Posjeta Donalda Trampa (Trump) mlađeg Banjoj Luci je bila školski primjer „plati pa ćeš igrat'“ politike. Milorad Dodik je parama građana kupio vizuelni legitimitet, a možda i krčmio javne resurse, kritikuju mediji i opozicija RS.&nbsp;Ali koja je stvarna korist ove posjete, vrijedne blizu 200 hiljada dolara? Tramp mlađi se na Banskom dvoru dotakao priče o pravosuđu kao „oružju neizabranih birokrata“ protiv izabranih lidera, kao što je njegov otac. Povukao je paralelu između sudskih procesa protiv njegove porodice u SAD i pravosudnih muka Milorada Dodika u BiH.Dao je prividni legitimitet Dodikovom kukanju da su njegove pravosudne muke tek politički „lov na vještice“. Tramp mlađi je ponudio i simetriju u neprijateljima. Za njega je to „duboka država“ u SAD, a Dodiku „strani faktor“ u obliku OHR-a. Dodik je parama građana kupio privid američkog pečata i međunarodne podrške svojim pravosudnim mukama. Kupio je simboličnu direktnu vezu s Vašingtonom, te iluziju da je napokon okončana politička izolacija ovog bh. entiteta. Dodik nemušto pokušava najaviti da će se novi svjetski poredak stvarati na privatnim okupljanjima u Bakincima, bez nepotrebnog miješanja američkih ili bilo čijih državnih institucija. Poručuje da će novoosnovanom Kancelarijom za međunarodnu saradnju uraditi više za RS nego sve nadležne institucije BiH skupa. Da nije riječ o zvaničnoj državnoj posjeti, jasno je poručila Ambasada SAD, navodeći da je posjeta privatna i nema nikakvu vezu sa zvaničnom politikom.Svima je jasno da se američki odnos prema BiH nije mnogo promijenio još od mandata Bila Klintona (Bill Clinton), iako je od tada Bijela kuća pet puta mijenjala domaćina Bijele kuće. Dodik je dobio fotografije s moćnim prezimenom i privid političkih mišića. Građani su dobili tek Dodikovo obećanje da je Tramp mlađi obećao dovesti investitore. A posljedice investitora koje je Dodik dovodio su tragično vidljive, sjetimo li se Vladimira Romanova, Arija Levina, Olega Burlakova, Rašida Sardarova i sličnih. Iza njih su ostali siromašniji građani i bogatiji Dodik.&nbsp;

Dodik je parama građana kupio privid američkog pečata i međunarodne podrške svojim pravosudnim mukama

"Plati pa ćeš igrat" politika

Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca 2026. godine iznosili su dvije milijarde i 920 miliona KM, što je za 169 miliona KM ili 6,14 posto više u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili dvije milijarde i 751 milion KM. Samo u martu 2026. godine prikupljena je jedna milijarda i 34 miliona KM indirektnih poreza, što je za 85 miliona KM, odnosno 8,96 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.Ovo, prema riječima ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića, na prvi pogled djeluje kao snažan fiskalni signal. Međutim, kako kaže, kada se uđe u strukturu podataka, jasno je da ovaj rast rezultat kombinacije cjenovnih efekata i stabilnog nominalnog nivoa potrošnje. <h2>Odgođeni efekt</h2>- Posebno je važno naglasiti da je u istom periodu izvršen povrat PDV-a u iznosu od 516 miliona KM, što znači da su neto prihodi za raspodjelu iznosili 2,403 milijarde KM, uz rast od čak 8,75 posto. Drugim riječima, nakon svih povrata, javni sektor je dobio još snažniji rast nego što sugerišu bruto podaci, što ukazuje na relativno stabilnu fiskalnu bazu – kazao je.

Dalje objašnjava da u uslovima kada je zvanična inflacija pala na gotovo četiri posto, a prihodi rastu iznad šest posto, jasno je da postoji tzv. “odgođeni efekt inflacije”, cijene su ostale na povišenom nivou iz prethodnog perioda, što i dalje generiše visoku osnovicu za PDV.- Drugim riječima, može se reći da građani ne troše nužno više u realnom smislu, ali troše zbog skupljih proizvoda i usluga – objasnio je Hadžić.<h2>Hoće li pomoći?</h2>Prema mišljenju ekonomskog stručnjaka i federalnog zastupnika Admira Čavalića, ovaj podatak je očekivan, ako uzmemo u obzir da svjedočimo izuzetnoj inflaciji.- Indirektni porezi su fokusirani na potrošnju tako da inflacija naglašava prihode od istih. U pozadini, realna kupovna moć građana opada – kazao je Čavalić.

Ekonomistkinja Svetlana Cenić sličnog je mišljenja jer, kako je kazala, kolika je inflacija i kako je porastao uvoz ovo nije veliko povećanje.- Samo je pitanje hoće li to povećanje i ti milioni otići za ublažavanje posljedica inflacije i neracionalnog ponašanja vlasti u ova teška vremena. Ili, hoće li pomoći poljoprivredi da bismo imali šta da jedemo – kazala je Cenić za „Avaz“.

<h2>Kako se prihodi raspoređuju?</h2>Prihodi od PDV-a, akciza, carina i drugih indirektnih poreza uplaćuju se na Jedinstveni račun UIO. Prije raspodjele, iz tih sredstava se izdvaja minimalna rezerva za svakodnevne povrate poreza obveznicima. Nakon izvršenih povrata, dio sredstava se koristi za finansiranje institucija BiH, u skladu s budžetom. Preostali iznos se zatim raspodjeljuje entitetima i Brčko distriktu. Raspodjela se vrši prema koeficijentima koje kvartalno utvrđuje Upravni odbor UIO. Prema posljednjim važećim koeficijentima, Federaciji BiH pripada 62,01 posto, RS-u 34,44 posto, a Brčko distriktu 3,55 posto.

Samo je pitanje hoće li  to povećanje i ti milioni otići za ublažavanje posljedica inflacije i neracionalnog ponašanja vlasti u ova teška vremena, kaz

Samo u martu prikupljeno 2 milijarde i 751 milion KM

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Novinar i urednik portala Istraga.ba, Avdo Avdić bio je gost novog izdanja „Avazovog intervjua“ gdje je govorio o informaciji da je autobomba koja je pronađena 13. januara u automobilu koje se kretalo od Zvornika prema Sarajevu, a u kojem su se nalazile osobe koje se dovode u vezu sa Dinom Muzaferovićem Cezarom, bila namijenjena za njegovu likvidaciju.

Na portalu "Avaza ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Ne želim da pravim lični marketing, ali ne treba minimizirati objektivne prijetnje koje postoje. Dino Muzaferović je čovjek koji je optužen za ubistvo zaštićenog svjedoka pred slovenačkim pravosuđem.&nbsp;2' – Muzaferović je već godinu, dvije mene označio kao neku svoju potencijalnu metu i to nije ni skrivao na suđenju. Na prvom ročištu je mene prozvao zato što sam objavio da je on ubio Satka Kekića i da se skriva u Ljubljani. 3' – Policija je uradila svoj dio posla, ali je okružna javna tužiteljica iz Istočnog Sarajeva kazala da nema razloga da se traže mjere zabrane niti pritvor za osobe koje su prevozile autobombu, imale drogu, krivotvorene dokumente i od ranije su poznate policijskim i istražnim organima i hapšene su zbog veze sa organiziranim kriminalom. 4' – Tužilaštvo KS je pokušalo da ispravi grešku kolega iz Istočnog Sarajeva, ali ne možete vi ispraviti grešku ako imamo nadležnosti.&nbsp;5' - Može biti da je bomba bila namijenjena meni. Ne isključujem tu mogućnost. Ali isto tako postoji mogućnost da je neko od tih ljudi kazao da je bila namijenjena meni, a ne nekoj drugoj meti koja bi trebala biti.&nbsp;6' -&nbsp; Citirat ću rahmetli Muhameda Filipovića: „Kako će na mene izvršiti atentan, kad ujutru krećem na posao, ne znam ni ja gdje ću?“. Vozim automobil, ali je on u ovom trenutku pod policijskim nadzorom.7' -&nbsp;Ja sam samo pisao o Cezaru prije nego je naredio ubistvo Satka Kekića u Ljubljani. Ima jedno ubistvo u Velikoj Kladuši za koje nije odgovarao nikad. Ubijen je jedan drugi zaštićeni svjedok u predmetu „Eskobar“ koji je tužilac Džermin Pašić potpuno upropastio. 8' -&nbsp;On je neko ko živi u holivudskim filmovima, ko se ponaša kao da je na čelu meksičkog kartela i pokušao je da organizira napad ručnim bacačima na zatvor kako bi kroz te rupe od raketa on pobjegao.9' - Ranije sam imao informacije da Cezar sa Kekićem ima određenih problema zbog biznisa. Ja sam kazao ubio ga je Cezar. Kasnije sam provjerio sa policijskim izvorima van BiH i saznao sam da su slovenčke policijske agencije obavještene da će Dino Muzaferović i njegova kriminalna grupa ubiti Satka Kekića.&nbsp;10' -&nbsp;Te noći Muzaferović je kontaktirao određene kriminalne grupacije na području Sarajeva da me lociraju i da poduzmu određene akcije protiv mene. Tog dana kada sam ja obavješten da se to priprema, popodne Dino Muzaferović je uhapšen.11' - Konaković stavlja svima mete na čelo. Ko god napiše bilo kakav tekst o Elmedinu Konakoviću, ministru vanjskih poslova BiH i predsjedniku vladajuće političke partije, to je vrlo bitno naglasiti, dobije „porciju“ na njegovom Facebook profilu. Ne možete očekivati ništa drugo od čovjeka koji kao ministar vanjskih poslova upotrijebi termin „guzica“ u raspravi sa srbijanskim folk pjevačicama.&nbsp;Ministar vanjskih poslova jedne države u raspravi sa folk pjevačicama ne bi trebao biti nigdje, a kamoli u jednoj državi koja pretendira da bude članica EU.12' -&nbsp; Ima još gore, on se raspravlja sa botovima. Elmedin Konaković je čovjek koji se raspravlja sa anonimnim botovima na Facebooku. Zamislite ministra koji sjedi i troši svoje vrijeme raspravljajući se sa ljudima koje ne zna. Piše poruke botovima. 13' -&nbsp; Zamislite da ministar vanjskih poslova, čovjek koji je na čelu vladajuće političke partije šalje poruke ljudima koji ga kritikuju. Zato ne stiže ništa drugo osim da prezentira svoje protokolarne sastanke kao diplomatski cunami.&nbsp;14' – Prije godinu dana je Dodik bio „bjegunac“ od pravosuđa. Tad sam kazao da se ne iznenadimo ako za par mjeseci Dodik uđe u Bijelu kuću i evo ušao je.&nbsp;15' - Problem je što su ljudi vjerovali da su posjete i sastanci Denisa Bećirovića sa trećom nabitnijom osobom koju niko i nije vidio na fotografiji osim zastave Denisa Bećirovića tako bitni sastanci, da će to promijeniti odnos SAD-a prema BiH i odnos zapadnih sila prema Miloradu Dodiku i da će zbog toga Dodik biti pometen.16' – Problem je što su oni stvarali lažnu sliku da nešto rade, a nisu radili ništa, pri tome istovremeno omalovažavajući ono što je radio Dodik. Sve što su oni govorili da će biti danas Dodik nije, njemu danas dolazi sin Donalda Trampa. Kakav god da je on može prenijeti svome ocu poruke koje Dodik kaže.&nbsp;17' – U ovom mandatu Denis Bećirović šta je radio samo obmanjivao javnost, kao i Elmedin Konaković.&nbsp;18' – Jučer mediji bliski Konakoviću pišu da je to nešto što se može platiti. Zašto onda vi niste platili da dodje ovdje da mu ponudite recimo kasarnu Jajce gradi, pa da onda on štiteći svoju imovinu u Sarajevu štiti interese i BiH?&nbsp;19' – Vi sada u ovoj situaciji kada imate Gazu, Sudan i ratove po Africi, kada imate rat u Iranu i ekonomski raspad u svijetu idete u SAD da ponudite Cvijet Srebrenice. To je sada ovdje nepopularno reći.20' – Otišli su na promociju Hagade, a da nisu konsultovali Muzej u Sarajevu.&nbsp;21' – Posljedica te priče je da je jedan od rabina sa kojim se sreo Konaković optužio reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH da je širio antisemitizam. I taj čovjek će, nakon što su Konaković i Bećirović održali vrhunske sastanke, pojaviti se u Banjoj Luci, ne u Sarajevu.&nbsp;22' – Bošnjački korpus u vanjskoj poltici je potpuno razjedinjen, lebdi između Istanbula, Brisela, Vašingtona, Teherana.23' – Bošnjački političari ne trebaju da vode vanjsku politiku ni Palestine, ni Irana, ni Saudijske Arabije, ni Emirata, ničiju. Tebamo da vodimo svoju vanjsku poltiku i da gledamo svoje interese.24' – Nisam imao nikakvih problema sa vođom kartela Edinom Gačaninom, osim što su mi njegovi saradnici jedno sedam dana rušili portal. Nije mi nikad prijetio.&nbsp;25' – Gačanin se „zasitio“ ubistava i sada pokušava da opere savjest. NiP je definitivno nastao finansiranjem novca iz kartela.26' – U Sky prepiskama se govori o finansiranju NiP-a.27' - Procesuiranje u okviru „Black Tie“ predmeta traje ovoliko zbog procedura.28' – Imam informaciju da je nedavno saslušan ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac u vezi sa imenovanjem konzula Fatih Kola u Panami koji je bio povezan sa kartelom Titom i Dinom i kumom Elmedina Konakovića.29' – Obijanje nagodbe sa Alemom Hodovićem može uticati na procesuiranje nekih drugih osoba koje se na ovaj način pokušavaju zaštiti.30' – Ministar vanjskih poslova koji me nazivao klevetnikom izgubio je tri tužbe od mene, Gordan Memija koji je govorio da sam klevetnik je uhapšen.&nbsp;31' – Prema mojim informacijama sigurnosne agencije BiH poslale su svojim italijanskim kolegama službenu informaciju da postoji sumnja da će preko kupovine Telemacha biti opran veliki iznos novaca i da se za potrebe toga trebaju koristiti italijanske banke i evo italijanske banke ne žele da učestvuju u tome.32' – Afera Spengavanje ide svojim tokom u POSKOK-u. Ustavni sud BiH odbio zahtjev Vahidina Munjića da se istraži odakle meni poruke. 33' – Ko god me pita odakle mi informacije ja govorim „Osmica mi dao“.34' – Neostvarena želja mi je odlazak u još jedno dvije, tri ratne zone. Još uvijek nisam dobio vizu za Iran. 35' – Jedna od mojih prvih priča bila je u Gornjoj Maoči gdje su me opkolili i udarali motkama. 36' – Tokom boravka na ratištu u Siriji izbjegavao susret sa Nusretom Imamovićem. 37' – Nisam se bojao susreta sa HTS (Al Kaida), ali sam izbjegavao da sretnem Bosance i Hercegovce na ratištu u Siriji.38' – Ako Denis Bećirović ostane u Predsjedništvu BiH, najmanje SDP, a vjerovatno i Trojka će ostati na vlasti. Ako ne ostane Bećirović, to je gotovo, to je kraj Trojke.39' – Prognozirao mandate nakon izbora u oktobru.40' – Koja će politička partija pristati da bude dio vlasti u Vijeću ministara BiH da ga izaberu SNSD i HDZ? To je samoubistvo političko.41' – Teško je očekivati veliku promjenu nakon izbora ukoliko Denis Bećirović ostane.42' – Govorio je o istrazi tramvajske nesreće u Sarajevu.43' – Niko nije saslušan za Jablanicu jer je POSKOK preuzeo taj predmet. Previše se očekivalo od POSKOK-a, a imaju 800 predmeta i osam tužilaca.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Ekskluzivno je otkrio i informaciju da je Staša Košarac saslušan zbog imenovanja Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami, s obzirom da je riječ o osobi povezanoj s kartelom "Tito i Dino" i kumom Elmedina Konakovića

Video / Avdo Avdić: Sigurnosne agencije u Italiji obaviještene da se kupovinom Telemacha pere veliki novac

Dvostruki doktor nauka Mile Babić, filozof i teolog svojim uskršnjim porukama potvrdio je još jednom zbog čega su franjevci duša Bosne Srebrene, ono duhovno tijelo kakvo je oduvijek u srži ove zemlje stoljećima, čuvari bosanske državnosti.U vrijeme podjela, mržnje i ratova riječi ovog profesora na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu još su značajnije, kao poruka koja ukazuje na zlo koje nose ratovi, eminentno ljudsko zlo, kako kaže fra Mile Babić.Sveukupno ljudsko znanje, čak cijela kultura služi ratovima, i novac cijeloga čovječanstva također služi ratovanju, što je ovaj franjevac ocijenio kao moralnu i humanističku katastrofu cijelog čovječanstva i sramotu i katastrofu svakog čovjeka koji to odobrava.I danas nas, upozorio je fra Mile Babić, poput onih koji su Isusa osudili zato što je volio i svoje prijatelje, vlast tjera da mrzimo one ljude koje vlasti proglašavaju neprijateljima.Nasuprot tome, franjevci poput profesora i dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH fra Mile Babića, koriste svaku prigodu da budu stalni korektiv i skretničar na kolosijeke mira. Posljednjom porukom uz Uskrs, fra Babić upozorava kako nas mržnja, nasilje i ratovi vode u zajedničku propast i podsjeća nas sve na ono što su istinske temeljne vrijednosti: život, sloboda i ljubav.

Vlast nas tjera da mrzimo, a istinske su vrijednosti život, sloboda i ljubav

Fra Mile Babić: Ohrabrenje u vremenu zla

Uskrs, kao najveći kršćanski blagdan, u našim krajevima obiluje običajima koji, iako simbolični, imaju duboko značenje u vjeri i tradiciji. O tome je govorio Josip Vajdner, župnik župe Briješće i glavni urednik Katoličkog tjednika, naglašavajući da je središte kršćanske godine Vazmeno trodnevlje koje kulminira Uskrsom.- Da bismo mogli na suvremen način izreći bitnu poruku Uskrsa, trebamo poznavati suvremeni svijet – ističe Vajdner, dodajući da su običaji važni, ali pripadaju simboličnom sloju vjere, dok je suština u Kristovoj smrti i uskrsnuću.Među najraširenijim običajima izdvaja se šaranje jaja, koje simbolizira novi život i uskrsnu pobjedu nad smrću, grijehom i zlom. Važno mjesto ima i uskrsni blagoslov jela, kada se pripremljena hrana nosi u crkvu na posvećenje i potom blaguje u porodičnom okruženju.<h2>Mijenjanje kroz vrijeme</h2>Govoreći o tome koliko su se uskrsni običaji promijenili kroz vrijeme i gube li svoje izvorno značenje Vajdner ističe da živimo u vrijeme postmoderne koju, uz ostalo, karakterizira gubitak svake vrste autoriteta, s naglašenom diktaturom relativizma iz koje se događa „poplava“ individualizma. - Tako se svačije subjektivno mišljenje – bez obzira koliko ono imalo veze sa stvarnošću – postavlja na razinu referentnoga sadržaja za raspravu te se 'gura' biti argumentom. U takvom ambijentu najgore prolaze oni običaji koje je moguće 'prodati'. Tako možemo zapaziti da su, recimo, Božić kod kršćana ili iftar kod muslimana doživjeli popriličnu komercijalizaciju, koja nosi realnu opasnost zamagliti njihovu bit te se događa da se do banalnosti inzistira na izvanjskoj formi, dok malo tko gleda na njihov nutarnji sadržaj – kazao je.Uskrs i njegovi običaji, ipak, prema njegovim riječima, naprosto nemaju taj potencijal jer osim simboličnog šarenog jajeta i porodičnog doručka „posvećene hrane“, ne naglašavaju nikakvo drugo darivanje. <h2>„Običaj baraba“</h2>Budući da je odrastao u Briješću, te je poslije imenovan i župnikom u tom naselju, nasmijao se na pitanje o običajima koji su karakteristični za tu župu, prisjetivši se jednoga župljana koji je za jednu lokalnu pojavu vezanu uz Uskrs, kazivao da je to „običaj baraba“. - Naime, u Briješću postoji tzv. 'Uskrsni uranak', kojega nisam vidio igdje drugo da postoji. On je, po svoj prilici, nastao nakon Drugog svjetskog rata kada su ga 'izmislili' muškarci. Oni bi se ranom zorom – već oko 5.00 h okupljali na 'gumnu' tj. nekoj zaravni na ledini te bi palili vatru, čestitali Uskrs, tucali šarena jaja i 'zamezili'. Ovo 'zamezili' znači da su ne samo uzimali hranu, nego i alkoholno piće – u načelu domaću rakiju koju su sami pravili. I tako bi se 'častili' dok bi ženski svijet išao na misu, pa kad bi se 'išćejfili', onda bi zaredali ići po selu od jedne do druge katoličke kuće. Dakle, muški su to okupljanje nazvali 'Uskrsnim urankom' da zapravo ne bi išli na misu nego odmah mogli od ranoga jutra prionuti na 'dernek'. Izrazito su u svemu tomu bila zanimljiva nadmetanja u tucanju jajima pri čemu bi poraženi bio dužan svoje razbijeno jaje dati pobjedniku, tako da je bilo ljudi koji bi pune košare donijeli kući te su žene do onda dijelile po selu i koristile za salatu – detaljno i živopisno objašnjava Vajdner.<h2>Običaj „uranka“</h2>Običaj „uranka“, kaže, još postoji, s time što se ljudi ne okupljaju na „gumnu“ nego kod kuće jednoga od domaćina. I kao župnik insistira da svi koji budu na tom događaju, onda dođu na misu koja je u 11.00 h. Većina posluša, a „barabe“, kaže, nastave po svome.Vajdner smatra da bi među mlađim generacijama posebno trebalo isticati običaj darivanja šarenih jaja, jer on nosi poruku dobra i zajedništva. Naglašava da je Uskrs pravo vrijeme za pomirenje s porodicom i komšijama, posebno tamo gdje postoje nesuglasice.Prema njegovim riječima, ovaj simbolični čin ima dublje značenje jer predstavlja živu vjeru u Krista i njegovu žrtvu i uskrsnuće. Upravo kroz takve geste, ističe, moguće je graditi zajedništvo i otvarati prostor za nove, pozitivne odnose među ljudima.

Vajdner smatra da bi među mlađim generacijama posebno trebalo isticati običaj darivanja šarenih jaja, jer on nosi poruku dobra i zajedništva

Vajdner: Vrijeme postmoderne karakterizira gubitak autoriteta

Župnik župe Briješće Josip Vajdner: "Običaj baraba" i druge uskrsne priče

Katolici danas obilježavaju najveći i najradosniji blagdan – Uskrs. Tim povodom razgovarali smo s profesorom na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Miletom Babićem koji je govorio o suštini Uskrsa, njegovoj poruci i značaju u kontekstu vremena u kojem živimo.Kako danas, u savremenom društvu, objasniti suštinsku poruku Uskrsa? Šta Uskrs znači za vjernike, ali i za one koji nisu duboko religiozni?- Da bismo mogli na suvremen način izreći bitnu poruku Uskrsa, najvećega kršćanskog blagdana, trebamo poznavati suvremeni svijet. U današnjem svijetu vladaju ratovi, a ratovi su najveće zlo na ovome svijetu. Ratove planiraju, započinju i vode ljudi. Prema tome, rat je eminentno ljudsko zlo. Sveukupno ljudsko znanje, čak cijela kultura, služi ratovima, i novac cijeloga čovječanstva također služi ratovanju. To je moralna i humanistička katastrofa cijelog čovječanstva. I sramota i katastrofa svakog čovjeka koji to odobrava.<h2>Isus volio prijatelje, ali i neprijatelje</h2>- Isusa Krista su osudili na smrt, i to na tada najsramotniju smrt – vješanjem na križ, razapinjanjem. Osudili su ga i razapeli predstavnici vjerske vlasti i predstavnici političke vlasti. Predstavnik vjerske vlasti bio je Kajfa, veliki svećenik, a predstavnik rimske političke (okupacijske) vlasti bio je Poncije Pilat, rimski namjesnik. Oni su Isusa osudili zato što je Isus volio svoje prijatelje i svoje neprijatelje. Kad kažem 'neprijatelje', mislim na one koje je tadašnja religiozna i politička vlast proglasila neprijateljima. Tako nas i danas vlast tjera da mrzimo one ljude koje vlasti proglašavaju neprijateljima. Isus je dragovoljno (iz svoje slobode) podnio to nasilje nad sobom. Tvrdio je da je nevin i bio je nevin. Jednako je o njemu tvrdila i Pilatova žena. A Isus je oprostio svojim ubojicama!Koja je najvažnija poruka uskrsnuća koju često zanemarujemo? Kako Uskrs može potaknuti ljude na veće razumijevanje i praštanje?- Poruka Uskrsa glasi da smo mi kršćani pozvani živjeti onako kako je Isus živio. Isusova forma (oblik) života je mjerodavna forma života za sve kršćane. Stoga poruka glasi: Budi spreman umrijeti za svoju slobodu kao što je bio spreman i Isus, a pritom ne mrzi svoje ubojice i ne budi nasilan ni prema kome. Oni koji su radi slobode išli u zatvore i na vješala, koji su radi slobode bili mučeni, bičevani i vješani, učinili su ovaj svijet boljim mjestom za ljudski život.<h2>Krivo poimanje Boga</h2>Kako svako od nas može „živjeti Uskrs“ u svakodnevnom životu?- Mnogi vjernici danas imaju krivo poimanje Boga. Misle da je Bog apsolutist koji jedva čeka da se osveti ljudima za njihove male grijehe. Isusov Bog iz Evanđelja bezuvjetno voli svoje neprijatelje. Mi smo ljudi svi grešnici, što znači Božji neprijatelji, a Bog nas sve voli bezuvjetno, posve nesebično i bezgranično: 'A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone da budete sinovi svoga Oca koji je na nebesima, jer on daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima, i da kiša pada pravednicima i nepravednicima. Jer ako ljubite one koji vas ljube, kakva li vam plaća? Zar to isto ne čine i carinici? I ako pozdravljate samo braću, što osobito činite? Zar to isto ne čine i pogani? Budite, dakle, savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski' (Evanđelje po Mateju 5,44–48). Dakle, Isus je htio da svi izađemo iz svijeta mržnje i nasilja, a sveti Franjo Asiški, utemeljitelj franjevaca, tu je viziju oživio u svom vremenu i protegnuo je do današnjeg vremena. To je jedini put spasa za cijelo čovječanstvo.<h2>Ratovi nas vode u propast</h2>Koju biste poruku uputili našim čitaocima povodom Uskrsa?

- Mržnja, nasilje i ratovi vode nas sve u zajedničku propast, a to ljudi zaslijepljeni mržnjom ne mogu razumjeti. Oni koji više vole svoju moć nego svoj život i koji više vole moć nego bilo čiji život, nego život cijelog čovječanstva, vode nas sve u zajedničku propast. Da bi uvećali svoju moć, spremni su ubiti milijune ljudi. Tako su radili kroz prošlost, a tako rade i danas. Uskrs nam, nasuprot ovome, pokazuje da baštinimo tri temeljne vrijednosti: život, slobodu i ljubav. Život može uspjeti samo u slobodi, ali treba imati pravo poimanje slobode. Pod pravom slobodom mislimo sljedeće: ne robovati tuđem egoizmu, a još više ne robovati svome egoizmu. Ljudi koji su slobodni od svoga egoizma sposobni su za ljubav, a samo nas ljubav može usrećiti. Dakle, svim kršćanima želim život u slobodi i ljubavi.<h2>Vjera i nada</h2>Šta biste savjetovali ljudima koji su izgubili vjeru ili nadu?- Njima bih savjetovao da se druže s onima koji nisu izgubili ni vjeru ni nadu. Postoje razni oblici vjere i nade: religiozni i nereligiozni. Svaki oblik vjere i nade je dobar, jer pridonosi čovjekovu tjelesnom i duševnom zdravlju. Ljudski život može se razvijati samo u vjeri (povjerenju) i nadi.

Oni su Isusa osudili zato što je Isus volio svoje prijatelje i svoje neprijatelje, kazao je Babić

Fra Mile Babić o blagdanu života, slobode i ljubavi: Mržnja, nasilje i ratovi vode nas u propast, Uskrs je put spasa

Situacije bahate vožnje službenih vozila pod izgovorom pratnje na bh. cestama izazivaju ogorčenje građana, koji upozoravaju na ugrožavanje sigurnosti u saobraćaju i osjećaj nejednakosti pred zakonom. Scene u kojima službena vozila velikom brzinom pretiču kolone, uz upotrebu rotacija i sirena, mnogima djeluju kao iz akcionih filmova. Poseban problem predstavlja to što takve situacije često zbunjuju vozače, naročito one neiskusne, koji ne znaju kako pravilno reagovati. Međutim, to otvara pitanje zakonitosti tih radnji.<h2>Očisti se ulica</h2>Profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu i stručnjak za sigurnost Osman Lindov za „Avaz“ je kazao da oni rade kako hoće jer su oni zakon.

- Vozila pod pratnjom su posebna vozila zbog kojih se očisti ulica kada dolaze. Evo, naprimjer, kada dolazi s aerodroma neki zvaničnik, očisti se ulica i oni se ne smiju zaustavljati. To su prava vozila pod pratnjom, a ovi naši što imaju jedno vozilo, to nisu vozila pod pratnjom. To što oni sebi ugrade rotaciju to je sve nelegalno. Počeli su sebi predsjednici pojedinih partija ugrađivati blinkere pa se vozaju pod rotacijom, idu na crveno i pretiču kolone. To nema veze ni sa istinom ni sa zakonom – kazao je Lindov.Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH jasno definiše pravila. Vozila pod pratnjom su ona kojima je dodijeljena policijska ili vojna pratnja i koja koriste posebne svjetlosne i zvučne signale. Vozači koji se susretnu s takvim vozilima dužni su da im omoguće nesmetan prolaz, ustupe prvenstvo i, prema potrebi, zaustave svoje vozilo. Također, obavezni su da postupaju po uputama službenih osoba iz pratnje.<h2>Izmišljaju zakone</h2>Lindov, s druge strane, jasno ističe da ovo čemu svjedočimo na ulicama nema veze sa zakonom.- Ovo što rade nema uporišta ni u kakvim zakonima, niko ne poštuje državni zakon o saobraćaju, svi prave sebi pravila i izmišljaju zakone, pa možda ja nisam upućen da imaju pravo po nekim kantonalnim propisima. Što se tiče glavnog državnog zakona oni ne smiju to raditi i treba ih policija hapsiti – istakao je Lindov.

Zanimljivo da do 2017. godine hitna pomoć i vatrogasci nisu imali prednost u odnosu na vozila pod pratnjom, što je izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja promijenjeno. Tada je istaknuto da je nedopustiva praksa da vozila koja koriste funkcioneri različitih nivoa vlasti imaju prednost nad onim vozilima koja su u misiji spašavanja života i zdravlja građana, te njihove sigurnosti.<h2>Moramo imati konkretne primjere</h2>- Treba znati da vozila pod pratnjom po zakonu imaju pravo kršiti određene odredbe zakona, kao što je prolazak kroz crveno, preticanje kolona, zaobilaženje pješaka i tako dalje. Čak i mi kao ostali učesnici u saobraćaju smo dužni da, kada vidimo vozila pod pratnjom, zaustavimo se sa strane i propustimo ta vozila – kazao je saobraćajni stručnjak Igor Marković za „Avaz“.

Počeli su sebi predsjednici pojedinih partija ugrađivati blinkere pa se vozaju pod rotacijom, kazao je Lindov

Zvaničnicima pušteno da rade šta hoće: Zloupotreba rotacije i prava na pratnju

Nakon što su mediji objavili da zbog nagomilanih dugovanja, kompaniji Nova Željezara Zenica u ponedjeljak prijeti isključenje električne energije, što bi moglo dovesti do naglog zaustavljanja pogona i ozbiljnih sigurnosnih rizika, pa čak i ekološke katastrofe iz ove kompanije oglasili su se za "Avaz".Oni su potvrdili da su zaprimili najavu o mogućem isključenju električne energije za 6. april 2026. godine.- Želimo istaknuti da očekujemo i nadamo se da do isključenja neće doći, s obzirom na to da je, neovisno o uobičajenoj komunikaciji, upravo za ponedjeljak, 6. april, zakazan sastanak Uprave Nove Željezare Zenica sa Elektroprivredom BiH, na kojem će se razmatrati plan otplate dugovanja i modeli dalje saradnje.&nbsp;Osim toga, Elektroprivredi BiH je dostavljena Informacija internog kriznog štaba Nove Željezare Zenica u vezi sa aktivnostima i posljedicama eventualnog isključenja napajanja električnom energijom društva Nova Željezara Zenica - kazali su iz uprave NŽZ.U interesu radnika, dobavljača i sigurnog odvijanja procesa, vjeruju da će kroz konstruktivan dijalog biti pronađeno rješenje koje zadovoljava obje strane.

Osim toga, Elektroprivredi BiH je dostavljena Informacija internog kriznog štaba NŽZ u vezi sa aktivnostima i posljedicama eventualnog isključenja

Iz Nove Željezare za "Avaz" nakon najava o isključenju struje: Nadamo se da do toga neće doći, u ponedjeljak sastanak sa EP

Prvog aprila bila je godišnjica otvaranja prvog koncentracionog logora za Bošnjake po nalogu tadašnje Jugoslovenske narodne armije 1992. godine na zadružnom dobru Batković kod Bijeljine. Prema podacima Saveza logoraša, kroz ovaj logor prošlo je više od 3.000 Bošnjaka i Hrvata, dok je između 70 i 80 osoba ubijeno.Predsjednik Udruženja logoraša Janja i Bijeljina Mehmed Đezić za „Avaz“ se prisjetio najtežih trenutaka koje je prošao tokom rata, naglašavajući da su to iskustva koja se ne mogu zaboraviti. U logoru je proveo ukupno devet mjeseci, od novembra 1994. do augusta 1995. godine, nakon što je prethodno bio zatočen na više lokacija na području Majevice. Kao i stotine njegovih sugrađana, nasilno je odveden iz svog doma i odvojen od porodice.<h2>Bili živi štit</h2>– To su trenuci koji se ne mogu izbrisati. Odvođeni smo iz kuća, bez ikakvog objašnjenja. Bili smo razdvojeni, premještani s mjesta na mjesto, zatvarani u nehumanim uslovima. U početku danima nismo imali ni hrane – prisjeća se Đezić.Zatočenici su, kako kaže, bili izloženi pljački, fizičkom i psihičkom maltretiranju, te prisilnom radu. Vođeni su na različite lokacije gdje su kopali rovove, čistili kanale i obavljali teške fizičke poslove, često u blizini ratišta, gdje su korišteni i kao živi štit.– Ljude su svakodnevno odvodili. Neki se nikada nisu vratili. Gledati kako odvode prijatelje, rođake i komšije, a znati da ih možda više nikada nećete vidjeti, bilo je nešto najteže – kazao je.

<h2>Pomogao mu Srbin</h2>Kaže da je preživio Božijom voljom, ali i da je imao sreće u svoj toj nesreći što je jedan od stražara u logoru bio njegov školski drug. Zahvaljujući njemu rapoređen je u radionicu unutar logora, što ga je poštedjelo odlaska na prvu liniju. Prema njegovim riječima, kroz logor Batković prošle su hiljade ljudi, a desetine su ubijene. Ističe da su među žrtvama bili i ugledni građani, što dodatno svjedoči o razmjerama zločina.Ništa manje bolna i teška nisu sjećanja Nedima Trebinčevića poznat kao Bego, koji je kao devetnaestogodišnjak prošao kroz Batković, svjedočeći o nehumanim uslovima, gladi, hladnoći i strahu koji su obilježili svakodnevicu zatočenih.

U logor je odveden tokom rata, nakon što je zajedno s porodicom prisilno izmješten na područje Majevice. U Batkoviću je proveo ukupno 11 mjeseci, a dio vremena bio je primoravan na radove na prvim linijama, kopanje rovova i druge teške poslove.<h2>Mladić u logoru</h2>– Bio sam praktično dječak. Nisam imao ni 20 godina. Ono što sam tada prošao, teško je riječima opisati. Vodili su nas da kopamo rovove, na razna mjesta, po kanalima i njivama. Ljudi su ginuli pred našim očima, od granata i metaka. Gledali smo kako umiru naši prijatelji, komšije… To su slike koje ostaju zauvijek – kazao je za „Avaz“.U logoru su, dodaje, bili izloženi konstantnom ponižavanju i strahu, a smrt je bila svakodnevica.– Dođeš u situaciju da ti postane „normalno“ nositi ranjene ili mrtve. To je najstrašnije kada čovjek ogugla na takve prizore jer nema izbora – kazao je.I danas, godinama kasnije, nosi posljedice tog perioda, ali ističe da nikada nije šutio o onome što je prošao. Teško je vraćati se, ali, ističe Trebinčević, istinu treba govoriti zbog onih koji su preživjeli i zbog budućih generacija.<h2>Obilježavanje godišnjice</h2>U nedjelju, 12. aprila, preživjeli logoraši će posjetiti hangare logora Batković, a istog dana u Janji će prisustvovati obilježavanju 33. godišnjice podizanja spomen-obilježja u dvorištu Atik džamije.

Gledati kako odvode prijatelje, rođake i komšije, a znati da ih možda više nikada nećete vidjeti, bilo je nešto najteže, kazao je Đezić

Sjećanja preživjelih logoraša iz Batkovića: Korišteni smo kao živi štit, smrt je bila svakodnevica

Historijska pobjeda Bosne i Hercegovine nad Italijom nije donijela samo plasman dalje i sportski uspjeh. Donijela je nešto mnogo dublje i važnije. Pokazala je kako ova zemlja može izgledati kada diše kao jedno. I često čujemo: „Nama tako malo treba“. Nije ovo malo, ovo je veliko, ogromno, golemo.U trenucima nakon posljednjeg penala nestale su sve podjele. Nije bilo važno ko je ko, odakle dolazi, u šta vjeruje ili koliko ima. Ulice širom Bosne i Hercegovine bile su ispunjene ljudima koji su slavili zajedno, iskreno i bez zadrške. To je slika kakvu rijetko viđamo, ali očigledno i dalje postoji.Ova utakmica bila je svojevrsna lekcija onima koji vode državu. Ako su pažljivo gledali, mogli su vidjeti šta znači boriti se za svoju zemlju. Na terenu nije bilo kalkulacija, nije bilo podjela ni rezervi. Bile su želja, borba i odgovornost prema dresu koji nose. Upravo ono što građani često ne prepoznaju kod onih koji ih predstavljaju i koji su na vlasti.Istovremeno, Zmajevi su podsjetili i na još jednu važnu stvar, a to je da nikada ne treba potcjenjivati protivnika. Italijani su pokušavali usporiti igru, krasti vrijeme i igrati na iskustvo, ali su na kraju kažnjeni.Možda i najvažnija poruka ove utakmice jeste da uspjeh nije slučajnost. On dolazi kao rezultat rada, odgovornosti i međusobnog povjerenja. To su vrijednosti koje su na terenu bile očigledne, ali koje i dalje nedostaju u mnogim drugim segmentima društva.Fudbal, kao i život, često vrati onoliko koliko uložiš. Zato ova pobjeda nadilazi sport. Ona je podsjetnik da ova zemlja ima snagu, energiju i zajedništvo, ali i opomena da se te vrijednosti često vide samo na terenu, a premalo u stvarnom životu. Na nama je hoće li sav potencijal koji imamo ostati vezan za rijetke sportske trenutke ili će postati pravilo i izvan terena.

I često čujemo: „Nama tako malo treba“. Nije ovo malo, ovo je veliko, ogromno, golemo

Čemu su nas Zmajevi naučili

Gost novog izdanja "Avazovog intervjua" bio je Draško Aćimović, ekonomski stručnjak i bivši diplomata. On je analizirao situaciju na Bliskom istoku, te govorio o mogućim scenarijima u narednom periodu kada je u pitanju vojni sukob, ali i ekonomskim posljedicama tih dejstava.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.2' – Blokadu Hormuškog moreuza moramo gledati sa dvije strane. Jedna strana je da je spriječen izlazak nafte i vještačkog đubriva iz zemalja zaliva i to se definiše kao osnovni problem. Međutim, ima druga strana o kojoj se malo govori iz više razloga, a to je ulazak roba u područje zaliva. Negdje oko 150 miliona stanovnika samo u tom dijelu živi, plus su se robe kroz moreuz plasirale dalje u Aziju. Zamislite koliko je to tržište koje u ovom trenutku stoji.3' – Tu su velike njemačke, francuske i druge firme koje su sada u ogromnom problemu i vidite kako je to sada dvosmjerni problem. Vidite kako se i sa druge strane stvara ogromna ekonomska nesigurnost i ogroman problem.4' – Kroz rast cijena nafte sve poskupljuje, to je jedno. Međutim, postoji tu drugi momenat koji je vrlo opasan, a to je vidimo da se u zadnje vrijeme dešava ogromno uništavanje energetskih postojenja. Maksimalno se uništava i to će stvoriti ogroman problem. Kakve će refleksije toga biti vidjet ćemo tek u budućnosti. Trenutna slika je već izuzetno dramatična. Fokus je prebačen na zaliv, a u potpunosti se zaboravlja rat u Ukrajini u kojem svakodnevno gine hiljadu ljudi minimalno prema njihovim izvještajima. Taj rat se vodi nesmanjenom žestinom i ogromna su elektro razaranja.5' – Ukrajina ide i na razaranja unitar Rusije. I sa jedne i sa druge strane dolazi do ogromnih oštećenja. Ukrajina se prespojila na evropsku elektro mrežu. Sad zamislite količina elektroenergije koja se proizvodi sada će morati da se distribuira i na Ukrajinu, a smanjeni su kapaciteti i unutar Evrope zbog njihovih problema. Vidite to je jedan niz koji u ekonomiji kaže da ćemo lančanu reakciju tek osjetiti.6' – Ekonomska kriza neće ubrzati okončanje sukoba. To su veliki sukobi u cilju stvaranja novog svjetskog poretka. Svijet je ušao u operativnu fazu stvaranja novog svjetskog poretka. Ciklično se dešavaju te stvari.7' – Nivo tenzije se podiže svake dvije godine. Ušlo se u završnu fazu, odnosno treću fazu Gutenberga. Prva je bila štamparske mašine, proizvodnja novca i funkcionisanje svijeta na toj bazi. Druga faza bila je pojava interneta i mobilnih telefona. Sada smo u trećoj fazi, a to je ulazak u vještačku inteligenciju i digitalni novac.8' – Ovo je jedno potpuno novo vrijeme. Ovo su sve dijelovi tog mozaika koji se stvara. Koliko ja znam nema nikakvih pregovora i razgovora. Možemo to odbaciti.9' – Pošto američki predsjednik ima 60 plus 30 dana bez odobrenja Kongresa da vodi borbena dejstva. Prošli smo prvih trideset. Pretpostavljam da će drugih trideset donijeti novu eskalaciju na novom nivou. Simptomatično je sakupljanje ogromne količine američke vojske i to specijalnih jedinica.10' – Slanje ogromnog broja specijalnih vojnih jedinica američke vojske označava da će se izvršiti neki ciljani udar, upad unutar Irana, a vidim da pretpostavljaju mnogi da će to biti ostrvo. Nisam baš siguran da će to tako izgledati kao što svi govore u ovom momentu i računaju. Ja mislim da će tu biti nekih iznenađenja i da će taj udar biti na nešto sasvim drugo.11' – Specijalne jedinice SAD i Izraela su opremljene novim metodama naoružanja koje, vjerujte mi, mali dio koji se zna do jučer je bio naučna fatastika. To su nevjerovatne priče od robota do specifičnih novih tehnologija. Oni za cilj imaju nešto sasvim drugo, a vidjet ćemo da li je to možda ulazak unutar sistema, promjena određene strukture... Vidimo da po metodologiji i izjavama, obično se tako gdje očekujete ne desi ništa nego na sasvim drugoj strani.12' – Iran je ogromna zemlja i moramo to uzeti u obzir. To je 35-40 BiH. Zamislite šta to znači u globalnom kompleksu i ne možemo to minimizirati. Imaju ogromne resurse i dugo su se pripremali za ove stvari. Ne bih umanjivao njihovu snagu i uticaj.13' – Ovo su teška i tužna vremena. Sve se te stvari dugo pripremaju. Samo se kod nas misli da se te stvari dogovaraju u nekom kafanskom razgovoru.14' – Ako se sjećate akcije sa pejdžerima koju je Izrael završio ta akcija je pripremana više od deset godina. I ova zadnja kako su otkrili lokacije Iranaca, pa više od godinu dana su kroz sistem pratili gdje se kreću.15' – Nisu to stvari koje se rade za dan-dva, niti je ovo prebacivanje marinaca tek tako. Ako se do trećeg čina pojavi puška ona će na kraju i opaliti. Amerika zna šta radi.16' – Sa američke strane su stvari odavno pripremane, sa izraelske pogotovo, sa iranske također. Svi su se oni pripremali. Iznenađene su možda neke od zaljevskih zemalja koje je Iran napao.17' – Abrahamski dogovor je bio početak stvaranja jednog mirnog Bliskog istoka. Naravno te zemlje nisu između sebe kompaktne u smislu zajedničkih interesa. Mogu reći da najbolje funkcioniše sistem Emirata. To je možda najbolja formula za Bliski istok.18' – I tu se stvara napetost jer je došlo do masovnog preseljavanja poslova u Dubai, u UAE. Postalo je nesigurno i možemo reći da se ide na situaciju da to nije idealni način funkcionisanja jedne države iako se do sada pokazalo da je to najidealniji način.19' – Manje više stvari su koordinirane. Vidite koliko su svi spojedini zajedno u stvaranje novog svjetskog poretka. Ne mislim da bilo koji predsjednik ili premijer ima apsolutnu moć da bude medijator u pregovorima.20' – Na sve ovo gledam kao dovor između velikih sila. Malo se zna jedan detalj koji je jako interesantan, a to je da se jako dugo radi na digitalnom juanu. Digitalni juan u suštini treba da bude preteča digitalnog novca, čak nije ni digitalni euro na kojem se također radi dugo, nego digitalni juan.21' – Kada bi vam samo počeo nabrajati centralne banke kojih država rade zajedno sa Kinom na tom projektu vjerujem da bi mnogi bili iznenađeni. Ako se jedan segmet dao Kini, znači učestvuju svi zajedno u tim svjetskim dogovorima. Sve ovo tragično i užasno što se dešava ima neki cilj.22' – Puno se odvija iza kulisa. Vidimo da je nova diplomatija u potpunosti promijenila staru diplomatiju. Pokazuje lice koje je vrlo agresivno, ima izjave koje je vrlo teško stvatiti. BiH nije ni staru diplomatiju preradila već godinama kako treba. Možda će se lakše uklopiti u ovu novu, vjerovatno u ovaj dio koji je vulagaran i neprijatan u izjavama.23' – Mnoge države se pripremaju za novu diplomatiju. Imate vanjski sloj koji je neprijatan, ružan, vulgaran, drugačiji od onoga što je bio godinama. Ispod toga imate stvaranje jedne nove ekonomske diplomatije koja je postala osnova diplomatije. To znači da države prave specijalne timove. Počinje jedan ekonomsko-diplomatski rat.24' – Iza kulisa se radi puno dilova, razmjenjuju se sirovine, dogovaraju se sfere uticaja nad energentima, nad vodom, to je važno za BiH i Hrvatsku.25' – BiH je sada u poziciji da se ne pita mnogo. Ovo je ponižavanje sa izlascima iz auta i slikanjima na granici. To su sve posljedice diplomatske neučinkovitosti. Država ovakvim upravljanjem je dovedena u tešku situaciju.26' – Novim metodama trebamo se potruditi da budemo za stolom, a ne na stolu. Mi smo u drugoj fazi Gutenberga propustili šansu i nismo učestvovali. Sada imamo solidan broj jako dobrih firmi i programera koji već rade za novi svijet i to nam je ogromna šansa. Imamo ono što nam treba, imamo mlade pametne ljude, imamo vodu, imamo struju i imamo mogućnost da se u ovoj fazi priključimo.27' – To bi nas zaštitilo teritorijalno. Situacija na Bliskom istoku će trajati onoliko koliko je njima potrebno da bi ostvarili krajnje ciljeve. Krajnji ciljevi nisu osvajanje teritorija.28' – Krajnji ciljevi su stvaranje novog svjetskog poretka. Vremenski koliko će sve trajati teško je procijeniti. Da li Iran ima skrivenih aduta? Pa naravno da ima, ne treba to potcijeniti. Vidite kako Mask i cijela ta ekipa imaju moć preko Starlinka. Ne treba gledati samo puške tenkove i vojnu moć, već i digitalnu stranu.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

On je analizirao situaciju na Bliskom istoku, te govorio o mogućim scenarijima u narednom periodu kada je u pitanju vojni sukob, ali i ekonomskim posljedicama tih dejstava

Video / Draško Aćimović upozorava: Amerika će izvršiti ciljani upad u Iran, doći će do iznenađenja

Distrikt Brčko uskoro će dobiti svoju berzu, što bi, kako navode pojedini stručnjaci, moglo utjecati na tržište vrijednosnih papira u cijeloj državi. Inicijativa za osnivanje Berze Brčko distrikta BiH (BRX), predstavljena krajem 2025. godine, mogla bi označiti prekretnicu. Američki angažman i široka zapadna međunarodna podrška garantuje da će nova berza privući znatno veći broj kompanija te da će oživjeti tržište kapitala u BiH. Naglašeno je da je cilj uspostaviti modernu berzu koja će biti privlačna investitorima iz BiH i inostranstva, uz visok nivo transparentnosti i zaštite od korupcije. Planirana je i primjena savremenih tehnologija, kao i mogućnost korištenja digitalnih valuta u skladu sa zakonom.- Imamo vrlo malo informacija kako će funkcionisati ova berza. Vidjeli smo, nakon što se pojavio Rafi Gregorian (Raffi Gregorian) u Brčkom, da su oni promijenili svoje zakone, napravili zakonski okvir da bi se berza mogla registrovati i otvoriti – kaže Siniša Vukelić, glavni urednik portala Capital.

<h2>Zaduživanje entiteta</h2>Na pitanje da li je ovo napravljeno za zaduživanje entiteta, Vukelić je istakao da je to u domenu špekulacija jer nemamo pouzdane informacije. S druge strane, ekonomski stručnjak Davud Bećirović ističe da je suštinska stvar što je kod nas na sceni zatvoreni krug zaduživanja, jer se javni sektor zaduži kod komericijalne banke kroz internacionalne institucije i radi emisije obveznica na postojećim berzama. - Velika je razlika između RS i FBiH. Federacija se zadužila, ja mislim, po 3,5 posto nedavno, a RS po 6,15 posto na Londonskoj berzi. E sada moguće da je pozadina ove berze da bi se moglo olakšati neko dodatno zaduživanje – kazao je Bećirović.

Istakao je da prema zakonskim okvirima entitet može emitovati obveznice na organizovanom tržištu kapitala, u ovom slučaju Brčko Distrikta kada se ispune svi tehnički uslovi. S druge strane, istakao je problem nepostojanja zakona o dualnom listingu, jer npr. BH Telecom ne može raditi na federalnoj berzi i na berzi Brčko distrikta.<h2>Američka podrška</h2>Podršku ovom projektu pružila je i Ambasada SAD, dok operativni razvoj predvodi kompanija „Capital Markets Development“ na čijem je čelu Jan Kozubski, koji iza sebe ima višedecenijsko iskustvo u američkim institucijama i međunarodnim projektima, a ističe da BiH vidi kao prostor velikog, ali nedovoljno iskorištenog potencijala. Kozubski je ranije kazao da je tržište kapitala u BiH slabo razvijeno, ali da postoji značajan kapital koji je trenutno vezan za nekretnine i bankovne depozite. Upravo zato nova berza ima potencijal da aktivira ta sredstva i podstakne ekonomski rast.Planirano je povezivanje s regionalnim i evropskim tržištima kapitala, što je ključno za razvoj. Brčko distrikt se pritom izdvaja kao stabilno i poslovno okruženje. Ako se ispune regulatorni uslovi, berza bi mogla početi s radom do kraja 2026. godine, uz dodatne usluge u 2027., čime bi značajno unaprijedila investicijski ambijent u Bosni i Hercegovini.<h2>Prednosti</h2>Kao jedna od ključnih prednosti BRX-a navodi se uvođenje tokenizacije imovine, što omogućava sigurnije i transparentnije transakcije. Uz to, Brčko distrikt već nudi povoljne uslove poslovanja, uključujući niske poreze i potencijalne dodatne olakšice za kompanije koje se registruju i kotiraju na berzi. Za razliku od postojećih berzi u Sarajevu i Banjoj Luci, koje su uglavnom fokusirane na javni sektor, berza u Brčkom trebala bi biti usmjerena na privatne kompanije i prikupljanje kapitala. Poseban fokus bit će na efikasnijem trgovanju, bržem pristupu sredstvima te smanjenju političkog utjecaja, navedeno je ranije.

Entiteti bi mogli emitovati obveznice na organizovanom tržištu kapitala, kada se ispune svi tehnički uslovi

Tržište kapitala i moguća zaduživanja: Šta donosi otvaranje berze u Brčkom?

Sve izraženija ekonomska kriza, stalna poskupljenja osnovnih životnih namirnica i energenata, kao i globalne nestabilnosti i sukobi, dodatno pogoršavaju životni standard građana Bosne i Hercegovine. Mnogi se svakodnevno suočavaju s nemogućnošću da podmire osnovne troškove, dok su plaće i penzije daleko od stvarnih potreba.Zbog takvih okolnosti, sve je više ljudi koji se nalaze na samom rubu egzistencije, primorani da pomoć traže od humanitarnih organizacija. - U posljednjem periodu bilježimo blagi porast broja osoba koje nam se obraćaju za pomoć. Iako taj porast nije drastičan, jasno je da sve više građana osjeća posljedice poskupljenja i ekonomske nesigurnosti, zbog čega im je podrška sve potrebnija – kazali su nam iz Udruženja „Pomozi.ba“.<h2>Opterećen budžet</h2>Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“, koje ima 48 javnih kuhinja i u kojem se svakodnevno hrani gotovo 8.000 stalnih korisnika, navodi da se eskalacija krize osjeti i kod njih.- „Merhametu“ se nakon svake krize, pa i ove posljednje koja je eskalirala u svijetu, javljaju brojni građani kojima je dodatno opterećen porodični budžet i ugrožena egzistencija zbog svakodnevnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica, kao što su hljeb, mlijeko, meso i povrće. Nerijetko oni traže jednokratnu pomoć, sredstva za kupovinu lijekova i plaćanje režija – kazali su nam iz „Merhameta“.Dodali su da shodno svojim mogućnostima nastoje svima pomoći kako bi im ublažili tešku situaciju u kojoj su se, ne svojom voljom i krivicom, našli. <h2>Broj će rasti</h2>Enaida Višo, sekretarica Crvenog križa KS, kazala je da se broj smanjio prošlog mjeseca, ali da se sada povećava i da se javljaju ljudi koji su stvarno gladni.- Mislim da će taj broj porasti jer sve više ljudi nema sredstva za život i mora se javiti na narodne kuhinje. Bude li povećanje, mi smo tu i imamo kapacitete i uradit ćemo sve što je u našoj moći – kazala je Višo za „Avaz“.Javne kuhinje i udruženja bilježe povećan broj korisnika, među kojima su, osim socijalno ugroženih, i oni koji su do jučer imali stabilna primanja. Ovakvi trendovi jasno ukazuju na produbljivanje socijalne krize i potrebu za hitnim sistemskim rješenjima.<h2>Narodna kuhinja Stari Grad</h2>- Trenutno imamo 550 redovnih korisnika, ljudi koji su ostvarili pravo na topli obrok za čitavu godinu. Ima dosta ljudi, u ramazanu je bilo, pa evo i dan-danas se javljaju ljudi koji su u stanju potrebe, a nisu redovni na kuhinji. Hvala Bogu, imamo eto nekih zaliha hrane, nešto je ostalo od ramazana pa možemo izaći u susret, a kako će biti u budućnosti, to ne zna niko – kazao je Amir Radeljaš iz Narodne kuhinje Stari Grad.

Javljaju se brojni građani kojima je dodatno opterećen porodični budžet i ugrožena egzistencija zbog svakodnevnih poskupljenja

Ekonomska kriza i poskupljenja pogađaju: Gladni i oni koji imaju prihode

Interes medicinskih radnika iz Bosne i Hercegovine za odlazak na rad u zemlje Evropske unije, tokom protekle godine znatno je opao, što potvrđuju i podaci o izdatim radnim dozvolama. Prošle godine u Njemačku su otišla svega 64 medicinska radnika sa srednjom stručnom spremom, a sličan pad zabilježen je i kod odlazaka u Sloveniju. Ovaj podatak nametnuo je pitanje da li je riječ o stvarnoj stabilizaciji domaćeg zdravstvenog sistema ili samo privremenom trendu uzrokovanom globalnim okolnostima. Senad Sadiković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika u KS, kazao je za „Avaz“ da su poboljšanju stanja umnogome doprinijeli pregovori oko kolektivnih ugovora koji su obezbijedili bolje uslove zdravstvenim radnicima.- S druge strane, otvaranje novih privatnih bolnica i klinika, koje nude bolje uslove, također utječe na kretanje kadra. Na taj način uposlenici imaju mogućnost dodatne zarade radeći u privatnom, ali i u javnom sektoru. Ne mogu reći da smo na taj način značajno unaprijedili kvalitet usluga, ali svakako ni u drugim dijelovima Evrope uslovi nisu mnogo bolji nego kod nas – istakao je Sadiković.<h2>Veliki broj specijalizacija</h2>Sadiković je istakao i da je sigurno da će u narednom periodu doći do potpune stabilizacije, prije svega zato što je u posljednje vrijeme raspisan veliki broj specijalizacija, a značajan broj kadra je primljen u javne zdravstvene ustanove, od primarnog do tercijarnog nivoa.

- Kada govorimo o poboljšanju uslova za medicinske radnike, važno je naglasiti da su poboljšanja obuhvatila sve, i doktore, i medicinske sestre, kao i ostale zaposlene u zdravstvenom sistemu. Primjer toga je povećanje satnice i cijene rada, koje se odnosi na sve, ne samo na medicinske sestre, tehničare i doktore, već i na administrativno osoblje, ekonomske službe, kao i NK radnike uključene u proces rada – objašnjava Sadiković.<h2>Sigurnosna situacija u svijetu</h2>Ističe da je i trenutna sigurnosna situacija u svijetu sigurno jedan od bitnijih razloga zbog čega se dio ljudi vraća ili odustaje od odlaska iz zemlje.- Možemo reći da su u našem regionu trenutno, u određenoj mjeri, čak i sigurniji uslovi nego u nekim zemljama u koje su ranije odlazile naše kolege. Ipak, ključni faktor ostaju bolji uslovi rada. Naš kadar godinama radi prekovremeno, od kliničkih centara do drugih zdravstvenih ustanova, a taj rad često nije bio adekvatno plaćen – istakao je.Uprkos smanjenom odlasku u inostranstvo, zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini i dalje se suočava s brojnim izazovima, uključujući nezadovoljstvo zaposlenih i najave štrajkova zbog niskih primanja u oba entiteta.Udruženja poslodavaca upozoravaju da pad odlazaka radnika u EU ne treba nužno tumačiti kao pozitivan signal, jer može ukazivati na usporavanje ekonomskih aktivnosti na tim tržištima, što bi se posredno moglo negativno odraziti i na domaću privredu i izvoz.<h2>Privatne bolnice</h2>- Kada je riječ o privatnim bolnicama i klinikama, njihov razvoj u ovom trenutku nam u određenoj mjeri odgovara, jer jasno pokazuje razliku između mogućnosti privatnog i javnog sektora. Prihvatamo tu vrstu konkurencije između javnog i privatnog zdravstva, ali uz uslov da se ona odvija u realnim okvirima i u skladu s jasno definisanim pravilima rada – kazao je Sadiković za „Avaz“.

Udruženja poslodavaca upozoravaju da pad odlazaka radnika u EU ne treba nužno tumačiti kao pozitivan signal

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Amir Hrustanović je aktivni, višegodišnji član Udruženja “Sarajevo Taxi”, a za “Dnevni avaz” je ispričao nevjerovatnu priču o povjerenju, prijateljstvu i poštovanju koje je prevazišlo granice poslovnog i prešlo u nešto porodično. Riječ je o najstarijoj mušteriji “Sarajevo Taxija”, koja, prema riječima Hrustanovića, koristi njihove usluge još od osnivanja kompanije 1946. Godine, i to ne samo ona njego cijela njena porodica.

- Gospođa se zove Šerifa Šarac i rođena je na Vratniku, tačnije u ulici Sumbul-česma. Bila je udata za gospodina Nedima Šarca, profesora i dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Njegov brat bio je general u Generalštabu Titove armije, Džemil Šarac, a njihov otac bio je Zaim Šarac, nekadašnji predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji – ispričao je Hrustanović za “Avaz”.<h2>Velika proslava</h2>Gospođa Šerifa bila je domaćica. Kako sama kaže, u takvom okruženju imala je dovoljno obaveza. Samo koliko je košulja trebalo oprati bilo je sasvim dovoljno. Međutim, iako je bila domaćica, izuzetno je svestrana i talentovana za umjetnost, slikanje i pisanje.- Voli da slika, a svoje slike je uglavnom poklanjala. Nisu bile namijenjene prodaji, već darivanju. Također je objavila nekoliko knjiga. Vjerujte, to su priče koje, kada počnete čitati, čitate u jednom dahu i ne možete stati. Toliko je ova gospođa bila svestrana i uspješna – kazao nam je Hrustanović.Sve ovo možda i ne bi bilo toliko neobično i nevjerovatno da gospođa Šarac nije prije nekoliko dana napunila ni manje ni više nego stotinu godina, a proslavi njenog rođendana, osim porodice i bliskih prijatelja prisustvovali su i iz Udruženja “Sarajevo Taxi”.

- Možete misliti kako je to bilo kad su u tom restoranu, gdje je proslava i bila, vidjeli o čemu se radi, svi su zajedno s nama i pjevali i pljeskali. Čak je bio i sazlija, pošto ona voli jako sazliju. Njena kćerka je organizovala sve i Šerifa je s njim zajedno otpjevala nekoliko pjesama – kazao je.Na pitanje kako je došlo do toga da odnos mušterija–vozač preraste u nešto mnogo više, Hrustanović odgovara da se to može razumjeti tek kada upoznate o kakvoj je ženi riječ. Ona je, kako kaže, puna emocija i ljubavi i uvijek ima prave savjete.- Vjerujte, ja sa svojih 57 godina, kada mi zatreba savjet, odem kod nje i pitam: „Šta Vi, teta Šeko, mislite o tome?“ Kada sam u nedoumici, njen savjet poslušam i mogu reći da vrijedi zlata. Što se tiče “Sarajevo Taxija”, ja sam, koliko znam, među starijim vozačima koji aktivno voze gospođu, možda treći ili četvrti po stažu. Međutim, nije riječ samo o meni. Svi mi iz firme, koliko god možemo, učestvujemo u njenom svakodnevnom životu. Na raspolaganju smo joj za sve što joj treba, bilo da je riječ o odlasku u apoteku, kupovini ili bilo kakvoj drugoj potrebi – objašnjava.<h2>Druga majka</h2>Amir ističe da je smatra drugom majkom, a ona njega drugim sinom i da ga tako i zove, dok ga njena kćerka oslovljava kao brata. Važno je istaći da teta Šeka, kako je svi zovu, ima porodicu, ali da svi oni žive vani, dok ona u Sarajevu živi sama.Zbog toga je sve ovo što rade sarajevski taksisti, a posebno Amir, za nju nešto veliko i posebno. Kaže da nema gdje nisu zajedno išli. Vozili su je i na more i na planine, a toliko povjerenje ima u njih da dijeli i najsitnije detalje iz svog života.<h2>Puna života sa sto godina</h2>- Istina, unazad otprilike godinu malo je oslabila, i na nogama i sa sluhom, ali do prije godinu bila je izuzetno aktivna. Čim dođe proljeće, zvala bi: „Amire, idemo da vidimo šume, tada su najljepše u beharima“. Ako je bilo vrijeme za more, išlo se na more. Ako ne, onda smo obilazili Sarajevo i okolinu. Uvijek je koristila naše usluge, i u gradu i van njega – kazao je Hrustanović.

Ja sa svojih 57 godina, kada mi zatreba savjet, odem kod nje, kazao je Hrustanović

Video / Dirljiva priča o teti Šeki i sarajevskim taksistima: Šerifa Šarac ima 100 godina, a Amir je njen četvrti vozač

Kompanija H&amp;P iz Zvornika nakon što je preuzela zeničke pogone „Arcelor Mittala“ u krugu željezare planiraju gradnju spalionice kako bi iz otpada dobijali energiju za potrebe kako željezare, tako i za gradsko grijanje. Takvo postrojenje isti vlasnici namjeravaju izgraditi i u Zvorniku, gdje su proceduru za dobijanje dozvola već pokrenuli. Kada je riječ o Zenici, procedura za spalionicu kapaciteta 400.000 tona godišnje još nije zvanično pokrenuta, ali jeste građanska inicijativa protiv takvog projekta.- Plan upravljanja otpadom jedan je od najvažnijih strateških dokumenata u oblasti zaštite okoliša u Federaciji BiH. Smatrali smo da je važno ukazati na njegove nedostatke i animirati institucije Zeničko-dobojskog kantona, ali i druge subjekte u Federaciji, da se aktivno uključe u javnu raspravu – istakao je za „Avaz“ predsjednik Udruženja „Eko forum“ i dekan Politehničkog fakulteta u Zenici Samir Lemeš.<h2>Novo zlo</h2>Govoreći o eventualnoj izgradnji spalionice otpada u Zenici, Lemeš naglašava da bi takav projekt bio neprihvatljiv iz više razloga.- Prvo, Zenica ne želi da jednu prljavu tehnologiju zamijeni drugom. Nakon najavljenog gašenja metalurške proizvodnje, ne želimo da umjesto toga dobijemo novu zagađujuću industriju – kaže on.Drugi problem je, dodaje, specifičan geografski položaj grada, jer se Zenica nalazi u kotlini koja ima nepovoljne meteorološke uslove za rasipanje zagađenja, te u takvim okolnostima svaki novi izvor zagađenja predstavlja ozbiljan rizik za kvalitet zraka. Treći razlog odnosi se na količine otpada koje se generišu u Zenici i okolnim gradovima.

- Te količine su nedovoljne da bi takvo postrojenje bilo isplativo, što znači da bi se otpad morao uvoziti. Za nas je potpuno neprihvatljivo da Zenica postane odlagalište otpada iz drugih zemalja ili regiona – ističe on.<h2>Tretiranje otpada</h2>Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavlja način na koji se u strateškim dokumentima tretira otpad.- U evropskim direktivama jasno je definisana hijerarhija upravljanja otpadom. Prije spaljivanja ili odlaganja na deponije potrebno je povećati reciklažu, ponovnu upotrebu materijala i smanjiti količinu otpada koja se proizvodi – objašnjava Lemeš.On upozorava da u dokumentu nema planova za uvođenje depozitnog sistema za ambalažu niti za zabranu određenih vrsta ambalaže, što su osnovni koraci za smanjenje količine otpada, te da se stiče utisak da se, umjesto smanjenja otpada, ide ka tome da ga ima što više, kako bi se spaljivao.<h2>Ni savremeno filtriranje nije rješenje</h2>– I kada se ugradi najmodernija tehnologija filtriranja, ostaju velike količine pepela i šljake s kojima se mora dalje upravljati. Na taj način jedan problem samo zamjenjujemo drugim, što dugoročno ne donosi rješenje – kazao je Lemeš za „Avaz“.<h2>Spalionice u tri grada</h2>U međuvremenu je Federalno ministarstvo okoliša i turizma uputilo na javnu raspravu Plan upravljanja otpadom Federacije BiH za period od 2026. do 2030. godine. U tom dokumentu, kako ističe Lemeš, planirana je izgradnja triju spalionica otpada – u Sarajevu, Mostaru i Bihaću.

"Plati pa ćeš igrat" politika

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Video / Avdo Avdić: Sigurnosne agencije u Italiji obaviještene da se kupovinom Telemacha pere veliki novac

Fra Mile Babić: Ohrabrenje u vremenu zla

Župnik župe Briješće Josip Vajdner: "Običaj baraba" i druge uskrsne priče

Fra Mile Babić o blagdanu života, slobode i ljubavi: Mržnja, nasilje i ratovi vode nas u propast, Uskrs je put spasa

Zvaničnicima pušteno da rade šta hoće: Zloupotreba rotacije i prava na pratnju

Iz Nove Željezare za "Avaz" nakon najava o isključenju struje: Nadamo se da do toga neće doći, u ponedjeljak sastanak sa EP

Sjećanja preživjelih logoraša iz Batkovića: Korišteni smo kao živi štit, smrt je bila svakodnevica

Čemu su nas Zmajevi naučili

Video / Draško Aćimović upozorava: Amerika će izvršiti ciljani upad u Iran, doći će do iznenađenja

Tržište kapitala i moguća zaduživanja: Šta donosi otvaranje berze u Brčkom?

Ekonomska kriza i poskupljenja pogađaju: Gladni i oni koji imaju prihode

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Video / Dirljiva priča o teti Šeki i sarajevskim taksistima: Šerifa Šarac ima 100 godina, a Amir je njen četvrti vozač

Građani se bune protiv spalionice: Ne želimo postati odlagalište otpada

"Plati pa ćeš igrat" politika

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Video / Avdo Avdić: Sigurnosne agencije u Italiji obaviještene da se kupovinom Telemacha pere veliki novac

Fra Mile Babić: Ohrabrenje u vremenu zla

Župnik župe Briješće Josip Vajdner: "Običaj baraba" i druge uskrsne priče

Fra Mile Babić o blagdanu života, slobode i ljubavi: Mržnja, nasilje i ratovi vode nas u propast, Uskrs je put spasa

Zvaničnicima pušteno da rade šta hoće: Zloupotreba rotacije i prava na pratnju

Iz Nove Željezare za "Avaz" nakon najava o isključenju struje: Nadamo se da do toga neće doći, u ponedjeljak sastanak sa EP

Sjećanja preživjelih logoraša iz Batkovića: Korišteni smo kao živi štit, smrt je bila svakodnevica

Čemu su nas Zmajevi naučili

Video / Draško Aćimović upozorava: Amerika će izvršiti ciljani upad u Iran, doći će do iznenađenja

Tržište kapitala i moguća zaduživanja: Šta donosi otvaranje berze u Brčkom?

Ekonomska kriza i poskupljenja pogađaju: Gladni i oni koji imaju prihode

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Video / Dirljiva priča o teti Šeki i sarajevskim taksistima: Šerifa Šarac ima 100 godina, a Amir je njen četvrti vozač

Građani se bune protiv spalionice: Ne želimo postati odlagalište otpada