<p>Prema saznanju "The New York Timesa“, očekuje se da će 12 ukrajinskih pilota biti spremno za letenje borbenim avionima F-16 ovog ljeta nakon deset mjeseci obuke u Danskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. </p><p>Međutim, do trenutka povratka pilota u Ukrajinu isporučeno će biti samo šest od ukupno 45 aviona koje su evropski saveznici obećali Kijevu.</p><h2>Dužina obuke</h2><p>Obuka ukrajinskih pilota počela je prošlog avgusta u zračnoj bazi Skridstrup u južnoj Danskoj, ali je usporena zbog nedostataka u jezičkim vještinama i poznavanju zapadnjačkih tehnika letenja. Tako su piloti tek u januaru bili spremni za let, kako navode danski zvaničnici.</p><p>Ukrajinci su poslani u Dansku jer centar za obuku Fetesti u Rumuniji nije bio otvoren kada su piloti bili spremni za početak. Danski ministar odbrane za NYT je rekao da obuka dobro napreduje i da ukrajinski piloti već lete iznad danskog zračnog prostora, no dodao je da će njihov napredak u konačnici ovisiti o dužini obuke.</p>

<p>Upravo ta dužina obuke pilota je ono što brine zvaničnike, kao i to kako će Ukrajina dobiti dovoljno ljudi koji mogu pravilno održavati avione. Ono što je poznato je to da se obuka ukrajinskih pilota na sofisticiranim zapadnim avionima odvijala brzinom munje, sažimajući godine učenja u učionici, simulacija i vježbi letenja u nekoliko mjeseci.</p><h2>Pravilno održavanje</h2><p>Također, piše NYT, gotovo 50 ukrajinskih tehničara se obučava u Danskoj za podršku i popravku mlažnjaka i rukovanje njihovim paketima oružja. Razlog je to što je avion F-16 toliko složen da je generalno potrebno osam do 14 ljudi za održavanje svakog od njih.</p><p>Zvaničnici su rekli da će zapadni odbrambeni izvođači morati pratiti avione u Ukrajinu i ostati s njima sve dok ne bude dovoljno ukrajinske posade da ih pravilno održava, što je proces koji bi mogao potrajati godinama. Otežavajuća okolnost je i potreba za popravkom ukrajinskih zastarjelih i ratom oštećenih vojnih pista koja bi mogla dodatno odgoditi ulazak F-16 u rat.</p><h2>Tri eskadrile</h2><p>Do sada su se Danska, Nizozemska, Norveška i Belgija obavezale da će poslati oko 45 aviona u Ukrajinu, što je dovoljno za tri male eskadrile. Danska šalje prvih šest u kasno proljeće, a još 13 bi trebalo da stigne do kraja ove i 2025. godine. Ostale zemlje nisu odredile datum isporuke za svoje F-16. Nizozemska, koja je obećala 24, zadržat će ih dok Ukrajina ne bude spremna da ih primi, kako kaže Jurijan Eser (Jurriaan Esser), portparol nizozemskog ministarstva odbrane.</p>

Nakon deset mjeseci obuke u Danskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama 12 pilota bit će spremno za letenje

Evropski saveznici Kijevu obećali 45 aviona

Noćna mora Moskve počinje ovog ljeta: Ukrajina će konačno dobiti borbene avione F-16

<p>Vijest da je jedan od američkih tenkova Ambrams M1A1 zarobljen od strane ruskih snaga, mnoge je ohrabrila da se uslikaju sa zarobljenom zvjerkom. U propagandne svrhe se time dodatno urušava borbena moć ukrajinske vojske, pri čemu je tenk i dalje ostao na "ničijoj zemlji".</p><p>S druge strane ukrajinski operateri na dronovima su odlučili zagorčati sudbinu svim ruskim vojnicima koji pokušaju prići tenku. Naime, koristeći male komercijalne dronove na ruske vojnike ranili su i usmrtili nekoliko vojnika koji su pokušali prići Abramsu.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">About the Russians who were taking selfies with Abrams <a href="https://t.co/DAxfC7bQmh">pic.twitter.com/DAxfC7bQmh</a></p>&mdash; 2S7 pion (trost) (@Pion_2S7) <a href="https://twitter.com/Pion_2S7/status/1767579376181301283?ref_src=twsrc%5Etfw">March 12, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Naime, koristeći male komercijalne dronove na ruske vojnike ranili su i usmrtili nekoliko vojnika koji su pokušali prići Abramsu

Pogledajte kako ukrajinski vojnici brane ruskim vojnicima da se slikaju sa zarobljenim Abramsom

<p>Tokom posjete Međunarodnoj vojnopomorskoj izložbi u Kataru delegacija Ministarstva odbrane (MO) BiH, predvođena ministrom Zukanom Helezom, sastala se s predstavnicima nekoliko turskih kompanija iz vojne industrije.</p><p>Između ostalog, ministar Helez je imao sastanke s predstavnicima kompanije „Baykar“, koja proizvodi bespilotne letjelice Bayraktar TB-2, te predstavnicima kompanije BMC, koja proizvodi oklopna vozila različite namjene.</p><h2>Bilateralni sporazum</h2><p>Vijeće ministara BiH i vlada Republike Turske sklopili su 2020. godine sporazum o saradnji prema kojem se našoj zemlji donira 200 miliona turskih lira. Tada je ta cifra, prema tadašnjem kursu nove turske lire, iznosila oko 60 miliona maraka, pri čemu bi ta sredstva bila usmjerena na opremanje Bataljonske grupe lake pješadije koja je deklarirana kao NATO jedinica.</p><p>Naime, prema planu i programu opremanja OSBiH, Bataljonska grupa kao NATO deklarirana jedinica treba oklopne transportere točkaše, koje OSBiH nemaju u svom sastavu.</p><p>Međutim, iako je sporazum potpisan 2020. godine, iz njegovog sadržaja i plana ništa nije implementirano, mada je delegacija MOBiH bila u posjeti kompaniji “Otokar”, koja proizvodi oklopna vozila različitih vrsta i tipova.</p><p>S druge strane, ni 200.000 miliona lira više nije 60 miliona maraka, već nešto više od 17 miliona maraka.</p><h2>Dobio poklon</h2><p>Sugestivno je primijetiti poklon koji je ministar Helez dobio od kompanije BMC, a to je maketa višenamjenskog oklopnog vozila Vuran 4x4.</p>

<p>Ovo oklopno vozilo bi se, prema cjenovnom modelu sporazuma između BiH i Republike Turske, uklopilo u postojeći aranžman. Vuran 4x4 kupile su i Kosovske snage sigurnosti.</p><h2>Remont tenkova</h2><p>Prema ugovoru o nabavci rezervnih dijelova i usluzi održavanja oklopnih transportera i tenkova OSBiH, turska firma vojnopomorske industrije ASFAT iz Ankare popravila je prva četiri američka tenka M-60A3 i četiri američka oklopna transportera M-113A2 te dostavila rezervne dijelove za preostalih 16 tenkova i 16 transportera istog tipa.</p>

Sugestivno je primijetiti poklon koji je ministar Helez dobio od kompanije BMC, a to je maketa višenamjenskog oklopnog vozila Vuran 4x4

Oružane snage Bosne i Hercegovine nemaju u svom sastavu savremena oklopna vozila

Helez s predstavnicima kompanija u Kataru: Dolaze li oklopna vozila iz Turske

<p>Francuska od Četvrte Republike nosi teško breme poniženja velike francuske historije obzirom da iz Drugog svjetskog rata Francuska izlazi kao sramotno ponižena 1940. pa zatim i 1945. godine. Bujanje komunističkih frakcija u Francuskoj nakon rata, muke sa Indokinom, krvavi rat u Vijetnamu, Alžir i FLN, trajno su umorili Francusku.&nbsp;<br></p><p>U bici za Dijen Bijen Fuu je iskrvarila De Golova Četvrta Republika, ali francuskom nacionalnom biću nikada nije iskrvario autentični francuski ponos.</p><p>Francuska nacija je nesumjiivo nacija ponosa koja uz bok turskom nacionalnom ponosu nivelira dvije strane kontinenta, iako je biviši predsjednik Sarkozi tvrdio da Turska baš i ne pripada kontinentu. U novu, reformističku Petu Republiku, Francuska ulazi sprintom Šarla De Gola ali amputiranih dijelova nekoć imperije na nekoliko okeana i mora. </p><h2>Sa Amerikancima</h2><p>Francuska iako poražena i ponižena, pod De Golom se nije mirila sa američkom političkom i vojnom dominacijom i u toj atmosferi ostaje do 1967. godine kada konačno istupa iz rukovodećih mehanizama NATO.&nbsp;</p><p>O tome koliko Pariz zna i može biti uporan u svojoj borbi sa američkom dominacijom u NATO strukturama, ukazuje i činjenicu da se Francuska vratila u instucije NATO tek 2009. godine. U međuvremenu, čak i u toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, francuske trupe nisu postojale unutar strukture UNPROFOR-a već izdvojene zasebno, samo po formaciji potčinjene NATO strukturi. </p><h2>Makronova republika izvana</h2><p>Francuska se pored retoričke razmjene vatre sa Moskvom vrlo ozbiljno priprema i za neke druge vidove konfrontacije. Prvo je na Kavkazu otkinula ratom poraženu Armeniju iz ODKB-a usmjerivši armenskog premijera Nikola Pašinjana dalje od Moskve, a bliže Briselu.&nbsp;</p><p>Tu su i dodatni programi naoružavanja armenske vojske koja se još uvijek oporavlja od kratkih ali bolnih obračuna sa azerbejdžanskom vojskom.&nbsp;</p><p>Malo zapadnije, Francuska je strateški i specijalni partner Grčke u uslovima neriješenih grčko-turskih relacija. Također, uz vrlo bogate programe prodaje naoružanja koji su prilagođeni grčkoj ekonomiji, ali dovoljni da naprave strateški dizbalans vojne sile u korist Atine. </p><p>U Ukrajini je Emanuel Makron (Emmanuel Macron) odlučan preuzeti kormilo demokratske Evrope i Evropske unije od njemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholza), dodatno pojačavajući pakete isporuke naoružanja za Ukrajinu. Ali pitanje je u kojoj mjeri je Francuska sposobna za takvu ulogu uzimajući u obzir sve relavntne repere njene moći.</p><p>Francuska ekonomija je bolje od Njemačke preživjela i iznijela pandemiju Covida, a u energetskom smislu Francuska je jedna od najautonomnijih država kontinenta. U domenu vojne moći, Francuska je jedina preostala nuklearna sila kontinentalne Evrope sa 290 nuklearnih bojevih glava sa četiri nuklearne podmornice klase „Trijumfanat“.&nbsp;</p><p>S druge strane, francuska armija je jedina evropska armija (u kontinentalnom dijelu) sa sposobnostima ekspedicionog djelovanja, dodatno posjedujući vazduhoplovstvo u više rodova sa vrlo moćnim avionima i sposobnostima.  </p><h2>Iznutra</h2><p>Makronova Francuska ima mnoštvo problema i izazova na domaćem planu zbog čega njegovi kritičari smatraju da je ovako agresivan angažman Francuske na međunarodnom planu, zapravo, samo pijesak u oči biračima. Socijalna politika uvelike je ugrožena brojnim izmjenama zakona koji su dokinuli određene obaveze države.&nbsp;</p><p>Pravosudna reforma, penzione reforme, kao i stalni protesti francuskih poljoprivrednika, prema snimkama koje dolaze iz Pariza izgledaju kao mini građanski rat uz mnoštvo paljevine i ranjenih. </p><p>Baš kao što je šezdesetih De Gol prihvatajući argumente realpolitike tog doba krenuo u veliku reformu Francuske i francuskog društva, i sam Makron koji često voli da odaje utisak njegovog nasljednika, ima zapravo slične izazove.</p><p>Kao De Gol poslije De Gola, brojnim izazovima opterećeni Makron će ili iznijeti reforme francuske i francuskog društva, ili će je opet vratiti nazad poniženu i bez slave.&nbsp;</p>

Brojnim izazovima opterećeni Makron će ili iznijeti reforme Francuske i francuskog društva, ili će je opet vratiti unazad

De Gol nakon De Gola

<p>Kao treći sin više puta ranjavanog veterana Vladimira Spiridonoviča Putina i domaćice Marije Šelomove, mali „Volođa“ kako su mu tepali, Vladimir Putin je imao burno djetinjstvo. Obzirom da je odrastao u ratom razrušenom Lenjingradu, ulica je bila najdominantniji vaspitač mladog Vladimira Vladimiroviča.&nbsp;</p><p>Njegov otac se nakon rata zaposlio u Jegorovljevoj tvornici na Moskovskom prospektu, koja je radila vagone i podzemne željeznice.&nbsp;</p><p>Da bi ubrzo nakon rata postao predstavnik Partije u fabrici, a takve ljude su krasile osobine strogih, disciplinovanih i ponajviše opreznih ljudi. </p><h2>Tajno krštenje</h2><p>Iako su svi vidovi manifestacija vjerskog života u Staljinovom periodu bili krajnje restriktivno nadgledani, Vladimir Putin je potajno kršten u katredrali svetog Preobraženja. Na taj korak bez da traži saglasnost oca, odlučila se majka koje je potajno i prikrevno održavala neku vrstu praktikovanja vjerskog života.</p><p>Skromni život Putinovih u 15 kvadrata sobe bez kupatila tih godina dijelila je i jedna židovska porodica s kojom je odrastao Vladimir Putin. Pored brojnih porodica, cjelokupni dom su naseljavali i štakori, a opšti uslovi tih objekata bili su na ivici neizdrživosti.&nbsp;</p><p>Židovska porodica, s kojom su dijelili krov, zauvijek će determisiati odrastanje Vladimira Putina, s obzirom da su malog „Volođu“ prihvatili kao sina. Prema Stivenu Li Majersu (Steven Lee Myers) autoru poznate biografije Vladmira Putina pod naslovom „Novi car“, upravo će ovo prisno druženje sa ovom židovskom porodicom uz redovne priče o stradanjima Lenjingrada stvoriti kod Vladimira snažnu vezu sa židovskim narodom.</p><h2>Škola</h2><p>Prilikom upisa u osnovnu školu do izražaja je došao previše zaštitnički stav roditelja, pa je Vladimiru nedostajalo socijalizacije obzirom da ga roditelji zbog opreza nisu dali u vrtić. Tako je Putin, 1. septembra 1960. godine prvog dana škole umjesto cvijeća kojeg su svi donijeli učiteljici, Vladimir donio biljku posađenu u lonac.&nbsp;</p><p>Njegova prva učiteljica Vera Gurevič ga opisuje kao nezainteresiranog, mrzovoljnog i vrlo impulsivnog dječaka koji je često stvarao nered družeći se uglavnom sa problematičnim učenicima. </p><p>U školi se Vladimir brzo pod uticajem braće Kovšov koji su bili stariji od njega, okušao i u prvim tučnjavama, a uhvaćen je i kako nosi nož u školi. Zbog delikvencije ga je ukorio i partijski komitet, čime mu je bilo onemogućeno pristupiti prema procesu inicijacije u trećem razredu. </p><h2>Borilački sportovi</h2><p>U nadi da će Vladimirovu impulsivnost usmjeriti, roditelji ga uspisuju u obližnju školu boksa koji je tada i u tom periodu jedan od najpopularnijih sportova u Sovjetskom savezu. Međutim, nedugo nakon upisivanja na jednom od treninga Vladimiru je slomljen nos od udarca i on odustaje od boksa.&nbsp;</p><p>Nakon boksa, Vladimir se samoinicijativno upisuje na sambo, sovjetski stil hrvanja koji je kombinirao džudo i hrvanje. Zapravo, to postaje prijelomni moment njegovog djetinjstva obzirom da u lokalnom klubu Treud upoznaje svog trenera i budućeg uzora Anatolija Rahlina. </p><p>Zbog niskog rasta i mršavosti, za mladog Putina je sambo bio idealan odabir jer se pronašao u borilačkom sportu kojem može iskoristiti svoje proprocije na najbolji način. Dodatno, članstvo u klubu je uvjetovano dobrim ocjenama tako da je Vladimir više učio i vrlo brzo poboljšao ocjene. </p><p>S druge strane, na ulici koja ga je odgajala i dalje je nastavio da se tuče, ali ovog puta više ne u ulozi poraženog već u ulozi pravog mahalskog mangupa koji bi rijetko izvlačio deblji kraj.&nbsp;</p><p>- Sambo i borilački sportovi bili su alat kojim sam se istakao u čoporu - reći će Putin mnogo godina kasnije. </p><h2>Špijunska priča</h2><p>Iako je otac usmjeravao sina da postane mornar sovjetske mornarice, mladi Putin iako je volio disciplinuu i stegu ugrađenu kroz sambo, odlučio se za drugi poziv. Te 1965. godine objavljen je najpozaniji roman tog desetljeća pod naslovom „Štit i mač“. Špijunska priča majora Aleksandra Belova koji se inflitrira u redove nacističke obavještajne službe, opčinila je Putina koji će nakon prvog čitanja zaputiti se u lokalni ured KGB-a.&nbsp;</p><p>I time je zapravo Vladimir Putin, od mahalskog mangupa i problematičnog dječaka, nakon pravnog fakulteta postao operativac KGB-a, pri čemu je društva i gradove mijenjao ali mentalitet izgrađen na ulicama Ljenjingrada nikada.&nbsp;</p><p>Politički i životni habuitus Vladimira Putina ostao je u jednoj od njegovih izjava u kojoj je rekao:&nbsp;</p><p>- Lenjingradske ulice su me naučile da ako je gužva neizbježna, onda moraš udariti prvi.</p>

S druge strane, na ulici koja ga je odgajala i dalje je nastavio da se tuče, ali ovog puta više ne u ulozi poraženog već u ulozi pravog mangupa

Putinov put od mahalskog mangupa do obavještajca KGB-a

<p>Prema planu strukture generalskog kora, Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) imaju 13 generala, odnosno viših oficira u rangu brigadnog generala, generalmajora i generalpukovnika.<br></p><p>Kao i svim državnim službenicima, Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH utvrđen je koeficijent koji se odnosi i na personal Ministarstva odbrane BiH, odnosno sva profesionalna lica u službi. </p><h2>Dobili povećanje </h2><p>Ministarstvo odbrane BiH je prilikom usvajanja budžeta za 2023. godinu povećalo plaće oficira, pa tako najviši generalski čin u OSBiH, čin generalpukovnika koji ima načelnik Zajedničkog štaba, ima plaću od gotovo 4.400 KM.</p><p>Čin niže, odnosno čin generalmajora koji imaju dva zamjenika načelnika Zajedničkog štaba, kao i komandant Operativne komande i Komande za podršku, ima plaću približno 3.550 KM. Prvi generalski čin, čin brigadnog generala ima plaću otprilike 3.300 KM, pri čemu taj čin ima šest generala, i to generalni inspektor OSBiH, dva zamjenika komandanta Operativne i Komande za podršku te tri komandanta brigada.</p><h2>Koeficijent penzije</h2><p>Treba istaći i to da je, osim visokog koeficijenta plaća, za generale previđen i vrlo visok koeficijent penzija, pa će tako generalpukovnik imati penziju od gotovo 3.200 KM. </p><p>S druge strane, nedavnim izmjenama Zakona o plaćama ujednačen je koeficijent penzija vojnih penzionera, čime je eliminirana nejednakost u odnosu na Zakon o odbrani.&nbsp;&nbsp;<br></p>

Treba istaći i to da je, osim visokog koeficijenta plaća, za generale previđen i vrlo visok koeficijent penzija

Prema strukturi i formaciji, Oružane snage BiH imaju 13 generala

Koliko zarađuju najviši oficiri u OSBiH: Generalske plaće
i do 4.400 maraka

<p>Krajem prošle godine sve zemlje u regiji krenule su s trendom povećanja plaća profesionalnim vojnim licima. Ministarstva odbrane, kao servisi koji po formaciji imaju najveći broj uposlenika, ujedno su i najveći potrošači budžeta u svim zemljama regije.</p><h2>Značajne razlike</h2><p>Prosječna plaća profesionalnog vojnika u regiji se kreće ovako: Vojska Srbije oko 500 eura, Hrvatska vojska 1.500 eura, Oružane snage BiH oko 1.300 maraka (oko 650 eura) te Vojska Crne Gore oko 680 eura.</p><p>Između zemalja regije postoje značajne razlike u veličini i sastavu oružanih snaga pa se tako razlikuju i plaće profesionalnih vojnih lica, odnosno vojnika, podoficira, oficira i generala.</p>

<p>Najveći aktivni vojni sastav u regiji ima Srbija sa 22.500 ljudi, druga je Hrvatska sa 14.836 i treća je BiH s 11.400 pripadnika. Dodatno, tu su i Sjeverna Makedonija sa 6.850, Slovenija 5.889 te Crna Gora s 1.720 pripadnika u aktivnom sastavu.</p><h2>Ispod standarda</h2><p>U Ministarstvu odbrane Srbije plaće profesionalnih vojnih lica su dugo vremena bile ispod svakog standarda.</p><p>Prema svim parametrima, najniža je plaća profesionalnih vojnika iz Vojske Srbije, pri čemu je u toku značajno povećanje postojećeg broja profesionalnih pripadnika. Naravno, svako povećanje sastava za sobom vuče cijeli niz troškova personala, odnosno plaća kroz osnovicu, putne troškove, naknade za odvojeni život i sve ostale dodatke.</p><p>U tom pogledu, BiH stoji najlošije, s obzirom na to da 98 posto budžeta za odbranu BiH odlazi na troškove personala, pri čemu i zemlje regije imaju neznatno bolje parametre.</p><h2>Vojni rok i profesionalizam</h2><p>Uvođenje vojnog roka u zemljama regije dodatno će opteretiti budžete ministarstava odbrane, pri čemu povećanje plaća profesionalnih vojnika neće biti moguće provesti. Na postojeći profesionalni sastav će se dodati i sastav personala na služenju obaveznog vojnog roka, čime će rast budžeta biti usmjeren na troškove personala i održavanje infrastrukture značajnije negoli na projekte modernizacije i nabavke opreme i tehnike.</p>

Prema svim parametrima, najniža plaća profesionalnih vojnika iz Vojske Srbije

Može li se živjeti od najčasnijeg poziva: Plaća vojnika u BiH 1.300, a u Hrvatskoj 3.000 KM

<p>Kako nam javljaju naši čitaoci na entitetskoj liniji između FBiH i RS kod Doboja danas su osvanuli kontrolni punktovi MUP RS na kojima policajci manjeg entiteta vrše kontrolu vozila. <br><br>Kontaktirali smo portparola MUP RS-a stanice Doboj i dobili obrazloženje "da se radi o uobičajnim aktivnostima.</p><p>Ovu akciju na jednoj od najfrekventnijih putnih komunikacija sprovode pripadnici Žandarmerije sa pripadajućom opremom koju koriste".&nbsp;</p>

Prema javljanju naših čitaoca policijski punkt je osvanuo jutros na jednoj od najfrekventnijih putnih komunikacija

Šta se dešava na entitetskoj granici: MUP RS legitimiše građane

<p>Izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) o razmatranju slanja NATO trupa u Ukrajinu nije iznenađujuća ukoliko se uzme u obzir ogromni angažman Francuske u ukrajinsko-ruskom ratu.&nbsp;</p><p>Da podsjetimo, posljednji evropski predsjednik koji je otišao Vladimiru Putinu na noge bio je upravo Makron, i to samo 15 dana prije otpočinjanja ruske agresije.</p><h2>Od početka</h2><p>Po izbijanju ukrajinsko-ruskog rata Francuska je primila 70.000 ukrajinskih izbjeglica i odmah započela s procesom slanja municije, opreme i naoružanja za ukrajinsku vojsku. Upravo je Francuska bila prva od evropskih zemalja koje su poslale stratešku pomoć u vidu sofisticirane vojne opreme, a ne vojnih viškova. </p><p>Bez francuske verzije višecjevnog bacača raketa M270 LRU ne bi bilo udara po ruskoj pozadini, pri čemu je Francuska poslala u Ukrajinu i svoju najbolju krstareću raketu Scalp, čime su omogućeni udari po ruskim aerodromima. </p><p>U osnovi, ovako spreman odgovor Francuske na rat u Ukrajini predstavlja inat koji Pariz godinama uspješno provodi dokazujući da Evropljani moraju samostalno povesti više brige o evropskom kopnu. Na političkom planu Evropske unije, Francuska je nositeljica programa PESCO, koji za cilj ima stvoriti vojnu strukturu zemalja članica EU bez sigurnosnog jamstva SAD i Velike Britanije. </p><p>Zapravo, od prvog dana rata Francuska nastoji sačuvati evropski ponos zaobilazeći kompleksne i birokratizirane procedure sigurnosne saradnje. </p><h2>Ukrajinski lovci</h2><p>Neovisno o tome da li će NATO vojnici biti raspoređeni u Ukrajini, nema sumnje da će Francuska u domenu osnaživanja ukrajinskog zrakoplovstva pokušati nadjačati evropske države koje predugo pripremaju donaciju F-16 aviona. Naime, i Volodimir Zelenski i Makron potvrdili su da se uveliko razgovara o slanju francuskih lovaca Mirage 2000D. Radi se o sjajnom lovcu koji bi omogućio jednostavnija dejstva krstarećim raketama Scalp, čime bi rat u Ukrajini dobio jednu značajnu prevagu na ukrajinsku stranu.</p><h2>Nuklearno odvraćanje</h2><p>Francuska je trenutno jedina članica Evropske unije sa sposobnostima nuklearnog odvraćanja, odnosno jedina država kontinentalne Evrope koja ima nuklearno oružje. S obzirom na svoju doktrinu upotrebe nuklearnih snaga, francuske interkontinentalne balističke rakete su smještene na podmornicama s dometom višim od 10.000 kilometara, a, prema procjenama SIPRI instituta, Francuska ima oko 300 nuklearnih bojevih glava.</p><h2>Vojna pomoć </h2><p>Francuska je od februara 2022. godine poslala značajnu vojnu pomoć Ukrajini: velike količine goriva, artiljerijske i streljačke municije, zaštitnu opremu, protuoklopne rakete MILAN, prijenosne sisteme protuzračne odbrane Mistral, veliki broj motornih lako oklopljenih vozila, krstareće rakete Scalp, dvije baterije sistema protuzračne odbrane Crotale +, jednu bateriju sistema SAMP-T, 30 samohodnih haubica Caesar 8x8 i druga sredstva.&nbsp;</p>

Posljednji evropski predsjednik koji je otišao Vladimiru Putinu na noge bio je upravo Emanuel Makron, i to samo 15 dana prije početka ruske agresije

Makron izjavio da razmatra slanje NATO trupa u Kijev: Francuska predvodi Evropsku uniju u podršci Ukrajini

<p>Drugu godišnjicu ukrajinsko-ruskog rata, Zračno-kosmičke snage Ruske Federacije pamtit će kao najkrvaviji dio rata. Ukrajinska protuzračna odbrana je za 12 dana srušila 10 jurišnika Su-34 i dva višenamjenska lovca Su-35. Da ovaj bilans bude još teži po rusku stranu, 23. februara srušen je i strateški avion za nadzor i kontrolu zračnog prostora A50 Beriev.</p>

<p>Bilans izgleda još i gore kada se uračunaju cijene srušenih aviona gdje bi 10 srušenih juršnika Su-34 bilo oko 360 miliona dolara, dva Su-35 oko 100 miliona dolara te srušeni Beriev dodatnih 350 miliona dolara.&nbsp;</p><p>Sveukupno ruske Zračno-kosmičke snage su ostale bez aviona vrijednih 810 miliona dolara. Ako se u to uračunaju milioni uloženi u trening i trenaž posade, raketno naoružanje, onda ta cifra dolazi i do milijarde.<br></p><h2>Zasjedne operacije</h2><p>Ako analiziramo lokalitete na kojima su srušeni ruski avioni, sa izuzetkom Berieva, svi ruski avioni su srušeni iznad prostora operacija podrške kopnenim operacijama dakle iznad taktičkih pravaca napredovanja ruske vojske. Čini se da su ukrajinske snage uspostavile integrisani sistem protuzračne odbrane koji nekako pokriva većinu prednjeg kraja fronta.&nbsp;</p><p>S druge strane, ruske snage zbog manjka ispravnih aparata ili dijelova za održavanje istih, umjesto Su-24 ili Su-25 koji su frontovski jurišnici, koriste najskuplje i najmodernije aparate Su-34 i Su-35.&nbsp;<br></p>

<p>U konačnici kulminirajući faktor jeste premorenost ruskog letačkog kadra koji već dvije godine vrši operacije u Ukrajini bez rotacija, ali i kvalitetne podrške s kopna i iz zraka.&nbsp;</p><p>Naime, preslušavajući presretnutu komunikaciju svih oborenih aviona, posade u zadnjim časovima uglavnom psuju zračnukontrolu koja ih nije adekvatno navela na ciljeve ili ih nije dovoljno pokrila.<br></p><h2>Brojnija flota</h2><p>Iz prethodnih dana očigledno je da snage protuzračne odbrane Ukrajine uspješno provode u djelo zamisao glavnokomandujućeg ukrajinskih snaga, generala Oleksandra Sirskog, koji je odlučio voditi asimetrični rat sa ruskim zrakoplovstvom.&nbsp;</p><p>U zračnoj bici postoje tri borbena poretka: zračna superiornost, zračna nadmoć i zračni paritet. Na primjeru ukrajinsko-ruskog rata odnos snaga zračne nadmoći ide u korist ruskih zračnih snaga, prije svega zbog značajno brojnije i raznovrsnije flote.</p>

<p>Ukrajinske zračne snage su se dosad fokusirale na udare po aerodromima ruskih snaga na Krimu, i to izvode jurišni bombarderi Su-24M iz 7. brigade taktičke avijacije sa krstarećim raketama.&nbsp;</p><p>Međutim, budućnost zračne bitke ukrajinskih i ruskih snaga u budućnosti će biti usmjerene na nastojanja da se ruski avioni uvuku u branjeni prostor, uz maksimalna nastojanja da se pogorša njihovo navođenje sa zemlje putem elektronskog ometanja ili novih napada na „leteće radare“ A50 Beriev.<br></p>

Sveukupno ruske Zračno-kosmičke snage su ostale bez aviona vrijednih 810 miliona dolara.

Asimetrični rat u zraku: Ukrajinci za 12 dana oborili čak 13 ruskih aviona

<p>Godišnje se kroz Crveno more transportira roba u vrijednosti i do dva biliona američkih dolara, zbog čega ovaj pomorski koridor predstavlja žilu kucavicu evropskih privreda i ekonomija. </p><p>Međutim, zbog intenziviranja napada Huta na transportne brodove u moreuzu Bab el-Mandeb oko 80 posto cjelokupnog transportnog saobraćaja preusmjereno je na plovidbu oko Afrike.</p><h2>Duži put</h2><p>Većina najvećih brodarskih kompanija, zbog sigurnosti, prelazi na duži put oko Rta dobre nade, što plovidbu produžava za 10 do 13 dana, koliko inače traje put oko Afrike. Taj put ih košta dodatnih 80.000 dolara, s tim da je i cijena brodskog mazuta, kao najrasprostranjenijeg pogonskog goriva tegljača, porasla zbog potreba veće globalne potrošnje.</p><p>Naravno, suma svih tih povećanja i globalnih prilika se osjeti i u regiji jugoistočne Evrope, gdje je cjelokupni privredni i industrijski potencijal usmjeren na uvozne robe iz Azije koje dolaze preko Crvenog mora u jadranske luke Koper, Rijeku i Ploče.</p><p>U ove luke je do otpočinjanja sukoba u Crvenom moru brodarski transport roba iz Azije koštao oko 3.000 dolara, da bi se danas popeo na cifru koja se kreće između 6.000 i 7.000 dolara. Udvostručena cijena vozarine znači povećanje nabavne cijene sirovina, samim tim i povećanje cijena sirovina, pa i poskupljenje proizvodnog procesa u industrijama.</p><h2>Dvostruko više cijene</h2><p>To povećanje najviše će osjetiti kompanije iz oblasti metalurgije koje nabavljaju valjani čelik, žicu i ostale prerađevine željeza. Za BiH će nabavka svih roba imati trostruko višu cijenu, s obzirom na to da BiH nema svoju brodarsku kompaniju, dok će na dvostruko više cijene hrvatske luke imati i dodatne troškove nabavnih roba.</p><h2>Naftni terminali Ploče</h2><p>Naftni terminali u Pločama, koji su 100 posto u vlasništvu FBiH, prostiru se na 15 hektara, posjeduju 12 spremnika za naftne derivate kapaciteta 81.218 kubnih metara, a terminalima upravlja Javno preduzeće „Naftni terminali FBiH“. U uvjetima naglih povećanja cijena naftnih derivata skladištenje i preventivno popunjavanje naftnih rezervi uveliko može pomoći stanovništvu usljed rasta cijene goriva.</p><h2>Brojke</h2><p>12 posto cjelokupnog svjetskog transporta prolazi kroz Crveno more.</p>

Transportni put oko Afrike u trajanju od 10 do 13 dana košta dodatnih 80.000 dolara

Sukob koji će utjecati i na BiH: Krizu u Crvenom moru osjećaju i balkanske države

<p>Prije početka rata u Ukrajini cijena haubičke granate 155 milimetara kretala se između 1.800 i 2.200 dolara. Danas, samo dvije godine kasnije, ista granata košta i do 8.000 dolara, što je trostruki rast, s tim da ju je čak i po toj cijeni teško kupiti zbog prevelike potražnje i još veće potrošnje u Ukrajini. </p><p>Zemlje članice Evropske unije nastoje povećanjem proizvodnje svojih kompanija i zajedničkim nabavkama pronaći dovoljan broj granata, ali ne uspijevaju pratiti čak ni ukrajinsku dnevnu potrošnju. Tu se otvara prilika za treće države, naročito one iz socijalističkog lagera koje su zadržale proizvodne pogone sovjetskih artiljerijskih kalibara, pa i NATO kalibara.  </p><h2>Svjetsko tržište</h2><p>Upravo u tom bloku zemalja Bosna i Hercegovina ima svoje mjesto i veliku priliku da se učvrsti na svjetskom tržištu. </p><p>Nedavno objavljena fotografija ukrajinskog artiljerca s minobacačkom granatom 120 milimetara koju je proizveo vogošćanski „Pretis“ otvorila je pitanje o prilikama za bh. kompanije i prodaju municije Ukrajini. </p><p>Iz otvorenih izvora se zna da su ukrajinske snage aktivno od početka rata koristile minobacače novotravničkog BNT-a te minobacačku i tenkovsku municiju vogošćanskog „Pretisa“. S druge strane, treba istaći da kompanije iz BiH zbog blokade političkog rukovodstva RS ne mogu direktno prodavati opremu i oružje za Ukrajinu, pa se ta blokada zaobilazi tako što Poljska i druge članice NATO-a i EU kupuju od BiH da bi donirali Ukrajini. </p><p>S druge strane, bh. vojna industrija ima zaokruženi proizvodni proces artiljerijskih granata i municije, čemu uveliko pogoduju domaće sirovine, ali i jedinstvena saradnja kompanija. Od upaljača za granate, kapisli i košuljica municije, pa do finalnih proizvoda, kompanije iz BiH imaju, vjerovatno, najjeftiniji proizvodni proces u Evropi i zbog toga se nižom cijenom mogu nametnuti. </p><h2>Najveći adut</h2><p>Posebno zanimljivo za brojne zemlje jeste bosanskohercegovačka streljačka municija do kalibra 12,7, koja je jeftinija od konkurencije, a po kvalitetu ne zaostaje u odnosu na neke od najvećih kompanija svijeta. Upravo to i jeste najveći adut za bosanskohercegovačke kompanije, dakle, jeftini proizvodni proces koji treba automatizirati i robotizirati, ali i dokazani kvalitet kako u mirnodopskim tako i u ratnim prilikama.</p><h2>Prijeratni gigant</h2><p>Do rata je vogošćanski „Pretis“, s 5.000 radnika i ondašnjim proizvodnim pogonom, godišnje proizvodio milion granata. Danas najveći evropski konzorcij za proizvodnju granata, njemački „Rheinmetall“, s 33.000 zaposlenika, godišnje proizvodi oko 450.000 granata.</p>

Ukrajinske snage su aktivno od početka rata koristile minobacače novotravničkog BNT-a te minobacačku i tenkovsku municiju vogošćanskog „Pretisa“

Velika šansa za bh. kompanije: Granate koštaju 
8.000 dolara

<p>Nakon što se aktivno uključio u izraelsko-palestinski sukob, Hezbolah je ponovo inicirao zračne udare izraelskog ratnog zrakoplovstva po južnom Libanu. Zračni udari izraelske vojske već nekoliko dana ne prestaju, a bilježe se i civilne žrtve.</p><h2>Pod zemljom</h2><p>Međutim, i pored dobre volje, libanska vojska ostala je permanentno nesposobna da se nosi s Hezbolahom i ograniči njegovo djelovanje sa svoje teritorije, dok, s druge strane, Hezbolah svakodnevno pogađa protuoklopnim raketama bunkere i osmatračnice izraelske vojske.</p><p>Zbog sistema tunela po kojem je Hezbolah poznat još iz rata iz 2006., većina skladišta opreme, ali i skloništa nalazi se pod zemljom. Izrael, s druge strane, zahtijeva da se u djelo provede Rezolucija Vijeća sigurnosti UN 1701, kojom je okončan Drugi libanski rat iz 2006. godine.</p><p>Prema toj rezoluciji snage Hezbolaha i njemu lojalne snage moraju se povući iz južnog dijela Libana, odakle ugrožavaju Izrael svojih raketnim djelovanjima po izraelskim gradovima. Tom rezolucijom dogovoreno je formiranje tzv. plave linije, kojom bi se demarkacijska linija (granica) Izraela i Libana betonskim zidom učvrstila, onemogućivši prodor Hezbolaha u Izrael.</p><h2>Kršenje UN rezolucije</h2><p>Dodatno, Rezolucija 1701 predviđala je povlačenje Hezbolaha sjeverno od rijeke Litani, što bi značilo da se Hezbolah povuče na 20 do 25 kilometara od granice, čime bi se onemogućili raketni napadi na izraelske gradove.</p><p>Međutim, i jedna i druga strana uveliko krše ovu rezoluciju, i to od prvog dana nakon usvajanja, a paralelni rat najjačeg nedržavnog aktera na Bliskom istoku i Izraela nesmetano teče.</p><h2>100.000 vojnika</h2><p>Lider libanskog Hezbolaha i generalni sekretar Hasan Nasralah u nekoliko navrata je istaknuo da može računati na 100.000 vojnika, koliko ima članstvo Hezbolaha. Dodatno, ovaj pokret opremljen je savremenim sistemima za protuoklopnu borbu, kao i protuzračnim raketama.</p><p>100 pripadnika Hezbolaha poginulo je od oktobra do sada u razmjeni vatre s izraelskom vojskom.</p>

Tel Aviv zahtijeva da se u djelo provede Rezolucija 1701 Vijeća sigurnosti UN-a, kojom je okončan Drugi libanski rat iz 2006. godine

Zračni udari izraelske vojske traju nekoliko dana

Sukob od 1982. godine nesmetano teče: Izrael vodi paralelni rat s Hezbolahom

<p>Odluka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da formira Snage za besposadne sisteme, ipak nije bila odluka kojom se formira novi vid vojske već nova administrativna grana postojećih vidova rodova. Naime, ukrajinska vojna industrija pored tekućeg rata i svakodvenih nastojanja ruskih snaga da lociraju njihove proizvodne pogone, ima i još jedan administativni problem.</p><h2>Birokratski izazov</h2><p>Dakle, zbog povećanog broja kompanija koje su formirane od početka ukrajinsko-ruskog rata, kao i dolaska velikog broja stranih kompanija i eksperata, proizvodni kapacitet dronova za ukrajinske snage se naglo povećao. </p><p>Prema ukrajinskim medijima u Ukrajini postoji nekoliko stotina malih kompanija koje proizvode besposadne sisteme različitih tipova i namjene. S druge strane, trenutno ukrajinske kompanije proizvode dronove punim radnim kapacitetom, dok država uspjeva sklopiti ugovore za tek pet do 15 posto ugovora.&nbsp;</p>

<p>Ukrajinska kompanija „Skyteon“ kao jedan od vodećih proizvođača dronova ima tek 15 posto ugovora za godišnju proizvodnju, pri čemu druge kompanije gledaju na taj postotak kao idealan obzirom da su druge kompanije uspješno potpisale tek pet posto ugovora.</p><h2>Razvoj novih sistema</h2><p>Bez godišnjih ugovora, ukrajinske kompanije ne mogu planirati nabavku, testiranja i razvoj novih sistema, dodatno ne mogu ni nabaviti dovoljne količine dijelova i potrebnog repromaterijala. Također, dodatni problem jeste pokušaj nekih kompanija da zaobiđu sporu državnu birokratiju, te se okreću ka dobrotvornim fondovima te na osnovu sakupljenih sredstava, dostavljaju direktno dronove ukrajinskoj vojsci.</p><p>U tom pogledu uloga i namjena novoformiranih Snaga za besposadne sisteme bit će uspostavljanje taktičko-tehničkih zahtjeva dronova koje trebaju ukrajinske snage, provođenje testiranja istih i u konačnici distribucija. Zapravo, to i jeste jedini način da se savladaju izazovi koje su stvorile birokratske okolnosti.&nbsp;</p>

Odluka da se formiraju Snage za besposadne sisteme je proizvod birokratskih problema nabavke dronova za ukrajinske snage

Više stitina kompanija proizvodi dronove za ukrajinsku vojsku

Ukrajinski proizvođači dronova zahtijevaju nove ugovore

<p>Novi ukrajinski komandant Oleksandr Sirski najavio je novu strategiju ratovanja protiv ruskih snaga, i to nakon što je obilježena druga godišnjica početka agresije Rusije na ovu državu. </p><p>Riječ je o asimetričnom ratovanju, odnosno modelu kombiniranih operacija kojima je, prema pravilu, oduvijek naklonjena slabija strana pri čemu se time nastoji iscrpljujućim operacijama umanjiti tehničko-tehnološka superiornost nadmoćnijeg neprijatelja.</p><h2>Protuzračna odbrana</h2><p>Svaki rat u ljudskoj historiji je asimetričan prema omjeru snaga i sposobnosti, ali asimetričnost sukoba pa i samo asimetrično ratovanje se javlja kao odgovor taktike, operatike i strategije ratovanja na konvencionalne modele ratovanja.</p><p>Prije svega, na defanzivnom planu ukrajinske snage uveliko već rade na inžinjerijskoj pripremi ešaloniranih linija odbrane po dubini, kako bi se izbjegao domino efekt pada linija na sektorima. Artiljerija će se još više usmjeriti na „kontrabatiranje“ ruskih snaga, dakle, ukrajinska artiljerija će biti usmjerena na otkrivanje vatrenih položaja ruske artiljerije putem protuartiljerijskih radara. </p><p>S druge strane, na odbrambenim položajima mora doći do rotacije snaga koje su iznijele odbranu svih sektora fronta, ta rotacija je naročito potrebna na donbaskom pravcu. Ofanzivne operacije će prioritetno izvoditi Snage za specijalne operacije koje će dubokim upadima u rusku pozadinu diverzijama sadjejstvovati sa sabotažama ruskih i ukrajinskih partizana.</p><p>Do dolaska dugoočekivanih aviona F-16, ukrajinska avijacija će se fokusirati na taktičke udare jurišnicima Su-25 i nastojati djelovati krstarećim raketama po ruskoj infrastrukturi. Radni resurs svih aviona je prilično iscrpljen, pa je i potreba za rezervnim dijelovima sve veća, što uveliko otežava održavanje. </p><p>Prvi segment asimetričnog ratovanja zračne bitke ostat će udari po strateškoj infrastrukturi, dok će drugi zadatak imati protuzračna odbrana koja će morati preći na „zasjedna djejstva“. Rusku avijaciju će ukrajinska protuzračna odbrana pokušati „navući“ u branjeni prostor, što traži visok stepen mobilnosti i agilnosti jedinica i opreme.</p><h2>Ratna mornarica</h2><p>Zapravo, na Crnom moru ukrajinske snage vode asimetrično ratovanje od prvog dana s obzirom na to da Ukrajina kao država bez ratne mornarice, odnosno površinskih plovila, nanosi teške poraze trećoj najvećoj mornarici svijeta. </p><p>Rat na moru ukrajinska strana u osnovi dobija, jer je probila pomorsku blokadu i natjerala rusku mornaricu da crnomorsku flotu povuče iz Sevastopolja u Kerč. Pri tome izvoz pšenice neometano teče pomorskim putem kroz Crno more.</p><h2>Novi front</h2><p>Asimetrično ratovanje, koje je najavio Sirski, ne znači napuštanje frontovske borbe već, naprotiv, stvaranje novog fronta. </p><p>Taj novi front je front za asimetrična djejstva, odnosno front za udare po ekonomskoj, energetskoj, saobraćajnoj i privrednoj infrastrukturi širom Rusije. Tim operacijama omogućava se psihološki pritisak na stanovništvo Ruske Federacije.</p>

Na odbrambenim položajima mora doći do rotacije snaga. Rusku avijaciju će ukrajinska protuzračna odbrana pokušati "navući" u branjeni prostor

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski s novim komandantom Sirskim

Novi komandant Sirski ima novi plan: Kako će izgledati asimetrični rat Ukrajine i Rusije

<p>Prije dvije godine, u jutro 24. februara 2022. godine, počeo je rat koji je trajno promijenio, ujedinio, pa i podijelio Evropu. </p><h2>Velika operacija</h2><p>Prema procjenama Međunarodnog instituta za strateške studije, ruske snage krenule su u operaciju s gotovo 150.000 vojnika, uz Rosgvardiju i dijelove snaga proruskih separatista iz Donbasa i Luganska.</p><p>Nakon zračnog desanta 45. SPECNAZ brigade i 31. brigade desantne pješadije na kijevski aerodrom Hostomelj, od 25. februara do 4. marta trajala je grčevita bitka za Kijev. </p><p>Nakon uporne odbrane i teškog poraza ruskih snaga u Kijevu, Rusi pokreću veliku operaciju s ciljem zauzimanja Harkova i Sumija. Preokret na terenu isprva počinju stvarati prvi tovari protuoklopnih raketa FGM-148 Javelin, zatim turske besposadne letjelice Bayrakar TB-2.</p><p>Polovinom 2022. zapadna vojna pomoć naglo dobiva na zamahu dolaskom artiljerijskih sistema, municije i opreme za sve namjene. </p><p>Prve rezultate zapadne vojne pomoći dala je ofanziva ukrajinske vojske na Harkov ujesen 2022., da bi svoj puni spektar borbenih sposobnosti ukrajinske snage pokazale u prvoj polovini 2023. oslobađanjem Hersona.</p><h2>Trenutno stanje</h2><p>Na moru su ukrajinske snage potopile trećinu Crnomorske flote ruske mornarice, a posebno značajno je potapanje ponosa Crnomorske flote - raketne krstarice „Moskva“. Uopćeno, ukrajinsko-ruski rat pokazao je historiji nepoznat primjer u kojem država koja praktično nema mornaricu uspješno vodi rat i nanosi teške gubitke ruskoj mornarici.</p><p>Sličan odnos je i u zračnoj borbi u kojoj ukrajinska avijacija gotovo i ne učestvuje, fokusirajući se na svoja protuzračna dejstva. </p><p>Međutim, nesrazmjerno veći broj artiljerijskih sredstava, kao i rezerve svih vrsta municije, i dalje su najveći adut ruske vojske. U treću godinu ukrajinsko-ruskog rata Ukrajina ulazi u vrlo teškoj situaciji na terenu, ali ipak značajno snažnija nego li prije dvije godine.</p><h2>Plan zauzimanja Kijeva</h2><p>Ruski planeri predviđali su, zauzimanjem aerodroma Hostomelj (Antonov), dopremati snage kojima bi zauzeli Krim.</p><p> U tim kritičnim trenucima ruske snage, prodorom preko bjeloruske teritorije, ulaze u prigradske četvrti Irpinj i Brovari, čime ih je od centra Kijeva dijelilo tek nekoliko kilometara. Nakon ukrajinskog kontranapada ruske snage su otjerane iz Kijeva, ali su u povlačenju počinile masakr nad civilima u mjestu Buča.</p><h2>Zapadna vojna pomoć</h2><p>Vojna pomoć koju je dobila Ukrajina - gotovo 600 tenkova, 560 borbenih vozila pješadije, 1.250 oklopnih transportera, više od 3.000 različitih oklopnih automobila i vozila, 1.100 različitih tipova vučne i samovozne artiljerije, od čega se posebno izdvaja 40 lansera M142 HIMMARS, oko 200 različitih radara, veliki broj izviđačkih dronova, navodeće municije i dr.&nbsp;</p>

<p>Dodatno, tu je i ukupno 45 lovaca MiG-29 i jurišnika Su-25, a očekuje se dolazak 24 aviona F-16, krstareće rakete Scalp, Storm Shadow, kao i balističke rakete kratkog dometa ATCMS.</p><h2>Abrams u akciji</h2><p>Ukrajinci su u petak objavili snimak američkog tenka Abrams kako puca na ruske položaje u blizini Avdijivke, grada iz kojeg su ukrajinske snage bile prisiljene povući se. Videosnimak Abramsa u akciji objavila je ukrajinska 47. mehanizirana brigada, a prenijelo je ukrajinsko ministarstvo odbrane.</p><p>Vidi se kako Abrams juri blatnjavom cestom na istoku Ukrajine i ispaljuje granate. Ukrajini je doniran 31 ovakav tenk.</p><h2>Brojke</h2><p>122.000<b> </b>potencijalnih ratnih zločina istražuje Ukrajina od početka ruske invazije, objavio je u petak državni advokat Andrij Kostin.</p><p>511 počinilaca je već identificirano.</p><p>80 presuda je doneseno na ukrajinskim sudovima.</p><p>383.000 poginulih i ranjenih ukrajinskih vojnika.</p><p>10.378 ukrajinskih civila ubijeno.</p><p>19.632 ukrajinska civila ranjena.</p><p>407.000 poginulih i ranjenih ruskih vojnika.</p><p>9.701 ruski civil ubijen.</p><p>17.748 ruskih civila ranjeno.</p><p>Ruske snage su nakon osvajanja ukrajinske Avdijivke napredovale dalje na zapad, objavilo je u petak rusko ministarstvo odbrane. U saopćenju ministarstva se navodi da su ruske snage prošle sedmice uništile zapadno oružje upućeno Ukrajini. Rusija i dalje kontrolira gotovo petinu Ukrajine.</p>

Noćna mora Moskve počinje ovog ljeta: Ukrajina će konačno dobiti borbene avione F-16

Pogledajte kako ukrajinski vojnici brane ruskim vojnicima da se slikaju sa zarobljenim Abramsom

Helez s predstavnicima kompanija u Kataru: Dolaze li oklopna vozila iz Turske

De Gol nakon De Gola

Putinov put od mahalskog mangupa do obavještajca KGB-a

Koliko zarađuju najviši oficiri u OSBiH: Generalske plaće i do 4.400 maraka

Može li se živjeti od najčasnijeg poziva: Plaća vojnika u BiH 1.300, a u Hrvatskoj 3.000 KM

Šta se dešava na entitetskoj granici: MUP RS legitimiše građane

Makron izjavio da razmatra slanje NATO trupa u Kijev: Francuska predvodi Evropsku uniju u podršci Ukrajini

Asimetrični rat u zraku: Ukrajinci za 12 dana oborili čak 13 ruskih aviona

Sukob koji će utjecati i na BiH: Krizu u Crvenom moru osjećaju i balkanske države

Velika šansa za bh. kompanije: Granate koštaju 8.000 dolara

Sukob od 1982. godine nesmetano teče: Izrael vodi paralelni rat s Hezbolahom

Ukrajinski proizvođači dronova zahtijevaju nove ugovore

Novi komandant Sirski ima novi plan: Kako će izgledati asimetrični rat Ukrajine i Rusije

Rat u Ukrajini trajno je promijenio, ujedinio, pa i podijelio Evropu: Dvije godine brutalne ruske agresije

Noćna mora Moskve počinje ovog ljeta: Ukrajina će konačno dobiti borbene avione F-16

Pogledajte kako ukrajinski vojnici brane ruskim vojnicima da se slikaju sa zarobljenim Abramsom

Helez s predstavnicima kompanija u Kataru: Dolaze li oklopna vozila iz Turske

De Gol nakon De Gola

Putinov put od mahalskog mangupa do obavještajca KGB-a

Koliko zarađuju najviši oficiri u OSBiH: Generalske plaće i do 4.400 maraka

Može li se živjeti od najčasnijeg poziva: Plaća vojnika u BiH 1.300, a u Hrvatskoj 3.000 KM

Šta se dešava na entitetskoj granici: MUP RS legitimiše građane

Makron izjavio da razmatra slanje NATO trupa u Kijev: Francuska predvodi Evropsku uniju u podršci Ukrajini

Asimetrični rat u zraku: Ukrajinci za 12 dana oborili čak 13 ruskih aviona

Sukob koji će utjecati i na BiH: Krizu u Crvenom moru osjećaju i balkanske države

Velika šansa za bh. kompanije: Granate koštaju 8.000 dolara

Sukob od 1982. godine nesmetano teče: Izrael vodi paralelni rat s Hezbolahom

Ukrajinski proizvođači dronova zahtijevaju nove ugovore

Novi komandant Sirski ima novi plan: Kako će izgledati asimetrični rat Ukrajine i Rusije

Rat u Ukrajini trajno je promijenio, ujedinio, pa i podijelio Evropu: Dvije godine brutalne ruske agresije