<p>Odluka o izmirenju duga u predmetu “Viaduct” uklonila je teret neizvjesnosti i omogućila BHANSA-i da zadrži fokus na svojoj osnovnoj misiji - očuvanju sigurnosti zračnog prostora, kaže za „Dnevni avaz“ direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH Davorin Primorac.</p><h2>Čeka se sud</h2><p>Nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) posljednjim odlukama precizirao način isplate troškova arbitražnog postupka “Viaduct protiv BiH“, Centralna banka BiH otvorila je račun na koji je prenijela 120 miliona KM namijenjenih implementaciji odluke OHR-a. </p><p>Izvršenjem odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) konačno bi trebali biti deblokirani računi i prihodi Agencije za pružanje usluga u zračnom prometu BiH, a blokirani kod EUROCONTROL-a.</p>

<p>- Nakon što presuđeni iznos bude plaćen, vjerujem da Pravobraniteljstvo BiH može reagirati prema belgijskom sudu i da sve može biti riješeno u naredne dvije sedmice – ističe Primorac.</p><h2>Strateški značaj</h2><p>On naglašava da je siguran i pouzdan zračni saobraćaj temelj povezanosti BiH s Evropom i svijetom i da je od strateškog značaja za cijelu državu.</p><p>- Zato je važno da se kroz profesionalan i otvoren dijalog unutar sistema kontinuirano jačaju kapaciteti i unapređuju uvjeti rada – dodaje čelnik BHANSA-e.</p><h2>Plan mjera</h2><p>BHANSA je prezentirala sveobuhvatan Plan mjera fokusiranih na jačanje internih kapaciteta i operativne organizacije.</p><p>- Među ključnim prijedlozima su regulatorne izmjene, usaglašavanje minimuma procesa rada, kao i formiranje stručnog tima za optimizaciju sektorskih konfiguracija i raspoloživosti osoblja – kazao nam je Primorac.</p><p>Pouzdan zračni saobraćaj temelj povezanosti BiH s Evropom i svijetom.</p><p>U Sindikatu kontrolora letenja BiH očekuju da će se, isplatom sredstava po osnovu arbitražne presude, deblokirati prihodi BHANSA-e po osnovu rutnih naknada kod EUROCONTROL-a u Briselu.</p><p>Predsjednik Sindikata Vinko Malnar podsjeća da se radi o sredstvima koja se akumuliraju od 21. marta, te da će BHANSA najprije morati vratiti sredstva koja su joj uplaćena iz budžeta institucija BIH.</p>

<p>- Onda očekujemo da od ostatka novca uposlenicima uplati 60 posto plaće, na ime umanjenih plaća za mart, april i maj. Hvala Bogu, vraćamo se u normalno poslovanje, gdje ne zavisimo od nečije volje i želje da nam se pomogne, već od samih nas, našeg posla i zalaganja. Zahvaljujemo se predsjednicima ATCEUC-a i IFATCA-e na pomoći u prevazilaženju problema i zastupanju interesa BHANSA-e i BiH pred belgijskim pravosuđem – kazao je Malnar „Avazu“.</p><p>Prema njegovim informacijama, sredinom ili krajem decembra trebao bi biti ratificiran aneks sporazuma o zaštiti sredstava koja se obračunavaju preko Centra za rutne naknade u sklopu EUROCONTROL-a. Nakon toga neće se moći lako vršiti ovrhe bilo koje zemlje članice.</p>

Za dvije sedmice će sve biti gotovo, kaže Primorac za "Avaz"

Rješenje nakon Šmitovog poteza: Čuvarima neba se vraćaju plaće

<p>Dok i puno mlađi posustaju na visokim junskim i julskim temperaturama, Goraždanin Bećir Alikadić i u 93. godini života uživa u svakodnevnim vožnjama biciklom. Na vrelom asfaltu je svaki dan osim nedjelje i ne kvari već ustaljene navike – tri kruga po gradu, dio puta pješice, pa opet na bicikl i kući u naselje Bare u kojem živi.</p><p>- Baš mi dobro dođe. Dobro, u mojim godinama mora nešto i zaboljeti, malo žigne koljeno, malo kuk, ali hvala Bogu nije za pomagati – kaže Alikadić.</p><h2>"Geni majkini"</h2><p>Rođen je 1933. godine, doživio je dva rata, četiri decenije proveo u fabrici, ali se na njegovim plećima ne primjeti teret teškog rada na strugu u nekadašnjoj „Pobjedi“, niti uspomena iz najtežih godina u historiji ovih prostora.</p><p>- Geni majkini. Majka mi je imala četvoricu braće, svi su prešli 90 godina. A bavio sam se i sportom. Osim toga, imaš ti ljudi koji su stalno namrgođeni. Moja majka je uvijek bila nasmijana i ja sam na nju nalik. Smijeh je dug život. Igrao sam s folklorom, pa sam kolo zaigrao i u 90. godini – pojašnjava Bećir.</p><p>Kao petogodišnjak doživio je prolazak prvog voza kroz Goražde, Drugi svjetski rat doživio je kao dječak od osam godina. Neke prizore iz sjećanja, ipak, ne može potisnuti.</p><p>- Prelazio sam preko mosta 1942. Roditelji su djeci dali lugare, da posipaju lug po krvi na mostu. Toga se dobro sjećam. Sjećam se kad su niz Drinu išli leševi. Toga sam se nagledao. Predever'o sam i ovaj, drugi rat, bio sam čitavo vrijeme u Goraždu, u Civilnoj zaštiti kao komandir, deset ljudi sam imao. Iz Bara smo izašli danas, a naveče mi kuća gori – kaže Alikadić.</p><p>Od 1951. do 1991. godine radio je u goraždanskoj „Pobjedi“, gdje je završio zanat za metalostrugara. 1953. je otišao u vojsku, ali ga je njegovo radno mjesto čekalo po povratku 1955. U penziji je već 34 godine, pa u šali kaže da se i Fondu PIO uduljilo da mu tako dugo šalju penziju.</p><p>- Svaki sam dan u gradu, sjednem s mojim drugovima penzionerima. Oni koji su se sa mnom družili, nema više nijednog, svi su bili mlađi od mene, ali svi su mi umrli. Imam još Ibru i Halila i više nikog. Za dug život i dobro zdravlje najvažnije je ostati pozitivan. Ono što će biti, bit će. Ono što je bilo ne možeš vratiti, od Boga je, tako trebalo da bude i idemo dalje. Mladima poruka da budu veseli, da budu sposobni da rade svoj posao, nek' se žene i udaju i žive dobro. Volite se i ne sikirajte – kaže Alikadić. </p><h2>Poruka političarima</h2><p>Sjeća se i izgradnje nekadašnjeg Radničkog doma, danas Centra za kulturu u Goraždu. Bećir je svjedok da su tadašnje vlasti izmjestile više od 250 mezareva, kako bi izgradile Centar, te zgradu tadašnje SDK na lijevoj obali Drine. Njegov djed je svojevremeno poklonio zemljište pored Drine za osnivanje mezarja, pa su prije izgradnje Centra za kulturu u zajedničku grobnicu kod Sinan-begove džamije izmješteni i njegov i mezarevi Bećirovih predaka. </p><p>- Bilo je tu i turbe i niko nije smio da ga dira. Javio se neki Binda i on ga je srušio. Umro je za 15 dana – kaže Alikadić.</p><p>Prati Bećir i politička dešavanja, pa i za one koji vode ovu zemlju ima poruku.</p><p>- Političari misle da će živjeti 1.000 godina. I samo daj, daj, njima daj, koliko god imaju, traže još više. A ne znaju da će i oni jednog dana tamo gdje svak ide. Kako kaže pjesma: Otkrijte mi ruke do lakata, da vide da nisam ništa u grob ponio. Moraju se ujediniti, doći sebi. Onaj Vukanović iz Trebinja mi se sviđa, a ima i naših finih – kaže Bećir Alikadić.</p>

Na vrelom asfaltu je svaki dan osim nedjelje i ne kvari već ustaljene navike

Biciklista u 93. godini života: Geni, sport i smijeh kao recept za dobro zdravlje i dug život

<p>Bez posebne zabrinutosti i reakcija domaćih zvaničnika prošla je informacija iz Brisela da je Evropska komisija smanjila iznos za BiH iz Plana rasta za zapadni Balkan. Umjesto 1,085 milijardi, BiH je sada na raspolaganju 976,6 miliona eura, ali iznos nije konačan s obzirom na novo upozorenje – ako do 30. septembra ne dostavi usaglašen tekst Reformske agende, BiH će ponovo biti finansijski kažnjena.</p><p>Nakon što su BiH zakovali na začelje regiona, a građane ostavili bez 108,5 miliona eura (više od 211 miliona KM), bh. zvaničnici koji su se svojevremeno predstavljali kao “šampioni evropskih integracija” sad će, vjerovatno, na godišnje odmore. </p><h2>Loš rad</h2><p>- Imamo Mehanizam koordinacije u kojem ne bi trebale biti zastupljene kantonalne vlade, jer u normalnim državama vlade nižih nivoa ne participiraju u donošenju odluka na državnom nivou – naveo je profesor Fakulteta političkih nauka UNSA Elvir Fejzić.</p><p>Smatra da je ovakva bruka posljedica lošeg rada Vijeća ministara BiH.</p><p>- Na jednoj strani imamo aktere sa secesionističko-separatističkim ambicijama, neki otvoreno a neki prikriveno, a na drugoj Trojku koja je sluđena u cijeloj priči. Ona gubi svoj politički kurs već odavno i prepoznajemo je samo po nekim političko-klijentelističkim mini aferama. Dolaskom Trojke očekivali smo reformski zamah, a dobili smo situaciju koja se čini bezizlaznom – kaže za “Avaz” profesor Fejzić.</p>

<p>Ocjenjuje da se Trojka pokazala nedoraslom većini državnih problema, što pokazuje i aktuelna situacija u kojoj BiH nije u stanju usvojiti ni listu planiranih reformi, a kamoli ih provesti. Rješenje postojeće situacije ne očekuje prije izbora naredne godine i eventualno formiranja nove vlasti koja može izvršavati svoje obaveze na evropskom putu.</p><h2>Svi krivci</h2><p>- Činjenica je da mi zauzimamo sramotno mjesto na listi evropskih i država koje su na putu ka EU, ali koliko god to bilo teško izgovoriti – to je mjesto zasluženo. Sve što imamo u proteklih nekoliko mjeseci, slučaj Dodik, sve je povezano pa iz ove kože u ovom trenutku ne možemo. Niko se ne može amnestirati od odgovornosti, svi nose krivicu – rekao je profesor Fejzić.</p><p>Dodaje da je stvoren ambijent da ni neka najnormalnija pitanja, poput budžeta ne možemo rješavati.</p><h2>Tračak nade</h2><p>Mišljenja je da SNSD i HDZ snose odgovornost, kao i Trojka, koju smatra najvećim političkim razočarenjem.</p><p>- Sad do izražaja dolazi i to političko kadroviranje, klijentelizam na savjetničkim, direktorskim i drugim pozicijama. Možda je Trojka bila jedini tračak nade, nešto što je najavljivalo funkcionalne promjene, ali vidimo da se nije desilo ništa novo. Sve liči na neku vrstu zarobljene države i u ovom trenutku ne vidim izlaznu varijantu – ističe profesor Fejzić.      </p><p>Politolog i politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero odgovornost vidi u režimu susjedne Srbije, na čelu s Aleksandrom Vučićem, kojem nije u interesu da bilo koja zemlja u regiji napreduje ka članstvu u EU.</p><p>- Njegov utjecaj u BiH je najveći u regiji, jer kontrolira Milorada Dodika i njegove političke podanike iz SNSD-a, ali pod beogradskom kontrolom su uglavnom sve stranke u manjem entitetu. Zato ti akteri sustavno blokiraju usvajanje zakona potrebnih za otvaranje pregovora i onemogućuju usvajanje Reformske agende. Njihov je cilj prikazati BiH kao neodrživu državu. Manevarski prostor odgovora je relativno mali, ali prvo što bi trebalo uspostaviti je konsenzus unutar Federacije. Činjenica je da u FBiH golema većina građana želi integraciju u EU, a političari im to “ne isporučuju” – kaže Gjenero.</p>

<p>Nakon što se, kako kaže, EU “opekla” s Bugarskom i Rumunijom, primljenim zbog političkih interesa, on smatra da bilo ko danas prijem u EU može očekivati mimo Kopenhaških kriterija.</p><p>- Problem je i to što je BiH dobila status kandidata “na mišiće”, uz nezadovoljstvo dijela zemalja članica, a nakon toga se praksa u zemlji nije promijenila nabolje. Dapače, centrifugalni procesi su pojačani, a iskakanje manjeg entiteta iz zajedničkih politika prema EU zaoštreno – ističe Gjenero.</p><p>Najveći zagovornici EU puta u BiH su, zapravo, najveći euroskeptici, kaže politička analitičarka Tanja Topić.</p><p>- Istinsku opredijeljenost ka reformama maskirali su u „šarenu lažu“, prijemčivu za evropsko, ali i domaće uho. Činjenica je da se oni bore za tendere, poslove, kontrolu pravosuđa, tokova novca, preduzetničke i građevinske pothvate, za par partija u vlasti i najbližu rodbinu, a nikako za reforme. Posebno ne za vladavinu prava, jer bi morali promijeniti prirodno stanište – dodaje Topić.</p>

Imamo secesionističko-separatističke ambicije na jednoj strani i Trojku na drugoj, koja je sluđena u cijeloj priči, kaže Fejzić

Nakon kazne iz Brisela, teče novi rok: "Šampioni evropskih integracija" BiH zakovali za dno regiona

<p>Nakon što je krajem maja najavio isplatu jednokratne pomoći za 99.500 korisnika boračkih naknada, federalni ministar za boračka pitanja Nedžad Lokmić kazao je za „Avaz“ da očekuje da isplata počne u septembru. Podsjetimo, radi se o 200 KM za svakog korisnika, za šta Vlada FBIH treba osigurati 19,9 miliona KM.</p><p>- Ova mjera je izraz naše duboke zahvalnosti i poštovanja prema onima koji su svoje živote utkali u temelje države. Trenutno je u toku obezbjeđivanje sredstava za isplatu, a odmah po donošenju odgovarajuće uredbe, isplata će krenuti bez odgađanja. Vjerujemo da će do realizacije doći u septembru – kazao nam je Lokmić.</p><h2>Puni zamah</h2><p>Istovremeno, provjerili smo i u kojoj su fazi pripreme za uvođenje boračkog dodatka u FBiH, u skladu sa zahtjevima bivših branitelja. Ovo pravo trebali bi koristiti bivši pripadnici ARBiH, MUP-a RBiH i HVO-a. Lokmić naglašava da borci i njihove porodice nisu samo korisnici prava, već temelj slobode ove države i obaveza njenih vlasti. </p><p>- Rad na uvođenju boračkog dodatka je u punom zamahu. Stižu prijedlozi koji će biti razmatrani kroz rad radnog tijela, formiranog s ciljem da sačini najpravedniji i najizvediviji model podrške. U ovom trenutku još se ne može precizno govoriti o visini dodatka, jer on u potpunosti zavisi od toga ko će imati pravo na ovu vrstu podrške, odnosno ko će biti njen stvarni korisnik i u kojem obimu – kazao je Lokmić za „Avaz“.</p><h2>Radna grupa</h2><p>Ističe da se vodi odgovoran i temeljit proces, vođen principom jednakosti i poštovanja prema onima koji su najzaslužniji za slobodu i sigurnost koju danas uživamo.</p><p>- Radna grupa će pažljivo sagledati sve prijedloge, potrebe i budžetske mogućnosti, s jednim ciljem – da niko od naših boraca ne ostane zaboravljen – kaže Lokmić za „Avaz. </p><h2>Zahtjevi za liječenje</h2><p>Naglašava da među braniteljima ne smije biti podjela i da svi koji su stali u odbranu domovine, bez obzira na status ili čin, zaslužuju jednako poštovanje i podršku.</p><p>- Svjesni smo da se suočavamo sa sve većim zdravstvenim izazovima, da naši heroji biološki slabe, da je broj zahtjeva za liječenje u stalnom porastu. Zbog toga činimo sve da im, uz redovnu isplatu naknada, obezbijedimo i dodatnu podršku, ne kao socijalni trenutak, već kao simbol zahvalnosti naroda kojem su dali najviše – kaže ministar Nedžad Lokmić.</p>

Rad na uvođenju boračkog dodatka je u punom zamahu

Ministar za boračka pitanja FBiH Nedžad Lokmić za "Avaz": Pomoć za 99.500 korisnika boračkih naknada u septembru

<p>Više puta odgađana primjena Evropskog sistema za informacije i autorizaciju putovanja (European Travel Information and Authorisation System - ETIAS) trebala bi početi u zadnjem tromjesječju naredne godine.</p><p>Nova pravila ulaska u prostor Šengena bez vize važit će i za građane BiH, koji će prije putovanja morati podnijeti online prijavu s osnovnim ličnim podacima, kako bi dobili odobrenje koje će važiti tri godine. </p><h2>Nove cijene</h2><p>Novost je da je Evropska komisija, zbog inflacije, cijenu trogodišnje autorizacije sa sedam povećala na 20 eura. Ovu taksu neće plaćati maloljetni i stariji od 70 godina.</p><p>Odgađanje primjene ETIASA ide u prilog i prijevoznicima iz BiH i regiona. Prema riječima koordinatora Konzorcija „Logistika BiH“, primjena ETIAS-a u situaciji kada vozači već trpe posljedice pravila 90/180, kojim im je u EU dozvoljen boravak u trajanju od 90 dana tokom perioda od pola godine, rezultiralo bi odlaskom najmanje 30 posto firmi.</p>

<p>- ETIAS bi za nas bio katastrofa. To bi značilo da bi se gotovo 12.000 vozača moralo iseliti iz BIH, jer se ne bi mogli uklopiti u ovu priču. Nakon davanja otiska na granici našem vozaču ne bi više trebao pasoš, od tog trenutka njegov boravak u EU bi se brojao i mi bismo dio kapaciteta morali preseliti u Hrvatsku i Sloveniju – kaže Peulić.</p><p>On se nada da će se predstojećih godinu dana iskoristiti za dogovor da se na vozače iz BiH počne primjenjivati AETR - Evropski sporazum o radu posade na vozilima koja obavljaju međunarodni drumski prijevoz. Prema najavama iz Brisela, to bi se moglo desiti već krajem ovog mjeseca.</p><p>- To za nas, kao profesionalce, znači da BiH ima svoju transportnu industriju i da smo mi zaposleni u svojoj državi. Mi smo s državnim ministrom Fortom usaglasili jedinstven stav, koji su preuzele sve države Balkana.</p><h2>Primjena AETR pravila</h2><p>Peulić ističe da je zaključak o primjeni AETR pravila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH prezentirala na Samitu u Skoplju.</p><p>- On je u ime svih vlada otišao u Brisel. S primjenom AETR-a mi bismo dobili 2.160 radnih sati u periodu od 180 dana, a vozač iz BiH prosječno provede 920 sati godišnje u Evropi – pojašnjava Peulić.</p>

Primjena ETIAS-a, uz već postojeće restrikcije, rezultirala bi odlaskom najmanje 30 posto firmi, ističe Peulić

Posljedice uvođenja novog sistema EU: 12.000 vozača kamiona ide iz BiH?!

<p>Vijeće ministara BiH ni danas se neće izjasniti o prijedlogu odluke za imenovanje zamjenika direktora Agencije za istrage i zaštitu BIH, saznaje portal "Avaza".</p><p>Iako najavljen kao 53. tačka dnevnog reda današnje sjednice, ovaj prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH nije uvršten na dnevni red zbog protivljenja ministra Sevlida Hurtića tokom usaglašavanja tačaka o kojima će Vijeće ministara danas raspravljati.&nbsp;</p><p>Imenovanje zamjenika direktora SIPA-e već nekoliko sjednica uzastopno nailazi na blokade na sjednicama kolegija Vijeća ministara.</p>

Imenovanje zamjenika direktora SIPA-e već nekoliko sjednica uzastopno nailazi na blokade na sjednicama kolegija Vijeća ministara

Vijeće ministara ni danas neće raspravljati o zamjeniku direktora SIPA-e

<p>Dok sukobi u Siriji dodatno destabiliziraju region i prijete da prerastu u širi rat, sudbina bh. državljana u toj zemlji ostaje nepoznata i, čini se, nikome previše bitna. </p><p>Prema zvaničnim podacima Međunarodnog komiteta Crvenog križa i UNICEF-a, u dva kampa i maloljetničkim centrima i zatvorima u Siriji, trenutno se nalazi 95 državljana BiH, među kojima je i 51 dijete ili tek punoljetna osoba. Ambasada BiH u Jordanu, koja nerezidentno pokriva i Siriju, raspolaže podacima o 20 djevojčica i 31 dječaku, koji borave u ekstremno teškim uvjetima. U Siriji je i 44 odraslih, uglavnom žena.</p><p>Nije tajna da je jedan broj bh. državljana u Siriju otišao zbog podrške poraženom ISIS-u, ali kao što u svojim apelima navodi Međunarodni komitet Crvenog križa, djeca nisu mogla utjecati na odluke svojih roditelja, koji svakako trebaju dati odgovore nadležnim institucijama BiH, ako im oni budu zatraženi.</p><p>Ujedinjene nacije su krajem februara 2021. godine pozvale 57 država, među kojima i BiH, da bez odgađanja preuzmu svoje državljane iz Sirije. Uz pomoć Vlade SAD, BiH je 2019. godine organizirala repatrijaciju 26 svojih državljana. Od tada do danas, usvajanje Plana repatrijacije na sjednici Vijeća ministara BiH u avgustu 2022. jedini je rezultat. Ambasador BiH Slavko Matanović navodi da su u kampovima pod nadzorom i osobe za koje se nikada nije dokazala krivična odgovornost, ali su zadržane iz sigurnosnih i političkih razloga, te da se u većini slučajeva radi o ženama i djeci koje su njihovi muževi, očevi ili rođaci doveli na sirijsku teritoriju tokom trajanja sukoba, a koji su često sami poginuli ili nestali.</p><p>Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja do sada nije vratila nijedno dijete iz kampova u Siriji. Krajnje je vrijeme da to učini, te domaćoj i svjetskoj javnosti ponudi konačan odgovor je li spremna položiti ovaj ispit odgovornosti i humanosti.</p>

Djeca nisu mogla utjecati na odluke svojih roditelja, koji svakako trebaju dati odgovore nadležnim institucijama BiH

Ničija djeca

<p>Stotine rudara stigle su jučer pred Vladu FBiH kako bi upozorile da je njihov status još daleko od dobrog. Takvim su ga često u javnosti pokušavali prikazati predstavnici vlasti, pa i pojedinih sindikata.</p><p>Komorati nisu krili ogorčenje zbog izostanka sistemskih rješenja i činjenice da se za svako od svojih prava moraju boriti protestima.</p><p>Nezadovoljstvo je progovorilo i iz Nedžada Subašića, jednog od okupljenih. Kroz svoju životnu priču opisao je sudbinu mnogih, obespravljenih i od stalne borbe umornih komorata u FBiH. Život četveročlane porodice s plaćom od 1.000 KM nije život, nego sramota, kazao je, navodeći da mu nakon plaćanja računa i kredita ne ostaje dovoljno ni za hranu. Subašić je također jedan od bivših branitelja BiH, koji su do sada najčešće dobivali neispunjena obećanja.</p>

Kroz svoju životnu priču opisao je sudbinu mnogih, obespravljenih i od stalne borbe umornih komorata

Nedžad Subašić: Glas rudara

<p>Dan nakon odluke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt), kojom je definiran način isplate duga iz arbitražnog spora “Viaduct protiv BiH”, Centralna banka BiH izvršila je transfer potrebnih sredstava.&nbsp;</p><p>Ova informacija potvrđena je za “Avaz” iz Ureda za komunikacije CBBiH.</p><p>- Centralna banka Bosne i Hercegovine je postupila u skladu s Odlukom Visokog predstavnika od 17. jula 2025. godine i na zahtjev Ministarstva finansija i trezora BiH 18. jula 2025. godine izvršila otvaranje računa i prenos sredstava na isti u svrhu realizacije predmetne odluke Visokog predstavnika – navode iz CBBiH na upit “Avaza”.</p><p>Podsjetimo, Visoki predstavnik je naložio da 120 miliona KM za potraživanja “Viaducta” bude izdvojeno iz prihoda ostvarenih po osnovu putarina, koji od 2018. godine čekaju dogovor o raspodjeli između entiteta. Taj iznos će biti uskraćen RS koja je odgovorna za nastali dug. Izvršenjem arbitražne odluke i isplatom duga prestat će opasnost po imovinu CBBiH, koja se našla pod prijetnjom pljenidbe, pa će iz dobiti Centralne banke 112,5 miliona KM biti izdvojeno i za troškove nabavke izbornih tehnologija.</p>

Ovo je kompletna odluka Šmita: Nametute i mjere koje će spriječiti da država plaća dugove entiteta

<p>- Shodno stavu 3, nakon izvršenja uputa iz stava 7 i stava 8 Odluke Visokog predstavnika, razlozi za obustavu prenosa dobiti više neće postojati, te će se dobit CBBiH odlukom Upravnog vijeća CBBiH raspodijeliti. Time će biti ispunjena obaveza Centralne banke BiH, a daljnje raspolaganje sredstvima i njihova distribucija prema krajnjim korisnicima će biti u nadležnosti Ministarstva finansija i trezora BiH, uz ispunjenje uvjeta propisanih odlukom – kazali su nam u CBBiH.</p>

Šmit nametnuo nove odluke koje se tiču Viaducta i izbora: Odlučio sam djelovati u interesu građana

<p>Uprkos osporavanju njegovog legitimiteta, te izjavama ministra finansija BiH Srđana Amidžića da Šmitova odluka predstavlja “udar na svakog građanina RS”, jer “želi da platama i penzijama naših građana isplati arbitražni spor s Viaductom”, odluka OHR-a odmah je ispoštovana i od strane ovog Ministarstva, koje je od CBBiH tražilo transfer sredstava za izmirenje troškova arbitražnog spora.</p>

Centralna banka Bosne i Hercegovine je postupila u skladu s Odlukom Visokog predstavnika od 17. jula 2025. godine

Uprkos negodovanjima iz RS: Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga "Viaductu"

<p>U najtoplijem periodu u godini požari na automobilima na bh. cestama postaju sve učestalija pojava, a tragedije se obično izbjegnu u posljednjem trenutku. Dok se uzroci najčešće pripisuju neispravnim instalacijama ili drugim kvarovima na vozilima, stručnjak iz oblasti sigurnosti, profesor Nedžad Korajlić ukazuje na mogućnost koju u ovakvim slučajevima zaboravljamo.&nbsp;</p><p>- Želim skrenuti pažnju na jedan ozbiljan i, nažalost, vrlo čest problem na našim cestama koji može imati kobne posljedice - bacanje opušaka iz vozila tokom vožnje. Naime, brojni vozači puše u vožnji i nerijetko izbacuju užarene opuške direktno na kolovoz. Kada takav opušak dospije pod točak drugog vozila, često ga "uzmu" šare gume i odbace prema motoru koji može biti prekriven uljem ili gorivom – benzinom ili naftom. U tim slučajevima lako dolazi do zapaljenja motora i izbijanja požara tokom vožnje - kazao nam je profesor Korajlić.</p><p>Upozorava da ovakvi postupci, osim što ugrožavaju sigurnost samih vozača i putnika, mogu uzrokovati i požare u prirodi.</p><p>- Naprimjer, guma može pokupiti opušak s asfalta i baciti ga u suhu njivu, polje ili šumu, ili pak vozači sami bacaju opuške kroz prozor i time direktno izazivaju požare. Smatram da bi trebalo ozbiljno razmotriti zakonsku zabranu pušenja u vožnji, te posebno sankcionisati bacanje opušaka iz motornih vozila – i prekršajno i krivično - ističe profesor Nedžad Korajlić.</p>

Guma može pokupiti opušak s asfalta i baciti ga u suhu njivu, polje ili šumu

Profesor Nedžad Korajlić za "Dnevni avaz": Ozbiljno razmotriti zabranu pušenja u vožnji

<p>U skladu s izmjenama Zakona o doprinosima, prilikom obračuna julskih plaća poslodavci u FBiH plaćat će 36 posto doprinosa. Prvi je to korak prema obećanom rasterećenju privrede u ovom bh. entitetu, kojim je zbirna stopa doprinosa smanjena sa 41,5 na 36 posto. Iako takva obaveza nije predviđena, radnici očekuju da ovaj iznos bude usmjeren u rast plaća, poslodavci traže balans, dok su analitičari skeptični u odgovorima hoće li ova mjera poboljšati standard zaposlenih.</p><h2>Obezbijediti ambijent</h2><p>- Poslodavci imaju želju da radnika zadrže, a to je moguće samo s adekvatnim primanjima. Međutim, firma mora opstati na bazi rezultata. Ako su joj veći troškovi od prihoda, ona će brzo propasti. Svaki poslodavac će sigurno tražiti načina da radnicima isplati što veću platu, ali to ne može biti linearno. Svi smo spremni da uradimo što više, da obezbijedimo ambijent u kojem će ljudi zaraditi svoju platu, živjeti na dostojanstven način, ali to ne smije biti uzrok da nam se firme počnu gasiti – kaže predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća u FBiH Safudin Čengić.</p><p><br></p>

<p>Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović kaže da će sindikati pomno pratiti isplate julskih plaća u avgustu.</p><p>- SSSBiH očekuje od poslodavaca iz realnog i javnog sektora da povećaju plate za 5,5 posto. Očekivanja su velika, a imat ćemo dokaz koliko je poslodavaca to ispoštovalo kad dobijemo informaciju od predstavnika sindikata gdje je došlo do povećanja plata. Obavijestit ćemo javnost ko od poslodavaca poštuje radnika i povećava primanja i ko umanjeni iznos doprinosa ne ostavlja kod sebe – kazao nam je Kurtović.</p><h2>Minimalni rast</h2><p>Nakon dugogodišnjih obećanja od vlasti, poslodavaca i sindikata, da im je zajednički cilj da radnici imaju bolji standard, nakon smanjenja doprinosa logična su očekivanja da se barem minimalni rast plaća podrazumijeva.</p><p><br></p>

<p>- Podrazumijeva, ali “malo sutra”, odnosno zavisno od dobre dolje poslodavaca. Jedino što je sigurno jeste da će poslodavac imati manji trošak po osnovu doprinosa, ali nema nikakve garancije da će išta iz toga prebaciti radniku – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.</p><h2>Pozitivno poslovali</h2><p>- Svakako da bi bilo normalno i pravedno da barem većina poslodavaca, odnosno svi koji to objektivno mogu priuštiti, a to su svi koji su pozitivno poslovali uz plaćanje tog iznosa za doprinose do sada, iskoristi ovo smanjenje troškova za povećanje neto primanja radnika. Mada iskreno očekujem da će većina, umjesto radniku, novac dati sebi – dodaje Gavran.</p><p>Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić podsjeća da su poslodavci izrazili jasnu podršku najavljenim i započetim reformama, nakon što su na njima insistirali 15 i više godina. Nenadić pojašnjava da je u pitanju širi paket mjera koje treba relaksirati poslovno okruženje i smanjiti opterećenja poslodavaca, po čemu je BiH primjer loše prakse u širem okruženju.</p><p><br></p>

<p>- U tom kontekstu gledamo i na donošenje izmjena i dopuna Zakona o doprinosima, kojim je zbirna stopa doprinosa smanjena s do sada nevjerovatnih 41,5 na 36 posto. Vrlo skoro znat ćemo njegove prve efekte na terenu. Siguran sam da će svi poslodavci, kojima ukupno poslovanje to dozvoljava, ovaj rasterećeni dio svojih dosadašnjih obaveza usmjeriti u neto primanja svojih radnika. Međutim, ne smijemo izgubiti ovaj pozitivan zamah i vidljivije rezultate možemo očekivati tek nakon realizacije druge faze pokrenutih fiskalnih reformi – kaže Nenadić.</p><p>U skladu sa zaključcima Ekonomsko-socijalnog vijeća i najavama iz Vlade FBiH, sljedeći korak je početak pune fiskalizacije finansijskih transakcija, a do kraja godine i donošenje novih izmjena i dopuna Zakona o doprinosima, kojima bi se zbirna stopa doprinosa spustila na gotovo 30 posto.</p><p><br></p>

<p>- U međuvremenu smo s predstavnicima Vlade FBiH i sindikata zaključili da bi bilo neophodno da se pokrenute sistemske i dugoočekivane mjere do kraja godine, odnosno do početka njihove pune primjene od 1. januara 2026. godine, prate produženjem važenja Uredbe o mjerama finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u FBiH, s ciljem očuvanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu i Uredbe o mjerama finansijske pomoći radnicima od poslodavaca, kojom je omogućeno poslodavcima da radnicima uplate neoporezivi iznos pomoći do 450 KM mjesečno – naglašava Nenadić.</p>

Poslodavci imaju želju da radnika zadrže, a to je moguće samo s adekvatnim primanjima. Međutim, firma mora opstati na bazi rezultata, kaže Čengić

Obaveze od ovog mjeseca smanjene s 41,5 na 36 posto: Hoće li smanjenje doprinosa utjecati na rast plaća radnika?

<p>Odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), kojom su osigurana sredstva za nabavku novih tehnologija, stigla je posljednjem trenutku i pojačala nade da će Opći izbori u BiH naredne godine biti najpošteniji do sada, da se građani neće morati plašiti da će neko glasati u njihovo ime ili poništiti njihov glasački listić, a da će preliminarni rezultati izbora biti poznati sat ili dva nakon zatvaranja birališta.</p><h2>Stvoreni uslovi</h2><p>Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić kaže za “Avaz” da će CIK učiniti sve da proces prođe bez problema i dijeli očekivanja da će naredni izbori biti najregularniji koje smo imali. </p><p>- Upozoravali smo da je krajnji momenat i naravno da bi nam bilo jako drago da su domaće institucije usvojile budžet i donijele odluke za uvođenje specifičnih tehnologija, ali kako se to nije desilo, ovo je bio krajni momenat da se otvore vrata za primjenu tehnologija na narednim izborima. To se ovom odlukom zaista desilo, stvoreni su uslovi za nabavku opreme – kazala nam je Hadžiabdić.</p><p>CIK trenutno radi na budžetskom zahtjevu koji će biti upućen Ministarstvu finansija BiH. Odlukom Visokog predstavnika za nabavku uređaja odobreno je 112,5 miliona KM i u CIK-u očekuju da sredstva budu odobrena u roku od sedam dana, kako je odlukom i precizirano.</p><p>- Potrebno je pristupiti procesu javnih nabavki i to onih najhitnijih i najznačajnijih. Izdvojit ću opremu za biometrijsku identifikaciju i optičke skenere, koje smo predložili u studiji izvodljivosti, jer su se tokom pilot projekata pokazali kao najuspješniji, a Zastupnički dom je tu studiju usvojio i dao joj zeleno svjetlo. Drugi tender je pitanje rješavanja skladišta za svu tu opremu koja će se nabavljati, jer se radi o 5.000 do 6.000 uređaja za biometrijsku identifikaciju i uzimanje otiska prsta, ali i istom broju skenera. Glasat će se na isti način, ali listić nakon glasanja prolazi kroz skener, glasačka kutija je ispod skenera i ona je njegov sastavni dio. To omogućava da se rezultati automatski broje, naš je cilj da to budu preliminarni rezultati izbora, a ostat će i ovaj papirnati trag ako bude potrebno vršiti neke kontrole – pojašnjava Hadžiabdić.</p><h2>Sve institucije</h2><p>U toku je i formiranje Koordinacionog operativnog tima, koji će raditi na projektu, a iz CIK-a su zatražili da sve institucije budu uključene. Do sada su to uradili Agencija za javne nabavke, Ministarstvo prometa i komunikacija, IDDEEA, Agencija za zaštitu ličnih podataka, a očekuju se i članovi iz Ministarstava sigurnosti i finansija BIH.</p><p>- Bitno je da imamo nekog ko ovdje sjedi i ko može dati dobar savjet, kada imate neki problem. Naprimjer, kod raspisivanja tendera nama je vrlo jasna savjetodavna uloga eksperta iz Agencije za javne nabavke, koji će nam pomoći da naš tender bude u potpunosti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, kako ne bismo napravili neki promašaj bez potrebe. To je jedini način da uspijemo u ovako kratkom vremenu. Tenderska procedura traje sigurno tri mjeseca, dok oprema dođe još možda pet ili šest mjeseci, što znači da ćemo se do kraja godine, a možda i do proljeća, baviti nabavkom. Tek onda možemo pristupiti softverskim rješenjima, testiranju opreme i širokoj edukaciji političkih subjekata, izborne administracije i birača – ističe Hadžiabdić.</p><h2>Povjerenje u izborni proces bilo sve niže</h2><p>Nakon mišljenja OSCE ODIHR-a, koje je zatraženo, očekuje se da do jeseni budu usvojene i izmjene zakonskih propisa. U tehničkom dijelu priprema bit će zatražena i pomoć triju telekom operatera u BiH. Predsjednica CIK-a BiH obećava da će kompletan proces biti transparentan, te naglašava značaj projekta na kojem već godinama insistiraju predstavnici nevladinih organizacija, građani, dio političke javnosti.</p><p>Kaže da je povjerenje u izborni proces bilo sve niže, do prošlih izbora.</p><p>- Pogotovo zato što su se rezultati jako dugo čekali, što su provjere jako dugo trajale i što su članovi biračkih odbora dolazili kao prijedlog političkih subjekata. Na prošlim izborima smo prvi put imali predsjednike koji nisu bili povezani s politikom. Mi smo 2020. Tužilaštvu dostavili 320 prijava, a nakon posljednjih izbora 11. To govori o tome da smo velikim dijelom uspjeli pojačati integritet i spriječiti zloupotrebe. Drugi korak su ove tehnologije. Pilot projekti na prethodnim izborima su završeni na način da su birači iz Vogošće, naprimjer, bili tako zadovoljni da je njihova izborna administracija rekla da se više nikada ne žele vraćati na staro. Rezultati u CIK stižu u roku od pet minuta, za 45 minuta smo imali 60 posto rezultata, a za sat 98 posto rezultata. Bilo je problema, ali zato i trebamo ovaj period nakon nabavke opreme iskoristiti za testiranje, cyber sigurnost, sve što trebamo učiniti da imamo siguran sistem koji omogućava efikasnost i vjerodostojnost. To je ono za što se svi trebamo zalagati, jer CIK to neće moći sama – kaže predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.</p>

Potrebno je pristupiti procesu javnih nabavki, i to onih najhitnijih i najznačajnijih. Imat ćemo puno posla

Hadžiabdić: Stvoreni uslovi za nabavku opreme

Predsjednica Irena Hadžiabdić za "Dnevni avaz": Očekuju nas najpošteniji izbori 

<p>BiH se suočila s prvom, bolnom sankcijom zbog nerada, kašnjenja, opstrukcija, pokušaja izbjegavanja obaveza i podvaljivanja nekompletnih dokumenata evropskoj administraciji. Strpljivi Brisel do sada se uglavnom dopisivao s Vijećem ministara BiH, ukazivao na obaveze vlasti i šta pojedini dokumenti treba da sadržavaju, ali nakon što u zadatom roku Reformska agenda nije usaglašena i dostavljena, odlučio se da kazni BiH.</p><h2>Domaće institucije</h2><p>Umjesto predviđenih 1,085 milijardi eura iz Plana rasta, BiH je sada na raspolaganju 976,6 miliona eura. Novi rok je 30. septembar, a ako bh. vlasti i dalje ostanu gluhe, građani ove zemlje ostat će bez dodatnih sredstava. U suštini, ostali smo bez više od 211 miliona KM, a teoretski je moguće da postepeno “potrošimo” i planiranih više od dvije milijarde maraka, prije nego što ih očima vidimo.</p><p>- Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Distrikta Brčko i Vijeća ministara, koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu. Prave žrtve su građani i privreda, jer su ostali bez reformi koje bi donijele konkretne koristi, i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana – kaže Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina.</p><h2>Najvažniji element</h2><p>Dodaje da je ovakva odluka dio šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u BiH.</p><p>- Bez usvojene Reformske agende BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta, projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog utjecaja u regiji. Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje: Šta EU danas, zapravo, može postići u BiH? Sve više odgovora glasi - premalo i presporo.   </p><h2>Ubrzani angažman</h2><p>Ostale države regiona već su ispunile svoje obaveze i dobile prva sredstva, koja će im poslužiti za nastavak procesa reformi. Kako upozoriti vlasti u BiH da, svojim blokadama, sve građane ostavljaju na začelju regiona i bez velike šanse koja se, nakon dugo godina, ukazala.  </p><p>- Očekivanja EU su da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno, ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak. Slične situacije viđene su i ranije. Nakon što su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija 2009. godine dobile bezvizni režim, vlasti u BiH su se ubrzano angažovale, nadoknadile propušteno i za godinu sustigle ostale. Hoće li se isto desiti i sada, ostaje da se vidi – ističe Ćerimagić.</p>

Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Distrikta Brčko i Vijeća ministara

Ćerimagić: Bez usvojene Reformske agende BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta 

Nerad, kašnjenje, opstrukcije i izbjegavanje obaveza: Vlasti građane ostavile bez više od 211 miliona KM iz Plana rasta

<p>Domaće vlasti su pokazale da nisu spremne da rade svoj posao, kazao je za „Avaz“ predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, ekonomski stručnjak Muris Čičić, nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) bio prinuđen svojim odlukama riješiti nekoliko važnih problema.</p><h2>Dobre mjere</h2><p>- Mislim da su to dobre mjere. Nadam se da domaći političari neće praviti probleme oko toga. Opšta atmosfera u društvu je takva da većina podržava te mjere, bez obzira da li podržava Šmita. Šmit je pokazao dobre namjere i hrabrost da to donese, ali je istovremeno odustao od odluke o finansiranju institucija kulture od državnog značaja, što se opet može shvatiti i kao kukavičluk – kazao nam je akademik Čičić.</p><p>On smatra da kod većine bh. stranaka postoji konsenzus da se u izbornom procesu ništa ne mijenja, da se u izbore ide sa svim nedostacima koje smo imali.</p><p>- U suštini, zainteresovani su da se ostave mogućnosti lažiranja izbora. Zato je dobro ovo što je Šmit donio. Tom mjerom je pokazao je da je moguće to finansirati, a ne da se odustane. S druge strane, „Viaduct“ je toliko jasan da ja ne razumijem kako domaći političari nisu mogli da se dogovore oko toga. Tih 18.000 KM dnevno gubi svaki građanin i RS, i FBiH, ali nismo vidjeli angažman da se to riješi. Ili da ljudi iz RS kažu da ovo što ovi ljudi rade više nema smisla. Nepobitno je ne samo da se ta sredstva moraju vratiti, nego i ti ljudi moraju odgovarati – ističe Čičić.</p><h2>Značajna sredstva</h2><p>Ovih dana pažnju javnosti privukla je i vijest da Vlada FBiH planira da se na Londonskoj berzi zaduži za 350 miliona eura. Čičić zamjera na netransparentnosti oko cijelog procesa, jer u pitanju su značajna sredstva, te smatra da bi, ako želi zadržati kredibilitet, Vlada FBiH trebala objasniti zašto to radi.</p><p>- To su učinile obje entitetske vlade, jer očigledno su potrošile kapacitete koje imaju na domaćem tržištu. Naše domaće banke, koje imaju priličan višak solventnosti, mogu otkupiti trezorske zapise vlada s prilično visokom stopom garancija. Jasno je da Vladi treba novca da pokriju sredstva koja će dobiti iz redovnih priliva u budžet, ali ih ne dobijaju trenutno. Tako tumačim ovo što čujem, ali nedostaje odgovor Vlade zašto to radi i šta očekuje od svega toga – kaže Čičić.</p><h2>Potrošačka korpa</h2><p>Stalna poskupljenja višegodišnji su problem za građane BiH, a Čičić pojašnjava da se inflacija javlja kada je u opticaju više novca, nego roba. Sve vidi kao posljedicu emitiranja novca tokom i poslije pandemije, ali i odluka različitih vlada kasnije. Jedan od uzroka je i rast minimalne plaće. S druge strane, ne slaže se da je potrošačka korpa relevantna za analize o standardu građana.</p><p>- Potrošačka korpa, kao neki metod u ekonomiji, ne postoji. To je izmišljeno nekad u socijalizmu, pa je neko počeo da sabira kruške i jabuke. To radi Sindikat, koji nije kvalifikovan ni metodološki osposobljen da to radi. Niko ne zna šta sabira u korpi - kruške, jabuke, ulaznice za pozorište, karte za skijanje... ali neko po svom nahođenju to sabere. Sindikat je interesna zajednica, oni to rade u svom interesu, a onda to prihvate svi. Problem je što ljudi nemaju standard koji žele, država nije dovoljno bogata da im omogući nešto za što objektivno imamo resurse. Realno živimo slabije nego što bismo trebali – ističe Čičić.</p>

Tih 18.000 KM dnevno gubi svaki građanin i RS, i FBiH, ali nismo vidjeli angažman da se to riješi

Akademik Muris Čičić za "Avaz": Šmit je pokazao hrabrost i dobre namjere

<p>Najnoviji događaji u Siriji, posebno izraelski zračni napadi na ključne vojne objekte u centru Damaska, predstavljaju značajnu eskalaciju napetosti u već duboko nestabilnom regionu, izjavio je za “Avaz” Slavko Matanović, ambasador BiH u Jordanu, koji nerezidentno pokriva i Siriju.&nbsp;</p><p>Izraelske snage su u srijedu gađale kompleks Generalštaba, Ministarstvo odbrane i područje u blizini predsjedničke palače, nakon sukoba koji su izbili u južnoj pokrajini Suvejda između druzijskih milicija i sirijskih vladinih trupa. Prema sirijskim izvorima, poginule su najmanje tri osobe, dok je 34 ranjeno.</p><h2>Proaktivna politika</h2><p>- Ovi napadi su dio izraelskog zagovaranja „zaštite druzijske zajednice”, kako je najavljeno od izraelskih vlasti. Ipak, ovaj incident nas dodatno upozorava da Sirija, uprkos političkoj tranziciji i padu režima Bašara al-Asada, i dalje ostaje duboko destabilizirana država, s ozbiljnim sigurnosnim, humanitarnim i institucionalnim vakuumima. U takvom kontekstu, BiH mora voditi odgovornu i proaktivnu politiku – dodaje Matanović.</p><p>Upozorava da složenost sigurnosne situacije u Siriji ne smije zasjeniti dugotrajne i bolne humanitarne posljedice, koje trpe i bh. državljani.</p><p>- Dok se međunarodna pažnja fokusira na trenutne vojne tenzije, desetine državljana BiH već godinama preživljavaju u teškim uslovima u kampovima i pritvorima na teritoriji ove zemlje. Upravo zato, pitanje njihove sudbine treba sagledavati kao sastavni dio ukupnog pristupa BiH prema Siriji – ističe ambasador Matanović.</p><p>Prema zvaničnim podacima Međunarodnog komiteta Crvenog križa i UNICEF-a, u kampovima Roj i Al-Hol, kao i u maloljetničkim centrima i zatvorima u sjeveroistočnoj Siriji, trenutno se nalazi 95 državljana BiH.</p><h2>Fizičko nasilje</h2><p>- Od tog broja, 51 lice je maloljetno ili tek punoljetno (20 djevojčica i 31 dječak), 44 su odrasle osobe, uglavnom žene koje su boravile u zonama pod upravom ISIS-a, 13 muškaraca nalazi se u tri zatvorske jedinice pod kurdskom kontrolom, troje djece je smješteno u rehabilitacionom centru Orkish, a jedno dijete u posebnoj jedinici pod nadzorom organizacije „Save the Children“. Uvjeti u kojima se oni nalaze su ekstremno teški. Zabilježeni su brojni slučajevi fizičkog nasilja, psihološke traume, prisilno odvajanje djece od roditelja nakon navršene 12. godine života i uskraćivanje osnovne medicinske pomoći. ICRC je više puta naglasio da djeca nisu tražila da budu u toj situaciji i da je hitna evakuacija makar jedne „pilot-porodice”, prioritet koji zahtijeva hitnu institucionalnu odluku – kaže Matanović.</p><p>Napominje da je pitanje njihove repatrijacije pravna, sigurnosna i moralna odgovornost. Ambasada BiH u Amanu je još 2021. godine, a naročito u 2023. i 2024., intenzivirala kontakte s ICRC-om, UNICEF-om i Koalicijom predvođenom SAD, s ciljem pokretanja procesa repatrijacije. Dodaje da je Njemačka u proteklih pet godina vratila više od 100 djece, Francuska 74, Švedska i Holandija po više desetina. Matanović smatra da novi politički kontekst u Siriji otvara prostor za redefiniranje odnosa. Više arapskih i evropskih država već je obnovilo ili započelo proces normalizacije odnosa s novom vladom u Damasku, a među njima su Jordan, Egipat, UAE, Saudijska Arabija, Austrija, Mađarska, Grčka i Češka.</p><h2>Human pristup</h2><p>- Mi i dalje čekamo odgovor na zahtjev za agreman za ambasadora BiH u Siriji, koji je upućen Ambasadi Sirije u Amanu 25. septembra 2023. godine. Pad režima Asada i dolazak nove vlasti, prema našem mišljenju, opravdava obnovu tog zahtjeva. Ambasada BiH u Amanu prepoznaje ovo kao trenutak kada BiH treba zauzeti odgovoran, proaktivan i human pristup prema vlastitim državljanima, koji su, htjeli ili ne htjeli, postali taoci jedne tragične epizode savremenih ratova. Rješavanje njihovog statusa mora biti pitanje državnog interesa, moralne obaveze i humanosti - zaključuje Slavko Matanović, ambasador BiH u Jordanu.</p>

Zabilježeni su brojni slučajevi fizičkog nasilja, psihološke traume, prisilno odvajanje djece od roditelja nakon navršene 12. godine života 

Ambasador Slavko Matanović: Sukobi u južnoj pokrajini

U kampovima, maloljetničkim centrima i zatvorima u Siriji nalazi se 95 državljana BiH, među njima 51 dijete

<p>Danas je predstavljen bogat i raznovrstan program 28. internacionalnog Festivala prijateljstva, koji se tradicionalno održava početkom avgusta u Goraždu.&nbsp;</p><p>Riječ je o jednom od najznačajnijih kulturnih događaja u regiji, s misijom povezivanja ljudi kroz umjetnost, muziku i univerzalne vrijednosti prijateljstva.</p><h2>Zvučna imena regionalne scene</h2><p>Ovogodišnji program donosi niz atraktivnih muzičkih i kulturnih sadržaja. Na glavnoj bini nastupit će zvučna imena regionalne scene - Hari Mata Hari, Kultur Shock, Sergej Ćetković, Psihomodo Pop, Zona Isključenja, Dženan Lončarević, Almas, Peđa Medenica, Semir Cerić Koke, Who See, TBF i Šejla Zonić.</p><p>Kao i prethodnih godina, Festival prijateljstva podržavaju Grad Goražde i Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Goražde, dok je generalni sponzor Ginex d.d., a zlatni Pobjeda Rudet. Medijski pokrovitelji su RTV BPK, RSG radio i novina Glas Goražda, čija će redakcija tokom festivala voditi aktivnosti promocije i odnosa s javnošću.</p><h2>Tradicionalni sadržaji</h2><p>Pored koncerata, Festival donosi i tradicionalne sadržaje koji su postali zaštitni znak ove manifestacije – likovna kolonija, večeri poezije, ljetni sajam knjiga, promocije knjiga, projekcije filmova, noć sevdaha, radionice za djecu, ulični maskenbal, sajam starih zanata i sportske aktivnosti.</p><p>Ljubitelji alternativnog zvuka moći će uživati u Metal Night večeri na bini ljetnog kina, gdje će nastupiti bendovi Flaster (Sarajevo), Urban Instinkt (Tuzla) i Keops (Rijeka). Noć uoči zvaničnog otvaranja, planiran je Goražde Music Marathon s lokalnim izvođačima i Emirom Bukovicom (Emir &amp; Frozen Camels), a 30. jula i zagrijavanje za festivalske dane uz Gubavica session.</p><h2><br></h2>

<h2>Premijera dokumentarnog filma</h2><p>Poseban kulturni doprinos festivalu daje i goraždanska premijera dokumentarnog filma "Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice", u produkciji Balkanske istraživačke mreže BiH i Memorijalnog centra Srebrenica. Nakon projekcije planirana je diskusija s producentom filma, Denisom Džidićem, izvršnim direktorom i urednikom BIRN-a BiH.</p><p>U periodu od 30. do 8. avgusta, grad na Drini ponudit će sadržaje za sve generacije – od najmlađih, koji će uživati u maskenbalu ulicama grada, radionicama i ritmovima Sarajevo Drum Orkestra na ceremoniji zatvaranja, do ljubitelja književnosti, filma, muzike i likovne umjetnosti.</p><h2>Festival internacionalnog karaktera</h2><p>Festival prijateljstva prvi put je održan 1997. godine, na inicijativu prijatelja iz Goražda i pokrajine Bretanja iz Francuske, kao simboličan odgovor na godine ratne izolacije i razaranja. Ideja je rođena u poratnom vremenu, iz potrebe da se Goražde, kao grad koji je tokom opsade bio poznat po svom duhu otpora i humanosti, ponovo otvori prema svijetu i pokaže da su kultura, dijalog i prijateljstvo jači od mržnje. Festival je od samog početka imao i internacionalni karakter, okupljajući umjetnike, stvaraoce i posjetioce iz različitih zemalja, a s vremenom je postao prepoznatljiv kulturni brend Goražda.</p>

Rješenje nakon Šmitovog poteza: Čuvarima neba se vraćaju plaće

Biciklista u 93. godini života: Geni, sport i smijeh kao recept za dobro zdravlje i dug život

Nakon kazne iz Brisela, teče novi rok: "Šampioni evropskih integracija" BiH zakovali za dno regiona

Ministar za boračka pitanja FBiH Nedžad Lokmić za "Avaz": Pomoć za 99.500 korisnika boračkih naknada u septembru

Posljedice uvođenja novog sistema EU: 12.000 vozača kamiona ide iz BiH?!

Vijeće ministara ni danas neće raspravljati o zamjeniku direktora SIPA-e

Ničija djeca

Nedžad Subašić: Glas rudara

Uprkos negodovanjima iz RS: Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga "Viaductu"

Profesor Nedžad Korajlić za "Dnevni avaz": Ozbiljno razmotriti zabranu pušenja u vožnji

Obaveze od ovog mjeseca smanjene s 41,5 na 36 posto: Hoće li smanjenje doprinosa utjecati na rast plaća radnika?

Predsjednica Irena Hadžiabdić za "Dnevni avaz": Očekuju nas najpošteniji izbori

Nerad, kašnjenje, opstrukcije i izbjegavanje obaveza: Vlasti građane ostavile bez više od 211 miliona KM iz Plana rasta

Akademik Muris Čičić za "Avaz": Šmit je pokazao hrabrost i dobre namjere

U kampovima, maloljetničkim centrima i zatvorima u Siriji nalazi se 95 državljana BiH, među njima 51 dijete

U Goražde stižu Hari Mata Hari, Kultur Shock, Sergej Ćetković, Psihomodo Pop, Zona Isključenja

Rješenje nakon Šmitovog poteza: Čuvarima neba se vraćaju plaće

Biciklista u 93. godini života: Geni, sport i smijeh kao recept za dobro zdravlje i dug život

Nakon kazne iz Brisela, teče novi rok: "Šampioni evropskih integracija" BiH zakovali za dno regiona

Ministar za boračka pitanja FBiH Nedžad Lokmić za "Avaz": Pomoć za 99.500 korisnika boračkih naknada u septembru

Posljedice uvođenja novog sistema EU: 12.000 vozača kamiona ide iz BiH?!

Vijeće ministara ni danas neće raspravljati o zamjeniku direktora SIPA-e

Ničija djeca

Nedžad Subašić: Glas rudara

Uprkos negodovanjima iz RS: Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga "Viaductu"

Profesor Nedžad Korajlić za "Dnevni avaz": Ozbiljno razmotriti zabranu pušenja u vožnji

Obaveze od ovog mjeseca smanjene s 41,5 na 36 posto: Hoće li smanjenje doprinosa utjecati na rast plaća radnika?

Predsjednica Irena Hadžiabdić za "Dnevni avaz": Očekuju nas najpošteniji izbori

Nerad, kašnjenje, opstrukcije i izbjegavanje obaveza: Vlasti građane ostavile bez više od 211 miliona KM iz Plana rasta

Akademik Muris Čičić za "Avaz": Šmit je pokazao hrabrost i dobre namjere

U kampovima, maloljetničkim centrima i zatvorima u Siriji nalazi se 95 državljana BiH, među njima 51 dijete

U Goražde stižu Hari Mata Hari, Kultur Shock, Sergej Ćetković, Psihomodo Pop, Zona Isključenja