Narodna skupština Republike Srpske raspravlja o usvajanju zakonodavnih inicijativa koje bi narušile ustavni poredak zemlje, funkcionalnost njenih institucija i osnovnih sloboda i koje bi bile suprotne obavezama Bosne i Hercegovine na putu ka EU. <h2>Korak naprijed</h2>Ovo je izjavio portparol Evropske unije Peter Stano, dodavši da očekuju da entitetsko rukovodstvo obustavi ove zakonodavne inicijative, uključujući, prije svega, nacrte zakona Republike Srpske o izborima, referendumima, imunitetu i „stranim agentima“. - EU naglašava da se moraju poštovati suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda, i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine. Svaka akcija protiv ovih principa dovest će do ozbiljnih posljedica, kao što je Evropska unija već jasno rekla - naglasio je Stano. Istakao je da, nakon prošlomjesečne odluke Evropskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju EU, EU očekuje od Bosne i Hercegovine, uključujući entitet Republika Srpska, da napravi korake naprijed umjesto da preduzima radnje koje su u suprotnosti s njenim evropskim putem. <h2>Dijalog daje rezultate</h2>- Odluka Evropskog vijeća je dokazala da dijalog umjesto eskalacije daje rezultate. Pozivamo sve lidere u Bosni i Hercegovini da ispune svoje obaveze i očekivanja građana i da se vrate za pregovarački sto za dobrobit ljudi u zemlji i njene budućnosti u EU - zaključio je Stano.

Odluka Evropskog vijeća je dokazala da dijalog umjesto eskalacije daje rezultate, naglasio je Stano

Portparol EU o koracima NSRS: Svaka odluka protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH dovest će do ozbiljnih posljedica

Jedna firma u BiH je za godinu uložila čak 365 žalbi u procesima javnih nabavki. To je jedna žalba dnevno. Druga kompanija uložila je 239, a treća 226 žalbi. Kolokvijalno, oni koji učestvuju u tome nazivaju se "profesionalnim žaliteljima“, čiji ciljevi variraju od ucjena, reketarenja, zaustavljanja projekata, naplaćivanja advokatske takse...<h2>Traže korist</h2>Kako nam je rekao Damjan Ožegović iz „Transparency Internationala” u BiH, pojava tzv. profesionalnih žalitelja nije novina, međutim, u posljednje vrijeme su intenzivirane aktivnosti Agencije za javne nabavke i drugih organa, javnih i nevladinih organizacija na pronalascima i detekciji "profesionalnih žalitelja“ i ove pojave.- Bez stvarne namjere za učestvovanje u tenderima, ponuđači skinu tendersku dokumentaciju, pronađu nepravilnosti i žale se na način da imaju najčešće dva motiva. Prvi je da to rade zajedno sa zastupnicima, odnosno s advokatima, gdje pokušavaju da naplate troškove zastupanja, odnosno troškove pisanja žalbe advokata putem advokatskih tarifa. Drugi je da, eventualno, naravno rjeđe, traže drugu korist, ucjenjuju ugovorni organ, tako i druge zainteresirane ponuđače, obarajući tender unedogled dok ne dobiju neku korist - istakao je Ožegović.

Dodao je da se tome, nažalost, ne može stati ukraj tek tako. Barem ne bez sihroniziranog djelovanja svih relevantnih aktera, u prvom redu organa gonjenja.<h2>Dobivanje naknade</h2>- Većim ponuđačima, firmama se ne isplati. Međutim, mlađim kompanijama se isplati. Žalbe firmama ne oduzimaju mnogo vremena i resursa, a zauzvrat se može steći naknada koja nije velika, ide od 200 do 300 KM po jednom postupku, što se najčešće dijeli s advokatom, ali neka uspiju naplatiti pet takvih mjesečno, dolazi se do jedne dobre plate. Nije da se ne isplati manjim ponuđačima - rekao je Ožegović.<h2>Lako ih je prepoznati</h2>- Međutim, lako je prepoznati „profesionalne žalitelje“, jer se žale na sve i svašta. Imate primjer prijevozničke firme koja se žali na tendere za nabavke, recimo, restoranskih usluga, nabavke hemijskih olovaka i slično. Jasno je da oni nemaju stvarnu namjeru da učestvuju i budu eventualno izabrani kao ponuđači - istakao je Ožegović.

Mnogo je motiva za obaranje tendera. Nemaju namjeru učestvovati

Obaraju tender unedogled dok ne dobiju neku korist

Firma za godinu uložila čak 365 žalbi: "Profesionalnih žalitelja" sve više!

Historijsko zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora BiH s Evropskom unijom dobili smo u martu, a sada nas očekuje donošenje pregovaračkog okvira kao osnove za pregovore, na osnovu zahtjeva zemalja članica EU.Tu su i pregovaračka poglavlja, koja su podijeljena u šest klastera, a svakako da je najvažnije ono pod nazivom „Temeljna pitanja“, u okviru kojeg je poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava, koje će BiH morati poboljšati.<h2>Temeljne vrijednosti</h2>Veoma je mali broj propisa na nivou EU koji reguliraju materiju koja je obuhvaćena ovim poglavljem, jer je najvećim dijelom ostavljeno državama članicama da na najbolji način urede ova pitanja i da kroz najbolju evropsku praksu poštuju standarde koji su temeljne vrijednosti na kojima počiva EU.Poglavlje 23 ima četiri osnovna dijela, a to su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, osnovna prava i prava građana EU. Reforma pravosuđa obuhvata neophodnost da ono postane nezavisno, nepristrasno, efikasno, odgovorno i profesionalno.Borba protiv korupcije, koja je i rak-rana naše države, obuhvata nekoliko aspekata, i to preventivno djelovanje, represiju u smislu procesuiranja krivičnih djela korupcije i institucionalni okvir, koji mora biti postavljen tako da osigura efikasno rješavanje ovog pitanja.<h2>Pravni okvir</h2>Pod prevencijom se prvenstveno misli na uklanjanje svih mogućih rizika koji pogoduju korupciji. To znači unapređenje pravnog i institucionalnog okvira kako bi se smanjila mogućnost korupcije.<h2>Javne nabavke i pristup informacijama</h2>Pregovori na području prevencije korupcije obuhvataju oblasti poput sprečavanja sukoba interesa, finansiranja političkih partija, postupaka javnih nabavki, pristupa informacijama od javnog značaja, profesionalizacije državne uprave, ali i mnoga druga pitanja koja se navode u izvještajima o napretku koje objavljuje Evropska komisija.Uz statistiku, koja je dokaz o rezultatima borbe protiv korupcije, potrebno je ojačati administrativnu strukturu - i to policije, tužilaštva i sudstva - kada se radi o procesuiranju ovih krivičnih djela.Kada je riječ o represiji, potrebno je pokazati efikasnu borbu protiv korupcije na svim nivoima, u smislu procesuiranja i kažnjavanja zbog koruptivnih krivičnih djela.

Ima četiri osnovna dijela, a to su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, osnovna prava i prava građana EU

BiH ima najnižu ocjenu (35) u regiji zapadnog Balkana

Šta BiH mora poboljšati u pravosuđu: Zašto je važno poglavlje 23

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borelj (Josep Borrell), imenovao je 44 šefa delegacija, šefova ureda, otpravnika poslova Evropske unije za predstojeću diplomatsku rotaciju u delegacijama EU širom svijeta.Ono što je najvažnije za našu državu jeste da je za šefa Delegacije u BiH predložen Luiđi Soreka (Luigi Soreca) . On trenutno služi kao specijalni izaslanik EU za vanjske aspekte migracija. Prethodno je bio ambasador EU u Albaniji.Još aktuelni ambasador EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler) nominiran je za ambasadora EU u Crnoj Gori. Prije BiH, Satler je bio austrijski ambasador u Albaniji.Na <a href="https://www.eeas.europa.eu/eeas/eeas-high-representative-josep-borrell-nominated-new-heads-eu-delegations-upcoming-diplomatic_en?channel=eeas_press_alerts&amp;date=2024-04-16&amp;newsid=0&amp;langid=en&amp;source=mail">ovom linku</a> možete pogledati kompletan spisak predloženih ambasadora.

Prije BiH, Satler je bio austrijski ambasador u Albaniji

Zvanično: Satler odlazi u Crnu Goru, u BiH dolazi Soreka

U čast Jovanu Divjaku, legendarnom generalu Armije BiH i jednom od prvih organizatora otpora tokom agresije na našu zemlju, sutra se u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu otvara izložba.Izložba nosi naziv "Vaš Jovan, Bosanac i Hercegovac sa dna kace", a rađena je u saradnji s "Obrazovanje gradi BiH - Jovan Divjak" (Education builds B&amp;H - Jovan Divjak).- Izložba je nastala kao prvi pokušaj muzeološkog iščitavanja lika i djela Jovana Divjaka, sa ciljem da se kroz izložbu uspostavi platforma za buduća istraživanja – da se potakne promišljanje o društvenoj i vojnoj historiji, ali i dublje razumijevanje ličnosti i naslijeđa Jovana Divjaka. Otvorenje izložbe će biti upriličeno 16. aprila 2024. godine u 19 sati - najavljeno je iz Historijkog muzeja BiH.

Istaknuto je da se pripreme za otvorenje izložbe privode kraju, ali i da je Divjak bio čest muzejski gost. - Obilazio je postavke i slavio sa nama muzejske rođendane, ohrabrujući tim muzeja da djeluje. Napravili smo na izložbi jedan poseban zid sa uspomenama - to je prostor za Vas da podijelite fotografiju sa Jovanom Divjakom. Ponesite fotografiju i pridružite nam se sutra u 19 sati - poručili su iz Historijskog muzeja.Jovan Divjak bio je i sinonim za multietničnost, ne samo naše domovine, već i Armije RBiH.I danas u ušima bh. građana odzvanja rečenica po kojoj, između ostalog, pamtimo generala Divjaka - "ne pucaj".

Jovan Divjak bio je i sinonim za multietničnost, ne samo naše domovine, već i Armije RBiH

Posljednje pripreme privode se kraju: Sutra otvorenje izložbe u čast legendarnom Jovanu Divjaku

Šta misliti o tome u ovom trenutku kada je već završeno, kada je odluka donesena. Mi se oko ovoga bavimo već godinu i po. Oni kroz Skupštinu proturaju to i formirali su Komisiju još prošle godine, gdje su određeni Bošnjaci pristali biti članovi. Ovo je za "Avaz" rekao bivši zamjenik načelnika ove općine Hamdija Fejzić nakon što je na današnjoj sjednici usvojeno da se promijene imena određenih ulica i trgova.<h2>Napravljena greška</h2>Tako je, između ostalih, ulica Maršala Tita postala ulica Republike Srpske.- Tada sam bio zamjenik načelnika, odbornici iz „Moja adresa Srebrenica“ insistirali su da ne pristanu da rade, da im ostane samo jedna nacionalna komisija, nisu htjeli poslušati. Mislili su da će oni svojih prisustvom spriječiti njihove namjere koje su već imali da se ove ulice preimenuju. Kada su vidjeli da je sve to završeno, pred sami rad Komisije, navodno su se oni povukli iz Komisije. Mislim da su tada naši napravili grešku - istakao je Fejzić.Dodao je da namjera odavno postoji da se preimenuju ulice čija su imena uslaglašena 2002. godine.- Htjeli su da ih vrate na postavke iz 1995. godine kada su oni ušli u grad i kada su imenovali ulice ovog tipa. Imali smo dosta napora i problema, pa smo 2002. usaglasili da ostanu ulice iz predratnog perioda, koje ne smetaju nikome. One su do danas bile aktivne i živjele. Šta sada reći - rekao je Fejzić i dodao:- Nije ovo završna faza, nego nastavak genocida. Sav onaj život i pravila kojima mi moramo ovdje da se povinujemo upravo su nastavak genocida koji nije s izvršavanjem ubijanja, nego da se ponovo mi, koji smo se vratili, osjećamo nelagodno i na taj način napustimo ovoj prostor. A znamo da genocid podrazumjeva i čišćenje prostora od jedne etničke skupine.<h2>Šta dobivaju preživjeli</h2>Na naše pitanje može li se šta promijeniti ukoliko Rezolucija o genocidu u Srebrenici bude usvojena, Fejzić je odgovorio:- Ja postavljam pitanje koja je rezolucija šta promijenila što se tiče života unutar bivše enklave ili entiteta RS. Nijedna još do sada ni odluka ni rezolucija nije urodila plodom. Znamo da je bivši visoki predstavnik donio Zakon o zabrani negiranja genocida, a to i sada živi. Negira se genocid. Pitanje je provedbi svih tih rezolucija, odluka i, imam običaj reći, nama daju rezolucije, njima teritoriju i zaokružuju taj prostor. Mislim da to jednom moraju prestati.Istakao je kako se u rezoluciji mora jasno poručiti šta znači za preživjele žrtve genocida, žrtve genocida.- Šta preživjeli, pored svega toga što su preživjeli, uspjeli i smogli hrabrosti da se vrate na mjesto gdje je počinjen genocid, dobijaju time. Hoće li im sutra biti lakše? Koji je to zakon ili pravilo koje će njima donijeti da im bude lakše opstati i živjeti na ovim prostorima - zaključio je Fejzić.

Cilj je da se ponovo mi, koji smo se vratili, osjećamo nelagodno i na taj način napustimo ovoj prostor

Fejzić za "Avaz": Sav život i pravila kojima mi u Srebrenici moramo da se povinujemo upravo su nastavak genocida

Organizacija Sjevernoatlantskog sporazuma (NATO) jedna je od najmoćnijih sigurnosnih organizacija na svijetu koja broji 32 članice. A ući u sjedište NATO-a u Briselu, sve je osim jednostavno. Sigurnosne provjere koje osoba mora proći su nevjerovatne, čak i kada dolazite kao novinar koji treba izvještavati.<h2>Pregled pasoša</h2>Novinarka „Dnevnog avaza“ i potpisnica ovih redova bila je predstavnica jednog od rijetkih medija koji su dobili dozvolu da uđu u zgradu sjedišta NATO-a i prisustvuju pres-konferenciji predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, koja je održana nakon njihovog sastanka 8. aprila.

Iako smo zahtjev poslali relativno na vrijeme, odnosno 5. aprila, kada su iz NATO-a saopćili da će sastanak biti održan, potvrdu smo dobili uoči samog događaja, otprilike sat i po ranije. Vjerovali i nadali smo se do posljednjeg.Prije nego što je javljeno za dozvolu, zbog brige da nećemo ispuniti ono zbog čega smo otputovali u Brisel, šta drugo učiniti nego se pješke uputiti prema NATO-ovoj zgradi pa na licu mjesta probati dobiti informacije o pres-propusnici.Jedva smo prošli prvu kontrolu, tačnije momke u uniformama koji kontroliraju ko ulazi i izlazi, bilo pješice ili u automobilu. Upućeni smo na odjel za posjetioce, gdje smo opet pokušali objasniti zašto smo tu. Skeniranje stvari je obavezno, a potom i ručni pregled torbe koju nosite sa sobom. I tek kada to prođete, za „suvenir“ dobivate plavi komad plastike koji stavljaju na vašu torbu, a koji, uz natpis „NATO sigurnost“ (eng. NATO Security), svima dalje daje do znanja da ste prošli taj dio kontrole.

I tu je počeo i završio naš pokušaj dobivanja bilo kakve informacije. Tokom pregleda pasoša samo je rečeno da na ime potpisnice ovih redova nema ništa. Tek nakon što smo kontaktirali kolege iz NATO-a u odjelu medija, saznali smo da je procedura još u toku.&nbsp;

Potrebno je i da neko garantira za vas, u našem slučaju to je bila Misija BiH pri NATO-u te smo s njima kasnije morali ući u sjedište, proći iznova sve sigurnosne kontrole i tek onda dobiti pres-propusnicu.<h2>Originalni namještaj</h2>Fotografiranje zgrade je zabranjeno, kao i unutrašnjosti. Smjestili su nas na prvi sprat, a kretanje bez nekoga iz NATO-ovog odjela za medije nije bilo dozvoljeno.&nbsp;

Više nego ljubazne kolege odvele su nas do prostorije koja služi kao svojevrsni muzej. Naime, u njoj je sav originalni namještaj koji su koristili generalni sekretari NATO-a, posebno oni prvi.Također, ispred je na velikim platnima poredano nekoliko fotografija koje su historijski vrlo značajne, poput prve posjete kraljice Elizabete II (Elizabeth) 25. novembra 1980. godine.&nbsp;

Također, tu je fotografija koja datira još iz 1954. godine, a koja je nastala u Parizu, dok je još sjedište NATO-a bilo u Francuskoj, a na kojoj je 14 NATO-ovih ministara koji su potpisivali Protokol o pristupu NATO-u pozivajući Njemačku da im se pridruži.<h2>Gdje će Finci i Šveđani</h2>Sjedište NATO-a zauzima 41 hektar zemljišta na periferiji Brisela. Stara zgrada nalazi se prekoputa sadašnje. No, čak i ova sada nema dovoljno mjesta za predstavnike Finske i Švedske, dvije zemlje koje su se posljednje pridružile Alijansi, nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Čini se da će se Finci i Šveđani smjestiti mimo glavnog sjedišta.

Dobiti dozvolu za ulazak, sve je osim jednostavno. Tek kada prođete skener, za „suvenir“ dobivate plavi komad plastike s natpisom „NATO sigurnost“

Boravak u sjedištu NATO-a u Briselu: Izuzetne sigurnosne provjere, zgrada odiše modernošću i historijom

Nije lako ni živjeti u Bosni i Hercegovini, a kamoli umrijeti. Smrt je skupa. Nije rijetkost da ljudi za života odvajaju nešto sa strane kako, kada preminu, porodica ne bi imala finansijskih problema prilikom ukopa.&nbsp;A česti su i slučajevi da se članovi porodice preminulog zadužuju, bilo kreditno ili kod poznanika, da bi najbližeg dostojno ukopali. <h2>Odabir sanduka</h2>Kako su nam rekli iz "Pokopa” d.o.o. u Sarajevu, troškovi samog ukopa iznose 351,80 KM, a u tu cijenu ulaze organizacija ukopa, upotreba kapele s dezinfekcijom, zemljištem, iskopom grobnog mjesta, nošenje naslona i prvo konačno formiranje groba. - Što se tiče sahrane, bez obzira na vjersku pripadnost, cijena je ista i ona iznosi 444,80 KM. U tu cijenu ulazi: prijevoz umrle osobe s mjesta gdje je nastupila smrt na području Kantona Sarajevo, s uključenim nosiocima, transportom, pogrebnom opremom i dezinfekcijom vozila do prosekture gradskog groblja Bare, korištenje rashladne komore, s uključenim administrativnim troškovima i iznošenjem umrle osobe, organizacija ukopa, upotreba kapele s dezinfekcijom, zemljište za ukop odraslih, iskop velikog grobnog mjesta, prvo i konačno formiranje grobnog mjesta, kao i godišnja naknada za korištenje grobnog mjesta - pojašnjeno je iz "Pokopa“.Istaknuto je da vjerski dio sahrane odnosno dženaze porodica dogovara i plaća u vjerskim zajednicama u skladu s vjerskom pripadnošću umrle osobe.- Na cijenu od 444,80 KM dodajemo cijenu opreme, poput sanduka i cvijeća, tako da konačna cijena sahrane zavisi od želje srodnika. U našem salonu pogrebne opreme u Petrakijinoj 1 u ponudi je 15 vrsta mrtvačkih sanduka različitog materijala, obrade, oblika i cjenovnog raspona od 450 KM do 5.900 KM - naglašeno je.<h2>Postoje olakšice</h2>Dodali su da postoje olakšice za građane koji su članovi određenih pogrebnih društava, naprimjer, "Društvo Sv. Anto“, "Sv. Marko“, "Bakije“ ili "Jedileri“.Iz Komemorativnog centra Tuzla su nam rekli da postoje dva "dijela“ dženaze ili sahrane – svjetovni i vjerski dio.- Isto tako, postoje ateistički ukopi koji nemaju vjersku komponentu. Cijena grobnog mjesta zavisi od lokacije odnosno organa koji grobljem upravljaju. U cijenu kompletnog ukopa spadaju mjesto, kopanje, oprema i vjerski dio, osim ako se ne radi o ateističkom ukopu. Cijenu, osim samog mjesta, diktiraju i cijena sanduka i ostale pogrebne opreme - rečeno nam je.Istaknuto je da vjerske zajednice „gospodare grobljima i mezarlucima te na taj način samostalno određuju cijene grobnih mjesta i vjerskih obreda“.<h2>Brojke</h2>46,80 KM&nbsp;je cijena grobnog mjesta za redovan ukop.175,50 KM&nbsp;je cijena iskopa grobnog mjesta.225 KM&nbsp;košta postavljanje spomenika odnosno nišana na temelj.115 KM košta postavljanje nišana u stopu.Cijene naših usluga su iste bez obzira na kojem groblju se obavlja ukop, rekli su iz "Pokopa“.

Troškovi samog ukopa iznose 351,80 KM, a sahrane, bez obzira na vjersku pripadnost, koštaju 448,80 KM, rekli su nam iz "Pokopa“ 

Koliko koštaju sahrane i dženaze: U BiH nije lako živjeti, a kamoli umrijeti

Nakon različitih tvrdnji oko toga da li će NATO u BiH poslati bataljon rezervnih snaga, kontaktirali smo NATO te provjerili ove informacije.- NATO i Evropska unija imaju dugogodišnju saradnju u Bosni i Hercegovini i širom Zapadnog Balkana. NATO pozdravlja privremeno raspoređivanje strateških rezervnih snaga u Bosni i Hercegovini, kao podršku operaciji Althea koju vodi EU. EUFOR igra ključnu ulogu u održavanju sigurnog i zaštićenog okruženja, uz podršku NATO-a, prema Berlin plus aranžmanima - naveli su iz NATO-a za "Avaz". Podsjećamo, dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić saopćio je jučer da NATO šalje bataljon rezervnih snaga kao podršku misiji EUFOR Althea.- Dugo očekivana i strateški izuzetno važna odluka za gašenje secesionističkih i iredentističkih ideja i očuvanje mira i stabilnosti - poručio je jučer Zvizdić.Nakon toga su uslijedili demantiji, no onda su informaciju o dolasku potvrdili i iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

NATO i Evropska unija imaju dugogodišnju saradnju u Bosni i Hercegovini i širom Zapadnog Balkana

Iz NATO-a za "Avaz" o dolasku bataljona u BiH

Danas će majke, supruge, kćerke, očevi, sinovi, djedovi i unuci obilaziti mezarja širom Bosne i Hercegovine i učiti za svoje najmilije, za najbolje sinove ove zemlje, koji su svoje živote dali da bi Bosna opstala.Jer, danas je Dan šehida, koji se obilježava drugi dan Ramazanskog bajrama u BiH, prema takvimu IZBiH.Opet će nečija djeca suze liti jer s babom nikad nisu bajram-namaz klanjala ili djedu prvu baklavu izjutra prinijela. Nisu mu ruku poljubila, kahvu pristavila. Njihova bol je samo njihova i nikada je niko ne može opisati.I danas se opet, i opet iznova, priča o nekim otcjepljenjima, razlazima, pripajanjima, oduzimanjima, dodavanjima. Nečega, nekome. I opet se u živu ranu porodica šehida dira. Jer oni najbolje znaju šta znači braniti svoju domovinu i znaju kako je živjeti poslije u državi koja to ne zna cijeniti.Busaju se u prsa svi, a najbolje sinove Bosne spominju samo kada im treba glas više. A šta očekivati od onih koji se ni za žive ne brinu, a kamoli za mrtve, i familije koje su ostale iza njih.„I ne recite za one koji su na Allahovom putu izginuli da su mrtvi. Ne, oni su živi i u obilju su kod Gospodara svojega“, glasi kur'anski ajet.Nemojte da se vraćamo 30 godina unazad. Nemojte da mjerimo ko je veći Srbin, Bošnjak, Hrvat, iliti pravoslavac, musliman, katolik. Jer, ako po vjeri gledate, nijedna od spomenutih ne odobrava ono što se desilo na ovim prostorima. I nijednom se čeljadetu bez oca ne može u oči pogledati. Oni znaju.

Danas će se učiti za šehide, za najbolje sinove ove zemlje, koji su svoje živote dali da bi Bosna opstala

Kome baklavu prinijeti

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović sastao se s generalnim sekretarkom NATO-a Jensom Stoltenbergom."Avaz" je bio na licu mjesta, u sjedištu NATO-a u Briselu, gdje je sastanak i održan, kao i najavljena press konferencija.

Poslane su poruke podrške našoj državi na putu ka punopravnom članstvu u NATO-u, a Bećirović je govorio za "Avaz" u zgradi NATO-a.

Stoltenberg odgovorio na pitanje novinarke "Avaza": Reforme se moraju raditi bez obzira na članstvo u NATO-u

- Dozvolite mi, prije svega, da iskažem poštovanje i zahvalnost generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu na pozivu da posjetim sjedište NATO-a. Želim reći da je bio vrlo sadržajan i ohrabrujući sastanak za sve dobronamjerne građane BiH - rekao nam je Bećirović.Dodao je da su na sastanku razgovarali o dosadašnjem NATO putu BiH, postignutim rezultatima, ali i, kako je naglasio, narednim koracima koje BiH mora napraviti.

Stoltenberg: Nastavljamo podržavati EUFOR-ovu misiju Althea, zabrinuti smo zbog posljednjih dešavanja

- I na samom sastanku, ali, kao što ste mogli primijetiti, i na press konferenciji ovdje u Briselu, generalni sekretar NATO-a je vrlo čvrsto iskazao svoju spremnost, kao i spremnost NATO saveza da čvrsto podrži nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH.&nbsp;U tom smislu, mislim da je veoma važno da stabiliziramo političke prilike u BiH i da se okrenemo zaista našem putu ka evropskim i euroatlanskim integracijama - poručio je Bećirović za "Avaz".

Želim reći da je bio vrlo sadržajan i ohrabrujući sastanak za sve dobronamjerne građane BiH

Bećirović za "Avaz" nakon sastanka sa Stoltenbergom: Moramo stabilizirati političke prilike, generalni sekretar NATO-a je vrlo čvrsto iskazao podršku BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Briselu rekao je da je poruka sastanka da NATO podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH.Bećirović je kazao da je NATO donio mir i stabilnost BiH, da građani to cijene i da nije čudno da većina stanovnika naše države podržava ulazak u ovu organizaciju.<h2>Velika posvećenost</h2>- Posebnu zahvalnost dugujem generalnom sekretaru Stoltenbegu na velikoj posvećenosti BiH. NATO potpuno podržava nezavisnost i suverenitet BiH i u tome je uloga NATO-a višestruka - dodao je Bećirović.Naglasio je da NATO prema Dejtonskom sporazumu ima mandat i ovlaštenja da djeluje u slučaju da procijeni da je narušena sigurnosna situacija u BiH, te dodao da postoje i mjere odvraćanja.- Članstvo u NATO-u je jedan od strateških ciljeva BiH, za što postoji jasan pravni okvir, jer su predstavnici iz oba entiteta i svih naroda za to glasali i usvojili sve potrebne zakonske, strateške i konceptualne dokumente u odbrani BiH - istakao je Bećirović.<h2>Zakonska obaveza</h2>Pojasnio je da i u Zakonu o odbrani piše da je cilj BiH ulazak u NATO, te rekao da je samim tim to i zakonska obaveza. - Za 20 godina smo prešli veliki dio puta i to moramo iskoristiti. Pokazali smo da smo pouzdan partner NATO-a. Ispunjeni su formalni uvjeti da se i BiH uputi poziv za članstvo u NATO-u - istakao je.Dodao je da je predložio Stoltenbergu periodično održavanje sastanaka i eventualno prisustvo NATO-a u vojnim bazama u BiH kako bi se preveniro narušavanje mira.

NATO potpuno podržava nezavisnost i suverenitet BiH i u tome je uloga NATO-a višestruka

Bećirović: Ispunjeni svi uslovi za članstvo BiH u NATO-u

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg održao je konferenciju za medije nakon sastanka s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem u sjedištu NATO-a u Briselu.Na pitanje novinarke "Dnevnog avaza" Nerme Ajnadžić kada BiH može očekivati da postane članica NATO-a i šta vlasti u BiH mogu uraditi o tom pitanju, Stoltenberg je odgovorio:- BiH ima status zemlje koja ima akcioni plan, koji je aktiviran. Cilj tog plana je da načinimo BiH članicom NATO-a. BiH mora ispuniti neophodne reforme, mora nastaviti raditi na njima. Reforme se moraju raditi bez obzira na članstvo u NATO-u, one imaju vrijednosti same po sebi, ali mogu pomoći članstvo u NATO-u. Reforme pomažu da se krene ka putu u EU. Jačanje demokratskih institucija je jedno od glavnih uslova, a drugi element je da građani i institucije imaju želju za članstvom. Nije na meni da to odlučim, to je na građanima BiH. Članstvo BiH u NATO-u se ne može desiti sutra, ali može stabilizirati BiH i dovesti je do članstva u EU - kazao je Stoltenberg.

BiH mora ispuniti neophodne reforme, mora nastaviti raditi na njima

U sjedištu NATO-a u Briselu održan je sastanak generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, a nakon toga je održana konferencija za medije.Stoltenberg je poručio da je Bosna i Hercegovina partner NATO-a i podržao je teritorijalni integritet BiH.- Nastavljamo podržavati EUFOR-ovu operaciju Althea. Pozdravljamo i napredak BiH na putu ka EU, ali smo zabrinuti zbog posljednjih dešavanja. Ovo je ključ mira i sigurnosti zemlje kao i stablinosti zapadnog Balkana.Pozdravljamo napore u jačanju saradnje OS BiH i NATO-a i jačanje vaših mogućnosti u okviru NATO standarda. Spremni smo jačati politički dijalog i saradnju u cilju naše zajedničke budućnosti i sigurnosti - naveo je.

Pozdravljamo i napredak BiH na putu ka EU

Počeo je sastanak predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.Sastanak se održava u sjedištu NATO-a u Briselu."Avazov" reporter se nalazi na licu mjesta, a izjave za medije&nbsp; planirane su nakon sastanka.Ovo je treći susret Bećirovića s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u nešto više od godinu.

Ovo je treći susret Bećirovića s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u nešto više od godinu 

"Avaz" u sjedištu NATO-a: U toku sastanak Bećirovića i Stoltenberga

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler (Johann Sattler) odigrao je vrlo bitnu ulogu kada je put naše države prema EU u pitanju, što je rezultiralo dobivanjem zelenog svjetla od Vijeća Evrope za otvaranje pristupnih pregovora s BiH. Ambasador Satler je u intervjuu za "Dnevni avaz" vrlo otvoreno govorio o tome šta to očekuje BiH u narednom periodu, ulaganjima Unije u našu državu, ali i o odluci visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt) da iskoristi bonske ovlasti i uvede izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.Šta znači zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH?- Zeleno svjetlo Evropskog vijeća za otvaranje pregovora o pristupanju s BiH bilo je velika prekretnica za ovu državu. Jednako važno je da je to bio trenutak jedinstva. Pridruživanje EU je zajednički cilj građana i građanki širom BiH. Zeleno svjetlo za pregovore o pridruživanju dato je nakon jednog perioda tokom kojeg su državne institucije kroz dijalog i pregovore uspjele usvojiti ključne reforme. Kao što sam rekao u svojoj videoporuci nakon odluke Evropskog vijeća: „Mi vjerujemo u ovu zemlju. Mi smo prijatelji, mi smo partneri. I bit ćemo zajedno u Evropskoj uniji!” Međutim, da bi taj cilj postao stvarnost, donosioci odluka u BiH treba da nastave raditi na ostvarivanju rezultata. Pokazali su da su moguća kompromisna rješenja koja donose koristi svima. Zapravo, činjenica da 27 država članica EU uspijeva naći zajednička rješenja uprkos svojim različitostima i ujediniti se oko ključnih odluka trebala bi ovoj državi dati inspiraciju.<h2>Šmitova odluka</h2>Napravimo korak naprijed, pa, čini mi se, korak nazad…- Prijetnje, eskalacije, retorika i postupci koji vode u podjele ne služe ničijim interesima. Svaki put kad se prijeti blokadama ili do njih dođe, onemogućavaju se poticaji za ulaganja, a među običnim građanima jača frustracija koja motivira odljev mozgova. Sada, kada BiH ima istinsku priliku napredovati na svom evropskom putu i poboljšati kvalitet života u zemlji, bilo bi neodgovorno od donosilaca odluka da se ponovo okrenu politici sukobljavanja.Kako komentirate odluku Šmita o izmjenama i dopunama Izbornog zakona u ovom trenutku?- Naš stav o korištenju izvršnih ovlaštenja visokog predstavnika je dobro poznat. Smatramo to krajnjom mjerom koju treba koristiti isključivo kod nepopravljivih nezakonitih radnji. Bilo je još vremena da domaće vlasti usaglase izmjene i dopune Izbornog zakona. Lideri koalicije na državnom nivou su se obavezali da će pravovremeno usaglasiti lokalno rješenje koje će se implementirati prije oktobarskih općinskih izbora. Po tom pitanju je postignut napredak i vjerujemo da je postojala šansa za usaglašavanje domaćih aktera prije raspisivanja izbora. Svakako, koalicija na državnom nivou je pokazala sposobnost za kompromis, pa i u vezi sa složenim pitanjima kao što je Zakon o sprečavanju sukoba interesa.Ipak, nakon odluke visokog predstavnika Šmita također smo bili jasni da očekujemo od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu. Neprihvatljive su prijetnje rukovodstva Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, uključujući izbore u ovom entitetu u vlastitoj režiji, suprotno Izbornom zakonu BiH.Zeleno svjetlo za pristupne pregovore je pokazalo da kroz dijalog, a ne kroz eskalacije, dolaze i rezultati.EU je otvorila vrata članstvu, a mi ostajemo u potpunosti opredijeljeni pružanju podrške BiH na njenom evropskom putu, uključujući postojeću finansijsku pomoć kao što su IPA fondovi, ali i nove instrumente poput Plana rasta. Domaći politički lideri ne smiju propustiti ovu priliku.<h2>Milijarde eura</h2>EU mnogo ulaže u našu državu, možemo li dobiti okvirnu cifru koliko je to dosad uloženo?- EU je u značajnoj mjeri najveći ulagač, partner i pružalac pomoći BiH. Kad se uključe i bilateralna ulaganja država članica EU, ta cifra se još više povećava. Samo u bespovratnim sredstvima, EU je u posljednjoj deceniji uložila više od dvije milijarde eura. Kada se uzme u obzir da je BDP BiH malo veći od 20 milijardi eura, postaju jasne razmjere podrške EU. Bespovratna sredstva EU su, također, omogućila stotine miliona eura povoljnih kredita; samo za izgradnju Koridora 5C oni iznose oko 1,5 milijardi eura. No, ove brojke su samo dio priče. Na EU se ne bi trebalo gledati samo kao na donatora. Podrška EU je zapravo ulaganje u budućnost u kojoj na cijelom kontinentu vladaju mir i stabilnost. Na kraju krajeva, EU je osnovana kao mirovni projekt, a veliki iznosi koje države širom Evrope primaju iz budžeta EU su sredstvo koje to podupire.S ovim značajnim korakom naprijed ima li BiH pristup nekim novim fondovima, odnosno može li povlačiti nova finansijska sredstva?- Već dugo godina sredstva koja se dodjeljuju partnerima EU na zapadnom Balkanu, putem IPA fondova naprimjer, ne ovise o pregovaračkom statusu s EU. Evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana potvrđena je dosta puta i sve se one tretiraju kao moguće buduće države članice, sa svim što se time podrazumijeva u smislu finansijske pomoći. Osim toga, prošlost je pokazala da otvaranje pregovora privlači dodatna strana direktna ulaganja u zemlju te jača povjerenje u njene institucije. Ono predstavlja atraktivnu „poslovnu kartu“ za zemlju. Sve zemlje u regiji su povećale stope svog ekonomskog rasta nakon otvaranja pregovora o pridruživanju. Štaviše, EU traži načine kako integrirati zemlje zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i donijeti im mnoge prednosti članstva u EU, čak i prije nego što se pridruže EU. Ovo je jedno od temeljnih načela Plana rasta za zapadni Balkan - koji je za BiH predvidio dodjelu više od milijardu eura. Voljeli bismo, naprimjer, da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i preduzeća. Također, planiramo proširiti takozvane zelene trake na granicama EU kako bi se koristila tehnologija i saradnja između carine i službenika za provođenje zakona da bi se robi omogućio brži i lakši prijelaz granica. Osim toga, EU planira proširiti pokrivenost signalom Wi-Fi-ja na zapadnom Balkanu kako bi pomogla regiji da iskoristi digitalizaciju i tehnologije budućnosti.- Kao što je izjavio francuski ministar vanjskih poslova Robert Šuman (Schuman) u svom poznatom govoru 9. maja 1950. godine, koji će na kraju dovesti do stvaranja EU, „Evropa neće biti stvorena odjednom ili prema jednom planu. Bit će izgrađena kroz konkretna postignuća koja prvo stvaraju de facto solidarnost”. <h2>Konkretni naredni koraci</h2>- Što se tiče konkretnih narednih koraka, sljedeća faza je usvajanje pregovaračkog okvira. Evropsko vijeće je jasno navelo korake koji su potrebni za to – ispunjavanje osam koraka koje je Komisija istakla u oktobru 2022., koji obuhvataju reforme kao što su usvajanje zakona o sudovima i sveobuhvatnog Zakona o VSTV-u. Prije međuvladine konferencije koja označava početak pregovora o pridruživanju BiH će, također, morati imenovati glavnog pregovarača. To je neko ko mora biti izabran konsenzusom i ko vodi tim nestranačkih stručnjaka. Pregovori o pridruživanju će zahtijevati od države da se dogovori o zajedničkim internim stavovima i da se izjašnjava jedinstveno. BiH će, također, morati uspostaviti svoju pregovaračku strukturu, pregovarački mandat i okvir. Naime, država mora usvojiti odluke o: koordinaciji između izvršnih vlasti, ulozi Parlamentarne skupštine BiH, uključivanju vanjskih stručnjaka, civilnom društvu i poslovnoj zajednici, kao i svojoj strategiji transparentnosti i komunikacije. Naredni koraci zahtijevat će angažman i predan rad, ali ih je, uz političku volju, moguće ostvariti - otvoreno je rekao ambasador EU.<h2>Nastavak podrške</h2>Satler je istakao da Koridor 5C nije samo cesta već način za povezivanje ljudi i poslovnih aktivnosti širom BiH i regije i izgradnju čvrstih veza.- Ulaganja u obrazovanje, naročito u popularne programe kao što je Erasmus+, omogućuje mladima da prelaze granice i šire svoje vidike. Podrška EU poslovanju i poduzetništvu pomaže izgradnji veza s jedinstvenim tržištem EU koje donose prosperitet i mogućnosti. Kultura i umjetnost su značajni faktori ujedinjavanja, a sredstva za pomoć umjetnicima i sektoru kulture potiču nove načine razmišljanja i toleranciju. I tako dalje. Kako BiH nastavlja napredovati na svom evropskom putu, ova podrška će se nastaviti - poručio je Satler.

Portparol EU o koracima NSRS: Svaka odluka protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH dovest će do ozbiljnih posljedica

Firma za godinu uložila čak 365 žalbi: "Profesionalnih žalitelja" sve više!

Šta BiH mora poboljšati u pravosuđu: Zašto je važno poglavlje 23

Zvanično: Satler odlazi u Crnu Goru, u BiH dolazi Soreka

Posljednje pripreme privode se kraju: Sutra otvorenje izložbe u čast legendarnom Jovanu Divjaku

Fejzić za "Avaz": Sav život i pravila kojima mi u Srebrenici moramo da se povinujemo upravo su nastavak genocida

Boravak u sjedištu NATO-a u Briselu: Izuzetne sigurnosne provjere, zgrada odiše modernošću i historijom

Koliko koštaju sahrane i dženaze: U BiH nije lako živjeti, a kamoli umrijeti

Iz NATO-a za "Avaz" o dolasku bataljona u BiH

Kome baklavu prinijeti

Bećirović za "Avaz" nakon sastanka sa Stoltenbergom: Moramo stabilizirati političke prilike, generalni sekretar NATO-a je vrlo čvrsto iskazao podršku BiH

Bećirović: Ispunjeni svi uslovi za članstvo BiH u NATO-u

Stoltenberg odgovorio na pitanje novinarke "Avaza": Reforme se moraju raditi bez obzira na članstvo u NATO-u

Stoltenberg: Nastavljamo podržavati EUFOR-ovu misiju Althea, zabrinuti smo zbog posljednjih dešavanja

"Avaz" u sjedištu NATO-a: U toku sastanak Bećirovića i Stoltenberga

Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler za "Dnevni avaz": Voljeli bismo da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima

Portparol EU o koracima NSRS: Svaka odluka protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH dovest će do ozbiljnih posljedica

Firma za godinu uložila čak 365 žalbi: "Profesionalnih žalitelja" sve više!

Šta BiH mora poboljšati u pravosuđu: Zašto je važno poglavlje 23

Zvanično: Satler odlazi u Crnu Goru, u BiH dolazi Soreka

Posljednje pripreme privode se kraju: Sutra otvorenje izložbe u čast legendarnom Jovanu Divjaku

Fejzić za "Avaz": Sav život i pravila kojima mi u Srebrenici moramo da se povinujemo upravo su nastavak genocida

Boravak u sjedištu NATO-a u Briselu: Izuzetne sigurnosne provjere, zgrada odiše modernošću i historijom

Koliko koštaju sahrane i dženaze: U BiH nije lako živjeti, a kamoli umrijeti

Iz NATO-a za "Avaz" o dolasku bataljona u BiH

Kome baklavu prinijeti

Bećirović za "Avaz" nakon sastanka sa Stoltenbergom: Moramo stabilizirati političke prilike, generalni sekretar NATO-a je vrlo čvrsto iskazao podršku BiH

Bećirović: Ispunjeni svi uslovi za članstvo BiH u NATO-u

Stoltenberg odgovorio na pitanje novinarke "Avaza": Reforme se moraju raditi bez obzira na članstvo u NATO-u

Stoltenberg: Nastavljamo podržavati EUFOR-ovu misiju Althea, zabrinuti smo zbog posljednjih dešavanja

"Avaz" u sjedištu NATO-a: U toku sastanak Bećirovića i Stoltenberga

Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler za "Dnevni avaz": Voljeli bismo da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima