<p>Kao grad sa bogatom historijom, kulturnom raznolikošću i prepoznatljivim duhom gostoprimstva Sarajevo svake godine privlači sve veći broj posjetilaca iz cijelog svijeta. Međutim, lijepu sliku i mišljenje o bh. prijestolnici gostima u posljednje vrijeme sve više kvare nestručni i pogrešno orijentiranih turistički vodiči, posebno oni koji dolaze iz inostranstva.</p><p> </p><h2>Mjesto susreta</h2><p> </p><p>Na to upozorava Nervin Dacić, bivši direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa KS.</p><p>- Ovaj fenomen ima niz negativnih posljedica po grad, lokalne vodiče i sam turistički doživljaj. Prije svega, strani vodiči koji ne poznaju dovoljno historiju, jezik i kulturu Sarajeva često daju netačne ili iskrivljene informacije. Umjesto da turistima prenesu autentičnu priču o gradu na Miljacki, oni predstavljaju pojednostavljene, pogrešne ili čak izmišljene činjenice. Time se narušava slika Sarajeva kao mjesta susreta različitih kultura, religija i tradicija, stvara pogrešan dojam o historiji i identitetu Bosne i Hercegovine - kaže Dacić.</p><p>Ističe, da mnogi strani i nestručni vodiči rade bez licenci, što predstavlja direktno kršenje zakona. Takvim djelovanjem domaći, profesionalni vodiči gube posao i priliku da zarade na pošten način. Upozorava i na to da nelegalan rad dovodi do gubitka poreznih prihoda za državu, što dodatno šteti lokalnoj ekonomiji.</p><h2>Strožije kazne</h2><p>- Treći problem odnosi se na kvalitet turističke ponude. Kada turiste vode osobe koje ne razumiju naše običaje ni duh grada, iskustvo postaje površno i bez lične veze sa Sarajevom. Turisti u takvim okolnostima ne ostvaruju kontakt sa lokalnim stanovništvom, ne upoznaju se o autentičnoj kulturi i često odlaze sa pogrešnim utiscima i saznanjem- ističe Dacić.</p><p>Dodaje da se na taj način dugoročno umanjuje reputaciju glavnog grada kao ozbiljne turističke destinacije.</p><p>- Zbog svega navedenog, potrebno je uvesti strožije kontrole i inspekcije. Ako je potrebno uključiti i pripadnike policije, insistirati na angažovanju licenciranih domaćih vodiča. Samo na taj način turisti mogu dobiti istinitu sliku o našoj metropoli, a lokalni vodiči i zajednica ostvariti pravičnu korist od turizma.</p><p> </p><p>Na kraju Grad Sarajevo kao i država Bosna i Hercegovina zaslužuju da ih prezentuju oni vodiči koji poznaju, vole i razumiju njihovu složenost, multikulturalnost i bogatu historiju.</p>

Turisti uglavnom ne znaju autetntičnu sliku o gradu na Miljacki 

Nervin Dacić, bivši direktor Zavoda upozorava: Strani vodiči nemaju sve informacije, kvare sliku o glavnom gradu

<p>Iako je do polaska u školu ostalo nešto više od tri mjeseca, mnogi roditelji, koji imaju djecu s poteškoćama, već brinu o tome kako će se njihov prvačić snaći u novoj okolini, da li će biti prihvaćeni od svojih vršnjaka te hoće li se osjećati sretno i sigurno. O izazovima koji ih čekaju razgovarali smo sa školskom psihologinjom Enom Cvjetković. Trenutno pruža podršku djeci s teškoćama u tri OŠ u Kantonu Sarajevo.</p><p>U radu se susretala sa širokim spektrom poteškoća kod djece. Neke od njih su intelektualne, poremećaji iz spektra autizma, poremećaji u ponašanju, poremećaji pažnje i hiperaktivnosti, specifične teškoće učenja...</p><h2>Kontinuirano praćenje</h2><p><b>Imate li savjet za roditelje, jer su mnogi pod stresom, u strepnji kako će se dijete navići, kako će biti prihvaćeno u školi?</b></p><p>- Polazak u školu je jako izazovan period kako za dijete, tako i za roditelje/staratelje. Djeca s poteškoćama, kao i tipična, ulaze u novo, nepoznato poglavlje života gdje im je potrebna puna podrška stručnjaka u školi. Treba im jedan izvjestan period adaptacije na novi ambijent, učitelja/učiteljicu, vršnjake. Sve to iziskuje kontinuirano praćenje učenika od stručnog tima i stručne službe škole u saradnji s roditeljima/starateljima, da bi se blagovremeno reagovalo na učenikove potrebe.</p><p><b>Koja je uloga psihologa u Mobilnom stručnom timu, šta tačno radi te kakva su vaša dosadašnja iskustva u radu s djecom?</b></p><p>- Uloga psihologa u Mobilnom stručnom timu u KS je višestruka. Prije svega, odnosi se na psihološku podršku i praćenje učenika od predškolskog do kraja srednjoškolskog obrazovanja. To podrazumijeva prije svega psihološke opservacije, procjene psihofizičkih i funkcionalnih sposobnosti učenika, individualne tretmane, podrška u izradi Individualno prilagođenih programa(IPP) i Individualno edukacijskih programa (IEP) za djecu koji se izrađuju u skladu s dječijim mogućnostima i sposobnostima, osnaživanje i saradnja s roditeljima, nastavnim osobljem, asistentima i drugim akterima odgojno-obrazovnog procesa, ali i resursima iz zajednice.</p><h2>Mobilni tim </h2><p><b>Koje kriterije dijete mora zadovoljavati da bi moglo biti upisano u prvi razred?</b></p><p>- Procjenu zrelosti djeteta za polazak u OŠ vrši komisija za upis učenika u prvi razred. U proces testitanja djeteta uključuje se i Mobilni stručni tim, i to po potrebi. U iznimnim situacijama, ukoliko se procijeni da učenik nije psihofizički spreman, posjedujući medicinsku dokumentaciju, može se tražiti odgoda upisa djetata u školu za najdalje jednu školsku godinu, do navršenih sedam godina života. U tom slučaju, nastoje se dati preporuke i smjernice u radu s djetetom kod kuće ili uključenje u programe i tretmane sa stručnjacima ili institucijama u zavisnosti od procijenjene potrebe.</p><p><b>Neka djeca se suočavaju s teškom adaptacijom na školu, vršnjake… Kako im pomoći da to prevaziđu?</b></p><p>- Svaka adaptacija, bilo gdje i na bilo šta, iziskuje strpljenje, saradnju i dosljednost. Saradnja između škole i roditelja/staratelja treba da bude otvorena i kontinuirana. Potrebno je djeci objasniti kod kuće i u školi, bilo kroz razgovor ili socijalne priče, ulogu i značaj škole. Mi stručnjaci nastojimo vršiti opservacije učenika na nastavi i van nastave, u školskom ambijentu, te reagovati u skladu s dječijim potrebama a sve radi dobrobiti djeteta.</p><h2>Psihološka podrška</h2><p><b>Jesu li disleksija, disgrafija, diskalkulije najviše zastupljeni među specifičnim školskim poteškoćama? Kako pristupiti učeniku s tim problemom?</b></p><p>- Navedene teškoće postaju sve zastupljenije kod učenika u osnovnim školama. Ove vrste teškoća tretiraju kolege stručnjaci logopedi i edukatori - rehabilitatori. Naravno, u tretmanima ovih vrsta teškoća neizostavna je psihološka podrška koja se ogleda kroz jačanje samopouzdanja i motivacije učenika.</p>

Najčešće su to intelektualni problemi, poremećaji iz spektra autizma, ponašanja i pažnje

Psihologinja Ena Cvjetković za "Avaz": Raste broj djece s poteškoćama

<p>Lijepa, atraktivna i hrabra Mersiha Manjo pobijedila je rak dojke. Ova harizmatična Sarajka, koja je sada zdrava žena, za čitaoce "Dnevnog avaza" odlučila je ispričati detalje o borbi s opakom bolešću koju je dobila prije godinu.</p><p>- Posljednjih 18 godina redovno sam išla na kontrole. Bile su to uvijek neke fibrocistične promjene dojke. Prije osam godina sam odlučila da izvadim jedan fibroadenom pa sam to isto uradila prije godinu. Ni slutila nisam da ću, što će se kasnije ispostaviti, takvom odlukom sebi spasiti život – priča nam Manjo. </p><h2>Patohistološki nalazi </h2><p>Navodi da su svi na početku mislili da se samo radi o dobroćudnoj kvržici jer morfološki nije izgledala kao karcinom. Na operacionom stolu je tek otkriveno da je ipak bio u pitanju lobularni karcinom, koji je jako težak za otkriti jer nalikuje samoj mliječnoj žlijezdi. </p><p>Za mastektomiju je, kako kaže, ova samohrana majka petogodišnje djevojčice odlučila se odmah i na operaciju otišla bez straha.</p>

<p>- Nakon što sam dobila dobre patohistološke nalaze, tumor u prvom stadiju s dobrim parametrima, moja onkologinja mi je rekla da sam sada zdrava žena. Prošla sam bez kemoterapije i zračenja. Za to sam zahvalna dragom Bogu i mojoj kćerki koja mi je bila najveća podrška, snaga, razlog za život... Naravno, tu su i moje prijateljice, odnosno sestre po dijagnozi. One su te koje te najbolje razumiju i najviše će ti pomoći onaj ko je prošao ili prolazi isto - ističe ona.</p><p>Međutim, kako je vrijeme odmicalo mladoj Mersihi se sve manje sviđao odraz njenog tijela u ogledalu.</p><p>- Moje tijelo je bilo osakaćeno i počelo mi je rušiti samopouzdanje. Počela sam biti tužna i skrivati se ispod odjeće. Nisam mogla biti opuštena na plaži i rasterećeno se igrati sa svojim djetetom jer uvijek strahujete da nešto može da sklizne i onda slijede pogledi sažaljenja. Tako sam se osjećala sve do jedne kontrole kada sam od svoje onkologinje čula da mogu uraditi sekundarnu rekonstrukciju dojke - kazala je Manjo.</p><h2>Najbolji stručnjaci</h2><p>Odmah po saznanju da može raditi rekonstrukciju počela je istraživati i tražiti mišljenje najboljih stručnjaka.</p><p>- Bilo me je strah od mišljenja ljekara da li je takav zahvat moguće uraditi u mom slučaju. Nestrpljivo sam čekala konsultacije i onda mi je jednog dana doktor Adnan Zećo detaljno objasnio cijeli postupak, veličinu i oblik. Kad sam na Vektra uređaju ugledala sliku sebe s grudima, kao prije, počela sam osjećati ogromnu radost. Zahvat sam odlučila uraditi u centru "Naša mala klinika" - ističe Manjo.</p><p>Sada kada je zdrava žena najveća želja joj otići u dobar shopping i kupovati ponovo komade odjeće koje je mislila da više nikada neće moći obući.</p><h2>Rekonstrukcija preko zavoda</h2><p>Žao joj je, kako kaže, što mnoge pacijentice nemaju mogućnost da mogu birati gdje će raditi rekonstrukciju dojke, bilo u privatnoj ili javnoj zdravstvenoj ustanovi. Smatra da te troškove treba pokriti Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.</p><p>- U procesu sam rekonstrukcije koja traje skoro godinu. Već sad, dok imam ekspandere, one poprimaju divan oblik i moje samopouzdanje se vraća. Birala sam najbolje implantate i materijal Mentor koji je najsigurniji i najviše odgovara prirodnom obliku. Svaka žena bi trebala uraditi rekonstrukciju, ali ako želimo da nam to urade doktori s najvećim iskustvom, nemamo svi priliku platiti - rekla je Manjo.</p>

Imala fibrocistične promjene

 Lijepa Mersiha Manjo danas je zdrava žena

Hrabra Mersiha Manjo pobijedila opaku bolest: Na operacionom stolu otkriven rak dojke

<p>Preko EMIS online sistema, a u skladu sa instrukcijama koje propisuje Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS, danas počinje proces registracije za djecu koja se prvi put upisuju u vrtić i rezervacija za mališane koji već pohađaju neki od obdaništa JU "Djeca Sarajeva".</p><h2>Izbor obdaništa</h2><p>Kako bi olakšali roditeljima da se uspješno prijave nadležni su napravili i hodogram aktivnosti u kojem piše da će rezervacija i registracija trajati od 25. aprila do 7. maja, do tog roka roditelji su dužni u programu uraditi izmjene i dopune dokumentacije. Njihova verifikacija radit će se 25. aprila do 12. maja. Izbor vrtića će se vršiti od 14. do 21. maja, a reizbor predškolskih ustanova od 16. do 21. maja.</p><h2>Sufinansiranje boravka</h2><p>Objava preliminarne liste primljene djece bit će 21. maja, a podnošenje prigovora je moguće od 21 do 27. maja. Konačna rang lista znat će se 30. maja.</p><p>- Sufinansiranje boravka u vrtićima bit će nastavljeno i u novoj školskoj godini. Vlada Kantona Sarajevo usvojila je program kojim zadržavamo iznos cijene od 230 KM za cjelodnevni i 115 maraka za poludnevni boravak - naveli su iz javne ustanove.</p>

Objava preliminarne liste bit će 21. maja, a podnošenje prigovora je moguće od 21 do 27. maja 

Registracija i rezervacija preko EMIS online sistema: Danas počinje upis djece u vrtićima JU "Djeca Sarajeva"

<p>Velelepne fasade na zgradama, po kojima je uža jezgra Sarajeva prepoznatljiva u regionu, nažalost to više nisu. Naprotiv, zbog neodržavanja i nemara nadležnih odavno predstavljaju ruglo glavnog grada te opasnost za građane i brojne turiste.</p><p> </p><p>Da je stanje odavno alarmantno najbolje to pokazuju slike iz Ferhadije, ulica Zelenih beretki, Valtera Perića i Titove gdje se svako malo odlomi veći dio nekog objekta. Do sada su samo pukom srećom izbjegnute veće tragedije. Na to upozorava i Nervin Dacić, bivši direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa KS.</p><p> </p><h2>Sramotna upozorenja</h2><p> </p><p>- U zadnjih niz godina svjedoci smo o „pojedinim“ obnovama fasada, zanemarujući druge, odnosno njihovog selektivnog odabira. Nažalost, ovakvo stanje će se nastaviti sve dok nadležne institucije primjenjuju i koriste zakonske odredbe, kao „švedski stol“, odnosno selektivnom primjenjivanju propisa koji njima odgovaraju, zanemarujući druge. Zato će građani i dalje snositi posljedice ovakvog pristupa - pojašnjava Dacić.</p><p> </p><p>Smatra da su upozorenja "Opasnost od obrušavanja fasade", postavljena u pješačkim zonama, sramota za jednu ovakvu metropolu.</p><p> </p><p>- Degutantno je da nadležne institucije za održavanje fasada prebacuju odgovornost na druge. U konačnici uvijek je neko drugi kriv odnosno obično su to etažni vlasnici sa svojim upraviteljima. Svjesno ili ne nadležni prešućuju ili zaboravljaju da su neki od tih poznatih objekta u skladu sa zakonom proglašeni dobrom baštine pod zaštitom.</p><p>To je urađeno na osnovu elaborata koje je uradio Kantonalni zavod za zaštitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa KS. Sa predviđenim mjerama zaštite općine su to uvrstile u svoje provedbeno-planske dokumente - pojašnjava Dacić.</p><h2>Redovno održavanje</h2><p>Naglašava da redovno održavanje, sanacija, rekonstrukcija ili drugi zahvat na  zaštićenim objektima moraju se izvoditi u skladu sa mjerama zaštite koje je propisao Zavod, a u skladu sa odredbama zakona sa Zakonom o zaštiti kulturne baštine KS.</p><p>- Odredbe Zakona propisuju da vlasnik dobra baštine ima pravo da od Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS dobije besplatnu stručnu pomoć i uputstva za pravilno održavanje i čuvanje objekta. Uključujući i stručni pregled dobra baštine te na pravičnu naknadu zbog zabrane ili ograničenja korištenja zaštićenog dobra baštine te na naknadu troškova koji prelaze uobičajene troškove redovnog održavanja zaštićenog dobra baštine, koju odobrava Skupština KS - ističe Dacić.</p><h2>Uloga Skupštine KS</h2><p>Zakon o zaštiti kulturne baštine KS također propisuje da troškove čuvanja i ispravnog održavanja, uobičajenih tekućih popravaka i predviđenih mjera zaštite dobra baštine a koji premašuju prihode ili druge koristi koje vlasnik dobra baštine ima od tog dobra da te troškove preuzima Skupština KS. To se radi u skladu sa ugovorom koji je nadležni zavod zaključi sa vlasnikom dobra baštine.</p><h2>Sigurnost građana</h2><p>Prema riječima Dacića, kako bi se poboljšala sigurnost građana dok šetaju užem gradskom jezgrom u 2008. godini urađena je obnova nekoliko fasada na zgradama u ulicama Obala Kulina bana, Ćumurija, Mudželiti, Maršala Tita te Radićeva sa Ordinarijat Vrhbosanske nadbiskupije, dok su u 2018. i 2019. urađeni objekti u ulici Štrosmajerova.&nbsp;&nbsp;</p>

Da je stanje alarmantno najbolje pokazuju slike iz Ferhadije, ulica Zelenih beretki, Valtera Perića i Titove

Bivši direktor Zavoda Nervin Dacić upozorava: Opasne fasade obnavljaju po principu švedskog stola

<p>Jedina defektologinja zaposlena u Domu zdravlja Kantona Sarajevo, a koja godinama radi u Vogošći, otišla je na bolovanje. Roditeljima koji su ovih dana tražili njene usluge rečeno je to u ambulanti u Rosuljama te da na posao neće dolaziti do daljnjeg zbog narušenog zdravstvenog stanja.</p><p> </p><p>Inače, defektologinja koja važi za  vrhunskog stručnjak u radu sa djecom s poteškoćama, zbog nedostatka ovog kadra u DZ i nemara Vlade Kantona Sarajevo, godinama je izložena ogromnom pritisku jer je jedina koja u glavnom gradu pruža mališanima rehabilitaciju i tretmane rane intervencije.</p><p> </p><h2>Raspisan konkurs</h2><p> </p><p>Međutim, ova alarmantna situacija nadležne ne zabrinjava, naprotiv. Kako bi umirili očajne roditelje, imaju u planu da u narednom periodu zaposle tek nekoliko defektologa. </p><p> </p><p>- Raspisan je konkurs za prijem defektologa. Međutim, samo dva ispunjavaju tražene uslove. I ta procedura oko njihovog prijema uskoro će biti završena. Ako sve bude išlo po planu u radno odnos bit će primljen još jedan logoped - saznaje "Dnevni avaz".</p><p> </p><h2>Liste čekanja</h2><p> </p><p>No, ta vijest roditeljima, koji imaju djecu s poteškoćama, ne znači ništa. </p><p> </p><p>- I dalje će biti liste čekanja duge jer je sve više djece koja trebaju stručnu pomoć. Tri defektologa na cijeli Kanton je sramotna i poražavajuća činjenica za ovu Vladu. Iz dana u dan raste broj djecu s poteškoćama u razvoju, autizmom...Nije nam jasno zašto primaju još logopeda kada nedostaje defektologa - kaže nam ogorčena majka šestogodišnjeg dječaka. </p><p> </p><h2>Kod logopeda samo četiri puta</h2><p> </p><p>Ništa bolja situacija nije ni s logopedima kojih ima dovoljno u Domovima zdravlja. No, na njihove usluge dijete koje uči govoriti i s poteškoćama ima pravo samo četiri puta u mjesec dana, i to po 45 minuta. Međutim, poražavajuća je činjenica da  mnogi logopedi ne žele da rade s djecom poteškoćama pod izgovorom da su nemirna te da nemaju pažnju.&nbsp;</p><p></p>

U planu zapošljavanje još dvije osobe koje će raditi s djecom sa poteškoćama

U domovima zdravlja radi veliki broj logopeda

Alarmantna situacija nadležne ne zabrinjava: Kanton Sarajevo ostao bez defektologa u domovima zdravlja

<p>Zoološki vrt Zagreb smješten je u južnom dijelu park-šume Maksimir, a u njemu živi više od 300 vrsta životinja i preko 2.200 jedinki s gotovo svih kontinenata naše planete. Tačnije, u njemu ćete naći brojne sisare, ptice, gmazove, vodozemce, ribe, kao i beskičmenjake. Zagrebački Zoološki vrt ima veliki broj vanjskih nastambi, nekoliko paviljona, ali i malih tematskih tropskih kuća.</p><p>Ekipa „Dnevnog avaza“ posjetila je ovaj ZOO, gdje je imala priliku obići paviljone i nastambe stanara ovog vrta, a u neke od njih ulaze samo najhrabriji, poput Tropske kuće gdje se nalazi ametistni piton i druge vrste zmija.</p><p>Pogledajte u videu i galeriji šta smo zabilježili.</p>

Smješten je u južnom dijelu park-šume Maksimir

"Avaz" u posjeti Zoološkom vrtu Zagreb: Dom za više od 2.000 životinja s gotovo svih kontinenata

<p>Građani novigradskog naselja Alipašino Polju jutros nisu imali gdje odlagati smeće pa su bili prinuđeni kese ostavljati na zelenim površinama ili oko niša .<br></p><p>Ovo nije prvi put da se dešava i da se kontejneri na vrijeme ne prazne u C fazi Alipašinog Polja. </p><p>Građani mole nadležne iz preduzeća Rad da adekvatno reagiraju jer se u neposrednoj blizini punih posuda raznog otpada nalazi Osnovna škola Meša Selimović.</p>

Nervin Dacić, bivši direktor Zavoda upozorava: Strani vodiči nemaju sve informacije, kvare sliku o glavnom gradu

Psihologinja Ena Cvjetković za "Avaz": Raste broj djece s poteškoćama

Hrabra Mersiha Manjo pobijedila opaku bolest: Na operacionom stolu otkriven rak dojke

Registracija i rezervacija preko EMIS online sistema: Danas počinje upis djece u vrtićima JU "Djeca Sarajeva"

Bivši direktor Zavoda Nervin Dacić upozorava: Opasne fasade obnavljaju po principu švedskog stola

Alarmantna situacija nadležne ne zabrinjava: Kanton Sarajevo ostao bez defektologa u domovima zdravlja

"Avaz" u posjeti Zoološkom vrtu Zagreb: Dom za više od 2.000 životinja s gotovo svih kontinenata

Alipašino Polje zatrpano smećem

Nervin Dacić, bivši direktor Zavoda upozorava: Strani vodiči nemaju sve informacije, kvare sliku o glavnom gradu

Psihologinja Ena Cvjetković za "Avaz": Raste broj djece s poteškoćama

Hrabra Mersiha Manjo pobijedila opaku bolest: Na operacionom stolu otkriven rak dojke

Registracija i rezervacija preko EMIS online sistema: Danas počinje upis djece u vrtićima JU "Djeca Sarajeva"

Bivši direktor Zavoda Nervin Dacić upozorava: Opasne fasade obnavljaju po principu švedskog stola

Alarmantna situacija nadležne ne zabrinjava: Kanton Sarajevo ostao bez defektologa u domovima zdravlja

"Avaz" u posjeti Zoološkom vrtu Zagreb: Dom za više od 2.000 životinja s gotovo svih kontinenata

Alipašino Polje zatrpano smećem