<p>Ruskinja Ljudmila Babić se 2013. godine doselila u Sarajevo iz Arhangelska.</p><p>Dvije godine kasnije, odlučila je prihvatiti islam za svoju religiju, a tada je odlučila i uzeti hidžab kao dio svog identiteta.</p><p>To se dogodilo 27. noći ramazana, kada je, posmatrajući vjernike tokom molitve, osjetila da pripada tom miljeu. Smatra da je tada donijela pravu odluku i nije se pokajala. U domovini se nije mnogo susretala s islamom, već ga je izučavala više s kulturološke strane, uporedo s drugim religijama. Dolaskom u glavni grad BiH svjesnije je pristupila tome i osjetila da je to ono što je blisko njenom srcu. Iako joj je porodica u Rusiji, Mila, kako je prijatelji odmilja zovu, ostala je da živi u Sarajevu sa svojom kćerkom, u gradu u kojem su ugodno osjeća i s ljudima s kojima dijeli životnu svakodnevicu.</p><p>Sada ispraća deseti ramazan koji je ispostila.</p>

Zavičaj u dalekom Arhangelsku zamijenila za Sarajevo

Ljudmila Babić: Prava odluka

<p>Prije deset godina, za 27. noć ramazana otišla sam u džamiju na teravih-namaz, a tada još nisam bila prihvatila islam. Međutim, htjela sam doživjeti taj trenutak i osjetiti posebnu atmosferu. Planirala sam da sjedim u ćošku džamije i posmatram kako vjernici obavljaju molitvu, ali sam srela tada prijateljicu, priča za "Avaz" Ljudmila Babić, ruskinja koja je pronašla svoj duhovni smiraj u Sarajevu.</p><p> </p><h2>Potekle suze</h2><p>- Prijateljica me je pozvala da sjednem pored nje. Rekla mi je da je pratim i da radim sve što ona bude radila tokom molitve. Osjetila sam uzbuđenje kad je namaz počeo. Kada sam učinila prvu sedždu, nisam mogla da zadržim suze. Izgovorila sam kelime-i šehadet i tada sam shvatila da je to upravo ono što sam tražila - kazala je Ljudmila, koju prijatelji od milja zovu Mila.</p><p>U Rusiji je sretala muslimane, ali nije imala mogućnost da dublje komunicira s njima, da upozna islam. </p><p>- U mlađim godinama sam se interesovala za islam, ali više sa kulturološke strane. Tek kada sam došla u Sarajevo, svjesnije sam pristupila tome i osjetila da je to ono što je blisko mom srcu - priča nam Mila.</p><h2>Čvrsta odluka</h2><p>Kada se vratila islamu, odlučila je prihvatiti i hidžab kao dio svog identiteta.</p><p> </p><p>- Kada sam primila islam, te noći sam odlučila da se pokrijem i to je bila moja odluka, možda ekspresna, ali se nisam pokajala. To je bio neki put koji sam prolazila u tom periodu i taj dan sam odlučila da vjerovatno ne trebam čekati neke znakove, već je to što osjećam, taj znak - kazala je.</p>

<h2>Ramazan u Sarajevu</h2><p>Kao nutricionista malo sam neobična za većinu ljudi, jer su ljudi navikli da kada kažeš nutricionista, odmah pomisle ne možeš ništa sa njom jesti, ona će sve zabraniti, kazala je Babić.</p><p>- Ja upravo volim tradicionalnu bosansku hranu, zato što ona balansira i što je potpuna i sadrži sve makro i mikro nutrijente. Ja kažem, jedite raznovrsno, samo mora biti umjereno, posebno tokom posta kada cijeli dan postimo, pa ogladnimo, pa za iftar nekad treba se suzdržati od prejedanja. Prije ramazana sam imala planove i nijet da više usporim, da više vremena mogu posvetiti sebi, Kur'anu, namazu i otići češće na teraviju i noćni namaz, ali svi balansiramo. Život ne stavljamo na pauzu, nego pokušavamo balansirati između svakodnevnih poslvonih i životnih obaveza i onoga što u ramazanu ima posebnu draž. U Sarajevu nemam bliske rodbine, osim moje kćerke. Majka i sestra su u Rusiji, po mogućnosti odem u posjetu, ali ostajem u Sarajevu - kazala je.</p><h2>Ruže Sarajeva</h2><p>Prvi susret sa Sarajevom ostao joj je duboko urezan u sjećanje.</p><p>- Bio je april, sjećam se ruža koje su bile na svakom ćošku. Pošto su za mene ruže osjetljivo cvijeće koje je teško uzgojiti i za koje se baš treba brinuti i truditi se, kada sam došla u Sarajevo, vidjela sam da u svakoj bašti cvjetaju ruže, bilo ih je mnogo raznolikih. To je dugo ostalo u mom sjećanju. Nikada nisam doživjela da sam odbačena, ugodno se osjećam u ovom gradu i s ljudima s kojima se susrećem, imam izuzetno lijepo iskustvo - zaključila je Babić za "Avaz".</p>

Kada sam primila islam, te noći sam odlučila da se pokrijem, kazala je za "Avaz" Ljudmila Babić

Ruskinja Mila ispraća deseti ramazan kao muslimanka: Duhovni smiraj pronašla u Sarajevu

<p>Sud Bosne i Hercegovine izdao je naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom RS Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine tog entiteta Nenadom Stevandićem.</p><p>Raspisivanje međunarodne potjernice u nadležnosti je Nacionalnog centralnog biroa Interpola te oni sada trebaju potvrditi zahtjev Suda BiH.</p><p>Međunarodna potjernica, poznata kao "Crvena potjernica" alarmira policije širom svijeta za bjeguncima koji se međunarodno traže i pomaže u njihovom privođenju pravdi.</p><p>Ipak, u nadležnosti je zemalja članica INTERPOL-a da odluče da li će uhapsiti neku osobu ili ne.</p><p>Na listi osoba za koje je Interpol raspisao crvenu potjernicu, trenutno se nalazi 72 osobe iz Bosne i Hercegovine.</p><h2>Ratni zločini</h2><p>Među osobama koje se nalaze na Interpolovoj listi jeste bivši komandant tzv. "VRS" Novak Đukić. On je osuđen za masakr na Tuzlanskoj kapiji, kada je po njegovoj naredbi sa položaja tzv. "VRS" na Ozrenu, 25. maja 1995. godine, ispaljena granata na Tuzlansku kapiju koja je ubila 71 osobu, a 150 osoba ranila.&nbsp;</p><p>Sud BiH je još 2014. godine raspisao "Crvenu potjernicu"  za Đukićem, jer je nakon što je 2009. godine osuđen na 20-godišnju kaznu zatvora, pobjegao u Srbiju koja odbija njegovo izručenje.</p>

<p>Iako se i dalje nalazi na Interpolovoj potjernici, MUP Unsko-sanskog kantona je po nalogu Kantonalnog suda u Bihaću povukao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za osumnjičenim Obradom Ožegovićem, sin Milana, rođen 10. marta 1964. godine u mjestu Jasenovac.&nbsp;</p><p>Obrad Ožegović je bio optužen da je kao pripadnik tzv. "VRS" iz pištolja ubio Sadka Burnića u selu Bravsko kod Bosanskog Petrovca 28. juna 1992. godine.</p><p>Naredba je povučena iz razloga što je Ožegović preminuo 2. juna 2023. godine u Nišu, Republika Srbija.</p>

<h2>Učešće na stranim ratištima</h2><p>Na listi Interpola nalazi se i Fikret Zukić iz Đurđevika, za kojeg se sumnja da je bio borac u Siriji, kao pripadnik terorističke organizacije ISIL. On je, kako se navodi, živio u naselju u Gornjoj Maoči, da bi se potom preselio u Siriju. Pretpostavlja se da je tamo poveo svu porodicu. Potjernica je raspisana zbog organiziranja terorističke grupe.</p>

<h2>Pripadnik "Ševa"</h2><p>Interpol je raspisao potjernicu i za Nedžadom Herendom koji je bio pripadnik "Ševa", jedinice za specijalne zadatke koja je osnovana u maju 1992. godine i kojoj je logističku pomoć pružalo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike BiH. Jedinicu "Ševe" povezuju i sa AID-om, tadašnjom Agencijom za istraživanje i dokumentovanje.</p><p>Odmah poslije ratnih dešavanja, već 1996. godine, Herenda je napustio BiH i otišao u Nizozemsku.&nbsp;</p>

Na listi osoba za koje je Interpol raspisao crvenu potjernicu, trenutno se nalazi 72 osobe iz Bosne i Hercegovine

Kome će se Dodik i Stevandić pridružiti na listi Interpola: BiH traga za 72 osobe

<p>Stanje prirodne nesreće proglašeno je u Općini Kakanj, nakon obilnih padavina koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu.</p><p>Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević za "Avaz" je kazao da je situacija ipak pod kontrolom i da je uočen blagi pad vodostaja rijeke Bosne.</p><p>- Mi smo proglasili stanje prirodne nesreće, obzirom da nam se izlila rijeka Bosna na nekoliko područja i saobraćajnicu nam je zatvorila. Rijeka se izlila u MZ Donji Kakanj, MZ Doboj, ulica Imamovića i na regionalnoj cesti, ulica Kemala Čelebića kod cementarskog mosta. Nema još nikakvih informacija o štetama. Imamo na jednom putnom pravcu odron zemlje i kamenja, ali smo to već očistili. Pratimo situaciju, jer vremenska prognoza uopće nije pozitivna, barem po informacijama Federalnog hidrometeorološkog zavoda i na osnovu informacija koje smo dobili preko nekih ljudi iz Brisela koji prate područje čitavog Balkanskog poluotoka. Izvještavaju mi da imamo blago smanjenje vodostaja Bosne na području općine Kakanj, ali ne bih se tome radovao, jer treba proći nekoliko sati da bi se vodostaj nekoliko centimetara smanjio - kazao je Bajtarević za "Avaz".</p><p>Dodaje da je Štab Civilne zaštite u stalnom zasjedanju rano od jutros.</p><p>- Angažovali smo mašine da budu na dispoziciji i u pripravnosti. Ima nekoliko potoka koji se izlijevaju, ali ne prave nikakvu štetu za sada, tako da Vatrogasna jedinica, Civilna zaštita i čitav Štab koji je u stalnom zasjedanju od jutros od pola 6, drži situaciju pod kontrolom - zaključio je Bajtarević za "Avaz".</p>

Angažovali smo mašine da budu na dispoziciji i u pripravnosti, kazao je Bajtarević

Bajtarević za "Avaz": Situacija je pod kontrolom, Štab je u stalnom zasjedanju od jutros rano

<p>Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH na današnjoj konferenciji za medije predstavio analizu uticaja mjere zabrane rada nedjeljom i praznicima na sektor trgovine u Federaciji BiH.</p><p>- Odluka o uvođenju neradne nedjelje nije izazvala pad prometa u trgovinskom sektoru, već je, naprotiv, došlo do njegovog povećanja. Ukupni fiskalizovani promet u maloprodaji FBiH je nakon odluke o neradnoj nedjelji porastao je, što znači da je zabilježen nominalni rast od 67,2 miliona KM - saopćili su iz Sindikata.</p><p>Zabrana rada nedjeljom i praznicima nije imala značajan negativan uticaj na promet u sektoru trgovine, budući da većina ispitanika smatra da je ostao isti, ili se čak povećao, rezultati su pometite analize.</p>

<p>- Postoji pozitivna produktivnost radne snage - kazala je Elma Demir, autorica ove analize.</p><p>Mjera o uvođenju neradne nedjelje donijela je pozitivne promjene za većinu radnika omogućavajući im više vremena za porodicu, odmor i privatne aktivnosti, poručeno je na osnovu provedenog istraživanja.</p><p>- Mjera o uvođenju neradne nedjelje imala je odlučan uticaj na kvalitet rada i nije imala nikakav negativan uticaj na promet - zaključila je Demir.</p>

<p>Podsjetimo, novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH koji je stupio na snagu 14.11.2024. godine, uvedena je mjera zabrane rada prodajnih objekata nedjeljom i na državne praznike.</p><p>Jedan od ključnih aspekata istraživanja Analize je i procjena stepena poštovanja Zakona u različitim segmentima trgovinskog sektroa, kao i učetalost njegovih kršenja.&nbsp;</p><p>Značaj ove analize leži u tome što osigurava da donošenje Zakona ne ostane puka formalnost, već da se aktivno prati, prilagođava i poboljšava u skladu s realnim potrebama radnika i tržišta rada.</p>

Zabrana rada nedjeljom i praznicima nije imala značajan negativan uticaj na promet u sektoru trgovine, pokazuje analiza

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH: Odluka o neradnoj nedjelji nije izazvala pad prometa

<p>Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta večeras obilježavaju 27. noć mjeseca ramazana, Lejletu-l-Kadr. Ovu blagoslovljenu noć vjernici iščekuju radosna srca i puni nade u oprost grijeha.</p><p>"Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadra šta ti misliš šta je Noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci - meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane." (Kur'an: El-Kadr, 1-5)</p><h2>Učenje Kur’ana</h2><p>Poslanik Muhammed a.s., je rekao: "Ko provede Lejletul-kadr u ibadetu, vjerujući u njen blagoslov, nadajući se  nagradi Allaha, džellešanuhu, biće mu oprošteni prijašnji grijesi".</p><p>Noć Kadr provodi se u cjelovečernjem ibadetu, u dobrovoljnim namazima, u skrušenim dovama i zikru (Veličanje Boga).</p><p>S obzirom da je u noći kadra počela objava Kur’ana (svete knjige muslimana), u ovoj noći potrebno je odvojiti vrijeme koje će se provesti u učenju Kur’ana, a pogotovo onih ajeta (citata) koji će vjernika podstaći na razmišljanje o Bogu i blagodati koju mu Uzvišeni daruje.</p>

<h2>Dova u noći Lejletu-l-Kadr</h2><p>Aiša, r.a, je upitala je Poslanika Muhammeda:</p><p>"Kada bih znala da je Lejletul-kadr, koju bih dovu upućivala Allahu u toj noći?"</p><p>Poslanik odgovori: "Reci: 'Allahumme inneke afuvvun, tuhibbu-l-afve, fa’fu anni!' Gospodaru moj, zaista si Ti Onaj Koji opraštaš i voliš oprost, pa mi oprosti!"</p><p>Svakom muslimanu je ovaj kur’anski ajet podstrek:</p><p>"A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na Pravome putu". (Kur’an, El-Bekara, 186.)</p>

Prigodnim predavanjem vjernicima se obratio reisu-l-ulema IZ u BiH dr. Husein ef. Kavazović

Muslimani u Gazi Husrev-begovoj džamiji obilježili Lejletu-l-Kadr

Noć sudbine i milosti: Muslimani u Gazi Husrev-begovoj džamiji obilježili Lejletu-l-Kadr

<p>Centralna svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini povodom obilježavanja Lejletu-l-Kadra, 27. noći mjeseca ramazana, održana je večeras u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.</p><p>Program u povodu ove mubarek noći izveli su sarajevski imami, a program je otpočeo učenjem kur’anskih ajeta.</p><p>Na početku programa obratio se direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ-e u BiH hafiz dr. Mensur ef. Malkić.</p>

<p>Prigodnim vazom vjernicima se obratio reisu-l-ulema IZ u BiH dr. Husein ef. Kavazović.</p><p>- Ovo je noć koja je vrijednija od hiljadu mjeseci. Ova je noć na kraju ramazana kada je vjernik pročišćen i razbuđen. Večeras je noć mira, noć u kojoj Džibrili-Emin dolazi na dunjaluk, pun meleka. Božija milost je izraženija u ovoj noći nego ikada u godini - rekao je Kavazović.</p>

<p>Pokajanje treba da prati čvrsta odluka da se nećemo vraćati grijesima, dodao je reis Kavazović.</p><p>- Učinimo to večeras, nemojmo propustiti ovu priliku, otvorimo naša srca. Lejletu-l-Kadr je prilika da se približimo dragom Bogu. U ovoj noći trebamo puno učiti dovu, jer se u njoj nalazi odluka svaka. Zato, neka večeras bude puno dova - poručio je Kavazović.</p>

<p>Uputimo dovu i za našu domovinu, za braću i sestre, prijatelje, komšije, za sve ljude koji stradaju u Palestini, Siriji, Ukrajini, poručio je reis Kavazović.</p><p>- Dova za njih je naša duboka svijest da pripadamo istom ocu i majci, Ademu i Havi i da je njihovo stradanje i naše stradanje, da je njihova patnja i naša patnja - poručio je reis Kavazović.</p><p>Kadersku dovu proučio je hafiz dr. Mensur ef. Malkić.</p>

<p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Program u povodu ove mubarek noći izveli su sarajevski imami, a program je otpočeo učenjem kur’anskih ajeta

Održana centralna svečanost Rijaseta IZ u BiH

Noć vrijedna kao hiljadu mjeseci: U Begovoj džamiji održana centralna svečanost Rijaseta IZ u BiH u povodu Lejletu-l-Kadra

<p>Veliki broj islamskih naučnika smatra da je Lejletul-Kadr u posljednjih deset neparnih noći mjeseca ramazana, a opet većina njih misli da je to 27. noć, kazao je za "Avaz" prof. dr. Almir Fatić, rukovodilac Katedre za tefsir Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.</p><p>- Više je autentičnih hadisa na kojima se temelje ova mišljenja. Ibn Abbas je imao dva mišljenja o ovom pitanju: da je to dvadeset treća noć, odnosno dvadeset sedma ramazanska noć. On je Omeru ibn el-Hattabu objasnio zašto misli da je to 27. noć: sintagma Lejletu-l-Kadr ima devet slova, a spominje se tri puta u suri Al-Qadr - devet puta tri je dvadeset i sedam. Također je rekao da ova sura ima trideset riječi, baš kao što postoje trideset dana u mjesecu, a dvadeset sedma riječ je "hije" (ona). Otuda je bio mišljenja da je "hije" možda trag i da se odnosi na samu noć - kazao je dr. Fatić.</p><h2>Noć Kadr je skrivena</h2><p>Razlog koji se najčešće navodi kao odgovor na pitanje zašto ni Svevišnji Allah niti Muhammed, a.s., nisu decidirali Lejletu-l-Kadr jeste taj da bi ljudi trebali, u traganju za njome, provoditi više noći u pobožnosti, ibadetu, razmišljanju, i mijenjanju sebe, i ne bi se trebali zadovoljiti samo jednom noću, dodaje dr. Fatić.</p><p>- Objavljivanje Kur'ana započelo je u noći Lejletu-l-Kadr 610. godine s prvih pet ajeta sure Al-Alaq ("Ikre": čitaj), a onda je on postepeno objavljivan u periodu od dvadeset i tri godine poslaniku Muhammedu, a.s., preko meleka Džibrila. Kur'an daje detalje o tome kako Objava, u smislu komunikacije, dolazi od Svevišnjeg Boga do ljudskih bića, odnosno vrste komunikacije koje se javljaju između Njega i ljudi, tj. odabranih poslanika. Jedan važan ajet objašnjava ovo na sljedeći način: Nijednom čovjeku se Allah ne obraća osim nadahnućem, ili iza zastora, ili da pošalje izaslanika koji objavljuje, Njegovom dozvolom, ono što On hoće (Aš-Šura, 51) - objašnjava dr. Fatić.</p>

<h2>Poimanje Lejletul-Kadra</h2><p>Ljudi ne mogu do kraja pojmiti noć Lejletul-Kadr, pojašnjava dr. Fatić.</p><p>- Naime, ona je nešto posebno, nešto izuzetne vrijednosti. Bolja je od svih vremena, a što, dakako, prevazilazi ljudski razum. Lejletul-Kadr nadilazi naš prosječni život. U njoj se može postići više dobra, nego što se ono može postići činjenjem svih drugih djela, uključujući i ibadete, u drugim vremenima, zato što je bereket dobrih djela u ovoj noći veći - kazao je dr. Fatić. </p><h2>Traženje oprosta</h2><p>O tome kako provesti noć Kadr dr. Fatić naglašava da nema posebno preporučen način, već uobičajen, ali doživljajno, suštinski intenzivniji: namaz obaviti u džematu, učiti ili čitati Kur'an, izgovarati Božija Lijepa Imena (zikir), činiti dove i istigfar, posebno učestalo izgovarati: "Bože, Ti si onaj koji prašta i koji voliš praštati, pa oprosti meni!", objašnjava dr. Fatić.</p><p>- Kadr je i noć odluke svake. Možda nas upravo ova noć promijeni, ili pomiri sa nama samima i sa drugima. Na koncu, ova noć je promijenila tok ljudske historije i mnoge pojedince, ljudske sudbine- zaključio je dr. Fatić za "Avaz".</p>

Kadr je i noć odluke svake. Možda nas upravo ova noć promijeni, ili pomiri sa nama samima i sa drugima, kazao je prof. dr. Almir Fatić

Profesor Almir Fatić za "Avaz": Lejletu-l-Kadr nadilazi naš prosječni život

<p>Nakon obilnih padavina koje su pogodile našu zemlju, pogoršala se situacija na klizištu na Trebeviću, na lokalitetu Curine njive, iznad sarajevskog naselja Širokača.</p><p>O ovoj temi razgovarali smo sa Fuadom Babićem, inžinjerom građevine i penzionisanim stručnjakom za sanaciju klizišta Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo.</p><p>- Mislim da je kompletan pristup rješavanja problema klizišta na Curinim njivama, kao što je i u Donjoj Jablanici i diljem BiH, toliko neozbiljan, neprofesionalan da nemam riječi.</p><p>Na Curinim njivama je općina trebala da postavi čovjeka koji će da koordinira između projektanata i izvođača radova, jer izvođači radova moraju paralelno sa projektantskim rješenjima da daju impute šta da se radi, kako da se radi i da se odmah realizira. Već četvrti ili peti mjesec kako se desila ta havarija na Curinim njivama. Kada smo čuli u posljednje vrijeme da se neko stručan oglasio i kazao: ljudi, takva i takva je situacija? - kazao je Babić.</p><h2>Podsjetio na 2014. godinu</h2><p>Babić je podsjetio na naselje Svrake koje je pretprilo štetu u klizištu 2014. godine.</p><p>- Kada sam ja radio u Zavodu za izgradnju KS i kada se desio onaj kijamet 2014. godine, kada je naselje Svrake u općini Vogošća krenulo, tada sam od 7 ujutro do 7 navečer bio na objektu i radili smo posao. Koga gore imamo? Imamo izvještaje koje daje sekretar MZ, potpuno nekompetentna ličnost, također osoba iz Civilne zaštite potpuno nekompetentna ličnost. Imamo jednu naprosto nevjerovatnu budalaštinu. Imamo jadni narod koji čeka da mu kuća krene. Užas, užas - naveo je Babić.</p><h2>Padavine su okidač</h2><p>Dodao je da su obilne padavine okidač da dođe do teških posljedica.</p><p>- Ovo je sada jedan okidač koji podmazuje tu kliznu ravan, da to sve krene kako ne treba. Kiša dolazi kao ulje koje sipate negdje i da sve klizne po njemu - zaključio je Babić za "Avaz".</p>

Mislim da je kompletan pristup rješavanja problema klizišta na Curinim njivama, toliko neozbiljan da nemam riječi, kazao je

Babić za "Avaz" o klizištu na Curinim njivama: Vrlo je neprofesionalan pristup, imamo samo izvještaje nekompetentnih ljudi

<p>Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu čuva ukupno 636 primjeraka rukopisnih mushafa iz različitih perioda koji govore o sklonosti stanovnika naših krajeva o ljubavi prema samom Kur'anu, ali i umjetnosti prepisivanja Kur'ana na kaligrafski način, kazao je za "Avaz" hfz. mr. Hamza Lavić, viši bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke.</p><p>- Jedan od najvrijednijih rukopisa koji se čuva je i mushaf koji je poznat pod nazivom "Mushaf Fadil-paše Šerifovića". On je pored izuzetne kaligrafske i umjetničke vrijednosti sa izuzetnim iluminacijama i pozlatama karakterističan i po sistematičnosti kojoj je pristupljeno prilikom njegovog prepisivanja - kazao je Lavić.</p><h2>Prepisan 1849. godine</h2><p>Ono što znamo o ovom mushafu je da ga je, prema saznanjima, prepisao na Krimu ili u Istanbulu prepisivač pod imenom Muhadžir Dagistani 1849. godine, kazao je Lavić.</p><p>- U bilješci koja se nalazi na ovom mushafu navodi se da je prepisan iz rukopisnog primjerka mushafa kojeg je prepisao jedan od najpoznatijih bagdadskih poznavalaca kur'anskog pravopisa Muhamed ibn Altuntaš el-Bagdadi 1186. godine. On je svoj primjerak prepisao iz mushafa koji je nastao po nalogu halife Osmana, r.a. i kojeg je po njegovom nalogu prepisao Zejd ibn Sabit, r.a., što govori da je ovaj mushaf treća generacija hz. Osmanovog mushafa i da je jedan od sigurno najmeritornijih primjeraka mushafa, posebno kada je u pitanju ortografski segment samog mushafa - pojašnjava Lavić.</p>

<h2>Remek-djelo umjetnosti</h2><p>Mushaf Fadil-paše Šerifovića je primjer izuzetnog kaligrafskog i iluminatorskog umijeća, te jedan od najbolje očuvanih primjeraka kur'anskog teksta na prostoru BiH. </p><p>- Prije 20-tak godina u saradnji sa Centrom za istraživanje islamske kulture i historije iz Istanbula, urađen je reprint ovog mushafa koji je godinama služio kao izuzetan primjerak koji se poklanjao najistaknutijim gostima koji su dolazili u BiH, a sada je on dostupan i građanima na način da i oni mogu imati u svom posjedu to fototipsko izdanje jednog od najvrijednijih mushafa koji se čuvaju u Gazijinoj biblioteci - rekao je Lavić.</p><h2>Fadil-paša Šerifović</h2><p>Mushaf je dobio naziv po Fadil-paši Šerifoviću koji je ga je naručio da bude upravo primjerak iz kojeg će se prepisivati drugi mushafi i da na taj način još dodatno bude utvrđena sigurnost samog kur'anskog teksta, pojašnjava Lavić.</p><p>- Fadil-paša je bio jedan od najistaknutijih ličnosti Sarajeva i Bosne u prvoj polovini 19. stoljeća. Bio je imam i hatib u Carevoj džamiji, a 1832. godine je postavljen za sarajevskog kadiju. U doba Vedžihi-paše dobio je titulu paše, tako da je preuzeo upravu nad hercegovačkim i zvorničkim sandžakom. Bio je poznat kao bogat i pobožan čovjek, širom Bosne je ostavio brojne vakufe, a među njima i ovaj vrijedni mushaf koji se čuva u Gazijinoj biblioteci - zaključio je "Dnevni avaz" hfz. mr. Lavić.</p>

<h2>Primjer kaligrafskog umijeća</h2><p>Mushaf Fadil-paše Šerifovića (32 cm X 20,5 cm), kojeg je prepisao i ukrasio Ahmed Muhamed al-Muhadžir ad-Dagistani (iseljenik iz Dagistana) redžeb 1265./maj-juni 1849. godine, uvakufljen je u Gazi Husrev-begovu džamiju i biblioteku u Sarajevu 11. rebi' el-evvela 1289./20. maja 1872. godine za potrebe ispravljanja drugih rukopisa Kur'ana i izučavanja sedam poznatih načina čitanja Kur'ana (kiraeta).</p>

<p>Primjer je izuzetnog kaligrafskog i iluminatorskog umijeća, te jedan od najbolje očuvanih primjeraka kur’anskog teksta na prostoru Bosne i Hercegovine.</p><p>Mushaf je ispisan i ukrašen, intenzivnim bojama među kojima preovladavaju zlatna, srebrena, ljubičasna i crvena boja. Grafika je lijepa i krupna, a ornament raznolik od vrlo minucioznih floralnih detalja do šestokrakih zvijezda.&nbsp;</p>

Gazi Husrev-begova biblioteka čuva ukupno 636 primjeraka rukopisnih mushafa iz različitih perioda

Lavić za "Avaz": Mushaf Fadil-paše Šerifovića je jedan od najvrijednijih rukopisa koje čuvamo

<p>Kasno večeras u sarajevskom naselju Pejton, na Ilidži, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je teško povrijeđen pješak.</p><p>- U 21.30 sati PU Ilidža je obaviještena da je u ulici Edhema Eke Džubura došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđen pješak. Vozač koji je upravljao vozilom se, nakon što je pješaka oborio na kolovoz, udaljio sa mjesta nezgode - potvrđeno je za "Avaz" iz Operativnog centra MUP-a KS.</p><p>- Pješaku, 27-godišnjem A.B. su na KCUS konstatovane teške tjelesne povrede. Tužiteljica rukovodi uviđajem, a obavljaju ga policijski službenici Uprave policije MUP-a KS - naveli su iz MUP-a KS.</p>

Do povrede je došlo usljed udarca automobilom

Saobraćajna nesreća na Ilidži: Povrijeđen pješak, vozač pobjegao

<p>U mjestu Kerep kod Gradačca večeras se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je učestvovalo jedno teretno vozilo.</p><p>- Dogodilo se slijetanje kamiona, s tim da je prikolica ostala na putu. Trenutno se radi uviđaj - potvrđeno je za "Avaz" iz Operativnog centra MUP-a Tuzlanskog kantona.</p><p>Dodali su da je saobraćaj na toj dionici obustavljen do okončanja uviđaja.</p><p>Još uvijek nije poznato da li u ovoj nesreći ima povrijeđenih osoba.</p>

U nesreći je učestvovao kamion

Saobraćajna nesreća kod Gradačca: Kamion sletio s kolovoza, saobraćaj obustavljen

<p>Zekat je jedan od temeljnih ibadeta (obreda) u islamu i to je imovinski ibadet koji se sastoji od izdvajanja precizno definiranog dijela određenih vrsta imovine u poseban fond "Bejtul-mal", iz kojeg se prikupljena sredstva dijele Kur’anom definiranim korisnicima, prema prioritetima koje određuje ulu-l-emr (legitimni predvodnik muslimana), kazao je za "Avaz" dr. Ahmed ef. Purdić, fetvai-emin Islamske zajednice (IZ) u BiH.</p><p>- Intencija propisivanja zekata može se razumjeti iz samog filološkog značenja te riječi, a to je da se njegovim izvršavanjem osoba čisti. Zekatom osoba čisti svoje srce od loših osobina kao što su škrtost i pohlepa, zatim čisti svoju imovinu od tuđeg hakka (prava), te zaslužuje Božiji blagoslov, a time i uvećanje svoje imovine. U Kur'anu se kaže: "Uzmi iz imovine njihove zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš." (IX, 103) Muhamed, a.s., je rekao: "Kada izdvojiš zekat  iz svog imetka, štitiš ga i odstranjuješ iz njega ono što je, po tebe, zlo u njemu." (El-Hakim) - pojašnjava dr. Purdić za "Avaz".</p><h2>Vrste imovine</h2><p>Tri su osnovne vrste imovine na koju se izdvaja zekat, a to su: poljoprivredni proizvodi, stoka, te zlato i srebro (novac), pojašnjava dr. Purdić.</p><p>- Svaka od ovih vrsta ima svoje podkategorije i određene uslove koji se moraju ispuniti da bi izdvajanje zekata bilo obavezno. U osnovi, zekat se ne izdvaja na imovinu koju osoba koristi za vlastite potrebe kao što su kuća, stan, vikendica, auto i sl. Zekat izdvaja bogati, a to je osoba koja posjeduje imovine, preko osnovnih životnih potreba, u visini nisaba. Nisab je određeni nivo imovine a odredio ga Allahov Poslanik, a.s., i on je  za svaku od ranije spomenute tri vrste imovine različit - navodi dr. Purdić.</p>

<h2>Uslov obaveznosti izdvajanja zekata</h2><p>Uslovi obaveznosti izdvajanja zekata na ovu vrstu imovine su da je imovina dostigla nivo nisaba (sada je to 15.700,00 KM) i da imovinu u visini nisaba osoba posjeduje godinu dana (računa se hidžretska godina), dodaje dr. Purdić.</p><p>- Ukoliko su ispunjeni ovi uslovi, osoba je dužna da izdvoji 2,5 posto od ukupnog iznosa kojeg posjeduje na dan obračuna. Onaj ko posjeduje imovinu u visini nisaba, obavezan je izdvojiti zekat i ako to učini, imaće nagradu, a ako ne učini, biće griješan. Zekat i sadekatu-l-fitr se isključivo izdvajaju u Fond Bejtu-l-mal, u skladu sa praksom Allahovog Poslanika, a. s., i Hulefa-i rašidina, te fetvom reisu-l-uleme i odlukama organa Islamske zajednice - navodi dr. Purdić za "Avaz".</p><h2>Sadekatul-fitr</h2><p>Sadekatul-fitr se prevodi kao bajramska sadaka, dodaje dr. Purdić.</p><p>- Sadekatul-fitr je vadžib (drugorazredna obaveza) svakom muslimanu i muslimanki koji posjeduju bilo koje imovine, preko osnovnih životnih potreba, u visini nisaba. Osoba je dužna dati sadekatul-fitr za sebe i one koje izdržava, uključujući i maloljetno dijete. Sadekatul-fitr ima dvostruku ulogu. Jedna se odnosi na onog ko ga izdvaja, a to je čišćenje njegovog posta od manjih propusta, kao što su bespotreban i ružan govor, a druga se odnosi na korisnika sadekatul-fitra, a to je pomoć u prevazilaženju teškog stanja u kojem se nalazi - zaključio je za "Avaz" dr. Purdić.</p>

Osoba koja izdvaja zekat zaslužuje Božiji blagoslov, kazao je za "Avaz" dr. Ahmed ef. Purdić, fetvai-emin Islamske zajednice (IZ) u BiH

Ahmed ef. Purdić za "Avaz": Zekatom čistimo svoje srce od loših osobina

<p>Da je pojava preletača iz političkih stranaka iz jedne u drugu sasvim uobičajena pojava u političkom životu Bosne i Hercegovine, svjedoči i najnoviji primjer bivše potpredsjednice Srpske demokratske stranke (SDS) Maje Dragojević-Stojić. Ona je, naime, napustila tu stranku i pridružila se Partiji demokratskog progresa (PDP) mlađahnog predsjednika Draška Stanivukovića. S jedne strane, radovanje Stanivukovića koji ju je radosno i uz golemi smiješak dočekao, a s druge, kuknjava i zapomaganje organa SDS-a da Dragojević-Stojić vrati mandat.</p><p>Politički preletači su pojava koja je već duže prisutna u političkom životu naše zemlje. Možda najbanalniji primjer neodgovorne vlasti prema građanima koji su ih izabrali, bio je nedavni slučaj pada, a zatim vraćanja vlade Tuzlanskog kantona, zahvaljujući, kako se to popularno kaže "političkom transferu" dvojice zastupnika, koje je na kraju moralo ispitati i nadležno tužilaštvo.</p><p>Brojne organizacije i udruženja zadužena za praćenja izbornih procesa nisu još nikada mogli stati u kraj ovoj pojavi. Za preletače ne postoje nikakve sankcije ili kazne, a kod njih samih ne postoji niti minimum političke odgovornosti prema građanima koji su ih birali, ili prema strankama na čijim su izbornim listama bili. Nažalost, općenito u našem društvu ne postoji ni minimum političke, kao ni pravne odgovornosti. Nikada nije ni na pamet palo nekome u ovoj zemlji da se preletači sankcionišu i da za to postoji zakonsko uporište.</p><p>O predizbornim mahinacijama pisao je još 2011. godine i Wikileaks kada je naveo da je upravo zbog podmićivanja i potkupljivanja oboren "Aprilski paket". Svjedočili smo primjerima promjene stranačkih dresova, čak i najudaljenijih političkih stranaka koje nemaju ni dodirnih tačaka u smislu političkih programa, a bilo je čak i slučajeva promjene nacionalnosti u koju se politički zvaničnici zaklinju.</p><p>Stoga, svaki izbori u Bosni i Hercegovini donose nove avanture i izazove, ali i međuizborno vrijeme, kako vidimo, turbulentno je i puno "političkih transfera".</p><p>Nikad se nije stalo ukraj ovoj pojavi i sigurno je da ona još dugo neće biti iskorijenjena u političkom životu Bosne i Hercegovine.</p>

Ovoj pojavi se nikada nije stalo u kraj u BiH

Sindrom preletača

<p>Živimo dane posljednje trećine mubarek ramazana, dane u kojima Gospodar nebesa i Zemlje Svoje robove&nbsp;oslobađa&nbsp;od džehennemske vatre, kazao je za "Avaz" Resul ef. Alić, imam džemata Ilidža.</p><p>- U ovim danima Resulullah,&nbsp;s.a.v.s.,&nbsp;intenzivirao&nbsp;je svoj ibadet, svoje ukućane bi&nbsp;budio&nbsp;da&nbsp;noći&nbsp;bdiju u ibadetu, te je jačao i svoju vezu s Uzvišenim, učeći dovu "Gospodaru moj, oprosti meni, jer Ti si Onaj Koji prašta i voli&nbsp;praštanje" - kazao je ef. Alić.</p><h2>Traganje za noći Kadr</h2><p>U posljednjoj trećini ramazana krije&nbsp;se noć&nbsp;bolja od hiljadu mjeseci,&nbsp;noć sigurnosti i svakog dobra,&nbsp;noć&nbsp;Lejletu-l-Kadr, kazao je ef. Alić. </p><p>- Neće nas&nbsp;noć&nbsp;koja je bolja od hiljadu mjeseci&nbsp;promijeniti,&nbsp;ako je samo svedemo na nekoliko&nbsp;rekata&nbsp;nafile. Promijenit&nbsp;će nas ako budemo spremni uhvatiti se za uže, čije je&nbsp;početak&nbsp;kod Gospodara, a kraj kod nas, za uže koje se zove Kur'an. Resulullah,&nbsp;s.a.v.s., savjetuje nas:&nbsp;"Tragajte za noći kaderskoj u posljednjoj trećini mjeseca ramazana".&nbsp;Ko traži, taj će i naći. Bez žrtve i&nbsp;truda&nbsp;nema uspjeha - poručuje ef. Alić.</p>

<h2>Napustimo raspravu</h2><p>Znanje o noći kadra dignuto je od Resulullaha, s.a.v.s., zbog rasprave dvojice ashaba.&nbsp;</p><p>"O, Allahov Poslaniče, htio si nas obradovati i reći kad je noć kadra“ - upitali su ga ashabi. Resulullah, s.a.v.s., na to je odgovorio: "Allah je učinio da zaboravim, a uzrok je rasprava dvojice ljudi ovdje u džamiji. Ali, tražite je u posljednjih deset dana ramazana".&nbsp;</p><p>Jesmo li spremni raspravu napustiti pa makar bili u pravu, jesmo li spremni oprostiti jedni drugima, jesmo li spremni jezike svoje i ruke svoje ukrotiti kako bi naš brat bio siguran? Nemojmo dozvoliti dok tražimo noć Lejletu-l-Kadr da se nismo izmirili sa svojim bratom, jer kako Uzvišenog da poštujemo, ako stvorenja Njegova ne poštujemo - poručio je ef. Alić.</p><h2>Neizmjerne blagodati</h2><p>Efendija Alić poručuje da je ostalo još nekoliko ramazanskih noći u kojima Uzvišeni poklanja neizmjerne blagodati.</p><p>- U ovim noćima posvetimo se sebi, razmislimo o sebi, donesimo čvrsto odluku da će Knjiga kojom smo počašćeni u ramazanu, u koju nema sumnje, biti naš put kojim hodimo, kako je to kazao i hz. Omer: "Bili smo ponižen narod, pa nas je Allah Islamom i Kur'anom uzdigao i kad god budemo ponos i dostojanstvo na drugom mjestu tražili, bit ćemo poniženi" - zaključio je za "Avaz" Resul ef. Alić.</p>

U ramazanskim danima u našim dušama osjećamo smirenost, jer smo se kroz različite ibadete približili Uzvišenom, kazao je Resul ef. Alić

Resul ef. Alić: Donesimo odluku da će Knjiga kojom smo počašćeni biti naš put

<p>Blagoslovljeni mjesec ramazan, za muslimane predstavlja najodabraniji mjesec. U ovom mjesecu, u odabranoj noći Lejletu-l-Kadr počelo je objavljivanje Kur’ana.</p><p>Za 1,8 milijardi muslimana, ovaj mubarek mjesec je vrijeme za molitvu, suzdržavanje od jela i pića kroz post od zore do sumraka.</p><p>Ramazanske tradicije razlikuju se u cijelom svijetu.</p><h2>Turska: Predani bubnjari</h2><p>Posjećujete li Tursku tokom ramazana, pripremite se na vrlo glasno slavlje gdje se staro susreće s novim. Ova ramazanska tradicija jedinstvena za Tursku seže sve do Osmanskog Carstva prije nekoliko stoljeća kada nije postojala takva stvar kao što je budilnik. Predani bubnjari marširaju ulicom budeći sve na vrijeme za sehur, obrok koji jedete u zoru prije započinjanja dnevnog posta. Ono što ga danas čini još zanimljivijim je to što ovi bubnjari ne nose običnu odjeću, već nose osmansku nošnju, koja uključuje fes i prsluk.</p><p>Za sve sladokusce, također bi vas zanimalo da su rahatlokum, baklava i keksi poslastice koje morate imati za prekid posta. Mnoge porodice imaju svoje posebne recepte koji se prenose generacijama, ali ove poslastice možete pronaći i na tržnicama širom zemlje.</p>

<h2>Egipat: Šareni lampioni&nbsp;</h2><p>Ramazan u Egiptu jedan je od najživopisnijih praznika u svijetu. Ulice su okićene šarenim lampionima zvanim fanus (fanoos) s namjerom širenja radosti i vedrine. Priča o fanusu datira iz 10. do 12. stoljeća i dolazi iz Fatimidskog hilafeta. Kako kaže legenda, kada je lokalni vođa ili vladar posjetio Kairo prvog dana ramazana, mještani su držali svijeće na mračnim ulicama u znak dobrodošlice. No, s vremenom su svijeće evoluirale u svjetiljke s lijepim uzorcima i bojama koje se postavljaju kao ukras, ili se ponekad vide u rukama djece dok hodaju ulicama pjevajući i tražeći slatkiše.</p>

<h2>Maroko: Neferi</h2><p>Slično Turskoj, u Maroko postoje zadužene osobe koje bude stanovnike na sehur i oni se nazivaju neferi (nafars). Neferi, ili nafari, imaju veliku odgovornost i čast da probude zajednicu na vrijeme, a posljednje noći ramazana bivaju nagrađeni za svoj rad tokom cijelog mjeseca. Za razliku od Turske, nafari se ne oblače u osmansku nošnju, već ih se može pronaći u tradicionalnoj marokanskoj odjeći kao što je gandora kapa i umjesto da udaraju u bubnjeve, možete ih čuti kako interpretiraju molitvene pjesme duž ulica.</p><p>Kada je u pitanju iftar, odnosno ono što Marokanci nazivaju "ftour", oni imaju svoj jedinstveni stav. U Maroku, kada se prekida post, počinju s nečim laganim poput hurmi, sokova i drugih slatkiša. Slijede izdašnija jela poput harira, tople supe od leće i paradajza, kao i tvrdo kuhana jaja, slana peciva i pečena riba.&nbsp;</p>

<h2>Indonezija: Početak novog ciklusa</h2><p>Budući da je 87 posto indonežanskog stanovništva muslimani, nije iznenađenje da se ramazan slavi u cijeloj zemlji. Ova zemlja jugoistočne Azije ima svoj jedinstveni pogled na neke ramazanske tradicije. Prije prvog dana ramazana, indonežanski muslimani se kupaju u prirodnim bazenima ili izvorima kako bi se pročistili i pripremili za sveti mjesec.</p><p>Indonežanski muslimani također imaju još jednu ramazansku tradiciju zvanu nyekar, koja dolazi od javanskih muslimana. Vjeruju da je ramazan početak novog životnog ciklusa i vrijeme da se počne iznova, te stoga klanjaju namaz i odaju počast onima kojih više nema.</p>

<h2>Liban: Eho iftarskog topa</h2><p>Liban dijeli mnoge ramazanske tradicije sa svojim susjednim zemljama na Bliskom istoku. Jedna od njih je "midfa al iftar" i to je jedna od najstarijih tradicija na svijetu. To uključuje pucanje iz topova na kraju dana posta kako bi se upozorilo ljude da je vrijeme za iftar.</p><p>Kaže se da tradicija zapravo potječe iz Egipta i da je sve počelo kada je vladar slučajno ispalio top u zalasku sunca. No prešao je dug put od slučajnog zatajenja paljenja do onog kojem se radujemo svaki dan tijekom mjeseca. Danas Libanon čak ima svoje posebne povijesne topove samo za tu svrhu.</p>

<h2>Pakistan: Za iftar sok od ruže</h2><p>Kao u većinski muslimanskoj zemlji, ramazan je u velikoj mjeri integriran u pakistansku kulturu, gdje imaju svoje jedinstvene tradicije.</p><p>Kada je riječ o iftaru, obroci često uključuju biljni napitak s okusom ruže i pržene poslastice. Za obilježavanje kraja ramazana i početka bajrama, postoji posebna proslava koja se zove "chaand raat". Kao dio ove proslave, žene dobivaju kanu i kupuju šarene dodatke poput narukvica. U iščekivanju, vlasnici trgovina ukrašavaju svoje trgovine posebno za ovu priliku, a postavljaju se i privremeni štandovi s kanom.</p>

<h2>Bangladeš: Svjetla i ukrasi duž ulica</h2><p>Svake godine kada dođe ramazan, Bengalci se također okupljaju u pobožnosti i slavlju, kao i mnoge druge zemlje. Svjetla i ukrasi nižu se duž ulica, trgovina i tržnica dok mase ljudi sudjeluju.</p><p>Za prekid 'posta' posebna jela kao što su Jilapi, popularni slatki zalogaj, Piazu, koji je na bazi luka, pripremaju se unaprijed kako bi uživali s prijateljima i porodicom koji se navečer okupe na iftaru.</p>

Ljudmila Babić: Prava odluka

Ruskinja Mila ispraća deseti ramazan kao muslimanka: Duhovni smiraj pronašla u Sarajevu

Kome će se Dodik i Stevandić pridružiti na listi Interpola: BiH traga za 72 osobe

Bajtarević za "Avaz": Situacija je pod kontrolom, Štab je u stalnom zasjedanju od jutros rano

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH: Odluka o neradnoj nedjelji nije izazvala pad prometa

Noć sudbine i milosti: Muslimani u Gazi Husrev-begovoj džamiji obilježili Lejletu-l-Kadr

Noć vrijedna kao hiljadu mjeseci: U Begovoj džamiji održana centralna svečanost Rijaseta IZ u BiH u povodu Lejletu-l-Kadra

Profesor Almir Fatić za "Avaz": Lejletu-l-Kadr nadilazi naš prosječni život

Babić za "Avaz" o klizištu na Curinim njivama: Vrlo je neprofesionalan pristup, imamo samo izvještaje nekompetentnih ljudi

Lavić za "Avaz": Mushaf Fadil-paše Šerifovića je jedan od najvrijednijih rukopisa koje čuvamo

Saobraćajna nesreća na Ilidži: Povrijeđen pješak, vozač pobjegao

Saobraćajna nesreća kod Gradačca: Kamion sletio s kolovoza, saobraćaj obustavljen

Ahmed ef. Purdić za "Avaz": Zekatom čistimo svoje srce od loših osobina

Sindrom preletača

Resul ef. Alić: Donesimo odluku da će Knjiga kojom smo počašćeni biti naš put

Ramazanske tradicije širom svijeta: Od vrijednih bubnjara, do iftarskog topa

Ljudmila Babić: Prava odluka

Ruskinja Mila ispraća deseti ramazan kao muslimanka: Duhovni smiraj pronašla u Sarajevu

Kome će se Dodik i Stevandić pridružiti na listi Interpola: BiH traga za 72 osobe

Bajtarević za "Avaz": Situacija je pod kontrolom, Štab je u stalnom zasjedanju od jutros rano

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH: Odluka o neradnoj nedjelji nije izazvala pad prometa

Noć sudbine i milosti: Muslimani u Gazi Husrev-begovoj džamiji obilježili Lejletu-l-Kadr

Noć vrijedna kao hiljadu mjeseci: U Begovoj džamiji održana centralna svečanost Rijaseta IZ u BiH u povodu Lejletu-l-Kadra

Profesor Almir Fatić za "Avaz": Lejletu-l-Kadr nadilazi naš prosječni život

Babić za "Avaz" o klizištu na Curinim njivama: Vrlo je neprofesionalan pristup, imamo samo izvještaje nekompetentnih ljudi

Lavić za "Avaz": Mushaf Fadil-paše Šerifovića je jedan od najvrijednijih rukopisa koje čuvamo

Saobraćajna nesreća na Ilidži: Povrijeđen pješak, vozač pobjegao

Saobraćajna nesreća kod Gradačca: Kamion sletio s kolovoza, saobraćaj obustavljen

Ahmed ef. Purdić za "Avaz": Zekatom čistimo svoje srce od loših osobina

Sindrom preletača

Resul ef. Alić: Donesimo odluku da će Knjiga kojom smo počašćeni biti naš put

Ramazanske tradicije širom svijeta: Od vrijednih bubnjara, do iftarskog topa