Nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća, predsjednik ovog tijela Safudin Čengić je poručio je da su razmatrali nastavak aktivnosti na rasterećenju rada, odnosno smanjenju doprinosa. To je bilo i obećano i Vlada je rekla da u dva koraka to radi. Donesen je zakon prema kojem se umanjuje za 5,5 posto, odnosno umanjuje se opterećenje poslodavaca za 5,5 indeksnih poena, što je u brutu oko 13,3 posto. To je ono što je urađeno, a ono što smo danas zaključili je da se ove aktivnosti trebaju nastaviti kako bi se s 1. januarom naredne godine smanjilo za dodatnih pet posto, a to bi nas dovelo na nivo da imamo doprinose kao u regionu, što je cilj nas kao poslodavaca, Vlade i Sindikata.<h2>Neophodne predradnje&nbsp;</h2>Čengić je izjavio je da se neophodne neke predradnje, a jedna od njih je i usvajanje Zakona o fiskalizaciji, jer bi time znatno poboljšali ili disciplinovali prijavu poreza i uplatu poreza, a time i značajno doprinijeli povećanju budžeta, odnosno fondova.-	Očekujemo da će Vlada to pokrenuti, da je već zakon u proceduri, ukoliko bude to usvojeno do početka šestog mjeseca. Realno postoji mogućnost da se i ovaj drugi dio razmatra i donese zakon o izmjeni zakona o doprinosima, koji bi stupio na snagu 1.1.2026. Dalje smo razgovarali i o pitanju neradne nedjelje, odnosno izmjeni zakona o trgovini, gdje smo zaključili da Vlada razmotri inicijativu Udruženja poslodavaca i drugih učesnika u kreiranju određenih odluka i prijedloga da se pokrene procedura izmjene tog zakona, kako bi se, hajde da tako kažem, dovelo u poziciju da budemo sličnih zakonskih rješenja koje imaju u Hrvatskoj, odnosno da se omogući određenom broju subjekata da rade određeni broj nedjelja ili praznika, ovisi o tome koliko je određena zajednica zahtijeva, odnosno poslodavaci zahtijevaju i mogu odgovoriti zahtijevima na kraj krajeva kompletnog tržišta, odnosno kupaca – poručio je Čengić.Dodao je da su na kraju imali inicijativu, Udruženje poslodavaca je pokrenulo inicijativu za izmjenu uredbe o visini dnevnica ili troškova za službena putovanja.<h2>Brza reakcija&nbsp;</h2>-	Znamo kakvo je stanje i pokrenuli smo tu inicijativu, i nadamo se da će Vlada brzo reagovati i donijeti, odnosno izmijeniti uredbovi, uvažiti opravdane zahtijeve i sindikata i poslodavaca – kazao je on. Čengić je danas izjavio da je danas na sjednici bilo različitih stavova i normalno da su, kako kaže, jasno iznosili vlastni stav, ali ne mogu biti ni nekorektni pa reći da podatak Porezne uprave i sužbe za zapošljavanje nije tačna

- Da vam budem iskren ja sam lično pravio analizu uticaja i one minimalne plate na rad u vlastnoj kompaniji. Da li je ta plata uzrukovala otpuštanje što nije sigurno, ali nećemo biti ni nekorektni, pa reći da određeni poslodavci posebno oni manji poslodavci su bili pogođeni i da je u prvi mah i dolazilo do otpuštanja. Međutim, ova uredba Vlade i primjena uredbe u kojoj se tim poslodavcima isplaćivala ta razlika, dovela je do toga da su ljudi ipak zadržali te uposlenike. Znači, generalno moj lični stav je interes prije svega društva, zatim uređenje zakonsko na koje je primjenjivo za sve i poslodavce i sindikate, odnosno radnike i vlast je prioritet i ako to uspostavljamo onda je najmanje bitno je li moje mišljenje isto kao što je sindikata ili Vlade, ali ukoliko nemamo jedinstvenog rješenja i onda svako u određenim stvarima koristi politiku za isticanje onog što valja ili ne valja, onda ja nisam taj sagovornik – rekao je on.<h2>Pravo rješenje </h2>Čengić je, između ostalog, kazao i u svakom slučaju i u određenom kantonu od općine do općine postoji različitosti, ali oni govore o nekom prosjeku na nivou Federacije.- Mi smatramo da jedino pravo rješenje je donošenje sistemskih zakona kojim će se rasteretiti rad. U onom momentu kada mi dođemo u poziciju da optrećenje za isplaćeno 100 maraka ne bude 72 marke, nego da bude 40 ili 42 marke, onda ćemo stvoriti prostor da platimo bolje radnika na kraju krajeva i da mi imamo kao poslodavci adekvatan kadar koji može nam omogućiti da budemo konkurentni na tržištu. Mislim da je ovo interes svih, ovo ne može biti pojedinačni interes ni vlasti, ni sindikata, ni poslodavaca, ukoliko nemamo tu zajedničku sinergiju, ukoliko nismo na istom fonu, bojim se da neće biti dobro. Ali ja smatram da u ovom momentu idemo pravim putem, ne onako kako bi smo mi željeli, ali u svakom slučaju, velika je stvar da mi sa 31.12. dođemo do toga da je stopa opterećenja slična ili bolja nego što je u okruženju – poručio je on na konferenciji za medije danas.&nbsp;<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Mislim da je ovo interes svih, ovo ne može biti pojedinačni interes ni vlasti, ni sindikata, ni poslodavaca, kaže Čengić 

Čengić: Od prvog januara 2026. smanjiti doprinose za još pet posto, to bi nas dovelo na nivo regiona

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Safudin Čengić je kazao nakon sjednice ovog tijela da nije bilo smanjenja broja zaposlenih nakon povećanja minimalne plaće.

- Broj zaposlenih je skoro identičan bio 31. marta i 1. januara, kada je povećana minimalna plaća. Tu smo zaključili da nema negativnog efekta u broju otpuštenih radnika, ali je normalno da svi očekujemo da će u narednom periodu doći do novih zapošljavanja. Ono što smo konstatovali vezano za uredbu, koja znači povrat dijela sredstava, koji su isplaćena u razlici između minimalne plaće od 619 KM i 1.000 KM je da je veliki broj privrednih subjekata to iskoristio i da se to kreće na mjesečnom nivou u iznosu od oko 10 miliona KM - kazao je Čengić.Dodao je da se tumačilo kako da se anulira negativan rast doprinosa i moram da kažem da su današnji podaci bili pozitivni i da je Vlada FBiH ispunila taj dio, koji je obećan.- Treća stvar je uredba o isplati dijela plaće bez isplate doprinosa, ona je oslabljena mogućnostima kompanija i realno govoreći nisu to mogli svi iskoristiti, iako je to pogodnost. Oni koji su to mogli su i uradili. ESV je iniciralo prema Vladi da se Uredba produži do 31. decembra, pa će Vlada to dostaviti ESV-u - istakao je Čengić.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Normalno je da svi očekujemo u narednom periodu da će u doći do novih zapošljavanja

Predsjednik ESV-a: Nije bilo negativnih efekata povećanja minimalne plaće, broj zaposlenih skoro identičan kao 1. januara

U sjeveroistočnom Brazilu, u državi Maranhao, nalazi se Nacionalni park Lençóis Maranhenses, prirodni biser koji privlači pažnju svijeta. Ovaj park, proglašen UNESCO-vom svjetskom baštinom u julu 2024., prostire se na 156.562 hektara, obuhvatajući 70 kilometara obale Atlantskog okeana i ogromne bijele pješčane dine koje podsjećaju na razapete čaršafe – po čemu je dobio ime „lençóis“ (čaršafi). Tokom kišne sezone, od januara do juna, doline između dina ispunjavaju se kristalno čistim slatkovodnim lagunama, stvarajući spektakularan prizor koji mami turiste. Lagune, poput Lagoa Azul i Lagoa Bonita, najposjećenije su od juna do septembra, kada su pune vode i pogodne za kupanje.

Park obuhvata raznolike ekosisteme, uključujući mangrove, močvare i obalnu vegetaciju, te je stanište ugroženih vrsta poput grimiznog ibisa i zapadnoindijskog manatija. Posjetioci mogu uživati u vožnji četverotočkašima, pješačenju, kanuingu i jahanju. Glavni ulaz u park je grad Bareirinhas, odakle kreću organizirani obilasci, jer je samostalan ulazak zabranjen.Iako je Lençóis Maranhenses raj za turiste, lokalno stanovništvo, često potomci doseljenika iz 19. vijeka, suočava se s izazovima zbog ograničenog pristupa infrastrukturi i potrebe za održivim turizmom.

U sjeveroistočnom Brazilu, u državi Maranhao, nalazi se Nacionalni park Lencois Maranhenses, prirodni biser koji privlači pažnju svijeta

Pustinja koja postaje raj s lagunama

U sarajevskoj prvostolnici Srca Isusova u petak, 25. aprila 2025. godine, s početkom u 18:00 sati, održana je misa zadušnica za papu Franju. Euharistiju je predvodio apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Fransis Asisi Čulikat, u zajedništvu s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim mons. Tomom Vukšićem,&nbsp;vrhbosanskim nadbiskupom u miru kardinalom Vinkom Puljićem i svećenicima Vrhbosanske nadbiskupije.&nbsp;Misi su prisustvovali brojni vjernici grada Sarajeva, koji su se okupili kako bi odali počast preminulom poglavaru Katoličke crkve.Iz Vrhbosanske nadbiskupije ranije su dali upute povodom ukopa pape Franje, pozivajući sve crkve u nadbiskupiji da na dan ukopa, ili prvi sljedeći slobodni dan, slave misu zadušnicu uz sudjelovanje vjernika.&nbsp;Također, najavljeno je da će u subotu, 26. aprila, u 10:00 sati, za vrijeme obreda u Rimu, zvona svih crkava Vrhbosanske nadbiskupije zvoniti deset minuta prema mjesnom običaju. Dodatno, svaki svećenik nadbiskupije pozvan je da prikaže još jednu svetu misu s nakanom za pokoj duše pape Franje.

Misi su prisustvovali brojni vjernici grada Sarajeva, koji su se okupili kako bi odali počast preminulom poglavaru Katoličke crkve

Misa zadušnica za papu Franju u Sarajevskoj katedrali

U Vatikanu, hiljade vjernika iz cijelog svijeta dolaze u Baziliku svetog Petra kako bi odale posljednju počast papi Franji, čije tijelo od srijede, 23. aprila, leži izloženo u otvorenom drvenom lijesu na glavnom oltaru.&nbsp;Prema podacima Vatikana, više od 130.000 ljudi je do četvrtka uveče prošlo kroz baziliku, a redovi se protežu duž Trga svetog Petra, uz pojačane mjere sigurnosti zbog velikog broja posjetilaca. Pečaćenje lijesa planirano je za večeras u 20:00 sati.Ukop pape Franje održat će se sutra, u subotu, 26. aprila, u 10 sati ujutro. Svečanu pogrebnu misu na Trgu svetog Petra predvodit će ga kardinal Đovani Batista Re, dekan Kardinalskog kolegija.&nbsp;

Očekuje se prisustvo svjetskih lidera uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, britanskog princa Vilijama, argentinskog predsjednika Haviera Mileija, brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve, francuskog predsjednika Emanuela Makrona, britanskog premijera Kira Starmera, generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša, hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, austrijskog predsjednika Aleksandera Van der Belena, italijanskog predsjednika Serđija Matarele i premijerku Đorđu Meloni, irskog predsjednika Majkla D. Higinsa, poljskog predsjednika Andžeja Dudu, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen i još mnogih drugih.Očekuje se da će ukupno 170 stranih delegacija, uključujući 50 šefova država i 10 monarha, prisustvovati ukopu, što čini ovaj događaj jednim od najvećih okupljanja svjetskih lidera od inauguracije predsjednika Trampa u januaru 2025. godine.Nakon mise, zemni ostaci pape Franje bit će svečano preneseni u Baziliku Svete Marije Velike u Rimu, gdje će, u skladu s njegovom posljednjom željom, biti sahranjeni.Papa Franjo, prvi latinoamerički poglavar Katoličke crkve, ostavio je dubok trag svojom skromnošću, zagovaranjem siromašnih i marginaliziranih te nastojanjima za reformu Crkve. Ostati će upamćen po svojoj poruci inkluzivnosti, dijalogu s drugim vjerama i borbi protiv korupcije unutar Vatikana, iako je često izazivao kontroverze među konzervativcima zbog svog liberalnog pristupa.

Pečaćenje lijesa planirano je za večeras u 20:00 sati

Hiljade vjernika se opraštaju od pape Franje u Bazilici svetog Petra

U Tuzli se večeras dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovala dva putnička vozila, potvrdili su iz Operativnog centra MUP-a Tuzlanskog kantona.&nbsp;Nesreća se desila na Bulevaru 2. korpusa, a dvije povrijeđene osobe su prebačene na Univerzitetski klinički centar Tuzla.Prema informacijama iz Operativnog centra, zadobili su lakše tjelesne povrede.Kako se može uočiti na fotografijama, jedno vozilo je potpuno smrskano.

Nesreća se desila na Bulevaru 2. korpusa, a dvije povrijeđene osobe su prebačene na Univerzitetski klinički centar Tuzla

Teška nesreća u Tuzli: Dvije osobe prebačene na UKC, automobil smrskan

Sarajevo nudi impresivan izbor luksuznih nekretnina, od modernih vila na Ilidži do historijskih dragulja u Starom Gradu. Predstavljamo neke od najskupljih kuća i stambenih objekata koji su trenutno na tržištu, s cijenama koje dosežu i do 3,3 miliona KM.<h2>Vila na Velikoj Aleji, Ilidža – 3.300.000 KM</h2>Na ekskluzivnoj lokaciji Velike Aleje na Ilidži nalazi se vila smještena na parceli od 2500 m², s unutrašnjim prostorom od 742 m². U podrumu se nalaze garaža za 5-6 vozila, fitness sala i vešeraj.&nbsp;

Prizemlje uključuje prostrani dnevni boravak s staklenom baštom, salon, hol, kuhinju s trpezarijom i terasom, ostavu i kupatilo. Na prvom spratu su dva apartmana s kupatilima, tri sobe, dvije master sobe s garderoberima i kupatilima, te zasebni apartman s kuhinjom, trpezarijom i spavaćom sobom. Njena cijena je 3,3 miliona KM.<h2>Kuća u Sokolović Koloniji – 2.200.000 KM</h2>U Sokolović Koloniji nalazi se kuća od 280 m² s dodatnih 50 m² garažnog prostora, smještena na prostranoj parceli od 3500 m². Prizemlje čine dnevni boravak s kuhinjom i trpezarijom, dvije spavaće sobe, ostava, kupatilo, toalet i hodnik.&nbsp;

Na prvom spratu su četiri sobe, toalet i dva kupatila. Unutrašnja i vanjska stolarija su drvene, a podovi su prekriveni parketom i keramikom. Cijena joj je 2,2 miliona KM<h2>Nekretnina u Starom Gradu – 2.000.000 KM</h2>Na atraktivnoj lokaciji u Starom Gradu, izgrađen 2018. godine, nalazi se stambeni objekat s šest stanova, svaki površine 60 m², ukupno 435 m².&nbsp;

Parcela ima 586 m², a svi stanovi imaju podno grijanje i zasebne plinske kotlove. Svaki stan nudi pogled na rijeku, što dodatno povećava atraktivnost ove nekretnine. Cijena je 2 miliona KM.<h2>Kuća na Alifakovcu – 2.000.000 KM</h2>Kuća na Alifakovcu, smještena je nekretnina upisana u registar spomenika kulture zbog svoje historijske vrijednosti. Izgrađena 2018., ova zgrada na parceli od 586 m² ima 435 m² korisnog stambenog prostora i dvorište od 441 m².&nbsp;

Sastoji se od tri etaže (podrum, prizemlje, prvi sprat) s ukupno šest trosobnih stanova. Svaki stan uključuje dnevni boravak s trpezarijom i kuhinjom, balkon, dvije spavaće sobe i kupatilo. Cijena nekretnine je 2 miliona KM.<h2>Vila Hotonj - 1.400.000 KM</h2>Na listi najskupljih nekretnina na području Sarajeva nalazi se i Vila Hotonj, smještena u zelenoj oazi nadomak Sarajeva. Radi se o objektu korisne površine od 850 kvadratnih metara, koji je smješten na izdvojenoj parceli površine 2485 m2.&nbsp;

Objekat s dva sprata i potkrovljem korišten je kao rezidencija, a pogodan je za različite namjene - od hotela, staračkog doma, škole… Njena cijena je 1,4 miliona KM.<h2>Kuća na Breci - 1.370.000 KM</h2>Moderna kuća u nizu na Breci prodaje se za 1,37 miliona maraka. Radi se o objektu ukupne površine od 351 kvadratnog metra sa suterenom, prizemljem, spratom i potkrovljem. Zanimljivo je da se suteren prostire na više od 100 kvadrata i sadrži sobu za stoni tenis, bazen, saunu…&nbsp;

Pored ostalog, podovi su obloženi hrastovim parketom, keramikom i mermerom, cijela kuća je opremljena modernim alarmnim sistemom, a garaža se nalazi u sklopu objekta.<h2>Kuća u Starom gradu -&nbsp;1.350.000 KM</h2>Kupcima je na rapolaganju i trospratna kuća u Starom Gradu, ukupne površine 409 kvaratnih metara.&nbsp;

Njena cijena je 1,35 miliona KM. Objekat se sastoji od 8 soba i 5 kupatila, a posjeduje balkon, garažu, podrum i parking prostor.<h2>Vila u naselju Mojmilo - 1.350.000 KM</h2>U naselju Mojmilo u Novom Gradu prodaje se luksuzna rezidencijalna vila, koja košta 1,35 miliona KM. Radi se objektu s prizemljem i dva sprata ukupne površine 350m2.&nbsp;

Cijeli kompleks opasan je betonskim antiterorističkim zidovima i pokriven video nadzorom i alarmnim sistemom priključenim na zaštitarsku agenciju. Nekretnina je izgrađena prije desetak godina, a kompletno adaptirana 2023. godine.

Predstavljamo deset najskupljih kuća i stambenih objekata koji su trenutno na tržištu, s cijenama koje dosežu i do 3,3 miliona KM

Najskuplje kuće u Sarajevu: Cijene dosežu i do 3,3 miliona KM

Na raskrsnici kod SCC na Marindvoru, u poslijepodnevnim satima, dogodila se manja saobraćajna nesreća.&nbsp;Prema dostupnim informacijama, sudar je izazvao manju materijalnu štetu na vozilima, dok, srećom, nije bilo povrijeđenih osoba.&nbsp;Nesreća je izazvala privremene gužve u saobraćaju, što je otežalo kretanje vozila u tom dijelu grada.&nbsp;

Na raskrsnici kod SCC na Marindvoru, u poslijepodnevnim satima, dogodila se manja saobraćajna nesreća

Manja saobraćajna nesreća na Marindvoru izazvala gužve

U saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila kod Maglaja, Mercedes kojim je upravljao E. Ć. iz Maglaja zabio se u vozilo iz pratnje ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlida Hurtića. Nesreća se desila na putu između Sarajeva i Doboja, a prema riječima ministra, na svu sreću, niko nije ozbiljno povrijeđen.- Putovali smo iz Sarajeva prema Doboju kada je Mercedes, prelazeći preko pune linije iz suprotnog smjera, udario u vozilo naše pratnje. Naš vozač je pravovremeno reagovao, uspio izbeći ozbiljniji sudar i skloniti se, što je spriječilo teže posljedice. Hvala Bogu, niko nije nastradao, iako su članovi pratnje malo ugruvani, ali bit će dobro. Policija obavlja svoj posao, a istraga je u toku - izjavio je ministar za portal "Avaza".

Naš vozač je pravovremeno reagovao, uspio izbeći ozbiljniji sudar i skloniti se, što je spriječilo teže posljedice, rekao je ministar

Ministar Hurtić o nesreći kod Maglaja: Mercedes je prešao preko pune linije i zabio se u vozilo moje pratnje

Dan planete Zemlje, koji se svake godine obilježava 22. aprila, globalni je podsjetnik na značaj zaštite okoliša i prirodnih resursa za buduće naraštaje.Moto ovogodišnjeg obilježavanja je "Naša snaga, naš planet", s fokusom na zajedničkim naporima svih zemalja kako bi se do 2030. godine utrostručila proizvodnja čiste električne energije.“Avaz Twist Tower”, najviša zgrada u Bosni i Hercegovini, ove je godine sudjelovao u obilježavanju osvjetljavajući se zelenom bojom tijekom večeri.Ideju o obilježavanju Dana planete Zemlje prvi je iznio Džon MekKonel John McConnell na UNESCO-ovoj konferenciji 1969. godine.Službeno obilježavanje započelo je 1992. godine, tijekom konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, gdje su predstavnici vlada i nevladinih organizacija usvojili opsežni plan za promicanje održivog razvoja.

Dan planete Zemlje, koji se svake godine slavi 22. aprila, globalni je podsjetnik na značaj zaštite okoliša i prirodnih resursa za buduće naraštaje

"Avaz Twist Tower" u zelenoj boji povodom obilježavanja Dana planete Zemlje

Grenland, najveći otok na svijetu, ovih je dana ponovno dospio u središte svjetske pozornosti zahvaljujući starom – novom interesu američkog predsjednika Donalda Trampa za njegovo preuzimanje.Iako je ideja o kupovini Grenlanda prvi put izazvala nevjericu i diplomatske trzavice još tokom njegovog prvog mandata, Tramp je sada, nakon povratka u Bijelu kuću, aktualizirao ovu temu, podgrijavajući rasprave i izazivajući reakcije iz Danske, pod čijom upravom Grenland formalno i jest.Grenlandske vlasti i stanovnici, međutim, ostaju odlučni u odbacivanju bilo kakvih ideja o prodaji otoka, naglašavajući svoj identitet, autonomiju i strateški značaj regije, posebno u kontekstu klimatskih promjena i sve većeg interesa velikih sila za Arktik.Ali dok političke igre traju, Grenland se turistima nudi kao jedno od posljednjih mjesta netaknute prirode, spektakularnih pejzaža i susreta s izvornom kulturom i načinom života.<h2>Šta vidjeti na Grenlandu?</h2>Putovanje na Grenland nije klasičan odmor – to je avantura. Otok je prostran, surov, ali nevjerojatno lijep. Izdvajamo najvažnije destinacije koje posjetitelji nikako ne bi smjeli zaobići:Nuuk: Urbani centar među ledomGlavni grad Nuuk, smješten na jugozapadnoj obali, danas broji gotovo 20.000 stanovnika i bilježi konstantan rast. Grad nudi spoj moderne arhitekture i tradicionalne inuutske kulture. Vrijedi posjetiti:Nacionalni muzej Grenlanda s impresivnom kolekcijom artefakata i mumificiranih tijela iz doba prvih naseljenika.Nuuk Art Museum, mali, ali zanimljiv prostor s djelima lokalnih umjetnika.Stari kolonijalni centar uz more, s tradicionalnim kućicama u jarkim bojama.

Ilulissat: Ledeni spektaklMalo mjesto na zapadnoj obali, svjetski poznato po Ilulissat Icefjordu, koji je pod UNESCO-ovom zaštitom. Ovdje ledenjaci, stari hiljadama godina, kreiraju impresivne ledene krajolike i plutajuće sante koje oduzimaju dah. Ilulissat je i jedna od najboljih lokacija za promatranje polarne svjetlosti.

Južni Grenland: Tragovima VikingaRegija oko gradova Narsaq i Qaqortoq obiluje vikinškim naslijeđem. Posebno se izdvaja crkva Hvalsey iz 12. stoljeća, najbolje očuvani vikinški spomenik na Grenlandu. Osim toga, područje je poznato po zelenim dolinama, farmama ovaca i lokalnoj poljoprivredi, što je rijetkost u arktičkom svijetu.

Disko zaljev: Susret s kitovimaLjubitelji prirode i životinja ne propuštaju Disko zaljev, poznat po čestim migracijama kitova. Tijekom ljeta mogu se organizirati ture za promatranje kitova, tuljana i polarnih ptica.

Istočna obala: Zaboravljeni svijetIstočni Grenland najnepristupačniji je dio otoka, a upravo to ga čini autentičnim. Mjesta poput Tasiilaka ili Ittoqqortoorma imaju jedinstveni inuitki karakter. Ovdje priroda diktira život, a kultura lova i ribolova i dalje je svakodnevnica.

<h2>Kada putovati i kako stići?</h2>Grenland je dostupan zračnim linijama iz Kopenhagena i Rejkjavika, a uskoro se očekuje daljnje proširenje aerodroma u Nuuku i Ilulissatu, što će dodatno olakšati dolazak turista.

Najbolje vrijeme za posjetu je ljeto – od juna do avgusta – kada su temperature blaže, dan traje gotovo 24 sata, a priroda se pokazuje u punom sjaju. Zimi je izazovnije, ali upravo tada dolazi do izražaja mistika arktičke noći i polarna svjetlost.I dok se svijet zabavlja političkim raspravama o vlasništvu nad Grenlandom, ovaj ledeni div ostaje netaknuta destinacija za one koji traže autentičnost, tišinu, čudesne pejzaže i kontakt s iskonskom prirodom. Posjetiti Grenland znači zakoračiti u drugačiji svijet – svijet koji, unatoč globalnim interesima, i dalje čuva svoju divlju slobodu.

Trampove ambicije o kupovini pokrenule novu raspravu, a Grenland turistima nudi prizore koji ostavljaju bez daha

Ledeni otok koji je ponovno u fokusu svijeta



Roditelji djece s poteškoćama u razvoju okupili su se danas ispred Olimpijskog bazena "Otoka" u Sarajevu zbog jučerašnjeg incidenta koji je izazvao buru reakcija. Podsjećamo, jučer su s Olimpijskog bazena istjerana djeca s poteškoćama, njihovi roditelji i treneri koji s njima rade, a u intervenciju je morala biti uključena i policija.&nbsp;Prema izjavama svjedoka, uposlenici bazena pokušali su spriječiti rad trenera angažovanih od strane roditelja, pozivajući se na odluku uprave kojom se zabranjuje individualni rad s djecom na bazenu. Trenerice Lamija Zuko i Nadja Brodović, koje rade u sklopu udruženja „Slobodni stil“, ispričale su da su angažovane direktno od roditelja kako bi pružile individualnu podršku djeci s poteškoćama, koja ne mogu trenirati u grupama zbog svojih specifičnih potreba.&nbsp;- Sinoć su nas izbacili – roditelje, trenere i djecu. Za djecu s poteškoćama to je bio ogroman stres, jer se ona teško prilagođavaju ovakvim situacijama - rekla je Lamija Zuko.

Uprava Olimpijskog bazena "Otoka" oglasila se saopćenjem u kojem tvrdi da nije riječ o zabrani pristupa djeci s poteškoćama, već o regulaciji rada „samozvanih trenera“ koji, prema njihovim navodima, nezakonito koriste objekte bazena. Direktor Avdija Hasanović naredio je istjerivanje, a iz uprave poručuju da već postoji projekt rehabilitacije u vodi koji omogućava besplatan pristup djeci s poteškoćama uz pratnju. Međutim, roditelji osporavaju ove tvrdnje, ističući da grupni treninzi nisu prikladni za njihovu djecu i da su sami izabrali trenere kojima vjeruju.Direktor Avdija Hasanović je pozvao okupljene roditelje da uđu u zgradu Olimpijskog bazena "Otoka" na razgovore o jučerašnjem incidentu. Pitao je roditelje gdje je problem i šta je uprava uradila sporno.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV</a>.&nbsp;&nbsp;

Roditelji djece s poteškoćama okupili su se danas ispred Olimpijskog bazena zbog jučerašnjeg incidenta koji je izazvao buru reakcija 

Roditelji se okupili ispred Olimpijskog bazena: Direktor pozvao roditelje na razgovor

Radovi na izgradnji Univerzitetske biblioteke u Kampusu Univerziteta u Sarajevu, najznačajnijem projektu ulaganja u nauku u posljednjih 30 godina, približavaju se kraju. Prema planovima, useljenje u novi objekat i početak rada biblioteke zakazani su za 2026. godinu.&nbsp;Prostirući se na impresivnih više od 7.000 kvadratnih metara, biblioteka će ponuditi moderne čitaonice, multimedijalne sale, digitalne arhive, kao i prostore za konferencije i istraživački rad. Poseban akcenat stavljen je na najsavremeniju tehnologiju i prilagođavanje osobama s invaliditetom, čime se osigurava inkluzivnost i funkcionalnost.

Iz Službe za protokol i press Kantona Sarajevo ističu da će ova biblioteka postati srce naučnih i istraživačkih aktivnosti. Očekuje se da će unaprijediti saradnju između Univerziteta u Sarajevu, domaćih akademaca i međunarodnih partnera, te postati ključno mjesto za promociju inovacija i naučnih dostignuća.Finansiranje ovog projekta omogućeno je zahvaljujući grantu Kraljevine Saudijske Arabije putem Saudijskog fonda za razvoj. Riječ je o najvećoj poslijeratnoj investiciji u univerzitetsku infrastrukturu.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Prema planovima, useljenje u novi objekat i početak rada biblioteke zakazani su za 2026. godinu 

Pogledajte kako napreduje izgradnja Univerzitetske biblioteke u Sarajevu

U Domu mladih Skenderija večeras je održan tradicionalni bajramski koncert "Bajram dođe, mirišu avlije".

Organizator ovog koncerta je Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, a sala Doma mladih je bila ispunjena skoro do posljednjeg mjesta.Na ovom koncertu učešće su uzeli Amel Ćurić, Naida Kraljić, Kenan Mačković, Šaha Jelačić, Abdusamed Šljivar, Faris Bernić i Mirza Ganić.

Tu je bio i Hor Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo.Što se tiče orkestra, njega su činili: Amar Češljar (udaraljke), Almir Nezić (bas), Mustafa Behmen (gitara), Imamović Kenan (klavijature), Nejra Kovač (violina), Sead Derviškadić (klarinet) i Armin Hodžić (harmonika). Prateći vokali su bili Medina Turković, Ajsela Zoronjić, Nedim Bašić i Alen Hadžić.Ugođaj slušanja učenja Kur'ana, izvođenja ilahija i kasida te bosanskih sevdalinki posjetiocima su priuštili sjajan koncert.Cjelokupni prihod od prodaje karata je usmjeren je aktivnostima Društvene brige i projektima Mreže mladih.

Organizator ovog koncerta je Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, a sala Doma mladih je bila ispunjena skoro do posljednjeg mjesta

U punom Domu mladih održan tradicionalni koncert "Bajram dođe, mirišu avlije"

Mnoge muzičke zvijezde iz BiH i regiona čestitale su Ramazanski Bajram na društvenim mrežama.&nbsp;Ilma Karahmet je na Instagramu uz čestitku poručila: „Neka vi i vaša porodica budete blagoslovljeni radošću, mirom i srećom.“Bajram je čestitala i Džejla Ramović, a potom i Dino Merlin putem Instagrama.&nbsp;Marija Šerifović je napisala: „Dragi prijatelji, fanovi i kolege, Bajram Šerif Mubarek Olsun.“&nbsp;Čestitku je uputio i Jala Brat, dok je Milica Pavlović uz čestitku za Bajram imala želje ljubavi, zdravlja i sloge.- Bajram Šerif Mubarek Olsun - poručio je i Halid Bešlić na Instagramu.

Mnoge muzičke zvijezde iz BiH i regiona čestitale su Ramazanski Bajram na društvenim mrežama

Muzičke zvijezde iz BiH i regiona čestitale Bajram na mrežama

Rijeka Bosna u Zenici dosegla je visok vodostaj, te se na pojedinim mjestima gotovo izlila iz korita na šetnice.Obilne padavine posljednjih dana uzrokovale su naglo povećanje nivoa vode, a poplavljene su priobalne površine. Kako javlja reporter "Avaza", na Kamberovića polju voda prijeti da se izlije na šetnicu ako vodostaj nastavi rasti, dok je ada na ušću Babine rijeke potpuno pod vodom.

Situaciju dodatno otežava prognoza koja najavljuje nove padavine, zbog čega su nadležne službe u stanju pripravnosti. Građani se pozivaju na oprez, naročito u blizini obale rijeke i poplavljenih područja.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Čengić: Od prvog januara 2026. smanjiti doprinose za još pet posto, to bi nas dovelo na nivo regiona

Predsjednik ESV-a: Nije bilo negativnih efekata povećanja minimalne plaće, broj zaposlenih skoro identičan kao 1. januara

Pustinja koja postaje raj s lagunama

Misa zadušnica za papu Franju u Sarajevskoj katedrali

Hiljade vjernika se opraštaju od pape Franje u Bazilici svetog Petra

Teška nesreća u Tuzli: Dvije osobe prebačene na UKC, automobil smrskan

Najskuplje kuće u Sarajevu: Cijene dosežu i do 3,3 miliona KM

Manja saobraćajna nesreća na Marindvoru izazvala gužve

Ministar Hurtić o nesreći kod Maglaja: Mercedes je prešao preko pune linije i zabio se u vozilo moje pratnje

"Avaz Twist Tower" u zelenoj boji povodom obilježavanja Dana planete Zemlje

Ledeni otok koji je ponovno u fokusu svijeta

Roditelji se okupili ispred Olimpijskog bazena: Direktor pozvao roditelje na razgovor

Pogledajte kako napreduje izgradnja Univerzitetske biblioteke u Sarajevu

U punom Domu mladih održan tradicionalni koncert "Bajram dođe, mirišu avlije"

Muzičke zvijezde iz BiH i regiona čestitale Bajram na mrežama

Video / Vodostaj rijeke Bosne dosegao visok nivo, u Zenici se gotovo izlila

Čengić: Od prvog januara 2026. smanjiti doprinose za još pet posto, to bi nas dovelo na nivo regiona

Predsjednik ESV-a: Nije bilo negativnih efekata povećanja minimalne plaće, broj zaposlenih skoro identičan kao 1. januara

Pustinja koja postaje raj s lagunama

Misa zadušnica za papu Franju u Sarajevskoj katedrali

Hiljade vjernika se opraštaju od pape Franje u Bazilici svetog Petra

Teška nesreća u Tuzli: Dvije osobe prebačene na UKC, automobil smrskan

Najskuplje kuće u Sarajevu: Cijene dosežu i do 3,3 miliona KM

Manja saobraćajna nesreća na Marindvoru izazvala gužve

Ministar Hurtić o nesreći kod Maglaja: Mercedes je prešao preko pune linije i zabio se u vozilo moje pratnje

"Avaz Twist Tower" u zelenoj boji povodom obilježavanja Dana planete Zemlje

Ledeni otok koji je ponovno u fokusu svijeta

Roditelji se okupili ispred Olimpijskog bazena: Direktor pozvao roditelje na razgovor

Pogledajte kako napreduje izgradnja Univerzitetske biblioteke u Sarajevu

U punom Domu mladih održan tradicionalni koncert "Bajram dođe, mirišu avlije"

Muzičke zvijezde iz BiH i regiona čestitale Bajram na mrežama

Video / Vodostaj rijeke Bosne dosegao visok nivo, u Zenici se gotovo izlila