi cilj, a to je vraćanje povjerenja građana u sistem. O konkretnijim rezultatima naših programa moći ćemo govoriti u narednom periodu, kada korisnici implementiraju sredstva koja im dodjeljuje Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo. </p><h2>Privući investicije</h2><p><b>Često ističete potrebu za privlačenjem stranih investicija, po kojima je BiH već godinama uglavnom na začelju regiona. Šta je razlog za to i šta Kanton Sarajevo može uraditi da u tom smislu napravi iskorak?</b></p><p>- U pitanju ste konstatovali da je BiH na začelju regiona kada je riječ o stranim investicijama. Vjerujem da razlog za to leži u činjenici što je povjerenje u sistem prilično narušeno. U prethodnom odgovoru sam naglasio da, prema podacima koje dobivamo na osnovu raspisanih javnih poziva, odnosno broja aplikacija, sve ukazuje na to da se taj odnos mijenja i to je ono što nas raduje. Projektima koje realizujemo u Ministarstvu privrede KS i u skladu s nadležnostima, pokušavamo privući što veći broj stranih ulagača koji će donijeti novu vrijednost, ali i stvoriti radna mjesta. U svojim nastojanjima kreirali smo program koji je posebno orijentisan na poticanje direktnih stranih ulaganja. Plan je da se za strana pravna lica koja se odluče da osnuju pravno lice na području Kantona Sarajevo, obezbijedi poticaj do 70.000 KM po korisniku. Za ovaj program planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 350.000 KM.  Postoje i nove ideje koje ćemo u narednom periodu razviti i implementirati, a koje bi negativnu sliku o stranim ulaganjima mogle promijeniti. Ministarstvo privrede KS nastoji donijeti pravni okvir koji će investitorima dati određeni vid sigurnosti za investiranje u Kanton Sarajevo, tako da smo u procesu izrade zakona o podršci investicijama na području Kantona Sarajevo. Aktivirali smo Ured za dijasporu i Agenciju za privlačenje investicija KS koja nudi cijeli set mogućnosti svim potencijalnim investitorima i pomaže im da realiziraju svoje planove. Vlada Kantona Sarajevo neumorno radi, tražeći najbolje modele da privrednicima olakša poslovanje, privuče investicije i popravi poslovnu klimu, ali i da unaprijedi infrastrukturu i uspostavi stabilno političko i poslovno okruženje. </p><h2>Turizam kao najveći potencijal</h2><p><b>U čemu vidite najveći ekonomski potencijal Kantona Sarajevo, a da nije dovoljno iskorišten? </b></p><p>- Najveći ekonomski potencijal Kantona Sarajevo je zasigurno turizam. Iako, kako sam već naveo, bilježimo rekorde, nismo ni blizu iskorištenja punog potencijala koji nudi ova oblast. Tako Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo zajedno s Međunarodnim aerodromom u Sarajevu i Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo priprema novi javni poziv po Programu subvencija za razvoj turizma i aviosaobraćaja na području KS, koji će se odnositi na naredni period i u koji ulažemo velike nade za uspostavu dodatnih direktnih konekcija sa Sarajevom. Jedna od važnijih inicijativa je usvajanje Strategije razvoja turizma Kantona Sarajevo do 2030. godine. Ovaj dokument će postaviti detaljne smjernice za ekološki, socijalno i ekonomski održiv rast i razvoj turizma do kraja decenije. Fokus ove strategije je na stvaranju pravnog, institucionalnog i strateškog okvira koji će podržati sve aspekte turizma u našem kantonu. Paralelno s tim pripremamo i izmjene Zakona o turizmu, koje će dodatno urediti ovu oblast. Posebnu pažnju posvećujemo razvoju održivog turizma, koji je postao globalni trend. </p><h2>Za 20 eura do Londona</h2><p><b>Sarajevo bilježi povećanje broja turista i, prema svim procjenama, ova turistička sezona će biti rekordna. S tim u vezi, koliko odluka Vlade KS o subvencioniranju i otvaranju novih aviolinija doprinosi ovoj činjenici?</b></p><p>- Najznačajnija mjera za razvoj turizma koju provodimo jeste Program subvencija za razvoj turizma i aviosaobraćaja na području Kantona Sarajevo, čiji je cilj jačanje konkurentnosti i atraktivnosti Sarajeva kao vodeće turističke destinacije u regionu. U periodu od septembra 2023. do aprila 2024. godine subvencionirano je 220 letova koji su prevezli ukupno 27.462 putnika. Subvencionirani su letovi na relacijama Sarajevo - London, Brisel, Milano, Goteborg, Memingen, Varšava, Izmir, Antalija, Skoplje, Abu Dabi. Sa sigurnošću mogu tvrditi da je ovo program koji je mnogo doprinio povećanju broja turista, ali je značajno olakšao i poslovanje privrednim subjektima koji sarađuju s partnerima iz inozemstva. Još jedna važna činjenica u vezi s ovim programom jeste da aviokompanije s kojima sarađujemo nude značajno povoljnije cijene. Do Londona se, naprimjer, može otići za 20 eura, također i do Milana, što ranije nije bio slučaj.&nbsp;</p>

Pokušavamo privući što veći broj stranih ulagača koji će donijeti novu vrijednost

Mijatović: Vratili smo povjerenje građana

Zlatko Mijatović, ministar privrede KS za "Avaz": Turizam je najveći potencijal Sarajeva

<p>Javnost u BiH, preciznije - političku scenu u Sarajevu, uzburkala je vijest da će u Banjoj Luci, Foči i Trebinju biti raspoređeni po jedan uniformirani policijski službenik i službenik Uprave kriminalističke policije Srbije koji će do 1. septembra raditi zajedno s kolegama iz entiteta Republika Srpska.</p><p>Desilo se to svega nekoliko dana nakon što su kadeti Vojske Srbije, u svojim zvaničnim uniformama, s obilježjima susjedne zemlje, učestvovali u defileu kroz Prijedor i Bratunac.</p><p>Naravno, i SDA i DF optužili su stranke vladajuće trojke da su omogućile srbijanskoj policiji ulazak na teritoriju naše države, pri čemu je glavna meta bio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.</p><p>Konaković je organizirao i pres-konferenciju, ističući da on nema ovlasti to da spriječi, optužujući Bakira Izetbegovića i Željka Komšića da su, kao tadašnji članovi Predsjedništva, 2010. godine potpisali sporazum koji Policiji Srbije omogućava saradnju s policijskim organima u BiH na način da budu i fizički prisutni u našoj zemlji. Komšić mu je odgovorio tako što ga je nazvao „patološkim lažovom“, bez potrebe da dalje elaborira svoj stav.</p><p>Ono što je Konaković zaboravio napomenuti jeste da je ugovorna strana bilo Vijeće ministara BiH u kojem je tada kao dio vladajuće većine učestvovao i SDP, a sporazum je usvojen i u Parlamentarnoj skupštini BiH.</p><p>Drugim riječima, taj sporazum tada nikom nije bio sporan. Danas je na čelu Srbije vlast koja šalje mnogo zapaljivije poruke prema BiH i vuče mnogo opasnije poteze. Stranke u Sarajevu, s druge strane, umjesto konkretnih argumenata šta je dobro ili nije u sporazumu, jedni druge „časte“ najgorim uvredama i optužbama, takmičeći se ko će koga uspjeti predstaviti kao većeg izdajnika.</p><p>I to pokazuje u kojem pravcu nam je otišla politička scena u posljednjih petnaestak godina. U takvom da u svemu tome ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je povukao odluku o slanju policajaca te objasnio da je takva vrsta saradnje najnormalnija u cijeloj Evropi, djeluje kao najveći glas razuma.</p>

Bošnjačka politika svela se na takmičenje ko će koga predstaviti kao većeg izdajnika

Konaković, Izetbegović i Komšić: Međusobno prozivanje

Ko su izdajnici

<p>Džo Bajden (Joe Biden) u historiji će ostati upisan kao velikan američke i svjetske politike.</p><h2>Snažna ekonomija</h2><p>Bajden je bio izvanredan predsjednik, vodio je svoju naciju kroz niz teških izazova. Impresivna je njegova nepokolebljiva podrška Ukrajini i predanost pomaganju ovoj hrabroj naciji da se odbrani od ruske agresije, čak i pored činjenice da su trošeni deseci milijardi dolara na finansiranje odbrane udaljene države, što je vrlo nepopularno kod domaćeg stanovništva. Obnovio je povjerenje Sjedinjenih Država kod saveznika i snažnije je nametnuo kao lidera demokratskog svijeta u geopolitici.</p><p>Na domaćem planu, širok je raspon pozitivnih promjena koje je napravio. Postavio je američku ekonomiju na snažan put rasta nakon razorne pandemije COVID-a, što je omogućilo da radi više Amerikanaca nego ikad prije. Inflaciju je stavio pod kontrolu. Njegova odluka da se ponovno pridruži Pariskom klimatskom sporazumu i naknadna najava ulaganja bez presedana u klimatska rješenja i čistu energiju već daju rezultate, stvarajući ogromne prilike za održivi rast i radna mjesta kroz manje zagađenje Planete. I treba pozdraviti njegovo vodstvo u pokušaju mirenja proključale nacije bez teških riječi, tenzija i odgovaranja, iako se druga strana nije libila, kako jedino i zna, sve vrijeme mandata častiti ga najgorim uvredama i optužbama.</p><h2>Godine čine svoje</h2><p>Nažalost, godine čini svoje. Bajden je interes nacije stavio iznad svoje lične ambicije i prihvatio dobronomjerni savjet da se povuče, jer fizički i psihički više nije u najboljoj formi.</p><p>Time je sačuvao istovremeno i svoj obraz i naslijeđe, jer će u historiju otići kao častan čovjek i dobar predsjednik, a ne čovjek koji je zbog vlastite ambicije i ega predao demokratiju, dopustivši Donaldu Trampu (Trump), opasnoj pojavi autokratskih sklonosti i nacionalističke agende, da bez otpora preuzme vlast. S Kamalom Haris (Harris) demokrati imaju znatno bolju poziciju na izborima.</p><p>Prava odlika dalekovidnog vodstva je izgradnja trajnog naslijeđa, a to uključuje i znati kada štafetu predati mlađoj generaciji koja može preuzeti i pokrenuti zemlju i čovječanstvo naprijed.</p><p>Dobro bi bilo kad bi i pojedini bh. metuzalemi to uspjeli shvatiti.</p><h2>Podrška za BiH</h2><p>O njegovim prethodnim rezultatima kao Obaminog potpredsjednika i višedecenijskog senatora mogli bi se tomovi napisati, no nama je svakako najznačajnija njegova beskompromisna podrška BiH u ratnim godinama i zalaganje u Senatu za ukidanje embarga na naoružanje.&nbsp;</p>

Prava odlika dalekovidnog vodstva je izgradnja trajnog naslijeđa, a to uključuje i znati kada štafetu predati mlađoj generaciji

Džo Bajden u historiju 
odlazi kao politički velikan

<p>Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH mogla bi zatvoriti svoja vrata nakon skoro 80 godina postojanja, a preživjela je čak i agresiju. To je posljedica teške finansijske situacija u kojoj se nalazi ova, za Bosnu i Hercegovinu iznimno važna institucija.<br></p><h2>25. august</h2><p>Ukoliko im vlasti ne ponude rješenja, vrata Biblioteke bit će zatvorena 25. augusta, simbolično na dan kada je ratne 1992. zapaljeno više od dva miliona njenih knjiga, spisa i publikacija, u granatiranju Sarajevske vijećnice s položaja VRS-a.</p><p>Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine&nbsp;(NUBBiH) izvorno je osnovana kao Narodna biblioteka – centralna zemaljska biblioteka Uredbom o Narodnoj biblioteci Federalne Bosne i Hercegovine, objavljenom u Službenom listu Federalne Bosne i Hercegovine, 31. oktobra daleke 1945. godine.&nbsp;Osnivanjem&nbsp;Univerziteta u Sarajevu,&nbsp;1949., ukazale se potreba za organiziranjem takve institucije koja će imati funkciju univerzitetske biblioteke, a koja će ujedno biti i polazište za akademsko i stručno usavršavanje. Tako od 1951. godine Narodna biblioteka počinje obavljati funkciju i univerzitetske biblioteke, a u njenim prostorijama otvaraju se i prve čitaonice namijenjene naučno-nastavnim potrebama.</p><p>Zvanična registracija novog naziva Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine obavljena je 1972., a od 1992. nosi današnji naziv. </p><p>Najveći dio njenih korisnika čine&nbsp;naučni radnici,&nbsp;profesori&nbsp;i&nbsp;studenti&nbsp;bosanskohercegovačkih univerziteta, ali i studenti i istraživači regionalnih i međunarodnih istraživačkih centara i obrazovnih ustanova. U oktobru 1995., u Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine, br. 37/95, objavljen je Zakon o bibliotečkoj djelatnosti,&nbsp;koji čini osnovu profesionalnog djelovanja, te na osnovu kojeg Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) obavlja svoju djelatnost.</p><h2>Najteže vrijeme </h2><p>Tokom&nbsp;agresije na Bosnu i Hercegovinu i&nbsp;opsade Sarajeva, u noći sa 25. na 26. august 1992., pripadnici&nbsp;Vojske Republike Srpske&nbsp;granatirali su&nbsp;Vijećnicu&nbsp;u kojoj se tada nalazila biblioteka. Kao rezultat toga, mnogi njeni arhivski i bibliotečki fondovi su uništeni.</p><p>U ovom&nbsp;kulturocidu&nbsp;i uništenju objekta Vijećnice stradala je i velika količina bibliotečke građe, gotovo 2.000.000 bibliotečkih jedinica. Uprkos razaranju tokom&nbsp;opsade Sarajeva&nbsp;(1992. –1995.), sačuvan je najvažniji dio fonda Nacionalne i univerzitetske biblioteke – specijalne zbirke, 19.700 rukopisa i rariteta, koji svjedoče o&nbsp;multietničnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti Bosne i Hercegovine kroz stoljeća. </p><p>Arhiv historičara&nbsp;Hamdije Kapidžića&nbsp;nalazi se u posebnim zbirkama biblioteke.</p><p>Tokom perioda poslije&nbsp;rata&nbsp;Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine uspjela je obnoviti znatan dio fonda, ali do danas nije riješeno pitanje trajnog smještaja biblioteke. Ona je trenutno u krugu bivše kasarne "Maršal Tito", današnjeg&nbsp;Kampusa Univerziteta u Sarajevu.</p><p>Shvatajući važnost kontinuirane edukacije i promjena u društvu, ali i promjena modela organiziranja i pohranjivanja znanja, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine 2000. osniva&nbsp;Centar za permanentno obrazovanje bibliotekara Bosne i Hercegovine&nbsp;kao jedan od 18 srodnih centara u&nbsp;jugoistočnoj Evropi.</p><p>Promjene u načinima i modelima organiziranja i poslovanja u bibliotečkoj djelatnosti koje je uzrokovao razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, uvjetovale su i procese moderniziranja bibliotečke djelatnosti. Tako su, osim formalne strukture Nacionalne i univerzitetske biblioteke (sektora i odjela), Centra za permanentno obrazovanje bibliotekara Bosne i Hercegovine, osnovani i drugi centri, odnosno odjeli i usluge:&nbsp;COBISS centar, Virtualna biblioteka Bosne i Hercegovine – VIBBiH, Centar za zaštitu, prezervaciju i restauraciju bibliotečke građe, CIP ured i drugi.</p><p>Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovina zadužena je i da izrađuje CIP – katalogizaciju u publikaciji. Ujedno, u biblioteci djeluju nacionalne agencije za&nbsp;ISBN&nbsp;(International Standard Book Number),&nbsp;ISMN&nbsp;(International Standard Music Number) i&nbsp;ISSN&nbsp;(International Standard Serial Number).</p><h2>Težak period</h2><p>Osim osnovnih i složenih stručnih bibliotečkih poslova, biblioteka pruža druge profesionalne usluge i servise svojim korisnicima, digitalizira građu, organizira edukativne radionice, savjetovanja, predavanja, edukacije, izložbe i druge kulturno-informacijske aktivnosti.</p><p>U svojim digitalnim kolekcijama, posebno kolekcijama stare periodike&nbsp;i specijalnim zbirkama, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine baštini, čuva i daje na korištenje bogato kulturno-umjetničko višestoljetno naslijeđe&nbsp;Bosne i Hercegovine, a neki od njenih eksponata (Zbirka salavata "Delail el-hajrat" iz 1823., "Die Großen Französischen Impressionisten"), nalazili su se u&nbsp;Kući evropske historije&nbsp;čije je sjedište u&nbsp;Briselu.&nbsp;„Die Großen Französischen Impressionisten&nbsp;–&nbsp;Veliki francuski impresionisti“ autora&nbsp;Frica Novotnog (Fritz), objavljena je 1952. u&nbsp;Beču. Riječ je o&nbsp;knjizi&nbsp;spašenoj iz vatrene stihije 1992. u&nbsp;Vijećnici, jer se vide ugljenisani tragovi. Trenutno se u&nbsp;Kući evropske historije&nbsp;nalazi publikacija&nbsp;„Das grosse Bruegel-Werk“ autora&nbsp;Gustava Glika (Glück), izdanje iz 1955. (štampano u Beču i Minhenu).</p><p>Ipak, i pored golemog historijskog značaja, NUB se posljednjih godina nalazi u situaciji koja joj jedva omogućava da ikako funkcionira. Skoro 30 godina nakon rata, vlasti još nisu preuzele osnivačka prava i obavezu da ih budžetski finansiraju, pa to rade uglavnom konkurirajući na javne pozive, koje svake godine raspisuju institucije na raznim nivoima vlasti.</p><p>Za rad Biblioteke na godišnjem nivou potrebno je blizu 1,35 miliona maraka (približno 600.000 eura), a jedini prihod u ovoj godini je bio 220.000 maraka (110.000 eura), koje je Biblioteka dobila od Kantona Sarajevo.</p><h2>Sufinansiranje institucija</h2><p>U Kantonu Sarajevo u maju je stupio na snagu zakon kojim su vlasti najavile preuzimanje obaveze sufinansiranja sedam institucija od značaja za BiH. Tada je najavljeno da će one iz budžeta Kantona Sarajevo dobiti novac za plaće i doprinose radnika i režijske troškove.</p><p>Prema tom zakonu, novac za sufinansiranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke, kao i Zemaljskog muzeja BiH treba osigurati Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo. Preostalih pet institucija u nadležnosti je Ministarstva kulture i sporta KS. No, Biblioteka nije imala korist od ovog zakona, te je od Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS dobila isti iznos kao i prethodne godine, odnosno 220.000 maraka.</p>

 Za rad Biblioteke na godišnjem nivou je potrebno blizu 1,35 miliona maraka

Najveći dio građe NUB-a izgorio je s paljenjem Vijećnice

Jedna od najvažnijih državnih institucija: Nacionalna biblioteka je preživjela i paljenje Vijećnice, a hoće li današnju BiH?

<p>"Zašto se miješaju žene s muškarcima, zašto nemaju brade", "nemaju brade i nose odjeću za koju ne možeš reći jesu li muslimani ili kjafiri", "zašto momci nose zapadnjačku odjeću"... Ovo su samo neki od komentara na X-u zgrožene braće iz Afrike i Azije na video maturanata.</p><p>Sad, samo zamislite kako bi tek reagirali da vide kako izgledaju i ponašaju se prosječni Bošnjaci i posebno Bošnjakinje.</p><p>Naravno, ne treba generalizirati i ne treba reći da su svi muslimani iz arapskih i afričkih dijelova svijeta takvi i da bosanske muslimane gledaju s predrasudama. No, problem je što bi mnogi radikalni elementi u samoj BiH da nas uvjere kako muslimani u našoj zemlji nisu dovoljno dobri muslimani i kako se trebamo okaniti naše evropske kulture i tradicije i prihvatiti tuđu.</p><p>No, generalni podaci ipak postoje. A oni govore da kultura Bosne i Bošnjaka nije samo drugačija od drugih islamskih kultura, ona je bolja.</p><p>Mi svoje žene ne prisiljavamo da protiv svoje volje preko sebe oblače burke, ne tjeramo ih da na ulici hodaju iza nas, niti ih držimo u kavezima.</p><p>Mi ne ubijamo ljude zato što su napustili vjeru, što je zakon u mnogim zemljama na istoku. Zapravo, vjerovatno ne postoji ni 1% muslimana u BiH koji misle da bi takvo nešto bilo opravdano uraditi.</p><p>Mi homoseksualce na vješamo na kranove.</p><p>U našem društvu ljudi imaju pravo da vjeruju u šta god hoće ili ne vjeruju uopće. I ogromnoj većini je to normalno i prihvatljivo.</p><p>U našem društvu pojedinac ima pravo odlučiti kako će se oblačiti i kako će živjeti bez da za to mora bilo kome polagati račune.</p><p>Možemo i dalje govoriti i misliti šta želimo.</p><p>Mi imamo pravo slijediti ideologije i vrijednosti koje želimo, slobodnom voljom biramo i smjenjujemo našu vlast.</p><p>Koliko god mislite da smo loši, BiH je, prema podacima američkog CATO Instituta, najslobodnija većinski muslimanska država u svijetu.</p><p>I to je naša prava tradicija koju trebamo njegovati i jačati je, umjesto što s istoka uvozimo kojekakve novotarije, radikalizme i gluposti potpuno strane našem biću i kulturi, koje nas vode u mrak zaostalosti, neslobode i gluposti.</p><p>Ako ćemo biti muslimani, to trebamo biti na naš bosanski i evropski način.</p>

Kultura Bosne i Bošnjaka nije samo drugačija od drugih islamskih kultura, ona je bolja

Korisnici iz Afrike i Azije zgroženi islamom u BiH

Evropljani i muslimani

<p>Društvene mreže preplavile su informacije da voda za piće u Sarajevu nije sigurna za piće. Pored društvenih mreža, anonimni pošiljatelji poruke ovakvim sadržajem počeli su slati i SMS poruke građanima. Sve se to dešava u trenutku kada su u većem dijelu grada ulice prokopane radi popravke i zamjene cijevi, te dobar dio grada ima iz dana u dan redukcije vode.</p><h2>Netačne informacije</h2><p>Stoga su iz KJKP „Vodovod“ imali potrebu reagirati na ove informacije. Oni tvrde da je voda u sistemu vodosnabdijevanja kojim upravlja KJKP „Vodovod i kanalizacija“ pod konstantnom kontrolom i sigurna je za piće.</p><p>Ističu kako su se proteklih nekoliko dana počele širiti netačne informacije i sumnje u kvalitet vode u sistemu vodosnabdijevanja kojim upravljaju.</p><p>- Kontrola zdravstvene ispravnosti vode u sistemu javnog vodosnabdijevanja u nadležnosti KJKP „Vodovod i kanalizacija“ se vrši svaki dan, uključujući i vikende i praznike. Laboratorija za kontrolu kvaliteta vode analizira 30-ak uzoraka vode dnevno na fizičko-hemijske i mikrobiološke parametre kvaliteta vode. Laboratorija je opremljena sofisticiranim analitičkim instrumentima, tako da se u skladu sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće periodično vrše i analize na specifične parametre kao što su metali, pesticidi, mineralna ulja, policiklični aromatski ugljovodonici, nusprodukti dezinfekcije, anionski deterdženti, cijanidi i floridi.</p><p>Uzorci se uzimaju na cijelom gradskom području tako da pokrivaju sve pravce vodosnabdijevanja sa svih izvorišta koja su u funkciji vodosnabdijevanja grada Sarajeva – kazali su iz KJKP „Vodovod i kanalizacija“.</p><h2>Redovne kontrole</h2><p>Dalje ističu da osim Laboratorije za kontrolu kvalitete vode koja se nalazi pri KJKP „Vodovod i kanalizacija“, kontrolu vode iz sistema javnog vodosnabdijevanja u nadležnosti KJKP „Vodovod i kanalizacija“ vrše i laboratorije „Euroinspekt“ Sarajevo, „Institut za vode“ Bijeljina i Centar za zaštitu od zračenja pri Zavodu za javno zdravstvo FBiH.</p><p>- Rezultati svih analiza potvrđuju da je kvalitet vode u sistemu javnog vodosnabdijevanja u nadležnosti KJKP „Vodovod i kanalizacija“ u okviru normi propisanih Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće – napominju iz ovog preduzeća.</p><p>U slučaju sumnje u zdravstvenu ispravnost i kvalitet vode za piće, građani se mogu obratiti u Laboratoriju za kontrolu kvaliteta vode na kontakt-telefon 033/483-415.</p><h2>Gorica dobila vodu</h2><p>Građani sarajevskog naselja Gorica od petka ponovo imaju vodu, nakon što su nekoliko dana bili bez iste zbog dugovanja od 270.000 KM. Podsjetimo da su neki od građana ovog naselja plaćali račune, ali su uprkos tome isključeni sa sistema vodosnabdijevanja.</p><p>Osim česme, vodu su ovih dana dobivali i od cisterni koje su povremeno obilazile ovo naselje.</p><p>Općina Centar ranije je poručila da je nedopustivo da voda bude isključena svim građanima, posebno u vrijeme ekstremno visokih temperatura zraka.</p>

Iz  „Vodovoda“ imali potrebu reagirati na ove informacije. Uzorci vode uzimaju se na cijelom gradskom području

Da li je voda u Sarajevu sigurna za piće?

<p>Otkada je Ministarstvo za odgoj i obrazovanje na čelu s ministricom Naidom Hota-Muminović uvelo novi elektronski sistem EMIS za upis djece u vrtiće, roditelji se od prvog dana suočavaju s brojnim problemima, a poteškoće iz prošle školske godine čini se da su nastavljene i ove.</p><p>Prošle godine „Dnevni avaz“ je izvještavao o tome kako je zbog brojnih poteškoća prilikom registracije više od 300 djece u Kantonu Sarajevo ostalo bez mjesta u vrtiću.</p><p>No, čini se da bi se problemi od prošle godine mogli nastaviti i ove.</p><h2>Posljednji rok</h2><p>Redakciji „Dnevnog avaza“ obratio se roditelj Adnan Bratić, koji je opisao svoje iskustvo s problemom upisa sedamnaestomjesečnog djeteta u vrtić.</p><p>- Dali su nam rok od sedam dana za izbor vrtića. Jednom ili dvaput dnevno se generiše ta lista. Vidi se npr. u 7 sati ujutro rang-lista. I onda vam izbaci da je dijete drugo, peto ili osmo na listi za prijem u vrtić, i onda sutradan, nakon novih prijava, vidite novu rang-listu, nakon čega vam dijete pada na list. Dana 24. 7. su liste zatvorene. To je bio zadnji rok kad se može dijete prijaviti. Moje dijete je bilo predzadnje na listi da uđe u jedan od prijavljenih vrtića – ističe roditelj.</p><p>I taman kad je mislio da je riješeno pitanje upisa djeteta u vrtić, Bratića je dočekao novi šok. Naime, samo sat prije zatvaranja lista stigla je obavijest da je rok za upis produžen za još sedam dana, te ga je dočekao hladan tuš.</p><p>- U vrtiću je bilo 16 slobodnih mjesta, ona je bila 14., mi smo ušli da potvrdimo, da bi nas samo dočekala obavijest da se rok produžuje i da prijem više nije siguran. Od kolega sam saznao da je bilo 70 prijava do tog trenutka i da ih je već došlo 20-30 u međuvremenu – kazao je Bratić.</p><h2>Nelogičnosti u sistemu</h2><p>Bratić ističe da i sam sistem ima brojne probleme i nelogičnosti u funkcioniranju.</p><p>- Kao svaki roditelji smo imali neke favorite za vrtiće. Imali smo jedan vrtić, međutim, kad su otvorili prijave 17. 7., tog vrtića uopće nije bilo na listi da izaberemo. Izabrali smo druga tri vrtića, nakon čega vam je prijava zaključana. Međutim, kada smo poslije 2-3 dana ušli u sistem, vidjeli smo da su prijave za taj vrtić odjednom bile otvorene, a neke četiri osobe su se već prijavile. Tada sam zvao Ministarstvo, pa su rekli da će u ponedjeljak biti reizbor, pa će roditelji moći poništiti svoj izbor, međutim, s obzirom da je dijete bilo primljeno u drugi vrtić, nismo mijenjali prijavu, međutim, sad saznajemo da ni to više nije sigurno – navodi Bratić.</p><h2>Igranje sa sudbinom</h2><p>Bratić ističe kako je ovakav način upisa igranje i s roditeljima i njihovom djecom te da mnogi roditelji strahuju da će im djeca ostati neupisana.</p><p>- I da mi ne prime dijete u vrtić, ja ga hvala Bogu imam gdje ostaviti. Ali šta je s roditeljima koji moraju raditi i nemaju gdje da ostave dijete, dok se Ministarstvo preko elektronskog sistema igra s njihovom sudbinom. Razmišlja li iko iz Ministarstva o takvim slučajevima – pita se Bratić u ispovijesti za „Dnevni avaz“.</p>

U vrtiću je bilo 16 slobodnih mjesta, ona je bila 14., mi smo ušli da potvrdimo, da bi nas samo dočekala obavijest da se rok produžuje

Ogorčeni roditelj za "Avaz" podijelio iskustvo s novim sistemom: Zbog Hotine internet-lutrije djeca ostaju bez upisa u vrtić?

<p>Istekao je rok za prijavu za pravo glasanja na predstojećim lokalnim izborima u BiH u dijaspori.</p><h2>Nastavak trenda</h2><p>Neslužbeni rezultati otkrivaju kako su se registrirale približno 53 hiljade građana. Od tog broja, govori naš sagovornik, očekuje se da dio ipak neće zadovoljavati uvjete, što znači da bi konačna brojka mogla biti i manja.</p><p>Državljani BiH koji su u inozemstvu, ukoliko su se željeli prijaviti da glasaju iz inozemstva, imali su mogućnost da podnesu svoju prijavu za glasanje izvan BiH na službenoj stranici SIP-a BiH do 23. jula 2024. godine do 24:00 sata. Kako bi birač podnio prijavu, bilo je neophodno da do krajnjeg roka otvori korisnički nalog, prijavi se na portal e-Izbori, unese podatke za prijavu za glasanje izvan BiH, priloži identifikacijske dokumente te na kraju pošalje prijavu.</p><p>Ovi podaci pokazuju nastavak trenda pada broja glasača iz dijaspore na izborima u našoj zemlji. Poređenja radi, za lokalne izbore 2020. godine bila su prijavljena 106.362 glasača, a glas je iskoristilo njih 55.992.</p><p>U određenoj mjeri pokazalo se kako glasači iz dijaspore mogu u određenoj mjeri utjecati na ishod izbora na lokalnom nivou. To je posebno značajno bilo u slučaju Srebrenice, općine u kojoj je počinjen genocid, gdje su se bošnjački kandidati uzdali u glasove iz Srebrenice.</p><h2>Rapidan pad</h2><p>Dijaspora, također, ima vrlo značajnu ulogu u smislu jačanja veza između njihovih mjesta porijekla i u inozemstvu, prije svega u ekonomskoj saradnji, investiranju u rodni kraj i povezivanju tih mjesta s raznim poslovnim zajednicama, organizacijama i gradovima sa Zapada.</p><p>Ipak, iz izbornog ciklusa u ciklus broj pripadnika iz dijaspore koji glasaju na izborima je sve manji.</p><p>Tako je na izborima 1996. bilo čak pola miliona registriranih glasača iz dijaspore. Četiri godine kasnije, taj broj je prepolovljen. Ipak, naša država pamti i gora vremena. Na lokalnim izborima 2012., prema podacima Centralne izborne komisije BiH, registrovalo se samo 38 hiljada građana iz inozemstva. U posljednjih nekoliko ciklusa stranke su uložile veće napore da se promovišu van BiH i animiraju predstavnike dijaspore da glasaju na izborima. No, sve je to rezultiralo ne pretjeranim uspjehom.</p><h2>168 subjekata</h2><p>Za ovogodišnje lokalne izbore ukupno je 168 političkih subjekata podnijelo liste za učešće, i to 1.899 kandidatskih lista s 26.123 kandidata. Izborna kampanja u Bosni i Hercegovini službeno počinje 6. septembra, a CIK je do sada primio više od 200 prijava koje se odnose na preuranjenu kampanju.</p>

Za lokalne izbore 2020. godine bila su prijavljena 106.362 glasača, za ove svega 53 hiljade

Lokalni izbori: Dijaspora sve slabiji faktor 

Sve manje zainteresirani za izbore u Bosni i Hercegovini: Glasača iz dijaspore upola manje nego 2020. godine

<p>U oktorbu ove godine održavaju se lokalni izbori koji, ne samo da će predstavljati borbu za upravljanje nad gradovima i općinama, nego i svojevrsni pokazatelj političkih trendova u društvu i priprema za izbore 2026. Dovoljno je spomenuti da je padu vlasti SDA nakon izbora 2022. prethodila pobjeda trojke u Kantonu Sarajevu 2020. godine.<br></p><h2>Najzanimljivija Banja Luka</h2><p>S te strane SDA u ovom kantonu ove godine izlazi mnogo ambicioznije u predizbornoj koaliciji s DF-om i SBiH. Ipak, u Općini Stari Grad veliki favorit je Irfan Čengić, koji će nasuprot sebe ponovo imati neuvjerljivog SDA-ovca Dženana Selimbegovića, kojeg je na prošlim izborima uvjerljivo pobijedio. U Novom Sarajevu SDA je kandidatsko mjesto prepustila Muameru Bandiću (SBiH), gdje za velikog favorita važi aktuelna gradonačelnica Benjamina Karić. </p><p>U ovoj općini ponovo se kandidirao nekadašnji gradonačelnik Nedžad Koldžo u ime stranke „Naprijed“, a o kandidaturi, navodno, razmišlja i aktuelni načelnik Hasan Tanović. Na Ilidži bi prilično siguran trebao biti aktuelni načelnik Nermin Muzur (NiP), kao i Semir Efendić (SBiH) u Općini Novi Grad, kojem će se suprotstaviti Mirza Selimbegović. Možda će najzanimljivije biti u Općini Centar, gdje će se Srđanu Mandiću (NS) suprotstaviti Dennis Gratz (DF), s obzirom na to da je NiP u ovoj općini odbio podržati Mandića kao zajedničkog kandidata. </p><p>SDA, čini se, najviše nade polaže u potencijalnu većinu u Gradskom vijeću nakon izbora te su već istakli Faruka Kapidžića kao kandidata za načelnika.</p><p>Ipak, najzanimljivija utrka ove godina vjerovatno će biti u Banjoj Luci. U drugom najvećem bh. gradu čak tri jaka kandidata natjecat će se za čelnika grada. Osim aktuelnog gradonačelnika Draška Stanivukovića (PDP), kandidati su i Jelena Trivić (Narodni front) te Nikola Šobot (SNSD). Ovo će za sva tri kandidata biti veliki ispit da provjere raspoloženje birača u RS nakon što je SNSD izgubio gradonačelničko mjesto u najvećem gradu RS, ali i nakon što se aktuelni gradonačelnik Stanivuković suočava s brojnim otpužbama da je u međuvremenu stao na stranu Milorada Dodika.</p><h2>Veći gradovi</h2><p>Zanimljivi će biti izbori u Bijeljini, s obzirom na to da SNSD već više od dvije decenije bezuspješno pokušava da pobijedi na lokalnim izborima u&nbsp;semberijskom gradu, te je on u njihovom najvećem fokusu. Mikajlo Lazić, uglednik doktor, kandidovan je iz najveće stranke u RS, a protukandidat će mu biti SDS-ov Ljubiša Petrović kojeg su 2023. stranke okupljene oko SNSD-a pokušale opozvati, ali je završilo debaklom.</p><p>Kada je riječ o Federaciji BiH, SDA se već dugo muči s većim gradovima, a ista stvar bi se mogla ponoviti i na ovim izborima. Njihov kandidat u Tuzli, u kojoj nikad nisu vladali, Zoran Blagojević teško da ima prevelike šanse protiv SDP-ovog Zijada Lugavića. Tek treba da se vidi da li će u većinski hrvatskim općinama neko uspjeti poremetiti vladavinu HDZ-a. S druge strane, bit će zanimljivo pratiti i rasplet u  Mostaru, gdje se načelnik naknadno bira u Gradskom vijeću, što tradicionalno prerasta u nacionalno prebrojavanje.</p><h2>Kandidati u Zenici</h2><p>Aktuelni gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović već tradicionalno “još nije odlučio” da li će se kandidovati, no, u najgorem slučaju njegova Bosanskohercegovačka inicijativa će imati drugog kandidata. Izvjesno je da će kandidat SDA za prvog čovjeka grada biti univerzitetski profesor Spahija Kozlić, ali i da će SDP imati svog kandidata (spominje se Almir Babajić).</p>

SNSD već više od dvije decenije bezuspješno pokušava da preuzme Bijeljinu 

Stranke kreću u veliku borbu na lokalnim izborima: SNSD pati za Bijeljinom, SDA za Sarajevom

<p>Broj oboljelih od morbila širom Bosne i Hercegovine i dalje raste, dostigao je više od 7.000, a do sada su registrirana dva smrtna slučaja. „Djeca nam se smiju“, s obzirom na to da je ova činjenica natjerala i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i UNICEF da reagiraju i upozore na zabrinjavajuću činjenicu da je stepen imunizacije u BiH zapanjujuće nizak.</p><p>Nove procjene nacionalnog obuhvata imunizacijom (WUENIC), objavljene prošle sedmice, pokazuju zabrinjavajući pad vakcinacije protiv morbila u BiH sa stopom pokrivenosti svega 55 posto, a stope moraju dostići najmanje 95 posto kako bi se spriječile epidemije u zajednici.</p><p>No, ovo nas ne treba iznenaditi. U državi u kojoj su deseci hiljada ljudi hrlili na seanse Mekija Torabija, kupujući flaše vode za 15 KM, da im preko njih „čudotvorac“ šalje energiju, u kojoj se za zdravlje građana brinu prirodni iscjeljitelji, gatare i vračevi, gdje se alkohol i cigarete nemilice satiru, u kojoj se fakulteti otvaraju na benzinskim pumpama, u kojoj se vjeruje u piramide, gatke i kletve, ali ne i u nauku i medicinu, ne treba čuditi da ponovo počinjemo umirati od bolesti koje je civiliziran svijet davno prevazišao.</p><p>I da stvar bude urnebesnija, isti onaj koji će od nekog internet-prevaranta za nekoliko stotina KM naručiti „čudotvorni lijek“, netestirano smeće sastavljeno od Bog zna čega i&nbsp; hladno ga staviti u svoje tijelo, odbit će vakcinaciju u zvaničnoj zdravstvenoj ustanovi vođenoj od stručnjaka, jer „ja njima ništa ne vjerujem“ i „ko zna šta u to stavljaju“.</p><p>Glupost je to koja se održava već stoljećima, jer dovoljno je, naprimjer, pogledati mape prvih osnovanih univerziteta u Evropi. U većini zemalja oni datiraju iz srednjeg vijeka. U Bosni i Hercegovini prvi univerzitet osnovan je 1946.!</p><p>Najvažnija borba u Bosni i Hercegovini zapravo je borba protiv gluposti, neukosti, zaostalosti i neprosvijećenosti domaćeg stanovništva. Sva druga zla, od međusobne mržnje preko ekonomske zaostalosti, nasilja, bolesti, zločina i sukoba prostiču iz te jednostavne činjenice.</p>

Najvažnija borba u Bosni i Hercegovini zapravo je borba protiv gluposti

Torabi štiti, a ne vakcina

<p>Aparati za radioterapiju u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla van upotrebe su od 17. februara prošle godine, nakon što je njihovu upotrebu zabranila Regulatorna agencija za nuklearnu i radijacijsku sigurnost BiH. Punih 17 mjeseci ovu vrstu zdravstvene usluge onkološki pacijenti moraju tražiti u drugim kliničkim centrima.<br></p><h2>Vapaji pacijenata</h2><p>Već više od godinu pacijenti upućuju vapaje kako im je dovoljna njihova bolest, te da im ne treba truskanje po bosanskim putevima kako bi prijeko potrebnu terapiju primili u Sarajevu, Zenici, Mostaru...</p><p>Sada njihova sudbina zavisi od četvrtog javnog poziva za nabavku nove opreme. Podsjetimo, tri javna poziva prethodno su poništena zbog žalbi nezadovoljnih ponuđača. No, sve to, izgleda, ne brine previše nadležne u Tuzlanskom kantonu.</p><p>Dok pacijenti strahuju za preživljavanje, u petak je UKC-u Tuzla otvorena Dnevna bolnica i poliklinički dio Klinike za onkologiju i radioterapiju i Klinike za hematologiju i transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze.</p>

<h2>Bez stida i srama</h2><p>U normalnim okolnostima bi to bila lijepa i pozitivna vijest, no za renoviranje Dnevne bolnice Klinike za onkologiju i radioterapiju UKC-a Tuzla prikupljeno je 1.700.000 KM, koji su u potpunosti osigurani od građana, tj. zajedničkim snagama gotovo 4.000 donatora iz cijele BiH.</p><p>Kampanju je, da podsjetimo, pokrenula Fondacija tuzlanske zajednice na inicijativu influensera i humanitarca Mirze Mustafagića.</p><p>No, to nije spriječilo lokalne SDA-ovce da prisustvuju otvorenju klinike, iako je ona, i pored enormnih poreza koje plaćaju, otvorena donacijama građana, a ne državnim parama.</p><p>Tako smo na otvaranju Klinike mogli vidjeti Šefika Husića, predsjednika Gradskog odbora SDA Tuzla, čija stranka upravlja ovim kantonom, koji je dao izjavu medijima prilikom otvaranja Dnevne klinike.</p>

<p>Prigodan govor na otvaranju održala je i prof. dr. Šefika Umihanić, supruga v. d. direktora UKC-a Tuzla Šekiba Umihanića, koja se pohvalila kako su dobili opremu iznad standarda svih ustanova u okruženju, iako pod vodstvom njenog muža pacijenti već više od godinu ne mogu dobiti tepariju.</p><p>Stoga, ne treba da čudi ljutita reakcija Mirze Mustafagića, koji već mjesecima ukazuje na tešku situaciju u UKC-u Tuzla i koji je najzaslužniji što je nova klinika otvorena.</p><p>- Ne želim da bacam sjenu na predivno otvorenje koje se desilo, ali želim vam reći nekoliko činjenica, jer nije fer da pojedinci uzimaju zasluge i prave stranačke plejade na jednom ovakvom humanom gestu, koji je bitan samo za pacijente. Vrijeme je da najavim, ako tender za akcelerator ne bude prošao do septembra, da izlazimo na ulice, jer dosta smo čekali. Ne smijemo više dozvoliti da nas nepismeni i neuki predstavljaju, zaslužujemo bolje. Nadam se da ćete biti tu i za mjesec i po, ako do toga dođe, a vrpcu neka presijeca ko god – napisao je Mustafagić.</p>

<h2>Liste čekanja</h2><p>Na listama čekanja za radioterapiju na UKC-u Tuzla je gotovo 200 pacijenata, a svake sedmice registrira se i priliv novih. Grupa od 120 pacijenata, koja je prošla konzilij UKC-a Tuzla, čeka termin za prvi pregled u nekom od kliničkih centara i određivanje termina zračenja. Druga grupa čeka na termin radioterapije, a treća je već započela terapiju. Evidentno je da njihovi životi zavise od javnog poziva za kupovinu linearnog akceleratora, CT simulatora i sistema za planiranje u radioterapiji, vrijednog 10 miliona KM, koji traje do 21. augusta.&nbsp;</p>

Iako je klinika otvorena donacijama građana koji već plaćaju visoke poreze, a ne državnim parama, to nije spriječilo lokalne SDA-ovce da se slikaju

Dok onkološki pacijenti u Tuzlanskom kantonu više od godinu žive u agoniji: Narod sakupio pare, SDA-ovci se slikali

<p>Nakon mandata Ive Komšića, poslije lokalnih izbora u oktobru 2016. godine, na čelo Sarajeva će, nekoliko mjeseci kasnije, odnosno 2017., doći Abdulah Skaka kao kandidat SDA. Mandat će započeti kao što ga je i završio - skandalom.</p><p>Abdulah Skaka je za gradonačelnika imenovan u februaru 2017. godine. Već sam izbor pratile su ozbiljne kontroverze. </p><p>Naime, lijeva koalicija u Gradskom vijeću za gradonačelnicu je predložila Sabinu Ćudić, dok je SDA izašla sa Skakom kao kandidatom. Na kraju je izabran Skaka, i to naglom promjenom mišljenja vijećnika Almedina Miladina (tada bio u SDP-u, iz kojeg je nakon glasanja izbačen) te Dade Stojnića (DF). Uveliko se špekuliralo da su posrijedi bile korupcija i kupovina glasova, što će se potvrditi na snimku sačinjenom godinama kasnije u aferi „Asim“, a na kojem se tadašnji potpredsjednik SDA Asim Sarajlić otvoreno hvali da je on „završio“ Skakin izbor za gradonačelnika.</p><h2>Značajni projekti</h2><p>Kako je imenovan tako je i nastavio svoj mandat. Već nakon dva dana na funkciji Skaka je sumnjičen da je nezakonito zaposlio četiri savjetnika. Oni su se prvobitno zaposlili u Općinu Trnovo, da bi ih 24 sata nakon toga imenovao za svoje savjetnike. Ovo zapošljavanje u konačnici će ući u jednu od tačaka optužnice.</p><p>Naime, nedugo nakon isteka mandata Skaka će biti optužen za brojne koruptivne radnje. No, krenimo redom. Poziciju gradonačelnika vršio je kao moderni menadžerski tip funkcionera. Nije se koristio populizmom, nije se prepucavao, niti dizao tenzije, nije ulazio u velike političke teme, a i kada bi, silom prilika, to morao, završavalo se uglavnom neslavno, poput čuvene izjave o „borbi protiv antifašizma“. </p><p>No, ono što se Skaki ne može spočitati jeste da je bio neaktivan tokom mandata. Naime, na čelu s njim, Grad Sarajevo realizirao je brojne projekte. Nova Trebevićka žičara otvorena je 6. aprila 2018. godine. Započela je obnova zgrade Vječne vatre, kao i obnova Bistričke željezničke stanice kao muzeja. Ipak, vrhunac njegovog mandata bit će organizacija EYOF-a, Evropskih zimskih olimpijskih igara za mlade, zajedno s Istočnim Sarajevom. Igre su bile organizirane više nego uspješno, a bio je to i lijep podsjetnik na Zimske olimpijske igre 1984. </p><p>Skaka je najavljivao i da će Sarajevo uvrstiti na mapu takmičenja Formule E, no do toga nikad nije došlo.</p>

<h2>&nbsp;Tačke optužnice</h2><p>No, iza njega će ostati i brojna sumnjiva djela.</p><p>Skaka je, prema optužnici, odgovoran i za utrošak budžetskih sredstava. Pojedinim udruženjima, u kojima su bili uposleni članovi njegove porodice, davao je budžetski novac za projekte koji nisu bili u Planu javnih nabavki.</p><p>Brdsko-biciklističkom udruženju MTBA iz Mostara dodijelio je 20.000 KM za sufinansiranje projekta postavljanja jarbola i zastave BiH na brdu Fortica iznad Mostara. Za ovaj projekt nisu mogla biti odobrena sredstva tekuće rezerve budžeta Grada Sarajeva.</p><p>Skaka je novcem iz gradskog budžeta pomogao rasvjetu puta u naselju Rajski Do u općini Trnovo (RS), i to na prostoru gdje se nalazi njegova vikendica.</p><p>Za ovaj projekt izdvojeno je 15.000 KM. Skaka je s Općinom Trnovo (RS) zaključio ugovor o finansiranju projekta javne rasvjete povratničkoj populaciji iako je znao da se radi o vikend-naselju u kojem nema povratnika. Ali zato rasvjeta ide sve do njegove vikendice, o čemu postoji i dokumentacija.</p><p>Planom javnih nabavki u Gradskoj upravi i Pravobranilaštvu Sarajeva za 2018. nije bila planirana javna nabavka usluge dopremanja bolida Formule E, pokaznog vozila. Skaka je donio odluku o preraspodjeli sredstava prvobitno namijenjenih za adaptaciju i opremanje poslovnih prostora i prvu fazu projekta svjetlosne dekoracije Sarajeva na dopremanje ovog bolida te za njegovo izlaganje u periodu od 27. do 30. novembra 2018. godine.</p><p>S firmom iz Londona sklopio je ugovor vrijedan 54.522 KM iako ta firma nije učestvovala u dopremanju bolida. Za sve navedeno prethodno nije konsultirao Gradsko vijeće, te je budžet Grada Sarajeva oštetio za gore spomenuti iznos.</p><p>Abdulah Skaka bio je predsjednik Skupštine Udruženja Medicinska asocijacija BIMA do 15. juna 2017. godine. Prema navodima iz optužnice, s predsjednikom ovog udruženja Farisom Fočom je u rodbinskoj vezi.</p><p>Tako je ovom udruženju dao iznos od 10.000 KM za projekt „Međunarodni fond zdravlja“, ali je novac utrošen u druge svrhe. U izvještaju o realizaciji sredstava iz 2017. stoji da ovo udruženje nije namjenski utrošilo 10.000 KM, ali on nije tražio povrat novca.</p><p>Skaka je Udruženju za promociju kulture, edukacije i očuvanja kulturne baštine „Bedem“ u decembru 2019. odobrio 18.000 KM za projekt „Edukacija mladih o značaju Dana državnosti BiH“. Članica Skupštine ovog udruženja bila je i Skakina sestra Lamija.</p><p>Ni ovo udruženje nije namjenski utrošilo sredstva, ali ih Skaka nije tražio nazad.</p><p>Prema optužnici, Abdulah Skaka u godišnji izvještaj o izvršenju budžeta Grada Sarajeva nije unio podatak o prihodima nastalim za organizaciju dočeka Nove godine za 2018. (260.000 KM) i 2019. (170.000 KM).</p><p><br></p>

<h2>Htio ostati</h2><p>I kraj mandata Abdulaha Skake obilježit će veliki skandal. Nakon izbora 2020. godine Skaka je po svaku cijenu želio obnoviti mandat, a u Gradskom vijeću ponovo smo gledali trakavicu. Tako je, i pored činjenice da je vladajuća koalicija tadašnje četvorke imala čvrstu većinu u Vijeću, njihov kandidat Bogić Bogićević u prvom krugu ostao bez potrebne većine da bude izabran za gradonačelnika. Skaka je optužen i da je obećavao razne pogodnosti, između ostalog i novac vijećnicima, uoči izbora predsjedavajućeg Gradskog vijeća i gradonačelnika, samo da glasaju po njegovim uputama. Ipak, u drugom krugu je za gradonačelnicu izabrana Benjamina Karić.</p><p>Skaka je „prekomandovan“ na poziciju ambasadora BiH u Kataru. Abdulah Skaka uhapšen je u maju 2023. zbog sumnje u zloupotrebe položaja u vrijeme dok je bio gradonačelnik Sarajeva. U pritvoru je proveo oko mjesec. Optužnicu protiv njega Tužilaštvo Kantona Sarajevo potvrdilo je krajem jula iste godine.</p><h2>Poznat po gafovima</h2><p>Ono po čemu je Skaka poznat u javnosti su njegovi gafovi.</p><p>Tako je, govoreći o Danu grada Sarajeva, u kontekstu oslobođenja Sarajeva od fašizma rekao:</p><p>- Prije 72 godine pobijeđen je antifašizam, zajedničkim snagama, kako ste rekli u uvodnoj rečenici, pobijeđen je antifašizam, a Sarajevo oslobođeno od fašista.</p><p>Moglo bi se pomisliti da je riječ o lapsusu, ali isto je ponovio i nakon polaganja cvijeća i vijenaca ispred Vječne vatre u Sarajevu.</p><p>- U današnjem danu je puno simbolike. Ukupno 555 godina od prvog spominjanja Sarajeva, kada je Isa-beg Ishaković krenuo u kreiranje jedne nove urbane cjeline, i 72 godine od pobjede nad antifašizmom - izjavio tada Skaka.</p><p>Jednom prilikom je bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića zamijenio sa Stjepanom Kljujićem, članom ratnog Predsjedništva Republike BiH. Drugom, pak, prilikom, govoreći o EYOF-u, rekao je "trudit ćemo se da niko ne bude dio lijepe priče..."</p>

U tom periodu otvorena Trebevićka žičara i organiziran EYOF. Skaka uhapšen u maju 2023. zbog sumnje u zloupotrebe položaja 

Svi gradonačelnici Sarajeva: Abdulah Skaka - mandat koji je vodio iza rešetaka

<p class="">- Sarajevo kao grad koji je bio grad pod najdužom opsadom u modernoj historiji. Sarajevo pusti suzu, Gaza jeca. Sarajevo ima pravo danas stajati uz Gazu. Sarajevo je za mir i za sve nedužne žrtve na ovom svijetu – poručivala je gradonačelnica Benjamina Karić na skupu za Gazu održanom krajem oktobra prošle godine nakon što je Izrael započeo s brutalnim razaranjem ovog palestinskog područja koje je već bilo opsjednuto sa svih strana.<br></p><p>Gradonačelnica Karić bit će prisutna i na većini sljedećih skupova za Gazu na kojima će slati emotivne poruke pune boli i podrške građanima Gaze. Dana 10. jula Karić je bila jedna i od govornica na konferenciji i genocida na kojoj je govorila o zločinima u Gazi. </p><h2>Sentiment građana</h2><p>Građani Sarajeva koji su i sami bili žrtve četvorogodišnje torture i zvjerske opsade krajnje su emotivni i osjetljivi na stradanje Palestinaca i naroda Gaze, a Benjaminu Karić mnogi su optuživali da ona zapravo koristi taj sentiment kako bi, u skladu sa svojim političkim djelovanjem, na saosjećanju s palestinskim narodom kupila dodatne političke poene i simpatije građana.</p><p>Naravno, Karić je takve optužbe mogla opovrgnuti konkretnim djelima i konkretnom pomoći koju bi pružila Gazi, no čini se da riječi ponovo ne prate djela.</p><p>Naime, krajem prošle godine predsjedavajući Gradskog vijeća Jasmin Ademović, u funkciji gradskog vijećnika, i gradski vijećnik Vedad Deljković, uputili su inicijativu da gradonačelnica pri predlaganju budžeta Grada Sarajeva za 2024. planira sredstva u iznosu od&nbsp;50.000 KM za pomoć građanima Gaze.&nbsp;Naime, ne treba spominjati da je riječ o minimalnim i krajnjem simboličnim sredstvima koja su tek trebala poslati poruku da Sarajevo saosjeća s narodom Gaze.&nbsp;</p><p>Tim povodom u ponedjeljak poslali smo upit predsjedavajućem Ademoviću, kao i uredu gradonačelnice Karić, šta je bilo s navedenim sredstvima, tj. da li su ona ikad plasirana.</p><p>- Inicijativa koju sam uputio gradonačelnici Grada Sarajeva putem Gradskog vijeća, a koja je i postala inicijativom Gradskog vijeća, je proslijeđena gradonačelnici Grada Sarajeva na nadležno postupanje jer je gradonačelnica nadležna za izvršavanje budžeta Grada Sarajeva. S tim u vezi, ovaj Vaš medijski upit će također biti proslijeđen gradonačelnici Grada Sarajeva – kratko je odgovorio Ademović na upit "Avaza".</p><h2>Nema odgovora</h2><p>No, odgovor od gradonačelnice Karić nikada do zaključenja ovog broja nije stigao. Prema provjerenim informacijama „Dnevnog avaza“, gradonačelnica navedena sredstva nikada nije ni uplatila za narod Gaze, iako je već sedmi mjesec ove godine na isteku.</p><p>Za to vrijeme izraelske snage nastavile su s razaranjem Gaze i pod svoju kontrolu uspjele staviti veći dio njene kategorije.</p><p>No, ako ništa, narodu Gaze za utjehu ostaju riječi podrške i ljubavi gradonačelnice Karić. Dobro će doći i njoj u predstojećoj predizbornoj kampanji.</p><h2>Grižnja savjest</h2><p>- Ono što nas sve kao građane i mene kao gradonačelnicu čini beskrajno tužnom je situacija i sve ono što se dešava u Gazi. Kao gradonačelnica, moje emocije su podijeljene.&nbsp;</p><p>S jedne strane, želim osigurati sadržaje za sve naše građane i turiste, a sa druge strane osjećam posebnu tugu i nekada grižnju savjesti zašto ne mogu pomoći više, zašto ne mogu nešto uraditi.&nbsp;</p><p>Grad Sarajevo je i za 2024. izdvojio sredstva za pomoć narodu Gaze – govorila je Karić u decembru prilikom tradicionalnog novogodišnjeg druženja.</p>

Narodu Gaze za utjehu ostaju riječi podrške i ljubavi gradonačelnice Karić

Benjamina Karić nije ispunila obećanje: Slagala da će uplatiti 50.000 KM za Gazu!

<p class="">Nizom događaja u ponedjeljak je u Sarajevu obilježen 15. juli. Na taj dan u Turskoj je pokušan državni udar, za šta je optužen FETO pokret, predvođen Fetulahom Gulenom (Fethullah). U Turskoj se tada obilježava Dan demokratije i nacionalnog jedinstva, što je sasvim uredu. Turska u svojoj zemlji može obilježavati šta hoće i kako hoće, no to su njihove, unutarturske stvari.<br></p><h2>Zloupotreba genocida</h2><p>Na njihovu sreću, a na žalost Bošnjaka, postoji dovoljno ideološki zaluđenih i nerazboritih Bošnjaka koji će ne samo dozvoliti nego i saučestvovati u uvozu i promociji ovih stranih političkih sukoba u vlastitom dvorištu.</p><p>Tako je u Begovoj džamiji, centralnom vjerskom objektu bh. muslimana, održana svojevrsna politička tribina uz prisustvo predstavnika Muftijstva sarajevskog i Medžlisa Islamske zajednice te turskog diplomatskog kora u BiH, a na kojoj se govorilo o državnom udaru i djelovanju FETO pokreta. </p><p>Nažalost, nije novo od Islamske zajednice da džamije, umjesto kao vjerske objekte, koriste kao pozornice za političko djelovanje, ali u ovom slučaju kontekst je posebno problematičan, kao i izjave poput one Elvedina ef. Klisure da je 15. juli  “datum kada je teroristička organizacija FETO pokušala državni udar, upravo u mjesecu kad se i u BiH obilježavaju godišnjice zločina”. </p><p>Juli jeste mjesec u kojem je počinjen genocid u Srebrenici, ali je opasno i krajnje sramno neselektivno ubijanje više od 8.000 Bošnjaka na bilo koji način stavljati u isti kontekst s ljudima koji su poginuli u borbi protiv nasilnog preuzimanja vlasti u Turskoj.</p><p>No, da turski protagonisti u BiH upravo to žele, pokazuje i posjeta turske delegacije Kovačima, gdje je proučena dova za „turske šehide stradale 15. jula“, kao i sve bosanske šehide, kao da su se oni borili u istom ratu i za isti cilj.</p><h2>Bošnjačke dahije</h2><p>Ni tu nije stalo, nego je i nasred Baščaršije postavljena izložba posvećena osmoj godišnjici državnog udara u Turskoj, a turski ambasador Sadik Babur Girgin je u svom govoru posebno ukazivao na opasnost FETO pokreta i za BiH.</p><p>I, uistinu, FETO godinama djeluje u našoj zemlji i širi svoju agendu kroz niz obrazovnih institucija, organizacija i s njima povezanih pojedinaca. Ali je istina i da Erdoanov režim u BiH djeluje na sličan način, primarno kao izvoznik umjereno islamističke ideologije AKP-a kroz niz instaliranih medija, organizacija i obrazovnih institucija, oslanjajući se u tome na podršku ideoloških srodnika iz SDA i dijelova Islamske zajednice.</p><p>No, BiH ne trebaju turski unutrašnji sukobi. </p><p>Ako želimo biti ozbiljan narod, s dostojanstvom i samopoštovanjem, u ovoj zemlji FETO/FETA treba biti isključivo naziv za sir, a Turska prijatelj i saradnik, ali kao ravnopravan državni partner, a ne ideološki pokrovitelj vlasti lokalnih političko-vjerskih dahija koji će im biti vjerni vazali. Žalosno je što se gotovo niko na političkoj sceni to ne usuđuje javno reći. </p><h2>Ne treba nam to</h2><p>Prelazi granice pristojnosti, a pritom je krajnje opasno po BiH, posebno Bošnjake, kada zvanične turske vlasti svoje unutrašnje, političke i sektaške sukobe pokušavaju izvoziti i nametati Bošnjacima, koji imaju već i previše vlastitih problema, podjela i sukoba te im zasigurno ne trebaju još i oni „uvozni“.&nbsp;</p>

FETO/FETA u BiH treba biti isključivo naziv za sir, a Turska kao država njen prijatelj i saradnik, a ne ideološki pokrovitelj lokalnih dahija

Baščaršija: Izložba o pokušaju državnog udara u Turskoj u srcu Sarajeva

Ma 'ta će vam milijarda eura

Dodik ekonomiju manjeg entiteta vodi u provaliju: Američke sankcije "ubijaju" firme u RS!

Zlatko Mijatović, ministar privrede KS za "Avaz": Turizam je najveći potencijal Sarajeva

Ko su izdajnici

Džo Bajden u historiju odlazi kao politički velikan

Jedna od najvažnijih državnih institucija: Nacionalna biblioteka je preživjela i paljenje Vijećnice, a hoće li današnju BiH?

Evropljani i muslimani

Da li je voda u Sarajevu sigurna za piće?

Ogorčeni roditelj za "Avaz" podijelio iskustvo s novim sistemom: Zbog Hotine internet-lutrije djeca ostaju bez upisa u vrtić?

Sve manje zainteresirani za izbore u Bosni i Hercegovini: Glasača iz dijaspore upola manje nego 2020. godine

Stranke kreću u veliku borbu na lokalnim izborima: SNSD pati za Bijeljinom, SDA za Sarajevom

Torabi štiti, a ne vakcina

Dok onkološki pacijenti u Tuzlanskom kantonu više od godinu žive u agoniji: Narod sakupio pare, SDA-ovci se slikali

Svi gradonačelnici Sarajeva: Abdulah Skaka - mandat koji je vodio iza rešetaka

Benjamina Karić nije ispunila obećanje: Slagala da će uplatiti 50.000 KM za Gazu!

Kome u Sarajevu trebaju godišnjice turskih državnih udara: Zašto Turska svoje unutrašnje sukobe izvozi u BiH

Ma 'ta će vam milijarda eura

Dodik ekonomiju manjeg entiteta vodi u provaliju: Američke sankcije "ubijaju" firme u RS!

Zlatko Mijatović, ministar privrede KS za "Avaz": Turizam je najveći potencijal Sarajeva

Ko su izdajnici

Džo Bajden u historiju odlazi kao politički velikan

Jedna od najvažnijih državnih institucija: Nacionalna biblioteka je preživjela i paljenje Vijećnice, a hoće li današnju BiH?

Evropljani i muslimani

Da li je voda u Sarajevu sigurna za piće?

Ogorčeni roditelj za "Avaz" podijelio iskustvo s novim sistemom: Zbog Hotine internet-lutrije djeca ostaju bez upisa u vrtić?

Sve manje zainteresirani za izbore u Bosni i Hercegovini: Glasača iz dijaspore upola manje nego 2020. godine

Stranke kreću u veliku borbu na lokalnim izborima: SNSD pati za Bijeljinom, SDA za Sarajevom

Torabi štiti, a ne vakcina

Dok onkološki pacijenti u Tuzlanskom kantonu više od godinu žive u agoniji: Narod sakupio pare, SDA-ovci se slikali

Svi gradonačelnici Sarajeva: Abdulah Skaka - mandat koji je vodio iza rešetaka

Benjamina Karić nije ispunila obećanje: Slagala da će uplatiti 50.000 KM za Gazu!

Kome u Sarajevu trebaju godišnjice turskih državnih udara: Zašto Turska svoje unutrašnje sukobe izvozi u BiH