Sarajevo je danas stjecište muzičkih zvijezda iz cijelog regiona. Povod su izložba i koncert koji će sutra biti održani u povodu&nbsp; 20 godina od smrti istaknutog gitariste, kompozitora, producenta i aranžera Slobodana Bode Kovačevića, člana legendarne grupe „Indexi“.U Bosanskom kulturnom centru u 20 sati bit će održan koncert „Indexi i prijatelji“. Prije toga će biti upriličena izložba akvarela Bode Kovačevića.Na ovom omažu „Indexima“, uz članove benda - Fadila Redžića, Nenu Jurina, Pecu Peteja, Sinana Alimanovića, te gitaristu Murisa Varajića, nastupit će muzičke legende poput Vlatka Stefanovskog, Borisa Novkovića, Seida Memića Vajte, Dejana Cukića, Aide Mušanović-Arsić, Harija Mata Harija, Nermina Puškara, Zorana Predina, Vlade Kalembera, Gabora Lenđela...Uoči večerašnje generalne probe muzičari su se okupili na ručku u jednom sarajevskom restoranu. Koncerti pod producentskom palicom Tomislava Kašljevića bit će održani i 14. aprila u Zenici (Bosansko narodno pozorište) te 15. aprila u Banjoj Luci (Borik).

Stižu Vlatko Stefanovski, Vlado Kalember, Boris Novković, a tu su Zoran Predin, Dejan Cukić, Fadil Redžić, Neno Jurin, Peco Petej...

Uoči sutrašnjeg spektakla "Indexi i prijatelji": Muzičari iz cijelog regiona pristižu u Sarajevo

Nakon što je Dini Merlinu sinoć pozlilo na Baščaršiji te je intervenisala Hitna pomoć, bh. megazvijezda se, kako saznaje portal "Avaz", dobro osjeća.

Video / Dini Merlinu pozlilo na Baščaršiji: Izgledao je jako loše, jedva je hodao

- Dino je dobro, dobro se osjeća. Bilo mu je muka, a sada je odlično. On je kod kuće u Sarajevu - rekli su za portal "Avaza" iz Merlinovog menadžmenta.Kako smo također čuli od Merlinovih prijatelja, u njegovom okruženju se šale da je pojeo previše baklava za Bajaram te mu je bilo muka.

Sinoć mu pozlilo na Baščaršiji

Iz menadžmenta Dine Merlina za "Avaz": Bilo mu je muka, a sada se dobro osjeća

Javnost ovih dana netremice prati sapunice koje se tiču razvoda Harisa i Meline Džinović te Dragane Mirković i Tonija Bijelića. Akteri ovih priča, u prvom redu pjevači, ne ustežu se te javnost izdašno časte pikanterijama iz svojih privatnih života. Ko je koliko uložio novaca u partnera/icu, koliko ko sada ima para, ko je koga varao u braku... <h2>Poremećaj odnosa</h2> Mnogima nije jasno šta ustvari ljude tjera da „prljavi veš“ i potpuno privatne činjenice dijele s najširom čitalačkom publikom. Psiholog Čedomir Novaković za „Dnevni avaz“ govori kako se sve to može posmatrati s dva aspekta. - S individualnog ili s aspekta bračnih partnera, gdje se vremenom ti odnosi mijenjaju, koji se ne mogu baš tako lako rješavati. U jednom trenutku dolazi do problema razumijevanja i prilagođavanja... - kaže Novaković. Naglašava da svaka veza, bez obzira koje vrste bila, zasniva se na razumijevanju i kompromisu. - Ako nema kompromisa, onda je teško održavati bilo koju vezu - dodaje Novaković.

Govori i kako postoji makroplan, gdje, zahvaljujući političko-ekonomskim prilikama u državi ili u određenom regionu, dolazi do poremećaja odnosa na makroplanu.- Znate ono, dok ima novca i dok imaju ljudi od čega živjeti, puno je lakše prihvatiti nečije mišljenje, ponašanje, prisustvo... Razlog za svađu je uvijek nečije nezadovoljstvo. To je jedan pad opšte kulture, gdje je nivo tolerancije problem broj jedan. Ljudi postaju preosjetljivi, razdražljivi, netolerantni. I najmanja sitnica ili nezadovoljstvo izazovu rektivnu neurozu - pojašnjava psiholog.<h2>Pojam intime</h2>Također ističe da je u čitavom svijetu pojam intime potpuno naopako postavljen:- Intima je nešto što je stvar osobe, porodice, nekog odnosa... To se mijenja, život je u toj mjeri ogoljen da više nemate ništa skriveno, nema tajnovitosti... Ljudi nemaju osjećaj diskrecije, da ne govorim o osjećaju srama, stida... Zato i jeste ovako.<h2>“Nećeš ti meni...“</h2>Ako sve propada, govori Novaković, za očekivati je da ta negativna kretanja djeluju na svaku osobu.- Budući da su ljudi različiti i ne mogu podnijeti ni najmanju promjenu u životu, najčešće će se javiti neka vrsta reakcije koja, nažalost, ne rješava problem, nego ga komplikuje. Komplikuje se komunikacija među ljudima i dolazi do promjena odnosa ili promjene stavova. I onda, naravno, ide ono „nećeš ti meni“ - kaže nam Novaković.Također dodaje:Čitav je svijet narogušen, poremećeni su odnosi koji podliježu samokontroli i nekom lijepom kulturološkom odgoju, bontonu, kaže Novaković.

Dok ima novca i dok imaju ljudi od čega živjeti, mnogo je lakše prihvatiti nečije mišljenje, ponašanje, prisustvo...

Psiholog Čedomir Novaković za "Avaz" o sapunicama poznatih: Ljudi nemaju osjećaj stida, srama...

Povodom 20 godina od smrti istaknutog gitariste, kompozitora, producenta i aranžera Slobodana Bode Kovačevića, člana legendarne grupe „Indexi“, u subotu će u Bosanskom kulturnom centru biti održan koncert „Indexi i prijatelji“. Prije toga će biti upriličena izložba njegovih akvarela. Na ovom legendarnom omažu „Indexima“, uz članove benda - Fadila Redžića, Nenu Jurina, Pecu Peteja, Sinana Alimanovića, te gitaristu Murisa Varajića, pridružit će se muzičke legende poput Vlatka Stefanovskog, Branka Đurića Đure, Borisa Novkovića, Seida Memića Vajte, Dejana Cukića, Aide Mušanović-Arsić, Harija Mata Harija, Nermina Puškara, Zorana Predina, Vlade Kalembera, Gabora Lenđela i drugih.

Slobodan Bodo Kovačević potpisao je mnoge bezvremenske hitove „Indexa“. Njegove samostalne kreacije, poput "Pružam ruke", "Plima", "Negdje na kraju u zatišju" i "Modra rijeka", zajedno sa saradnjom s Fadilom Redžićem na numerama kao što su "Balada" i "Svijet u kome živim", ostavile su dubok trag na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije. Diplomirani arhitekta život je posvetio muzici, a muzički znalci pamte ga i kao jednog od najvećih gitarista bivše države.Koncerti pod producentskom palicom Tomislava Kašljevića bit će održani i 14. aprila u Zenici (Bosansko narodno pozorište) te 15. aprila u Banjoj Luci (Borik).

Učestvuju Fadil Redžić, Neno Jurin, Vlatko Stefanovski, Đuro, Boris Novković, Vajta, Dejan Cukić, Hari Mata Hari, Vlado Kalember

"Indexi i prijatelji“ u subotu u sarajevskom BKC-u: Na bini 20 sjajnih muzičara

"Život sa stricem“ jugoslavenska je drama iz 1988. godine koju je režirao Krsto Papić. Glavne uloge tumače Davor Janjić, koji je umro 28. novembra 2022.,&nbsp; Alma Prica, Miodrag Krivokapić i Anica Dobra.<h2>Zlatna arena</h2> Radnja se odvija oko Martina, mladića čiji je studentski život prekinut nakon kritike jugoslavenskih vlasti, te je film bio dosta zapažen zbog toga što je bio jedan od prvih koji su otvoreno kritizirali jugoslavenski društveni poredak i njegove mane, što je omogućila olabavljena cenzura kinematografije u SFRJ. Film je nominiran za Zlatni globus u kategoriji najboljeg stranog filma te je osvojio Zlatnu arenu za najbolji film u Puli.Kraj 1980-ih godina ostarjeli i smrtno bolestan socijalistički dužnosnik Stipan bježi iz bolnice kako bi svog nećaka Martina zamolio da ga sahrani uz svećenika.Stipan umire, što Martina prisjeća na događaje koji su doveli do prekida njihovih odnosa. Martin je 1951. polazio učiteljsku školu u Istri. Kad je Stipan obavijestio školske vlasti o Martinovu pismu u kojemu je izrazio sumnju u reforme i Komunističku partiju Jugoslavije, Martina su isključili iz škole.

<h2>Bijeg u Trst</h2>Martina su isključili iz škole, bio je izložen pogrdama ljutitoj gomili, a odbijeni metak pogodio ga je u prepone te je ostao neplodan. Njegova djevojka Marta pobjegla je trudna u Trst, a potom u Australiju, gdje je rodila sina Johna...

Jugoslavensku dramu iz 1988. godine režirao Krsto Papić

"Život sa stricem": Film u kojem je briljirao Davor Janjić

U Sarajevu je u Galeriji "Roman Petrović" otvorena izložba "Oteta zemlja" akademskog slikara Džeke Hodžića.Posjetioci su imali priliku pogledati&nbsp; 30 radova novonastalog ciklusa, u tehnici ulja na platnu ili kartonu, zatim kolažu i asemblažu, te jedan skulptorski objekat.

Djela predstavljaju umjetinkovu interpretaciju historijskih dešavanja u širem vremenskom rasponu od koloniziranja Amerika, Australije, Afrike, Indije, kao i stradanja za vrijeme totalitarnih režima, do najrecentnijih ratnih dešavanja u Ukrajini i Gazi.Izložba je otvorena do 21. aprila, svakim danom osim nedjelje u terminu od 10 do 18 sati.

Djela su postavljena u Galeriji "Roman Petrović" u Sarajevu

"Oteta zemlja" Džeke Hodžiča: Izložba traje do 21. aprila

Nakon slabog odjeka prvog filma koji je radio prema vlastitom scenariju humorne političke drame „Kako sam sistematski uništen od idiota“ (adaptacija romana Mome Dimića Šumski građanin), Slobodan Šijan vratio se prokušanom žanru crne komedije kojim se proslavio. <h2>Zajednički scenarij</h2>No za razliku od filmova „Ko to tamo peva“ i „Maratonci trče počasni krug“, rađenih prema predlošcima Dušana Kovačevića, scenarij za „Davitelja protiv davitelja“ napisao je u saradnji s&nbsp; Nebojšom Pajkićem, i taj scenarij odražava veliku filmofiliju obojice scenarista. Doduše, već je „Ko to tamo peva“ zapravo bio osebujna parafraza „Poštanske kočije“ Džona Forda (John), s takoreći brehtijanskim romskim songovima na tragu filma „Biće skoro propast sveta“ Aleksandra Petrovića, a „Maratonci trče počasni krug“ u svoju su bizarnu priču, što je koketirala s podžanrom gangsterskog filma i povremeno poetikom nijemog filma, sjajno uklopili motiv filmskog pionirstva u Srbiji.<h2>&nbsp;Izvanredni glumac</h2>Glavnu ulogu u filmu, odnosno ulogu davitelja Pere Mitića dobio je izvanredni glumac Taško Načić, koji je izjavio da mu je ova uloga bila izuzetno važna u karijeri.

Ovim filmom Slobodan Šijan vratio se žanru crne komedije kojim se proslavio

"Davitelj protiv davitelja": Važna uloga u karijeri Taška Načića

U Podgorici počinju završne pripreme za snimanje filma bh. reditelja Srđana Vuletića „Vidra“, a, kako doznaje „Dnevni avaz“, početak snimanja je predviđen za 22 april. Film „Vidra“ je priča o odrastanju šesnaestogodišnje Hane, koja mora prebroditi ne jednu, već dvije traume - smrt oca i izdaju od svoje prve ljubavi.<h2>U duhu vremena</h2>Scenarij za film potpisuje Stefan Bošković, crnogorski pisac koji je široj javnosti poznat po ovogodišnjem hit filmu „Nedelja“. Producent je Ivan Đurović, „Artikulacija film“ Crna Gora. Koproducenti filma su „Redibis Film“ Italija, „Antitalent“ Hrvatska, „Realstage“ Bosna i Hercegovina, „Buka Production“ Kosovo i „Iridium Films“ Slovenija.- Glumačku podjelu ćemo otkriti u sljedećim danima, a glavnu ulogu igra mlada glumica Maša Drašler, koja je izabrana na audiciji na koju se prijavilo više stotina djece. Također, u filmu će se pojaviti i glumci koji su alumni Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu - kaže Vuletić za „Avaz“.Kvalitet filma “Vidra“ je u tome da je to napokon priča s prostora bivše Jugoslavije koja je u duhu našeg vremena i za koju se ne mogu „prikačiti“ pridjevi koji su obično vezani za regionalne kinematografije - ratni, poslijeratni, tranzicijski i tako dalje. <h2>Ogromne traume</h2>- Naš film je svjež, nov, ne robuje zacrtanim parametrima balkanskih kinematografija. Želimo da napravimo film koji je uzbudljiv, smislen, ali i zabavan. To je riječ koju tako rijetko čujemo o recentnoj produkciji - zabavan. Zabavan i duhovit, upravo zato što je naš film o mladoj djevojci koja pokušava da prevaziđe dvije ogromne traume - smrt oca i izdaju od prve ljubavi.Svi ovi argumenti su se pokazali relevantnim na dosadašnjim koprodukcijskim marketima i radionicama. Možda najbolje o tome govori činjenica da smo dosad dobili nagradu za najbolji pitch na „When East Meets West marketu“ u Trstu, Euroimages nagradu na „Cinelink marketu“ na Sarajevo Film Festivalu, te kao kruna svega je i ulazak u ovogodišnju selekciju „L'Atelier Cinefondation2021“ najprestižnijeg filmskog festivala na svijetu&nbsp;<h2>Tako je htio život</h2>Vuletić u posljednje vrijeme ima pune ruke pola. Pa tako je, privodeći kraju svoj igrani film „Gym“, krenuo raditi „Vidru“.- Ma, mislim, život je htio da jedan film praktično završavam, a da ulazim u produkciju drugog, pa su ljudi pogubljeni, ne mogu da prate.Ali bolje da je tako nego da se ne radi - rekao nam je Vuletić.

Naš film ne robuje zacrtanim parametrima balkanskih kinematografija, poručuju iz ekipe

Srđan Vuletić počinje snimati "Vidru": Film podržan i u Kanu

"Varljivo leto '68“ je jugoslavenski film snimljen 1984. godine u režiji Gorana Paskaljevića i scenariju Gordana Mihića. <h2>Maturant Petar</h2>Glavne uloge tumače Slavko Štimac, Danilo Bata Stojković, Mija Aleksić, Sanja Vejnović, Ivana Mihić, Mira Banjac i Neda Arnerić.U ljeto 1968. godine maturant Petar (Slavko Štimac) stasava za ljubav, zaljubljujući se naizmjenično i istovremeno u više žena, uglavnom onih zrelih i udatih: apotekarku, pekarku, bibliotekarku, u obje kćerke predsjednika suda, svoju profesoricu sociologije, zbog koje za maturski rad uzima temu iz marksizma. <h2>Žena za život</h2>Potreba da konačno nađe „ženu svog života“ dovodi Petra u niz delikatnih i komičnih situacija i izbezumljuje njegovog oca (Danilo Stojković), općinskog sudiju, uštogljenog čovjeka, dogmatskih shvatanja, koji vjeruje da se omladina može odgajati samo „čvrstom rukom“ i koji pati zbog svog buržoaskog porijekla (otac mu je prije rata bio geometar i školovao se u Pragu). Kada konačno i nađe pravu istinsku, veliku ljubav, ona iz određenih, tada društveno aktuelnih zbivanja, biva prekinuta.Neke od čuvenih replika su: „Samo da ti čujem glas“, „A što mi sad peremo zube? Dolaze nam gosti. A šta ćemo mi njima da radimo“,&nbsp; „Drug Tito je rekao da su studenti u pravu“...Film je i danas veoma popularan i gledan.

Film je 1984. režirao Goran Paskaljević

"Varljivo leto '68": Drug Tito je rekao da su studenti u pravu

Nedavno je u Kamernom teatru 55 u Sarajevu upriličena premijera predstave „Malograđanska svadba“, u režiji sjajnog Paola Mađelija (Magelli), rađena prema tekstu Bertolta Brehta (Brecht). <h2>Zašto Breht</h2>Direktor Kamernog teatra 55 Senad Alihodžić ističe zadovoljstvo urađenim poslom. Za „Dnevni avaz“ govori kako je prošlo dovoljno vremena da se slegnu utisci i da se napravi presjek u smislu zašto su uopće radili Brehta, u ovom slučaju „Malograđansku svadbu“...- Zaista je rijetkost u teatru da jedna predstava i prije premijernog izvođenja ima već dogovorena gostovanja u nekim od najrespektabilnijih teatara u regiji. Gostovanja su dogovorena s Gradskim pozorištem iz Podgorice, Ulysses teatrom Brijuni, Dramskim teatrom iz Skoplja, Beogradskim dramskim pozorištem... I danas dobivamo upite za gostovanja. Ovo je sve moguće kada imate ekipu autora za koje mogu reći da su svjetskog kalibra. Prvenstveno misleći na reditelja svjetske klase Paola Mađelija, koji je okupio vrhunsku autorsku ekipu: Željka Udovičić-Pleština (dramaturgija), Mrle i Ivanka (muzika, „Let 3“), Mirna Ler (scenografija), Lejla Hodžić (kostimografija), te glumice i glumci Gordana Boban, Maja Izetbegović, Ejla Bavčić, Dina Mušanović, Muhamed Hadžović, Ermin Bravo, Sabit Sejdinović, Amar Selimović te mladi glumci, odnedavno članovi ansambla Kamernog: Enes Kozličić i Nedim Džinović - govori nam Alihodžić.<h2>Olajavati, ogovarati...</h2>Naglašava da je za grad Sarajevo bitno da se teatar bavi ovom temom.- Malograđanstvo je ušlo u sve pore našeg društva, što, naravno, nije dobro. Često se misli da je neko malograđanin ako dolazi iz manje sredine u grad, koji se ne zna ponašati “građanski”.&nbsp;

<h2>To nije pravilo, malograđanin može biti neko ko je odrastao u gradu i čija je porodica decenijama iz grada. Biti malograđanin znači imati set ponašanja i karakternih osobina koje nisu dobre za razvitak jednog društva. To su ljudi koji se ne bave sobom, koji neće očistiti stvari ispred svoga praga, već će se baviti drugima, olajavati, ogovarati. To je neko ko će pretjerano uzdizati nečiji rad, iako nema relevantnih činjenica ni argumenata za to, a sve u cilju ispunjenja nekih njihovih ciljeva. Također će devalorizirati nečiji potvrđeni uspjeh kako bi na taj način uzdigao sebe i “napunio” svoj ego. Jer jedino on vrijedi. Ti ljudi nisu sposobni za normalan razgovor, za iskrene odnose. Nažalost, čini mi se da je malograđanstvo postalo norma u Sarajevu i da si otpadnik ako nisi takav. Moramo se boriti protiv toga. Ali, opet, prvo se treba baviti sobom, pronaći to u sebi i raditi na tome da je “otklonimo” - kaže Alihodžić.</h2><h2>Postaviti pitanja</h2>- Iskreno, gledajući predstavu, u nekoliko scena, dijaloga i ja sam pronašao malograđanštinu u sebi i na meni je da radim na tome, da je sputavam. Tako i svi autori uključeni u predstavu postavljaju pitanja samima sebi, ali i publici. Zajedno smo u tome. A na nama kao pojedincima je da odgovorimo na njih. Predstava potiče na razmišljanje koliko smo mi zapravo malograđani ili možda nismo. Mislim da je to pravi teatar ili barem onaj teatar koji ja volim i koji itekako ima smisla - poručuje Alihodžić.

Ekipu predvodio reditelj svjetskog kalibra Paolo Mađeli

Senad Alihodžić, direktor Kamernog teatra 55, za "Avaz": Malograđanstvo je postalo norma u Sarajevu

Slike Bode Kovačevića, legendarnog člana „Indexa“, bit će predstavljene na izložbi u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu 13. aprila u 18.30 sati, a povodom obilježavanja 20 godina od njegove smrti. Počast njegovom naslijeđu dodatno će se obilježiti koncertima "Indexi i prijatelji".Članovi „Indexa“ i druge muzičke zvijezde će 13. aprila, nakon izložbe, održati koncert u Sarajevu (Bosanski kulturni centar), 14. aprila u Zenici (Bosansko narodno pozorište) i 15. aprila u Banjoj Luci (Borik), a sve pod palicom producenta Tomislava Kašljevića.

Manje je poznato da je Bodo, paralelno sa svojom muzičkom karijerom, njegovao i talent prema slikarstvu. Akvareli su postali još jedan medij njegovog izražavanja.Na koncertu „Indexi i prijatelji“, uz članove „Indexa“ Fadila Redžića, Nenu Jurina, Pecu Peteja, Sinana Alimanovića, te gitaristu Murisa Varajića, nastupit će muzičke legende poput Vlatka Stefanovskog, Branka Đurića Đure, Borisa Novkovića, Dade Topića, Seida Memića Vajte, Dejana Cukića, Aide Mušanović-Arsić, Harija Mata Harija, Nermina Puškara, Zorana Predina, Vlade Kalembera, Saše Dragaša te Gabora Lenđela.

Ovaj veliki događaj bit će upriličen u BKC-u, a u narednim danima i u Zenici te Banjoj Luci

Obilježavanje 20. godišnjice smrti: Izložba slika Bode Kovačevića, potom koncert

Bosna i Hercegovina sprema se za koncerte „Indexi i prijatelji“ kojima će se obilježiti 20 godina od smrti legendarnog gitariste Slobodana Bode Kovačevića. Članovi „Indexa“ i druge muzičke zvijezde na čelu s legendarnim Vlaktom Stefanovskim 13. aprila održat će koncert u Sarajevu (Bosanski kulturni centar), 14. aprila u Zenici (Bosansko narodno pozorište) i 15. aprila u Banjoj Luci (Borik),a sve pod palicom producenta Tomislava Kašljevića.Stefanovski (67), veliki gitaristički virtuoz i dan-danas svira kao u najbolja vremena. On svira, uživa na sceni i u životu i ne oglašava se baš tako rado u medijima. Ipak muzički gigant je za „Dnevni avaz“ dao ekskluzivni intervju u kojem je govorio o koncertima posvećenim Bodi Kovačeviću, 50 godina njegove jedinstvene muzičke karijere, memoarima koji piše te o svom životu i karijeri. <h2>Uzor i inspiracija</h2>Čovjek koji je prvo s grupom „Leb i sol“, a onda i kao solista pa tako i dospio na listi 100 najboljih gitarista na svijetu, pisao muzičku historiju ovih prostora, unatoč epitetima i uspjesima u komunikaciji odiše skromnošću i jednostavnošću.Intervju smo radili nakon dva sjajna koncerta koje je Stefanovski imao u Splitu i Zadru.- Super je bilo – kaže nam na početku intervjua dobro raspoloženi gitaristički mag. Spremate se i za tri koncerta posvećena Bodi Kovačeviću u našoj zemlji. S kakvim emocijama dolazite? Kakva sjećanja nosite na Bodu?- Ja sam bio mladi amater kad su „Indexi“ bili veliki bend. Bili su mi uzor i inspiracija. Gledao sam njihov nastup na festivalu 1971. godine u Skoplju. Bio sam gimnazijalac i njihov nastup me je oduševio.Ubrzo ste i Vi s „Leb i sol“ postali zvijezda.- Onda sam počeo da putujem i da upoznajem kolege muzičare. Upoznao sam i „Indexe“ i upoznao sam Bodu Kovačevića. Kolegijalna razmjena informacija i komplimenata to je bilo tako neko vrijeme, jer smo se sretali po raznim festivalima, restoranima i hotelima. Ali nakon svih godina i nakon rata Bodu Kovačevića sam sreo u Pragu u Češkoj, gdje je on živio jedno vrijeme.Čega se najviše sjećate kada se spomene Bodo Kovačević?- Sjećam se njegovog elegantnog stila, njegovog crnog „Les Paila“. Tako da zaista smo imali vrlo srdačno i vrlo fino druženje.<h2>Stari prijatelji</h2>Prije dvije godine ste u Sarajevu imali koncert s Vašim „Triom“. Imate kontinuitet u druženju s publikom u bh. prijestonici.- Tako je. Meni je uvijek drago doći u Sarajevo, sresti stare prijatelje i steći po kojeg novog prijatelja. Uvijek mi je drago nastupati pred sarajevskom publikom. To je apsolutno tako. Ovo će biti moj simbolični nastup, neću ja držati cijeli koncert. Odsvirat ću nekoliko stvari u čast „Indexima“ i čast Bodi Kovačeviću.Sarajevska publika nije izgubila ukus za dobru muziku.- Ne, nije.Imate planove za Vaš solo nastup kod nas?- Možda pred kraj godine.Radite li nešto novo, neku novu muziku?- Kako ne. Snimam novi album, završavam memoare... Ove godine obilježavam skromni jubilej – 50 godina mog rada na sceni i pokušat ću da obilježim s raznoraznim nastupima. Čekam da stigne i Miroslav Tadić, pa će malo sa njim svirati. S „Triom“ ću također svirati, završavam album i polako privodim kraju memoare koje pišem već četiri godine. Imam ja već naziv knjige u glavi, ali ostavite to meni još malo.Kad se osvrnete 50 godina unazad, je li to brzo prošlo. S kojim osjećajima gledate na sve to?- Moj život i moja karijera su kao jedan rolerkoster, kao tobogan, koji je išao i vrtoglavo gore i vrtoglavo dolje, koji me vozao kroz život. Osvrnut ću se ja detaljno u toj knjizi koju pišem na neke značajne trenutke... Sve je to vrlo brzo prošlo, sve brzo prolazi... Kao da smo nešto sanjali. Baš tako.<h2>Jedan dan u Pragu</h2>- Bodo Kovačević i ja smo proveli cijeli jedan dan zajedno u Pragu. Šetali smo po gitarskim prodavnicama, pričali o životu, o tim njegovim, da kažem, izbjegličkim danima i mjesecima ... Ostavio je na mene veoma snažan utisak kao čovjek, a kao muzičar naravno... Ja sam odrastao uz muziku bendova koji su bili generacija ispred nas. I „Indexi“ su puno toga ostavili, puno fenomenalnih stvari, puno fenomenalnih aranžmana i vrlo ambicioznih muzika. Da tako kažem. I između ostalih uzor je za mene bio Bodo Kovačević – ispričao nam je Stefanovski.<h2>Nastupat ću dok god budem mogao</h2>Odakle crpite inspiraciju, šta Vas još drži na bini nakon toliko godina.- Dok sam još u fizičkoj kondiciji, dok još mogu nastupati, ja ću nastupati.

Sjećam se elegantnog stila Bode Kovačevića i njegovog crnog „Les Paula“

Gitaristički mag Vlatko Stefanovski za "Avaz“: Bio sam mladi amater kad su „Indexi“ bili veliki bend

"Drž'te lopova“ (To Catch a Thief ) je američki triler iz 1955. godine reditelja Alfreda Hičkoka (Hitchcock).Temelji se na istoimenom romanu Dejvida F. Dodža (David F. Dodge), a po žanru je mješavina trilera i ljubavnog filma. <h2>Vrhunski provalnik</h2>Naslovni protagonist, čiji lik tumači Keri Grant (Cary), bivši je vrhunski provalnik koji postane glavni osumnjičenik za seriju provala čija su meta domovi otmjenog društva na jugu Francuske.Radnja prikazuje kako tamo odlazi kako bi pokušao pronaći pravog krivca, te kako upoznaje kćerku američke bogatašice, koju je utjelovila Grejs Keli (Grace Kelly), koju počne privlačiti upravo zbog svoje uzbudljive kriminalne prošlosti.„Drž'te lopova“ je predstavljao prvi Hičkokov film snimljen novom i modernom „widescreen“ tehnikom „VistaVision“, pri čemu su korištene autentične lokacije u Francuskoj.

<h2>Najbolja partnerica</h2>Prilikom snimanja filma Grejs Keli (Grace Kelly) upoznala se sa svojim budućim suprugom, monegaškim princom Renijeom III (Rainier).Iako je postigao relativno dobar komercijalni uspjeh, a sam Keri Grant kasnije tvrdio da mu je Grejs bila najbolja partnerica u glumačkoj karijeri, često se navodi kao jedno od slabijih ostvarenja Hičkokove filmografije. Kao razlog za to se obično ističe mnogo vedriji ton nego u mnogo mračnijim "hitchcockovskim" trilerima.

Alferd Hičkok je film snimio 1955. godine

"Drž'te lopova": Tokom snimanja Grejs Keli upoznala budućeg supruga

"Savršeni krug“ je igrani film bosanskohercegovačkog reditelja Ademira Kenovića iz 1997. godine. Kenović također potpisuje scenarij uz Abdulaha Sidrana te Pjera Žalicu.<h2>Ratno Sarajevo </h2>Nakon što mu žena i dijete odu iz ratnog Sarajeva, pjesnik Hamza u svom stanu pronalazi dvojicu dječaka koji su ušli u njegov stan kako bi se sklonili od granata.Jedan od njih je nijem i zove se Kerim, a drugi, mlađi, je Adis. Dječaci su ostali bez roditelja, te u nemogućnosti da pronađe njihovu rodbinu, Hamza ih zadržava kod sebe. A pošto vidi mnoga stradanja odlučuje ih izvesti iz opkoljenog Sarajeva.U filmu su uloge ostvarili Mustafa Nadarević, Almedin Leleta, Almir Podgorica, Jasna Diklić, Mirela Lambić, Ljubica Lohajner-Znidarić, Dragan Marinković, Mira Avram i drugi...Film je dobio brojne nagrade na međunarodnim festivalima.<h2>Časno mjesto</h2>... Vrlo emotivan, često dirljiv i lirski film, jedan od onih koji zauzimaju časno mjesto u dugoj tradiciji filmskih priča o djeci u ratu. Iako utemeljen u određenom vremenu i prostoru, „Savršeni krug“ podsjeća na klasike o Drugom svjetskom ratu, kao što su: "Zabranjene igre" Rene Clementa, "Ivanovo djetinjstvo" Andreja Tarkovskog, i najnoviji "Kolja," film se ne dešava u vojnoj zoni, ali je usredotočen na rastuće prijateljstvo između starijeg umjetnika i dječaka – napisao je Emanuel Levy u prestižnom magazinu „Variety“.

Film je 1977. režirao Ademir Kenović

"Savršeni krug": Pjesnik Hamza u svom stanu pronalazi dvojicu dječaka...

Beril Pozam, koju publika poznaje kao Sunu iz serije „Zlatni kavez“, koja se emitira na Novoj BH, mlada je i uspješna turska glumica, odrasla u Istanbulu. - Rođena sam i odrasla u Istanbulu. Zbog toga mi haos Istanbula prožima krv, ali malo sam se umorila. Obožavam more. Imam mačka. U djetinjstvu sam imala više snova za budućnost. Svašta me zanimalo. Moja ljubav prema glumi rodila se kad sam u gimnaziji učestvovala u međugimnazijskom pozorišnom takmičenju i stala na scenu. Nakon toga više nisam htjela pustiti taj sjajni osjećaj. Ne želim ni razmišljati o tome što bi bilo da nisam glumica. U biografiji mi stoji da sam scenska tehničarka, prevoditeljica, pozorišna umjetnica i TV i filmska glumica, sve se to znanje stječe na konzervatoriju tokom studiranja – kaže Pozam.<h2>Teška priča</h2>Jeste li već nešto režirali?- Možda je došlo vrijeme da se bacim u vodu. Zato ja i prijateljica scenaristica trenutno radimo na scenariju za koji sam priču napisala ja. Možda ćemo ga jednoga dana negdje moći gledati.Trenutno snimate televizijsku seriju „Zlatni kavez“. Često u intervjuima spominjete kako se zabavljate na setu. - Ovo nije klišej, istina je. Zabavljamo se dok snimamo. Dijelimo tugu jedno s drugim i u najmračnijim i najzlobnijim scenama i zabavljamo jedno drugo kako se s tim teretom ne bismo vratili kući. Mislim da je to jako dobra stvar.Šta će se dogoditi s likom Sune, kojeg tumačite u seriji?- Neka to bude iznenađenje. Mlada žena uči o životu. Nadajmo se da joj se ništa strašno neće dogoditi. Nadam se tome. Mislim da je Suna pametna osoba.&nbsp;Kako ste se pripremali za ulogu u seriji „Zlatni kavez“?- U nekim sam scenama, dok sam se pripremala za ulogu, imala priliku razgovarati s mnogo ljudi i slušati njihove priče. Neke scene postaju teška priča. Malo boli glumiti te trenutke ili ih gledati odigrane, ali općenito svaki dobro napisan tekst dirne čovjeka.

<h2>Strpljenje i snaga</h2>Da ste stvarno Suna, biste li postupili kao ona da Vam dogovore brak?- Ne znam. Situacija u kojoj žive Suna i njena sestra je jako teška. Malo mi je teško komentirati ljude, a da nisu u uvjetima sličnim onima u kojima se ja nalazim. Nemam pojma, Bog je dao Suni strpljenje i snagu.Glumili ste i u komedijama, je li to žanr u kojem se osjećate jako?- Kakav god bio žanr u kojem glumim, trudim se shvatiti, osjetiti i udahnuti život ulozi i priči. Kao što sam već rekla, meni su važni priča i lik. Uvjeti se mijenjaju, ljudi se mijenjaju, ali ljudska je srž po meni slična.&nbsp;Koje su vam strane serije najdraže? - "Ozark". Preporučujem ga svima, jer to je sjajan projekt. Sada gledam seriju naziva "The Boys". Mislim da joj treba dati šansu. U punom sam smislu obožavateljica humorističnih serija. Ako je riječ o humorističnoj seriji, ja sam je ili pogledala ili je opet gledam. "The Office" je jedna od produkcija koje svako malo gledam. A kad nešto prvi put gledam, sva se prepustim. Ponovno gledanje pomaže mi shvatiti kako je projekt postavljen, njegovu matematiku.

Dijelimo tugu jedno s drugim i u najmračnijim i najzlobnijim scenama i zabavljamo jedno drugo kako se s tim teretom ne bismo vratili kući

Suna iz "Zlatnog kaveza":  Ne znam šta bih da mi dogovore brak

"Obračun kod O.K. korala“ (Gunfight at the O.K. Corral) je američki vestern film snimljen 1957. u režiji Džona Sterdžesa (John Sturges). Temelji se na istinitim događajima vezanim uz znameniti obračun kod O.K. korala, koji se zbio u gradiću Tombstone u Arizoni 1881. godine. <h2>Historijske činjenice</h2>Radnja prikazuje kako su se njegovi glavni sudionici - čuvar zakona Vajat Erp (Wyatt Earp), utjelovio ga je Bert Lankaster (Burt Lancaster) i profesionalni kockar Dok Holidej (Doc Holliday), tumači ga Kirk Daglas (Douglas) - upoznali i sprijateljili, ali i došli u sukob sa kriminalcima sa kojima će se konačno obračunati u Tombstoneu. Ovaj film, kao i brojna druga holivudska ostvarenja na istu temu, uglavnom ignorirao historijske činjenice te je tako, između ostalog, obračun koji je u stvarnosti trajao 30 sekundi prikazan kao izuzetno dug i iscrpljujući sukob na kraju filma. <h2>Vrhunac slave</h2>Publici se, međutim, film izuzetno dopao, čemu je značajno doprinijelo uspješno partnerstvo Lankastera i Daglasa koji su tada bili na vrhuncu slave i popularnosti, ali i dopadljiva muzička podloga Dimitrija Tiomkina, uključujući pjesmu od koje je Frenki Lejn (Frankie Lane) kasnije učinio hit.

Uoči sutrašnjeg spektakla "Indexi i prijatelji": Muzičari iz cijelog regiona pristižu u Sarajevo

Iz menadžmenta Dine Merlina za "Avaz": Bilo mu je muka, a sada se dobro osjeća

Psiholog Čedomir Novaković za "Avaz" o sapunicama poznatih: Ljudi nemaju osjećaj stida, srama...

"Indexi i prijatelji“ u subotu u sarajevskom BKC-u: Na bini 20 sjajnih muzičara

"Život sa stricem": Film u kojem je briljirao Davor Janjić

"Oteta zemlja" Džeke Hodžiča: Izložba traje do 21. aprila

"Davitelj protiv davitelja": Važna uloga u karijeri Taška Načića

Srđan Vuletić počinje snimati "Vidru": Film podržan i u Kanu

"Varljivo leto '68": Drug Tito je rekao da su studenti u pravu

Senad Alihodžić, direktor Kamernog teatra 55, za "Avaz": Malograđanstvo je postalo norma u Sarajevu

Obilježavanje 20. godišnjice smrti: Izložba slika Bode Kovačevića, potom koncert

Gitaristički mag Vlatko Stefanovski za "Avaz“: Bio sam mladi amater kad su „Indexi“ bili veliki bend

"Drž'te lopova": Tokom snimanja Grejs Keli upoznala budućeg supruga

"Savršeni krug": Pjesnik Hamza u svom stanu pronalazi dvojicu dječaka...

Suna iz "Zlatnog kaveza": Ne znam šta bih da mi dogovore brak

"Obračun kod OK korala": Temelji se na istinitim događajima

Uoči sutrašnjeg spektakla "Indexi i prijatelji": Muzičari iz cijelog regiona pristižu u Sarajevo

Iz menadžmenta Dine Merlina za "Avaz": Bilo mu je muka, a sada se dobro osjeća

Psiholog Čedomir Novaković za "Avaz" o sapunicama poznatih: Ljudi nemaju osjećaj stida, srama...

"Indexi i prijatelji“ u subotu u sarajevskom BKC-u: Na bini 20 sjajnih muzičara

"Život sa stricem": Film u kojem je briljirao Davor Janjić

"Oteta zemlja" Džeke Hodžiča: Izložba traje do 21. aprila

"Davitelj protiv davitelja": Važna uloga u karijeri Taška Načića

Srđan Vuletić počinje snimati "Vidru": Film podržan i u Kanu

"Varljivo leto '68": Drug Tito je rekao da su studenti u pravu

Senad Alihodžić, direktor Kamernog teatra 55, za "Avaz": Malograđanstvo je postalo norma u Sarajevu

Obilježavanje 20. godišnjice smrti: Izložba slika Bode Kovačevića, potom koncert

Gitaristički mag Vlatko Stefanovski za "Avaz“: Bio sam mladi amater kad su „Indexi“ bili veliki bend

"Drž'te lopova": Tokom snimanja Grejs Keli upoznala budućeg supruga

"Savršeni krug": Pjesnik Hamza u svom stanu pronalazi dvojicu dječaka...

Suna iz "Zlatnog kaveza": Ne znam šta bih da mi dogovore brak

"Obračun kod OK korala": Temelji se na istinitim događajima