"Avaz" je u posjedu dokumenta pod nazivom „Pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine – geopolitička i pravna analiza spora i prijedlog održivog rješenja“, koji je izradio Centar za geopolitička istraživanja GEOPOL iz Sarajeva uz podršku grupe uglednih pravnih stručnjaka i univerzitetskih profesora.Riječ je o prvom sveobuhvatnom domaćem prijedlogu za rješavanje jednog od najvažnijih političko-pravnih pitanja u BiH – državne imovine, čije je rješavanje jedan od ključnih uslova za zatvaranje OHR-a u okviru programa „5+2“.-&nbsp;Iza dokumenta stoji 7 stručnjaka iz oblasti prava, međunarodnih odnosa i politologije. Na 24 strane, tretira se pitanje državne imovine na način da je prihvatljivo rješenje svim akterima unutar bosanskohercegovačkog prostora. To je inicijativa koja ukazuje da unutrašnje snage konačno shvataju da sami moraju nuditi rješenja, a ne čekati da međunarodna zajednica rješava naše probleme. Dokument može služiti kao smjernica političkim strankama za odnos prema državnoj imovini i rješevanju prioriteta 5+2 - potvrđeno je za "Avaz" iz Centra za geopolitička istraživanja.<h2>BiH ostaje titular</h2>Prema dokumentu, Bosna i Hercegovina ostaje titular državne imovine, u skladu s Ustavom BiH, Sporazumom o sukcesiji i praksom Ustavnog suda BiH, dok bi entiteti, kantoni, Brčko distrikt i lokalne zajednice dobili jasno definirana prava upravljanja i korištenja.Predloženo je da se državna imovina podijeli u tri kategorije. Strateška državna imovina obuhvatala bi granice, vojnu imovinu, diplomatska predstavništva i druge ključne resurse te bi ostala isključivo u vlasništvu države.&nbsp;Funkcionalna javna imovina, poput šuma, poljoprivrednog zemljišta, rijeka i rudnih bogatstava, ostala bi u državnom vlasništvu, ali bi njome upravljali niži nivoi vlasti i zadržavali prihode od njenog korištenja.Lokalna razvojna imovina, uključujući građevinsko zemljište i poslovne zone bez strateškog značaja, bila bi stavljena pod kontrolu gradova i općina.<h2>Jedinstveni registar</h2>Dokument predviđa i uspostavljanje jedinstvenog registra državne imovine te formiranje stalne Komisije za državnu imovinu BiH radi zaštite državnog titularstva i rješavanja sporova između različitih nivoa vlasti.Autori smatraju da bi usvajanje ovakvog modela omogućilo pravnu sigurnost za investitore, ubrzalo evropske integracije BiH i doprinijelo ispunjavanju uslova za zatvaranje OHR-a. Dokument će, prema informacijama Avaza, biti dostavljen političkim strankama u BiH i međunarodnim zvaničnicima na razmatranje.

Dokument može služiti kao smjernica političkim strankama za odnos prema državnoj imovini i rješevanju prioriteta 5+2, potvrđeno je

Ponuđeno rješenje za državnu imovinu: "Prihvatljivo je svim stranama"

Kao što se i moglo naslutiti, BiH je platila cijenu novog euroatlantskog raskola, kazao je bivši diplomata i ambasador, Fuad Đidić za "Avaz", nakon što PIC nije imenovao novog visokog predstavnika u BiH.- Evropa je pronašla snage, ali i hrabrosti da se suprotstavi kandidatu kojeg su preferirale Amerika i Italija. To govori da izbor visokog predstavnika za BiH nije više puka birokratska procedura kao u ranijim slučajevima već da izbor znači mnogo više kako za pravac BiH na njenom putu od dejtonakog do briselskog pravnog sistema, tako i za samu Evropu koja je pod pritiskom transakcijskog američkog prilaza i paradigme - kazao je.Očigledno, zemlje E3 (Njemačka, Francuska i Britanija) koje su na sebe preuzele odbranu Evrope su znale mnogo više šta se dešava iza diplomatskog paravana u vezi sa nominacijom Antonija Zanardija i zbog toga su se odlučno suprotstavile, istakao je Đidić.- Nije to tako obeshrabrujuće kao što izgleda na prvi pogled - zaključio je.

Nije to tako obeshrabrujuće kao što izgleda na prvi pogled, rekao je

Đidić za "Avaz": Evropa pronašla snage i hrabrosti da se suprotstavi Americi i Italiji, što i nije tako loše

Nakon što je SNSD ponovo srušio kvorum, zbog čega je sjednica Doma naroda BiH prekinuta za "Avaz" je govorio delegat DF-a Dženan Đonlagić.- SNSD uz prvu pratilju HDZ i nijemih posmatrača Trojke blokirali desetine zakona i odluka. U trenutku kada je Trojka spala na 0 delegata u Domu naroda, Špirić i Čović simultano blokiraju sve što im nije po volji - kazao je.Po ko zna koji puta se pokazalo koliko je krupna greška bila kada je Trojka pristala da se ukrca u vlast i sa SNSD i HDZ, dodao je.- Ovo su sada sve posljedice takvih odluka prije tri i po godine. Blokiran je rad Paralamenta BiH, a slična situacija je i u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Rad aktuelne državne vlasti je ravan nuli - zaključio je.

U trenutku kada je Trojka spala na 0 delegata u Domu naroda, Špirić i Čović simultano blokiraju sve što im nije po volji, kazao je

Đonlagić za "Avaz": Rad aktuelne državne vlasti ravan nuli, Trojka nijemi posmatrač blokada

Nakon dvodnevnog zasjedanja unutar PIC-a nije bilo konsenzusa oko imena novog visokog predstavnika. Direktor Centra za geopolitička istraživanja Admir Lisica za "Avaz" je kazao da je bilo očekivano da EU i Velika Britanija neće tako lako odustati od inicijative da njihov kandidat, Francuz Rene Trokaz, bude izabran.- Jasno je također da će SAD istrajavati na italijanskom kandidatu. Mislim da će u konačnici i biti izabran italijanski kandidat Antonio Zanardi Landi iako će se na to trebati sačekati do kraja juna - kazao je Lisica.On je istakao da to za BiH nije ništa frapantno.- BiH će sa i bez visokog predstavnika postojati, međutim jasno je da još uvijek nije vrijeme za odlazak visokog predstavnik, za odlazak OHR-a zato što uslovi 5+2 nisu ispunjeni. KReirao bi se jedan sigurnosni vakum i pitanje je kako bi se to u konačnici završilo - kazao je.

Sukob Evrope i SAD oko imena: PIC nije imenovao visokog predstavnika

Na pitanje da li krajem juna definitivno možemo očekivati novog visokog predstavnika Lisica je kazao da se neće razvlačiti.- Jasno je da se neće previše razvlačiti sa izborom, vjerovatno će doći do kraja juna. Vidimo licitiranje Evrope da se njihov stav uvaži, ali ne vidimo neku uslugu da se čini Šmitu. Šmit je definitivno diskreditiran svojim radom ovdje i koliko god se zadržao ne treba očekivati ništa novo u kontekstu njega - kazao je za zraj.

Jasno je da se neće previše razvlačiti sa izborom, vjerovatno će doći do kraja juna, kazao je

Admir Lisica za "Avaz": Jasno je da će SAD istrajavati na italijanskom kandidatu

Nakon tri sata rasprave, u Sarajevu je danas obustavljena 20. sjednica Doma naroda BiH, nakon što su delegati iz SNSD-a napustili zasjedanje i time srušili kvorum. Delegat PDP-a Nenad Vuković za "Avaz" je kazao da se nastavlja praksa da se blokira rad Doma naroda bez argumentacije koja je adekvatna.- Obrazloženje sa kojim je SNSD napustio sjednicu ne treba prihvatiti i ja ga kategorički odbacujem, jer jedini njihov argument je bio da smo mi tu predugo bili, tri ili četiri sata. Također, oni ne žele da se dnevni red mijenja, te da se radi po principu da se raspravlja samo o tačkama za koje su oni raspoloženi. Takvi zahtjevi su nemogući i ne mogu biti prihvatljivi - kazao je Vuković za "Avaz".Rekao je da je današnji dnevni red bio takav da je bilo dosta stvari koje su mogle dobiti većinsku podršku, ali isto tako nedostaje mnogo zakona za koje članovi kolegija ne dozvoljavaju da se nađu na dnevnom redu.

SNSD još jednom srušio kvorum: Prekinuta sjednica Doma naroda PSBiH

- Način rada koji su uspostavili SNSD i HDZ po principu da ako se raspravlja o nekoj tački koja se njima ne dopada ili ne žele da dozvole izjašnjavanje o njoj, da će napustiti sjednicu. Takav način rada je nemoguć - kazao je. Zbog toga imamo blokiran Paralament BiH, a slična situacija je i u Vijeću ministara zbog čega, kako je kazao, ova vlast nema zadovoljavajuće rezultate rada i nisu ni blizu ispunili agendu koju su najavljivali prilikom formiranja vlasti.

Oni ne žele da se dnevni red mijenja, te da se radi po principu da se raspravlja samo o tačkama za koje su oni raspoloženi, kazao je

Vuković za "Avaz" nakon što je srušen kvorum: Zahtjevi SNSD-a su nemogući

Broj nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini nastavio je padati i tokom aprila ove godine. Prema podacima zavoda i službi za zapošljavanje, na kraju mjeseca na evidencijama su se nalazile 309.823 osobe, što je za 4.457 manje nego u martu. U odnosu na april prošle godine, broj nezaposlenih manji je za gotovo 10.000 osoba.Na prvi pogled, riječ je o ohrabrujućem trendu koji potvrđuje višegodišnje smanjenje registrovane nezaposlenosti. Međutim, detaljniji uvid u podatke pokazuje da pad broja osoba na biroima ne znači automatski i rast zaposlenosti u istom obimu.<h2>Stvarno stanje</h2>Tokom aprila s evidencija službi za zapošljavanje brisano je ukupno 15.020 osoba. Od tog broja zaposlenje je pronašlo 8.715 osoba, odnosno 58 posto. To istovremeno znači da je više od 6.300 osoba s evidencije uklonjeno iz drugih razloga, koji u izvještaju nisu precizirani. Među njima mogu biti osobe koje su ostvarile pravo na penziju, odjavile se s biroa, preselile se ili izgubile status nezaposlene osobe po nekom drugom osnovu. Upravo zbog toga stručnjaci već godinama upozoravaju da se kretanja na evidencijama zavoda za zapošljavanje ne mogu automatski tumačiti kao pokazatelj stvarnog rasta zaposlenosti.Prema riječima ekonomskog stručnjaka Damira Bećirovića ova statistika ne odražava realno stanje, te da, kako kaže, godinama upozorava da se realno stanje aktivno nezaposlenih osoba ne može izvesti iz podataka Zavoda za zapošljavanje. - Prije svega, niz ljudi je prijavljen na Zavod koji uopće ne traže aktivno posao. Prijavljeni su zbog zdravstvenog osiguranja i slično. Bez podataka o novozaposlenim, o ljudima koji su prijavljeni u poresku u prošlom mjesecu, ovaj podatak u ekonomskom smislu ništa ne govori. On može biti rezultat čišćenja, ažuriranja spiskova, neprijavljivanja ljudi, odlaska ljudi u inostranstvo i slično – kazao je Bećirović.

On je istakao da je posljednjih godina primjetan trend pada zaposlenih.- To očigledno pokazuje da ekonomska klima u državi ni na koji način ne pogoduje investicijama i otvaranju novih radnih mjesta uz neizvjesnost na globalnom nivou. Nažalost, naša Vlada nije ništa učinila da tu globalnu neizvjesnost kompenzira probiznis politikom. Dapače, većina mjera je bila potpuno antipoduzetnička – kazao je.<h2>Nedovoljna potražnja</h2>Podaci pokazuju da su poslodavci tokom aprila prijavili 3.046 novih potreba za radnicima, dok su istovremeno registrovana 8.234 prestanka radnog odnosa. To ukazuje da tržište rada i dalje karakteriše značajna fluktuacija zaposlenih, ali i da potražnja za radnom snagom nije dovoljno snažna da bi sama objasnila pad broja nezaposlenih.Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u martu je u zemlji bilo zaposleno 849.837 osoba, što predstavlja tek blago povećanje od 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.Iako statistika potvrđuje nastavak smanjenja broja nezaposlenih osoba, ostaje otvoreno pitanje koliko je taj trend rezultat stvarnog zapošljavanja, a koliko posljedica drugih razloga zbog kojih građani napuštaju evidencije službi za zapošljavanje. Upravo zbog toga analitičari upozoravaju da podatke o nezaposlenosti treba posmatrati zajedno s kretanjima zaposlenosti, demografskim trendovima i migracijama stanovništva.

Više od 6.300 osoba s evidencije uklonjeno iz drugih razloga, koji u izvještaju nisu precizirani

Statistika pada nezaposlenosti krije važan detalj: Nisu svi koji su 'nestali' s biroa pronašli posao

Javno saslušanje pred Komisijom za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, na kojem rukovodstvo Univerziteta „Kallos“ nije uspjelo dati nijedan konkretan odgovor na ključna pitanja, još jednom je ogolilo duboku krizu visokog obrazovanja u BiH.Scena u kojoj rektorica izbjegava odgovore, advokat preuzima glavnu riječ, a sjednica se pretvara u raspravu o procedurama umjesto o suštini, simbolično oslikava stanje u kojem se danas nalazi akademska zajednica. Umjesto znanja, transparentnosti i odgovornosti, javnost dobija prepirke, optužbe i bježanje od odgovornosti.I nije problem samo jedan univerzitet. Problem je sistem koji je godinama dopuštao da se obrazovanje pretvori u unosan biznis, a diploma u robu na tržištu. Posljedice danas osjećaju svi, od studenata i poslodavaca, do društva u cjelini.Posebno zabrinjava činjenica da su državni univerziteti, nekada nosioci akademskog ugleda i kvaliteta, izgubili značajan dio svog kredibiliteta. Politički utjecaji, stranačka zapošljavanja, nepotizam i izostanak ozbiljnih reformi doveli su do urušavanja povjerenja javnosti.Paradoks bosanskohercegovačkog visokog obrazovanja najbolje pokazuje činjenica da je Univerzitet u Sarajevu, kao najstarija i najveća javna visokoškolska ustanova u zemlji, danas tek u grupi univerziteta iza 1500. mjesta na svjetskim rang-listama. Dok se razvijeni svijet takmiči u nauci, istraživanju i inovacijama, mi se i dalje bavimo pitanjem da li su diplome uopće vjerodostojne.Naravno, nije svaki privatni univerzitet problematičan, niti je svaki državni sinonim za kvalitet. Međutim, činjenica je da su brojne afere, sumnjive akreditacije i kontroverze oko izdavanja diploma ozbiljno narušile ugled cijelog sistema visokog obrazovanja.Zato pitanje više nije da li postoje sumnjive diplome, nego koliko ih postoji i ko će konačno snositi odgovornost. Sve dok se odgovori budu skrivali iza advokata, proceduralnih rasprava i političkih kalkulacija, obrazovanje će nastaviti gubiti ono najvažnije, a to je povjerenje građana.A bez povjerenja, diploma je samo komad papira.

Brojne afere, sumnjive akreditacije i kontroverze oko izdavanja diploma ozbiljno su narušile ugled cijelog sistema visokog obrazovanja

Kada diploma izgubi vrijednost

U Vogošći je večeras došlo do saobraćajne nesreće u kojoj su učestvovala dva putnička vozila.

- Jedna osoba je povrijeđena - potvrđeno je za portal “Avaza” iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.Na vozilima je pričinjena veća materijalna šteta.Uzrok nesreće za sada nije poznat, a više informacija bit će poznato nakon što policija obavi uviđaj i utvrdi sve okolnosti događaja.

Na vozilima je pričinjena veća materijalna šteta

Nesreća u Vogošći: Sudarila se dva vozila, jedna osoba povrijeđena

Tehnički problemi sa softverom za obradu biometrijskih podataka koji su se pojavili u prethodne tri sedmice izazvali su probleme sa zahtjevima za izdavanje viza i boravka stranim državljanima u Bosni i Hercegovini. Bivši bh. diplomata i ambasador BiH Fuad Đidić za "Avaz" je kazao da je radio kao diplomata trideset godina i da se ovakav slučaj nije desio.- Potpuno je nejasno da toliko dugo vremena ovo ne može da se otkloni pogotovo u vremenu potpuno razvijenog softvera i razvijenih sistema. Mi smo još 90-ih u poprilično teškim okolnostim izdavali vize u Australiji, Japanu, Kanadi - kazao je.On je kazao da štete nisu samo ekonomske naravi i za ugled BiH, već da postoji još jedna opasnost.- To je da zemlja domaćin gdje ne možete izdati vize uzvrati reciprocitetom da ni ona nama ne izdaje vize. To je ta treća dimenzija koju treba naglasiti, a to je strah od reciprociteta. Njih ne interesuje ako vi niste u stanju mjesec dana otkloniti kvar. Zemlja se dovodi u stanje blokade i na ovaj način. Ovo je strašno - kazao je Đidić.Ovo je nepojmljivo, služio sam 1997. i tada smo izdavali vize jadno opremljeni, a sada poslije toliko godina i svih tehnologija ne možemo, zaključio je.

On je kazao da štete nisu samo ekonomske naravi i za ugled BiH, već da postoji još jedna opasnost

Fuad Đidić upozorio na katastrofalne posljedice zbog neizdavanja viza: Zemlja se dovodi u stanje blokade

Prije dva dana Ambasada Sjedinjenih Američkih Država oglasila se o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH, ali i komentarisala posljednje aktivnosti Milorada Dodika, te praktično izdala upozorenje i njemu, te svima onima koji rade na destabilizaciji BiH.U saopćenju su podsjetili da su Dodik i drugi zvaničnici Republike Srpske bili sankcionisani zbog destabilizirajućih aktivnosti. Skinuti su s liste sankcija u oktobru 2025. nakon konkretnih koraka koje je Republika Srpska poduzela kako bi smanjila tenzije i ukinula neustavno zakonodavstvo koje je pokrenulo sankcije, te nakon što je Milorad Dodik postupio u skladu s presudom Suda BiH koja mu zabranjuje obnašanje javne funkcije, podnošenjem ostavke na mjesto predsjednika RS-a i dopuštanjem održavanja izbora za njegovog nasljednika, naveli su.<h2>Upozorenje Ambasade</h2>U drugom dijelu poruke upozorili su da skidanje sankcija nije trajna kategorija, te da bi se pojedini ponovo mogli naći na „crnoj listi“.- Sjedinjene Države nastavljaju pratiti ponašanje svih aktera i stranaka, uključujući bivšeg predsjednika Dodika, i zadržavaju pravo na uvođenje sankcija pojedincima kada je to potrebno, u skladu s izvršnim naredbama i zakonima, kada se upuste u radnje koje narušavaju stabilnost i povećavaju tenzije. Sjedinjene Države pažljivo razmatraju da li nedavno ponašanje ispunjava prag za ponovno uvrštavanje na listu sankcionisanih u skladu s postojećim ovlaštenjima – poručili su.Prema mišljenju političkog analitičara Velizara Antića, kada iz Ambasade SAD-a kažu da će sankcionisati one koji nastoje da krše Dejtonski sporazum, to su protokolarne izjave.- Naravno da SAD podržavaju postojanje dejtonske BiH i da će braniti taj sporazum. Međutim, ni Milorad Dodik nije protiv dejtonske BiH. On upravo poziva na vraćanje prvobitnom sporazumu. Ja mislim da su mnogo veći protivnici ovom sporazumu bošnjački političari koji su više puta i izjavljivali da je ovo loš sporazum i da ga treba mijenjati – kazao je.

<h2>Sporenja oko Dejtona</h2>Prema njegovom mišljenju, suština svih sporova upravo je u tome na koji način treba mijenjati Dejtonski sporazum.- Dok sa srpske strane ta promjena treba da ide u pravcu poštovanja izvornog sporazuma i eventualnog jačanja entiteta, s bošnjačke strane promjenu vide kao slabljenje nadležnosti entiteta i jačanje centralnog nivoa odlučivanja – kazao je.Dodao je da ne vjeruje da će doći do novih sankcija Dodiku, sve dok je trenutna američka administracija na vlasti.- Sve dok je ova administracija Donalda Trampa (Trump) na vlasti u SAD-u, ja ne vjerujem da će doći do podizanja novih sankcija Miloradu Dodiku. Veći su izgledi da će pod udar sankcija doći oni bošnjački političari koji ne žele da poštuju izvorni Dejtonski sporazum i koji insistiraju na promjeni postojećeg sporazuma – zaključio je Antić.

Veći su izgledi da će pod udar sankcija doći oni bošnjački političari koji ne žele da poštuju izvorni Dejtonski sporazum, kazao je

Analitičar Velizar Antić za „Avaz“: Dok je Trampa, nema sankcija Dodiku

Zatvaranje Hormuškog moreuza izazvalo je najveći poremećaj snabdijevanja naftom u modernoj historiji, a proizvodnja zemalja Bliskog istoka smanjena je za više od 14 miliona barela dnevno u odnosu na predratni period. Iako su cijene goriva posljednjih sedmica stabilizovane, transportni operateri i dalje osjećaju snažan pritisak. Za njih ulogu ne igraju samo cijene u BiH, već u cijelom svijetu.- Najnižu cijenu dizela u Evropskoj uniji trenutno ima Poljska približno 1,61 eura po litru, dok je najskuplji dizel zabilježen u Holandiji s više od 2,36 eura po litru. Istovremeno, Francuska i Mađarska bilježe lokalne nestašice goriva, što dodatno komplikuje planiranje međunarodnih transportnih operacija. Francuska već bilježi pad potrošnje goriva od 14 posto u odnosu na isti period prošle godine, što predstavlja jasan pokazatelj usporavanja ekonomskih aktivnosti i prilagođavanja tržišta visokim cijenama energenata – kazali su iz Konzorcijuma Logistika BiH.<h2>Mjere u EU</h2>Prijevoznici posebno ističu mjere koje provodi Italija, te razmatranje njihove Vlade za produženje umanjenih akciza na dizel u iznosu od 0,244 eura po litru, uz dodatni paket podrške transportnom sektoru.- Ovakve mjere pokazuju da pojedine države članice Evropske unije prepoznaju značaj drumskog transporta za funkcionisanje privrede i održavanje lanaca snabdijevanja – istakli su.S druge strane, u našoj zemlji je nekoliko puta propao pokušaj da se usvoji smanjenje akciza za gorivo, što bi bilo direktno olakšanje građanima. Ipak, naši političari su čekali da kriza prođe sama od sebe. Prema riječima stručnjaka za energetiku Almira Bečarevića, trenutne cijene u našoj zemlji prate pad na svjetskom tržištu.

<h2>U našoj zemlji</h2>- Cijene derivata su, a u skladu s padom cijene barela, također imale pad i sada su se približile cijenama koje su bila prije 28. februara. Dizel je u rasponu od 3 KM do 3,30 KM, super 95 se kreće od 2,88 KM do 3,10 KM, a super 98 od 2,51 KM do 3,28 KM. Možemo konstatovati da distributeri nafte prate pad barela na svjetskom tržištu i da je došlo do značajnijeg pojeftinjenja derivata – kazao je.Kako je kazao, dizel je već na razini iz februara 2026. godine, a benzini su gotovo došli na razinu iz februara, posebno super.- Možemo konstatovati da je došlo do smirivanja tržista i blizu smo cijenama derivata iz februara mjeseca. Dalji pad cijene barela značio bi povratak cijena derivata na nivo iz februara, što bi ujedno značilo da utjecaj na određene proizvode kod kojih derivati nafte imaju značajnu ulogu više ne bi bio izražen, odnosno da bi rast cijena bio faktički anuliran i izjednačen s nivoom iz februara – zaključio je Almir Bečarević.<h2>Trenutne cijene</h2>- Cijena barela nafte je na dan 28. februara iznosila 73 dolara. Ovo je dan kada je započeo rat između Irana i Amerike. Trenutna cijena barela nafte iznosi 93 dolara i nafta je doživjela pad sa oko 115 dolara, koliko je iznosila početkom maja – kazao je Almir Bečarević.

Možemo konstatovati da je došlo do smirivanja tržišta i blizu smo cijenama derivata iz februara mjeseca, rekao je Bečarević

Cijene nafte u padu, ali kriza nije gotova

Profesor i politički analitičar Enver Kazaz za "Avaz" je kazao da upozorenje Američke ambasade o mogućem obnavljanju sankcija Dodiku treba gledati u kontekstu zaštite finansijskih interesa ljudi koji su okupljeni oko projekta Južna interkonekcija.- Dodik je, naime, slagao Trampa, otvoreno govoreći. A Trampova administracija želi zaštiti svoj kapital na području BiH i nema ništa jednostavnije od prijetnje uvođenjem sankcija. Ako nastavi tako da se ponaša Dodik će ih najvjerovatnije i dobiti. Mislim da se ponaša kao neka vrsta seoskog manipulatora koji želi da ušićari na stočnoj pijaci - kazao je Kazaz za "Avaz".

Ambasada SAD: Razmatramo da li ponašanje Dodika ispunjava prag za ponovno uvrštavanje na listu sankcioniranih

Podsjećamo Ambasada SAD u BiH tokom vikenda praktično je zaprijetila predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku novim sankcijama kazavši da pažljivo razmatraju da li nedavno ponašanje ispunjava prag za ponovno uvrštavanje na listu sankcionisanih u skladu s postojećim ovlaštenjima.

Upozorenje Američke amabsade o mogućem obnavljanju sankcija Dodiku treba gledati u kontekstu zaštite finansijskih interesa

Prof. Kazaz: Molio za političku rehabilitaciju

Profesor Enver Kazaz za "Avaz": Dodik slagao Trampa, ponaša se kao seoski manipulator

Rijeke Bosne i Hercegovine godinama se suočavaju s ozbiljnim zagađenjem, uprkos činjenici da predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih resursa zemlje. U brojnim gradovima otpadne vode iz domaćinstava i industrijskih postrojenja i dalje se direktno ispuštaju u vodotoke bez adekvatnog prečišćavanja, dok se uz obale rijeka gomilaju divlje deponije koje dodatno ugrožavaju ekosisteme. Posljedice su vidljive na svakom koraku, od neugodnih mirisa i promjene boje vode do pomora ribe i narušenog zdravlja lokalnog stanovništva.Pitanje koje se sve češće postavlja jeste ko snosi odgovornost za ovakvo stanje. Da li su najveći zagađivači industrijska postrojenja, neuređeni kanalizacioni sistemi ili nesavjesni pojedinci koji godinama pretvaraju riječne obale u odlagališta otpada? U zemlji bogatoj vodnim resursima, odgovor na to pitanje otkriva složen problem u kojem se prepliću institucionalni propusti, nedovoljna kontrola i dugogodišnje zanemarivanje zaštite životne sredine.<h2>Tri glavna razloga</h2>Prema riječima prof. dr. Samira Lemeša iz Eko foruma Zenica, rijeke u BiH trpe pritisak iz tri glavna izvora: teške industrije, neprečišćenih komunalnih otpadnih voda i mini hidroelektrana.- Područje od Zenice do Kaknja i nizvodno je historijski i trenutno među najugroženijim vodotokovima. Tu su dominantni industrijski zagađivači, ali i veliki broj gradova uz rijeku Bosnu i njene pritoke. Vlada FBiH već godinama produžava rokove za početak primjene pravilnika o otpadnim vodama, kako bi se velikim zagađivačima dala prilika da ugrade prečistače. Upravo krajem juna ove godine ističe posljednji rok, do kojeg bi svi zagađivači otpadne vode morali dovesti u zakonom dozvoljene granice. Federalno ministarstvo okoliša i turizma još nije odlučilo da li će taj rok produžiti i šesti put – kazao je.Dodao je da rijeka Spreča važi za jednu od najmrtvijih rijeka u BiH, a da su glavni zagađivači locirani u industrijskoj zoni Lukavac.- GIKIL je godinama bio predmet sudskih procesa zbog nekontrolisanog ispuštanja katrana, amonijaka i fenola, što je više puta dovelo do potpunog pomora ribe i zagađenja nizvodnog toka koji se ulijeva u Bosnu kod Doboja – istakao je.

Osim trovanja rijeka iz industrijskih postojenja, Lemeš ističe da je veliki problem i gradnja hidroelektrana.- Dok industrija truje vodu hemijski, mini hidroelektrane (MHE) uništavaju rijeke morfološki i biološki. Izgradnjom derivacionih MHE, rijeke se bukvalno guraju u cijevi dužine po nekoliko kilometara. Riječna korita ostaju potpuno suha jer se ekološki prihvatljivi protok u praksi ne kontroliše – kazao je profesor Lemeš.<h2>Šta ubija rijeke?</h2>Lemeš je objasnio da se razlikuju dvije vrste zagađenja voda: hemijski i organski. Dodaje da su za industrijske zagađivače dominantni hemijski otrovi kao što su teški metali (kadmij, olovo, živa, hrom, nikal), PAH-ovi (policiklični aromatični ugljovodonici), fenoli i amonijak.- Najveći procent zagađenja u BiH otpada na neprečišćene fekalne i komunalne vode, jer većina gradova (uključujući i velike urbane centre) nema funkcionalne centralne uređaje za prečišćavanje otpadnih voda. Za te otpadne vode karakteristični su fosfati i nitrati iz deterdženata i poljoprivrednih đubriva, kao i pad otopljenog kisika u vodi – objašnjava Lemeš.

Na sve ovo treba dodati ogromne količine otpada, koji završava u rijekama iz divljih deponija, i "ukrašava" obale najlonskim kesama i plastičnim bocama, dodao je.- Iz rijeke Drine svake godine se izvade stotine tona plastičnog otpada, koji dolazi iz Crne Gore i Srbije – kazao je.<h2>Institucijalna pasivnost</h2>Institucije često ne raguju na adekvatan način i pravovremeno zbog podijeljenih nadležnosti i prebacivanja loptice odgovornosti s jednog na drugi nivo ili između kantona.- Broj ekoloških i vodnih inspektora na svim nivoima je minimalan. Jedan inspektor često pokriva desetine opština i stotine privrednih subjekata. Inspekcije nemaju sopstvene mobilne laboratorije koje mogu odmah na terenu uzorkovati vodu i procesuirati dokaz koji je pravno validan na sudu – dodao je Lemeš.Kazne propisane Zakonom o vodama i Zakonom o zaštiti okoliša za pravna lica često su preniske i iznose u naboljem slučaju svega 2-3 hiljade KM. Velikim industrijskim zagađivačima je ekonomski isplativije plaćati periodične kazne nego investirati milione u filterska postrojenja, istakao je Lemeš.- Veliki zagađivači su često i veliki poslodavci ili punioci budžeta. Institucije svjesno tolerišu zagađenje, kako se ne bi ugrozila radna mjesta ili politički interesi – dodao je.<h2>Narednih deset godina</h2>Profesor Samir Lemeš smatra da je za poboljšanje kvaliteta voda u Bosni i Hercegovini neophodno zajedničko djelovanje institucija, lokalnih zajednica i građana.Prema njegovim riječima, vlasti moraju ulagati u prečišćavanje otpadnih voda i pojačati kontrolu zagađivača, dok lokalne zajednice trebaju zaštititi riječne obale i uklanjati divlje deponije. Građani, s druge strane, mogu doprinijeti prijavljivanjem zagađenja i odgovornijim odnosom prema okolišu.Lemeš upozorava da bez odlučnih mjera nije moguće očekivati značajnije poboljšanje stanja bh. rijeka u narednim godinama.<h2>Ugrožavanje Neretve</h2>Gornji tok Neretve i njene pritoke ugroženi su industrijom u Konjicu (metaloprerađivačka industrija Igman) i Mostaru. Poseban problem u ovom slivu je i deponija "Uborak", s koje se procjedne vode, bogate teškim metalima, filtriraju prema tlu i obližnjim potocima koji se ulijevaju u Neretvu.<h2>Zašto institucije zakazuju?</h2>- Upravljanje vodama je podijeljeno između entiteta, kantona i opština. Agencije za vodna područja (npr. Agencija za vodno područje rijeke Save) izdaju vodne akte, ali nemaju represivne aparate. Kada se desi incident na rijeci Bosni, često se spore federalna i kantonalna inspekcija oko toga u čijoj je nadležnosti zagađivač – kazao je profesor Samir Lemeš.

Područje od Zenice do Kaknja i nizvodno je historijski i trenutno među najugroženijim vodotokovima

Ko truje rijeke u BiH: Najveći zagađivači ujedno i veliki punioci budžeta

Podstanarski život, posebno u većim gradovima, postaje sve veći finansijski izazov hiljadama građana Bosne i Hercegovine. Rast cijena nekretnina se posljednjih godina direktno odrazio i na kirije, pa podstanari danas za stan izdvajaju značajan dio svojih mjesečnih primanja.Najizraženiji pritisak bilježe Sarajevo, Mostar, Tuzla i Zenica, gdje je potražnja za stanovima znatno veća od ponude. Posebno su pogođeni studenti, mladi bračni parovi i radnici koji zbog zaposlenja dolaze iz drugih dijelova zemlje.Prema podacima dostupnim za 2026. godinu, prosječna neto plata u Federaciji BiH iznosi oko 1.640 KM, dok je minimalna plata 1.027 KM. Istovremeno, cijene zakupa jednosobnih i dvosobnih stanova u većim urbanim sredinama nastavljaju rasti, zbog čega mnogi građani izdvajaju između trećine i polovine svojih mjesečnih prihoda samo za kiriju.- Kada je u pitanju glavni grad BiH, kirije se kreću od 600 KM do 1.000 KM za stanove veličine od 45 do 60 metara kvadratnih, u zavisnosti od lokacije. U centru grada kirije su više od 1.000 KM – kazao nam je Emir Hadžiefendić iz agencije za nekretnine MySpace Sarajevo.

Prema izvještajima o tržištu nekretnina, prosječna cijena stanova u Federaciji BiH tokom 2025. godine porasla je za više od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je dodatno povećalo troškove stanovanja i zakupnina. Najveći problem podstanarima predstavlja nesrazmjer između prihoda i troškova života. Osim kirije, potrebno je izdvojiti sredstva za režije, internet, grijanje i ostale životne troškove, što naročito tokom zimskih mjeseci dodatno opterećuje kućne budžete.Kada se sve to stavi na papir, često jedna prosječna plata ode samo na kiriju i režije koje dostižu iznose od nekoliko stotina KM.- Ja živim sa majkom u Novom Sarajevu. Lokacija je dobra jer je blizu gradski prevoz. Stan je pristojno opremljen i ima nekih 50-ak kvadrata. Kirija je 700 KM plus režije koje zimi iznose oko 300 KM. Radim kao konobar i plata mi je 1.500 KM. Dok platim kiriju i režije praktično mi ništa ne ostane, ali radi i majka pa nekako se snalazimo s dvije plate – kazao je podstanar M. H. za “Avaz”.On je dodao da je ovo minimalna visina kirije koju su mogli pronaći, a da je stan uslovan za život i da nije negdje na periferiji.

U Sarajevu najam stana od 50 do 60 metara kvadratnih od 600 do 1.000 KM

Život podstanara u BiH: Kirije nikad veće, a stan nikad teže pronaći

Gost novog izdanja "Avazovog intervjua" bio je Mirza Alihodžić koji ima 45 godina i civilna je žrtva agresije na BiH. Kao 14-godišnji dječak je 26. februara 1995. godine ranjen i od tada je praktično paralizovan. Za paralizu je saznao nekih pola godina kasnije.

- Krenuo sam da uzmem koju čokoladicu od UNPROFOR-a sa drugarom. Čula su se dva pucnja, jedan je pogodio mene, a drugi drugara. Sjećam se svakog trenutka. Kada me pogodio bacio me sa auta UN-a jedno metar. Strah vas uhvati instiktivno, hoćete bježati, međutim ne možeš, ne slušaju noge. Sjećam se da su mi pluća narasla jer sam imao unutrašnje krvarenje i punila su se krvlju - prisjetio se tih momenata.Nakon borbe ljekara ze njegov život, stabilizacije, rehabilitacija je trajala mjesecima. Opisao je kako je izgledao boravak u bolnici, ali i momenat kada je saznao da će ostatak njegovog života biti vezan za invalidska kolica.Prema njegovim riječima, danas, civilne žrtve rata nalaze se na margini društva.- Nažalost meni su za troje kolica ljudi sakupljali novac. To je tužno, ne mogu vam opisati kako sam se ja osjećao. Javilo se jako puno ljudi, učestvovao je i FK Sarajevo - kazao je.Kazao je kako je lično pisao ministru Adnanu Deliću i tražio pomoć za kupovinu bicikla koje mu je neophodno za kretanje, na šta je Delić kazao da nije njegova nadležnost i da "ganja kanton".- Ozbiljno sam razmišljao da tužim državu, tužit ću ih. Imam tri računa iz ortopedske kuće gdje sam ja platio kolica od novca koji su mi ljudi sakupili. Nisam ja ranjen što sam volio, mene je pogodio četnik i uništio mi mladost. Ljudi moji, pojedine civilne žrtve rata dižu redite da kupe kolica - kazao je.Kompletan intervju pogledajte u videoprilogu na početku teksta.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Krenuo sam da uzmem koju čokoladicu od UNPROFOR-a sa drugarom. Čula su se dva pucnja, jedan je pogodio mene, a drugi drugara. Sjećam se svakog trenutka, ispričao je o kobnom danu

Video / Životna priča Mirze Alihodžića koji je ostao paralisan s 14 godina: Ježim se na "meni je tebe žao", tužit ću državu

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je u martu, a potom i početkom maja ove godine, izjavio da je BiH ispunila sve formalne uslove da dobije poziv za članstvo u NATO savezu, uvjeravajući visoke zvaničnike Saveza da unutar BiH postoji politički konsenzus o ovom pitanju. Ipak, vojni analitičar Nedžad Ahatović smatra da Bećirovićeva izjava ne opisuje stvarno stanje.- Izjava da je Bosna i Hercegovina „ispunila uslove“ za dobijanje poziva u NATO više je politička poruka nego precizan opis stvarnog stanja. BiH jeste napravila određene formalne korake u saradnji sa NATO savezom, uključujući aktivaciju Programa reformi i dugogodišnje partnerstvo kroz MAP, ali ključni politički i institucionalni problemi nisu riješeni. NATO ne prima države na osnovu deklarativne opredijeljenosti nego na osnovu funkcionalnog političkog sistema, stabilnih institucija i jasnog unutrašnjeg konsenzusa o članstvu - istakao je Ahatović za "Avaz".Dodao je da Bosna i Hercegovina danas nema politički konsenzus o NATO integracijama, što je godinama jedno od spornih pitanja. - Također, sigurnosni i geopolitički ambijent na Balkanu dodatno komplikuje proces proširenja NATO-a, jer to koče drugi akteri poput Rusije protiv čega ni bh. institucije, a ni NATO nemaju adekvatan odgovor. Zbog toga je tvrdnja da je BiH praktično spremna za poziv više pokušaj stvaranja političkog utiska nego realna procjena odnosa unutar NATO saveza - rekao je Ahatović za "Avaz".Objasnio je da BiH jeste unutar NATO orbite i saradnja sa Savezom je intenzivna, ali od stvarnog poziva za članstvo dijeli nas prije svega unutrašnja politička blokada, a tek onda tehnička pitanja.

BiH jeste napravila određene formalne korake u saradnji sa NATO savezom, uključujući aktivaciju Programa reformi i dugogodišnje partnerstvo kroz MAP, ali ključni politički i institucionalni problemi nisu riješeni

Ponuđeno rješenje za državnu imovinu: "Prihvatljivo je svim stranama"

Đidić za "Avaz": Evropa pronašla snage i hrabrosti da se suprotstavi Americi i Italiji, što i nije tako loše

Đonlagić za "Avaz": Rad aktuelne državne vlasti ravan nuli, Trojka nijemi posmatrač blokada

Admir Lisica za "Avaz": Jasno je da će SAD istrajavati na italijanskom kandidatu

Vuković za "Avaz" nakon što je srušen kvorum: Zahtjevi SNSD-a su nemogući

Statistika pada nezaposlenosti krije važan detalj: Nisu svi koji su 'nestali' s biroa pronašli posao

Kada diploma izgubi vrijednost

Nesreća u Vogošći: Sudarila se dva vozila, jedna osoba povrijeđena

Fuad Đidić upozorio na katastrofalne posljedice zbog neizdavanja viza: Zemlja se dovodi u stanje blokade

Analitičar Velizar Antić za „Avaz“: Dok je Trampa, nema sankcija Dodiku

Cijene nafte u padu, ali kriza nije gotova

Profesor Enver Kazaz za "Avaz": Dodik slagao Trampa, ponaša se kao seoski manipulator

Ko truje rijeke u BiH: Najveći zagađivači ujedno i veliki punioci budžeta

Život podstanara u BiH: Kirije nikad veće, a stan nikad teže pronaći

Video / Životna priča Mirze Alihodžića koji je ostao paralisan s 14 godina: Ježim se na "meni je tebe žao", tužit ću državu

Ahatović o Bećirovićevoj izjavi da smo ispunili uslove za članstvo u NATO: Pokušaj stvaranja političkog utiska

Ponuđeno rješenje za državnu imovinu: "Prihvatljivo je svim stranama"

Đidić za "Avaz": Evropa pronašla snage i hrabrosti da se suprotstavi Americi i Italiji, što i nije tako loše

Đonlagić za "Avaz": Rad aktuelne državne vlasti ravan nuli, Trojka nijemi posmatrač blokada

Admir Lisica za "Avaz": Jasno je da će SAD istrajavati na italijanskom kandidatu

Vuković za "Avaz" nakon što je srušen kvorum: Zahtjevi SNSD-a su nemogući

Statistika pada nezaposlenosti krije važan detalj: Nisu svi koji su 'nestali' s biroa pronašli posao

Kada diploma izgubi vrijednost

Nesreća u Vogošći: Sudarila se dva vozila, jedna osoba povrijeđena

Fuad Đidić upozorio na katastrofalne posljedice zbog neizdavanja viza: Zemlja se dovodi u stanje blokade

Analitičar Velizar Antić za „Avaz“: Dok je Trampa, nema sankcija Dodiku

Cijene nafte u padu, ali kriza nije gotova

Profesor Enver Kazaz za "Avaz": Dodik slagao Trampa, ponaša se kao seoski manipulator

Ko truje rijeke u BiH: Najveći zagađivači ujedno i veliki punioci budžeta

Život podstanara u BiH: Kirije nikad veće, a stan nikad teže pronaći

Video / Životna priča Mirze Alihodžića koji je ostao paralisan s 14 godina: Ježim se na "meni je tebe žao", tužit ću državu

Ahatović o Bećirovićevoj izjavi da smo ispunili uslove za članstvo u NATO: Pokušaj stvaranja političkog utiska