<p>Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona je sudiji za prethodni postupak Općinskog suda u Živinicama stavilo prijedlog za određivanje mjere pritvora za Naila Jusića (59) iz Živinica zbog postojanja osnovane sumnje da je kao predsjedavajući Gradskog vijeća Živinice počinio dva krivična djela zloupotreba položaja i ovlašćenja u sticaju sa krivičnim djelom primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu uticajem.</p><p>Jusić je osumnjičen da je u periodu od 2023. do marta 2026. godine, obavljajući funkciju predsjedavajućeg Gradskog vijeća Živinice, zloupotrebom položaja i ovlašćenja, u tri odvojena slučaja, pogodovao drugim osobama kako bi im ostvario korist.&nbsp;</p>

Nail Jusić naručio lažne diplome za suprugu, sina, snahu, pa sa kupljenim zvanjima radili kao psiholog, medicinska sestra i njegovateljica

<p>To je uključivalo neregularnosti prilikom imenovanja jedne osobe u Gradsku izbornu komisiju, pokušaj pribavljanja koristi u postupku ostvarivanja prava vlasništva nad parcelom zemljišta na kojem je izgrađen objekat bez prava korištenja, kao i trgovinu uticajem radi imenovanja njegovog sina u jednu stalnu komisiju Gradskog vijeća Živinice.</p>

Predsjedavajući Gradskog vijeća Živinica Nail Jusić predat Tužilaštvu TK

<p>Podsjećamo, po nalogu Tužilaštva i uz naredbu Općinskog suda u Živinicama, istražitelji Sektora kriminalističke policije MUP-a TK su obavili pretrese na više lokacija u Živinicama, nakon čega je Jusić lišen slobode. Prilikom pretresa su pronađeni i oduzeti mobilni uređaji, određena dokumentacija i drugi predmeti za koje se sumnja da su korišteni ili potiču iz izvršenja krivičnih djela.</p><p>Postupajući tužilac je donio naredbu o provođenju istrage koja obuhvata pomenute tri radnje, ispitao na ove okolnosti osumnjičenog, te se istražne radnje u ovom predmetu nastavljaju i u narednom periodu.</p>

Oglasilo se Tužilaštvo TK: Uhapšen Nail Jusić, obavljeni pretresi u kući, kancelarijama i vikendici

<p>Prilikom pretresa su pronađeni i oduzeti mobilni uređaji, određena dokumentacija i drugi predmeti za koje se sumnja da su korišteni ili potiču iz izvršenja krivičnih djela.</p>

Iz MUP-a TK za "Avaz": Vršimo pretrese na nekoliko lokacija na području Živinica

<p>Postupajući tužilac je donio naredbu o provođenju istrage koja obuhvata pomenute tri radnje, ispitao na ove okolnosti osumnjičenog, te se istražne radnje u ovom predmetu nastavljaju i u narednom periodu.</p>

Jusić je osumnjičen da je u periodu od 2023. do marta 2026. godine, obavljajući funkciju predsjedavajućeg Gradskog vijeća Živinice, zloupotrebom položaja i ovlašćenja, u tri odvojena slučaja, pogodovao drugim osobama kako bi im ostvario korist

Traži se pritvor za Naila Jusića koji je naručio lažne diplome za suprugu, sina, snahu, pa ih zaposlio 

<p>Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović uputio je čestitku bh. građankama i građanima, povodom Devetog maja – Dana pobjede nad fašizmom, Dana Evrope i Dana zlatnih ljiljana.</p><p>- Deveti maj predstavlja jedan od najznačajnijih datuma savremene evropske i bosanskohercegovačke historije. Ovaj dan simbolizira pobjedu nad fašizmom i podsjeća na univerzalne vrijednosti slobode, mira i dostojanstva čovjeka, koje su ugrađene u temelje savremene Evrope i temelje Bosne i Hercegovine, kao moderne evropske države.</p><p>Istovremeno, Dan Evrope afirmira ideju zajedništva, saradnje i solidarnosti među evropskim narodima, zasnovanu na principima demokratije, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava. Za Bosnu i Hercegovinu evropski i evroatlantski put predstavljaju strateško opredjeljenje i ključni okvir za dugoročnu stabilnost, sigurnost i razvoj.</p><p>Dan zlatnih ljiljana simbolizira hrabrost, požrtvovanost i odlučnost branilaca Bosne i Hercegovine, koji su u najtežim trenucima odbranili nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet države, štiteći temeljne vrijednosti slobode i zajedničkog života.</p><p>Povezujući ove tri važne historijske i savremene dimenzije, Deveti maj nas obavezuje da trajno njegujemo antifašističke vrijednosti, jačamo demokratske institucije i nastavimo graditi evropsku budućnost Bosne i Hercegovine, utemeljenu na miru, stabilnosti i međusobnom uvažavanju.</p><p>Građankama i građanima Bosne i Hercegovine čestitam Dan pobjede nad fašizmom, Dan Evrope i Dan zlatnih ljiljana - stoji u čestitki Bećirovića, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.&nbsp;&nbsp;</p>

Građankama i građanima Bosne i Hercegovine čestitam Dan pobjede nad fašizmom, Dan Evrope i Dan zlatnih ljiljana - stoji u čestitki Bećirovića

Bećirović: Deveti maj jedan od najznačajnijih datuma savremene evropske i bh. historije

<p>Mladi hrvatski teniser Dino Prižmić (20) kreirao je senzaciju na turniru u Rimu eliminisavši Novaka Đokovića rezultatom 2:1 (2:6, 6:2, 6:4).&nbsp;</p><p>Ovim trijumfom Prižmić je postao prvi Hrvat u historiji koji je pobijedio Đokovića na zemljanoj podlozi, ali i najslabije rangirani igrač kojem je to pošlo za rukom na šljaci još od 2018. godine.</p>

<p>Nakon meča, Đoković je pokazao veličinu srdačno čestitavši mladom kolegi na mreži riječima "Bravo brate".</p>

Video / Nakon senzacije Dina Prižmića u Rimu, medijima se obratio Novak Đoković: "O tome neću govoriti"

<p>Prižmića u narednom kolu očekuje duel protiv Francuza Uga Humberta, koji je bio bolji od Vita Koprive.</p>

Prižmića u narednom kolu očekuje duel protiv Francuza Uga Humberta, koji je bio bolji od Vita Koprive

Pogledajte šta je Novak Đoković rekao Dinu Prižmiću odmah nakon meča

<p>Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo građankama i građanima Bosne i Hercegovine uputio je čestitke povodom 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom, Dana Evrope i Dana Zlatnih ljiljana. </p><p>- Deveti maj simbol je pobjede slobode nad fašizmom i ideologijama mržnje koje su iza sebe ostavljale progone i stradanja.</p><p>Za našu zemlju ovaj datum ima posebno i trajno značenje, jer je naš narod pola stoljeća nakon pobjede nad fašizmom ponovo bio primoran da brani iste vrijednosti — slobodu, pravo na život, zajedništvo i pravo na državu - istakao je Lendi u čestitki. </p><p>Navodi da je iskustvo agresije na Bosnu i Hercegovinu pokazalo da ideologije mržnje nisu nestale, ali i snagu, hrabrost i odlučnost ljudi koji su branili svoju zemlju.</p><p>- Na Dan Zlatnih ljiljana iskazujemo duboko poštovanje dobitnicima najvećeg ratnog priznanja Armije Republike Bosne i Hercegovine, svim njenim pripadnicima, kao i šehidima i poginulim borcima koji su svoje živote ugradili u slobodu naše domovine.</p><p>Njihova žrtva obavezuje nas da ostanemo dostojni vrijednosti za koje su se borili, da čuvamo Bosnu i Hercegovinu i odgovorno radimo na jačanju njenih institucija, mira i sigurnosti.</p><p>Antifašizam ne smije ostati samo dio historijskog pamćenja. To je trajna obaveza da se suprotstavimo svakom obliku mržnje, podjelama i pokušajima ugrožavanja slobode, mira i ustavnog poretka - poručio je Lendo. </p><p>Istakao je da Bosna i Hercegovina svoju budućnost mora graditi na vrijednostima mira, stabilnosti, saradnje i međusobnog uvažavanja.</p><p>- Evropski i NATO put naše države ostaju strateško opredjeljenje i važan garant sigurnosti i prosperiteta za sve njene građane. </p><p>Sretan 9. maj — dan pobjede slobode, antifašizma, evropskih vrijednosti i ponosa Zlatnih ljiljana - stoji na kraju čestitke potpredsjednika FBiH Refika Lende, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću.&nbsp;</p>

Za našu zemlju ovaj datum ima posebno i trajno značenje, rekao je Lendo

Lendo čestitao bh. građanima 9. maj: Evropski i NATO put naše države ostaju strateško opredjeljenje

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo, u subotu 16. maja sa početkom u 19:30 sati, nakon tri godine ponovo će biti postavljen bijeli balet „Giselle“ kompozitora Adolphea Adama, u koreografiji i režiji Edine Papo prema majstorima Petipa, Coralli i Perrot, kroz obnovu asistenta koreografa i balet majstora Antona Bogova prvak baleta SNG Maribor.</p><p>Anton Bogov je 2014. godine na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, u premijernom izvođenju baleta „Giselle“ igrao lik grofa Albrechta, a ovaj put u ulozi asistenta koreografa i balet majstora donosi svoje iskustvo i novu svježinu pred sarajevsku publiku.</p><p>Obnova baleta „Giselle“ bit će izvedena uz pratnju orkestra Sarajevske filharmonije, kojom će dirigovati maestro Dario Vučić.</p><p>Prvo reprizno izvođenje je 20. maja uz pratnju orkestra Sarajevske filharmonije pod dirigentskom palicom maestre Aide Jažić.</p><p>Naslovne uloge Giselle i grofa Albrechta igraju prvakinja Baleta NPS Tamara Ljubičić i prvak Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu, Lev Semenov.</p><p>Ulogu Wilfrieda igrat će Admir Kalkan / Bulat Gareev, Hilariona, šumara Evgeny Gaponko / Boris Vidaković, majku Paula Grubešić-Mateescu / Sabina Sokolović, a Pas de Deux igraju Nataša Gaponko / Selma Efendić i Masafumi Okuzono.</p><p>Grofa od Kurlanda utjelovit će Goran Staniškovski, a Bathildu, kći grofa, Albrechtovu zaručnicu Selma Štrbo Arnautović. Lik Myrthe, kraljice vila igra Ekaterina Vereshchagina / Toko Tatekawa dok će Vilise, duhove mladih djevojaka utjeloviti Nataša Gaponko i Selma Efendić / Jovana Milosavljević Lovrenović i Darika Dunganova.</p><p>U predstavi učestvuju solisti i ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo.  Asistenti koreografkinje su Anton Bogov i Mia Prašo, scenografija je rađena prema rješenjima Slobodana Perišića, kostimografkinja je Amna Kunovac-Zekić.</p><p>Baletna predstava „Giselle“ imala je šest premijernih izvođena na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo a ulogu Giselle igrale su prvakinje baleta NPS: Katarina Kocka, Emina Kamberović, Tatjana Kladničkina, Ljiljana Perić a u ovoj ulozi gostovale su također svjetska imena poput: Elvire Tarasove, Irine Peren, Shoko Nakamure, Irine Osmolkine i mnogih drugih.</p><p>Balet „Giselle“ u koreografiji i režiji Edine Papo prema Petipa, Coralli i Perrot premijerno je izveden na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo 9. juna 2023. godine, uz pratnju orkestra Sarajevske filharmonije kojom je dirigovao maestro Dario Vučić. </p><p>Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online, putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.</p>

Obnova baleta „Giselle“ bit će izvedena uz pratnju orkestra Sarajevske filharmonije, kojom će dirigovati maestro Dario Vučić

Bijeli balet "Giselle" nakon tri godine ponovo na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

<p>Pametne naočale danas mogu da snimaju iz prvog lica, prevode u realnom vremenu i uz pomoć vještačke inteligencije analiziraju prostor u kojem se nalazimo.</p><p>Više nisu tehnologija budućnosti, već uređaj koji se prodaje u milionima primjeraka širom svijeta. Dok tehnološke kompanije najavljuju revoluciju, sve je više pitanja o tome šta ove naočale zapravo bilježe i koliko privatnosti korisnicima zaista ostaje.</p><p>Uz najnovije generacije ovih uređaja moguće je dopisivati se bez dodirivanja mobilnog telefona, prevoditi razgovore u hodu ili dobijati informacije o objektima i mjestima u okruženju.</p><p>Recimo, korisnik može da pogleda stijenu, zgradu ili predmet i odmah dobije informacije o tome šta vidi. Međutim, upravo te mogućnosti otvorile su i ozbiljne sigurnosne i etičke dileme.</p><h2>Prepoznavanje lica izazvalo najveću zabrinutost</h2><p>Posebno zabrinjava mogućnost povezivanja pametnih naočala sa softverima za prepoznavanje lica.</p><p>To praktično znači da osoba može hodati ulicom, dok sistem u realnom vremenu identifikuje ljude koje kamera snimi i prikazuje njihove podatke dostupne na internetu ili društvenim mrežama.</p><p>Najpoznatiji i najkomercijalniji proizvod na tržištu trenutno su Meta Ray-Ban naočale, ali upravo kompaniju Meta prate ozbiljne kontroverze.</p><p>Prema navodima iz istrage, radnici angažovani u Keniji pregledali su privatne snimke korisnika, uključujući bankarske podatke i intimni sadržaj. Sami zaposleni su za švedske medije tvrdili da su gledali korisnike dok odlaze u toalet ili imaju intimne odnose.</p><p>Manje od dva mjeseca nakon tih tvrdnji Meta je raskinula saradnju sa kompanijom koja je obavljala taj posao, što je dovelo do otpuštanja više od hiljadu radnika. Kompanija je saopćila da ozbiljno shvata optužbe i da se AI sadržaj pregleda kako bi se unaprijedilo korisničko iskustvo.</p><h2>Evropski političari traže odgovore</h2><p>Zbog svega su reagovali i evropski poslanici, koji su od Evropske komisije zatražili objašnjenje kako planira da odgovori na tvrdnje da Meta naočale mogu snimati korisnike u intimnim situacijama bez njihovog znanja.</p><p>Dodatnu zabrinutost izazivaju navodi stručnjaka da pojedini modeli mogu bilježiti zvuk i podatke čak i kada korisnik misli da samo fotografiše.</p><p>- Meta naočale, recimo, dok pravite fotografiju mogu istovremeno snimati i zvuk i slati podatke na servere. Većina korisnika nije svjesna šta se sve dešava u pozadini kada aktiviraju uređaj - upozorava sagovornik u tekstu.</p><p>On tvrdi i da su tokom pojedinih testiranja otkriveni modeli koji se aktiviraju bez znanja korisnika.</p><p>- Dolazimo do problema snimanja trećih lica i intimnih situacija bez saglasnosti - naveo je sagovornik.</p><h2>Naočale koje "gledaju" i kada nisu uključene</h2><p>Sagovornik upozorava da kod pojedinih modela nije potrebno ni aktivirati naočale kako bi bilježile ono što se dešava u njihovom okruženju.</p><p>- Pojedini modeli to mogu, mada za Meta naočale ne postoje potvrđeni podaci da rade upravo to - pojasnio je on.</p><p>Poseban problem predstavlja činjenica da korisnici često bez čitanja prihvataju uslove korištenja.</p><p>- Svi kliknemo "Agree", a rijetko ko pročita sa čim se zapravo saglašava. Meta naočale imaju automatski uključenu opciju da koriste podatke za treniranje AI sistema kompanije - upozorava sagovornik.</p><h2>Tehnologija može pomoći slijepima, ali i pratiti ljude</h2><p>Pametne naočale već se koriste kao pomoć slijepim i slabovidim osobama, za opisivanje okruženja ili čitanje teksta u realnom vremenu.</p><p>Međutim, najveću zabrinutost izaziva mogućnost njihove upotrebe za identifikaciju ljudi u svakodnevnim situacijama.</p><p>Kao primjer naveden je projekat studenata sa Harvarda, koji su demonstrirali kako se pomoću ovih uređaja i komercijalnih softvera osoba može identifikovati gotovo trenutno.</p><p>- Ništa nije hakovano. Meta naočale samo su povezane sa legalno kupljenim softverom za prepoznavanje lica - objasnio je sagovornik.</p><p>Sličan eksperiment izveden je i na konferenciji u San Francisku, gdje je stručnjak za sajber sigurnost u realnom vremenu dobijao podatke o ljudima koje je sretao – imena, profile na društvenim mrežama i druge javno dostupne informacije.</p><p>- Najveći problem nije u samim naočalama, već u tome što ih možete povezati sa sistemima za biometrijsku identifikaciju. Čak i bez hakovanja, sistem može potpuno normalno da radi prepoznavanje lica - upozorava sagovornik, prenosi RTCG.&nbsp;</p>

Dolazimo do problema snimanja trećih lica i intimnih situacija bez saglasnosti, naveo je sagovornik

Pametne naočale i kraj privatnosti: Rade bez znanja vlasnika

<p>Na današnji datum, 9. maj se slavi iz dva različita razloga. Dok je u Evropskoj uniji to Dan Evrope, u Rusiji i zemljama koje su blisko vezane uz ovu državu je to Dan pobjede nad fašizmom.</p><p>U Rusiji, Armeniji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji, Crnoj Gori, Srbiji, Tadžikistanu, Turkmenistanu i Uzbekistanu se danas obilježava Dan pobjede nad fašizmom ili Dan pobjede u Evropi.</p><h2>Historijski trenutak</h2><p>Obilježava se na ovaj datum jer su 9. maja 1945. godine sovjetske trupe ušle u Berlin, glavni grad Njemačke i sjedište nacističkog Trećeg rajha.</p><p>Historijski trenutak ulaska sovjetskih trupa u Berlin ostao je upamćen po legendarnoj fotografiji isticanja zastave SSSR-a na zgradi Rajhstaga (Reichstaga).</p><p>Iako su vojnici ušli u Berlin 8. maja, što je bio izvorni datum proslave u istočnoj Evropi, Rusija od 1991. godine praznik službeno obilježava 9. maja.&nbsp;</p><h2>Šumanova deklaracija</h2><p>Razlika u datumima nastala je zbog vremenske razlike, jer je u trenutku ulaska trupa u Moskvi već nastupio naredni dan.</p><p>Ovaj datum se obilježava i u Bosni i Hercegovini, odnosno u entitetu Republika Srpska. U ovom entitetu je 9. maj kao Dan pobjede nad fašizmom čak i neradni dan.</p><p>S druge strane, u zemljama Evropske unije i onima koje to žele postati danas se obilježava Dan Evrope.</p><p>Datum se veže za Schumanovu deklaraciju, koju je potpisao Robert Šuman (Schuman) 9. maja 1950. godine, a koja je postavila temelje za Evropsku zajednicu za ugalj i čelik.</p><h2>Obilježavanja širom Evrope</h2><p>Ova zajednica će vremenom evoluirati u Evropsku uniju koju poznajemo i danas, a koja danas obuhvata ogroman dio teritorije evropskog kontinenta.</p><p>Deveti maj kao Dan Evrope je službeni praznik i slobodan dan za građane Luksemburga i Kosova, ali se obilježava i u drugim državama, uključujući i u Bosni i Hercegovini, mada primarno u entitetu Federacija BiH.</p>

Obilježava se na ovaj datum jer su 9. maja 1945. godine sovjetske trupe ušle u Berlin, glavni grad Njemačke i sjedište nacističkog Trećeg rajha

Zastava Sovjetskog saveza iznad Rajhstaga

Na današnji datum Evropa slavi mir i trijumf nad fašizmom

<p>U Kruševcu je sinoć ubijen 22-godišnji Aleksandar G., a ovaj stravičan zločin dogodio se u naselju Bare, piše Telegraf.rs.</p><p>RTS je sinoć objavio da je mladić preminuo od zadobijenih povreda nanijetih hladnim oružjem.</p><p>Prema nezvaničnim saznanjima, uhapšene su dvije osobe osumnjičene za ubistvo.</p><p>Kako otkriva izvor Telegrafa, Aleksandar je izboden na ulici i ostavljen. Prolaznici su ga tu zatekli i odmah alarmirali policiju. Poslije obračuna, zadobio je teške povrede, prevezen je u bolnicu, gdje je ubrzo preminuo.</p><p>Kako Telegraf nezvanično saznaje, Aleksandra je ubio muškarac koji mu je dugovao novac.&nbsp;</p><p>Oni su se našli na ulici, ali ubrzo je došlo do sukoba, a dužnik mu je nanio smrtonosne rane nožem.</p>

Oni su se našli na ulici, ali ubrzo je došlo do sukoba, a dužnik mu je nanio smrtonosne rane nožem

Aleksandra je poznanik usmrtio zbog novčanog duga

Otkriveni detalji brutalnog ubistva: Mladića izbo jer mu je bio dužan novac

<p>“Načelnika Irfana Čengića ne “oblače građani”, kako se to tendenciozno pokušava predstaviti. Nabavke kravata, marama, manžetni, suvenira i drugih artikala realizovane su isključivo za potrebe protokola Općine Stari Grad Sarajevo, u skladu sa zakonom i praksom javnih institucija koje svakodnevno ostvaruju saradnju sa domaćim i međunarodnim delegacijama, ambasadama, gradovima partnerima i zvaničnicima, navodi se u reakciji iz Općine Stari Grad sarajevo, nakon što je objavljena informacija jednog portala da je Irfan Čengić novcem građana kupio skupocjenu kravatu.</p><p>-	Posebno je problematično i neprofesionalno što se kroz medijski prostor svjesno konstruiše narativ kojim se protokolarne i reprezentativne nabavke pokušavaju predstaviti kao privatna potrošnja, bez ikakve provjere činjenica i bez razumijevanja svrhe nabavljenih artikala. U pojedinim slučajevima se čak insinuira povezanost privatnih potreba sa radnjama i dobavljačima koji nemaju nikakve veze sa takvim tvrdnjama.</p><p>Blinkeri koji se spominju u tekstovima nabavljeni su za službena vozila Civilne zaštite Općine Stari Grad Sarajevo, koja se koriste u vanrednim situacijama i za potrebe zaštite građana.</p><p>“Srebrenički cvijet” nije luksuzni predmet, već simbol sjećanja i podrške. Njegovom kupovinom finansira se obrazovanje djece iz Srebrenice, a Općina Stari Grad s ponosom koristi upravo takve proizvode domaćih udruženja i zanatlija kao protokolarne poklone. Takvi pokloni predstavljaju Bosnu i Hercegovinu i njene vrijednosti širom svijeta, pa je tako “Cvijet Srebrenice” uručen i bivšem predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Billu Clintonu.</p><p>Olovke, svilene marame, manžetne, suveniri i drugi artikli korišteni su kao protokolarni pokloni delegacijama, partnerima i gostima Općine, što je standardna praksa institucija u Bosni i Hercegovini i svijetu.</p><p>Baloni sa helijumom nabavljeni su za organizaciju ramazanske šetnje djece prema Bijeloj tabiji povodom ispaljivanja prvog topa, događaja koji je okupio veliki broj mališana i porodica i koji je imao kulturni i društveni karakter.</p><p>Općina Stari Grad Sarajevo će uvijek s ponosom podržavati domaće zanatlije, lokalne proizvođače i privrednike, promovisati njihove proizvode i koristiti ih kao dio protokolarnih aktivnosti. Smatramo da je promocija domaće proizvodnje, tradicije i vrijednosti Bosne i Hercegovine važan segment rada svake odgovorne institucije.</p><p>Žalosno je da se projekti, aktivnosti i nabavke koje imaju društvenu, kulturnu, humanitarnu i protokolarnu svrhu pokušavaju predstaviti kroz senzacionalističke naslove i politički motivisane interpretacije, poručili su iz Općine Stari Grad.</p>

Baloni sa helijumom nabavljeni su za organizaciju ramazanske šetnje djece prema Bijeloj tabiji povodom ispaljivanja prvog topa

Oglasila se Općina Stari Grad: Načelnika Irfana Čengića ne "oblače građani"

<p>Proslavljeni bh. novinar Senad Avdić u kolumni na portalu <a href="https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/482841/h_istorijski_muslimansko_srpski_sporazum_35_godina_kasnije_nakon_sto_sam_napisao_da_karadzic_slijedi_put_svoga_oca_chetnichkog_ratnog_zlochinca_zulfikarpasic_je_bijesno_ugasio_svoj_list.html">Slobodna Bosna</a> prisjetio se historijskog muslimansko-srpskog sporazuma, u kojem je u novom dijelu pisao o smirivanju incidentne situacije u Bosanskoj Krupi te o Milanu Martiću.</p><p>Tekst prenosimo u cijelosti:</p><p>-	U smirivanje incidentne situacije u Bosanskoj Krupi  i oslobađanje Milana Martić uključio se vrh Jugoslovenske narodne armije koji na teren upućuje svog kapitalca, generala Aleksandra Vasiljevića, šefa Kontraobavještajne službe JNA, (KOS-a). Istovremeno je Ministarstvo unutrašnjih poslova BiH ovlastilo Avdu Hebiba, jednog od pomoćnika ministra, da zajedno sa Vasiljevićem i lokalnim vlastima pronađu rješenje za kriznu situaciju. Nakon zajedničkog boravka u Bosanskoj Krupi dogovoreno je oslobađanje Martića iz lokalnog policijskog pritvora što je privremeno spustilo napetosti.</p><h2>"Teorija prijetnje"</h2><p>Međutim, taj događaj dramatično je i nedvosmisleno upozorio na spremnost srpskih rukovodstava u Hrvatskoj, Bosni i Srbiji da zajednički, sinhronizirano djeluju, kao i manevar JNA da glumeći tobožnju neutralnost i djelovanje na „očuvanju mira“, zapravo asistira u akcijama srpskih paravojnih snaga u obje republike na zaokruživanju ranije zacrtanih „granica srpstva“.</p><p>Prijetnja Radovana Karadžića da će oružanim putem osloboditi svog političkog saveznika i prijatelja Milana Martića uhapšenog u Bosanskoj Krupi podsjetila me na priču  njegovog zemljaka, pisca Jevrema Brkovića o sudbini oca lidera Srpske demokratske stranke. Iako mi je Brković djelovao kao pouzdan i relevantan „izvor“ kome se može vjerovati, pokušavao sam ipak na nekim drugim adresama dobiti potvrdu o četničkoj „karijeri“ i zatvorskoj kazni Vuka Karadžića.</p><p>Zatražio sam prijem kod Munira Alibabića, načelnika Službe bezbjednosti Sarajevo, jedine osobe koju sam na osnovu nekoliko prethodnih iskustava sa njim smatrao pouzdanom za takvu vrstu povjerljive suradnje.</p><p>Na sastanku kojeg smo brzo dogovorili, komentirali  smo minule događaje u Bosanskoj Krupi o kojima je on bio podrobno informiran i po „službenoj liniji“, a i kao Krajišnik rođen u Bihaću.</p><p>Učinilo mi se da ga je iznenadio moj interes za Karadžićevog oca, ali mi je ljubazno kazao da sačekam dan-dva dok on to ne provjeri u dubokim, skrovitim policijskim arhivama. Nedugo nakon toga, ponovo smo se sreli u njegovom uredu. Pokazao mi je stranicu papira na kojoj su bile napisane tek tri-četiri rečenice koje su sadržavale generalije Vuke Karadžića,  kratak opis krivičnog djela za koje je osuđen, ratni zločini protiv civilnog stanovništva i kazna od 14 godina robije koja mu je izrečena nakon Drugog svjetskog rata.</p><p>Alibabić mi je rekao da mi iz mnogo bezbjedonosno-proceduralnih razloga ne može dati dokument, ali je omogućio da prepišem u svoj notes ono što me iz njega zanima.</p><p>Narednog dana sam napisao redovnu kolumnu za „Bosanske Poglede“ sa naslovom „Teorija prijetnje“ u kojoj sam se bavio dramatičnim događajima u Bosanskoj Krupi i svim onim što se oko njih dešavalo, poglavito brutalno prijetećim porukama lidera SDS-a Radovana Karadžića. (Naslov teksta sam preuzeo od Petera Handkea, tih godina kod nas popularnog austrijskog pisca, čija je jedna knjiga imala isti naslov)</p><p>Tekst sam počeo rečenicom u kojoj sam napisao da bi „ratni zločinac Vuko Karadžić danas vjerovatno bio jako ponosan na svog sina Radovana zbog njegove spremnosti da slijedi očevu ideologiju“. Kod urednika u „Pogledima“, nakon što sam im predao tekst nisam vidio rezerviranost, premda sam kasnije od nekih od njih čuo da su bili u dilemi da li da ga objave u integralnoj formi, ili da nešto iz njega cenzuriraju. Njihovog vlasnika Adila Zulfikarpašića tih dana nije bilo u njegovom sarajevskom uredu.</p><h2>Zabrana iz Miloševićevog kabineta</h2><p>„Bosanski pogledi“ su iz štampe izašli narednoga dana, moja kolumna je objavljena „netaknuta“ uređivačkom intervencijom. Koliko sam u prvim reakcijama mogao primijetiti, izazvala je priličnu pozornost javnosti. Navečer toga dana sam, što mi je bila višegodišnja rutina, kupio prvo, večernje  izdanje „Oslobođenja“ u kiosku kod zgrade „Šipada“ u centru Sarajeva. Na posljednjoj stranici u desnom donjem uglu objavljena je „posljednja vijest“ očito stigla neposredno pred zaključenje lista: „ADIL ZULFIKARPAŠIĆ UKINUO „BOSANSKE POGLEDE“.  Nisam mogao kratki agencijski tekst pročitati u uličnom mraku, pa sam otišao to obaviti na miru u obližnji Klub novinara. Vijest je bila TANJUG-ova i u njoj se citirala izjava lidera MBO koju je dao novinarima tokom svog boravka u Beogradu - da je zbog grubog uređivačkog incidenta - objavljivanja teksta Senada Avdića - Zulfikarpašić odlučio ukinuti sedmični list u svom vlasništvu. Sa kafanskog sam telefona pozvao kući  Fahrudina Đapu, glavnog i odgovornog urednika „Pogleda“ i  pitao ga zna li on išta više od onoga što je prenio TANJUG?</p><p>Odgovorio mi je da je i on prije nekoliko minuta tu vijest čuo na televizijskim vijestima i da ga niko nije prije toga obavijestio o odluci njegovog poslodavca. Zanimalo me da li sam dobro shvatio da su „Bosanski pogledi“ ukinuti, a ne, kao što je bilo takvih primjera u povijesti štampe, da se jedan broj zabrani i povuče iz prodaje, odgovorio je da je i on to shvatio kao definitivan kraj novina na čijem je čelu.</p><p>Kod kuće me, kada sam te večeri kasno došao, dočekao referat roditelja o tome ko me je sve telefonski zvao i u vezi sa slučajem „Bosanskih pogleda“, riječ je bilo  o desetinama poziva. Nisam odgovarao ni te noći ni kasnije budući da ni sam nisam znao ništa više od onoga što je već objavljeno u medijima.</p><p>Narednog jutra sam poranio i požurio do redakcije „Bosanskih pogleda“. Na ulici, u Ferhadiji, sam zatekao nekoliko novinara i tehničkog osoblja do tada zaposlenih u „Bosanskim pogledima“. Rekli su mi da ne mogu ući u redakciju jer je preko noći promijenjena brava na ulaznim vratima. Taj posao je obavio advokat Faruk Balijagić iz Tuzle kojeg je odmah nakon što je medijima podijelio informaciju o ukidanju „Pogleda“, Zulfikarpašić nazvao iz Beograda i naložio mu da otputuje u Sarajevo i, zajedno sa njegovim rođacima, promijeni bravu i tako onemogući zaposlenima da uđu u redakciju.</p><p>Sjedio sam sa nekim od poniženih i „ukinutih“ novinara u bašti konobe „Raguza“ gdje su oni čekali da se ovlašteni smiluju i dopuste im da iz bivše redakcije barem iznesu lične stvari. Osjećaj krivice koji sam imao odmah nakon što sam prethodne večeri pročitao vijest sada je bio dramatično uvećan: 15-ak ljudi je ostalo bez posla zbog mojeg teksta i poput okuženih životinja brutalno izbačeni na ulicu. Bila je to bolna lekcija iz onoga što će kasnije postati praksa: surove tržišne kontrole medija od strane nemilosrdnih vlasnika i gospodara medija i novinarskih sudbina!</p><h2>Kraj iluzije o slobodnom novinarstvu</h2><p>Da se slične intervencije bogatog vlasnika „Pogleda“ mogu očekivati uvjerio sam se nekoliko mjeseci ranije na jednom manje dramatičnom, ali ilustrativnom primjeru. U prvim brojevima „Bosanskih pogleda“ kolumnu je pisao književnik Semezdin Mehmedinović. Teme o kojima je pisao su bile apolitične, bili su to literarni zapisi, kratki poetski eseji. No, nakon izvjesnog vremena, Mehmedinovićeve kolumne više nije bilo u „Pogledima“. Ne znam je li razlog bio zabavniji ili bizarniji. Autoru je u to vrijeme izašla pjesnička zbirka koja se zvala „Emigrant“. Naslovna pjesma govorila je o bosanskom emigrantu koji živi u jednoj zapadnoj državi i na svom velikom imanju je okružen krvoločnim psima. Psi su dresirani da na daljinu osjete „miris“ ljudske mokraće, pa su eventualni provalnici i nezvani gosti čim bi kročili na raskošno imanje izlagali životnoj opasnosti - da im „kućni ljubimci“ skoče u međunožje i rastrgaju ga. „Nemojte više objavljivati ovoga Semezdinovića“, naredio je jednog dana Zulfikarpašić urednicima, a na pitanje zbog čega odgovorio kratko: „Zato što napada moje cuke“. Urednici su još neko vrijeme pokušavali odbraniti pjesničke i medijske slobode, ali ih je gazda Adil obeshrabrio riječima: „Nisam ja baš toliki demokrata, koliko se misli“!</p><p>Naravno da u trenutku pisanja svoje kolumne nisam mogao znati da će kada „Bosanski pogledi“ izađu iz štampe  njihov vlasnik Adil Zulfirkarpašić biti u Beogradu na sastanku sa predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i razgovarati sa njim o budućnosti istorijskog sporazuma Bošnjaka i Srba.</p><p>Munir Alibabić će u knjizi „Ubijanje Bosne nakon Tita“, objavljenoj trideset godina nakon ovih događaja napisati šta se toga dana dešavalo u Miloševićevom kabinetu. Radovan Karadžić, čije su telefone u to vrijeme intenzivno prisluškivali Alibabićevi operativci,  je nazvao Miloševićev kabinet i zamolio predsjednika Srbije da slušalicu prepusti Adilu Zulfikarpašić. „Gospodine Adile, šta mi ovi tvoji novinari rade?“, žalio se lider SDS-a. „Evo u „Pogledima“ tvojim objavljena biografija moga oca Vuke. Piše da je suđen po četništvu i zbog silovanja najbliže rodice, u potpisu je onaj Avdić. To nema smisla jer mi potpisujemo historijski sporazum zbog mira, a ovamo me ovi tvoji blate.“</p><p>Zulfikarpašić je, kako je navedeno u Alibabićevoj knjizi, nastojao umiriti Karadžića. „Smiri se, Radovane, jer ja ću to riješiti. Ja znam da je tu biografiju Senadu dao onaj Alijin isljednik. Kada dođem u Sarajevo, jebat ću majku i Munji i Avdiću. Tražit ću od Alije da smijeni Munju, a Senada ću izbaciti iz redakcije i tužiću ga“. Očito, nije mogao čekati povratak u Sarajevu već je odmah tu na licu mjesta, moguće i u Miloševićevom kabinetu izdiktirao novinarima Tanjuga saopćenje u ukidanju „Bosanskih pogleda“.</p><p>Iz telefonskih razgovara vođenih tih mjeseci a koje je presrela sarajevska Državna bezbjednost te ih nakon rata ih ustupila Tužiteljstvu Tribunala u Haagu koje ih je korisitlo na suđenju obojici srpskih lidera, vidljivo je da Karadžić tih mjeseci intenzivno komunicirao sa Slobodanon Miloševićem u vezi sa Istorijskim sporazumom. Predsjednik SDS-a je uvjeravao predsjednika Srbije da srpsko-muslimanski dijalog kojeg kreiraju on i Zulfikarpašić podržava gotovo cjelokupna muslimanska intelektualna elita, osim one koja je vezana uz SDA i Aliju Izetbegovića. Pominjao je Karadžić imena akademika Muhameda Filipovića, ali i profesora Abdulaha Šarčevića, koji se nikada nigdje nije oko toga izjašnjavao.  </p><p>Očigledno da je Karadžić bio bijesan nakon moga teksta u „Pogledima“ jer se pokazalo da on u Sarajevu ne uživa ugled, utjecaj i povjerenje kakvim se do tada razmetao u Beogradu.</p><p>Nisam pratio kako se dalje odvijala ta „trakavica“ oko istorijskog sporazuma, jer je očito bilo da je riječ o svojevrsnom političkom avanturizmu bez jasne ideje, konzistentnosti i osigurane šire podrške, odnosno konsenzusa.</p><h2>Prohujalo sa ratnim vihorom</h2><p>Posljednjih dana ljeta 1991.godine sa nekolicinom prijatelja sam ostao do zore u tada najpoznatijoj diskoteci u Sarajevu, „BB“ smještenoj u hotelu „Bosna“. Na praznoj Titovoj ulici, kod zgrade Centralne banke sreli smo Zlatka Hadžidedića, pisca, kolumnistu koji je nešto ranije postao portparol Adila Zulfirapašića i njegove stranke. Na naše pitanje šta radi, koga čeka u ta gluha doba, odgovorio je da čeka automobil koji će ga odvesti u Trebinje gdje se toga dana održavao neki masovni skup na kojem će sudjelovati lideri SDS-a i MBO-a.</p>

(H)Istorijski muslimansko-srpski sporazum 35 godina kasnije: Izetbegović je navodno rekao Zulfikarpašiću: "Srbima treba prepustiti što je srpsko, Hrvatima što je hrvatsko, a mi trebamo uzeti..."

<p>Iste večeri televizija je objavila izvještaj sa tog događaja održanog na stadionu „Leotara“ u Trebinju. U prvom redu su sjedili Karadžić, Krajišnik, Božidar Vučurović, gradonačelnik Trebinja, kao i Adil Zulfikarpašić i nekoliko njegovih suradnika. Specijalni muzički gost je bila grupa „Zabranjeno pušenje“. Mnogo godina kasnije, nakon rata Davor Sučić „Sejo Sexon“, jedan od osnivača te rock grupe mi je rekao da on nije nastupao na koncertu jer je grupu napustio nekoliko mjeseci ranije. Bio je nezadovoljan načinom na koji su grupom upravljali i usmjeravali je Nenad Janković i Emir Kusturica.</p>

„(H)istorijski muslimansko-srpski sporazum" - 35 godina kasnije: Kad su na bajramski prijem 1991. kod Zulfikarpašića došli Jevrem Brković i Radončić, Karadžić i Krajišnik su žurno otišli!

<p>Vrlo brzo nakon toga, 1. oktobra te godine u sklopu kampanje divljačkih napada na Dubrovnik, Jugoslovenska narodna armija je napala selo Ravno u trebinjskoj općini i ubila nekoliko desetina mještana hrvatske nacionalnosti. I prije tog tragičnog događaja koji je predstavljao početak rata u Bosni i Hercegovini niko ozbiljan nije spominjao „(H)istorijski sporazum“...&nbsp;&nbsp;</p>

Kako je taj proces počeo, kako se prema njemu odnosila SDA, zašto se sve raspalo, saznajte u trećem nastavku feljtona koji slijedi i koji je dio novog rukopisa Senada Avdića, nastavka čitane knjige „Gole Godine“!

(H)Istorijski muslimansko-srpski sporazum - 35 godina kasnije

(H)Istorijski muslimansko-srpski sporazum - 35 godina kasnije: Nakon što sam napisao da Karadžić slijedi put svoga oca-četničkog ratnog zločinca, Zulfikarpašić je bijesno ugasio svoj list...

<p>U okviru turneje "Goat Tour", popularni bh. dvojac Jala Brat i Buba Corelli održao je spektakularan koncert u rasprodanoj zagrebačkoj Areni.&nbsp;</p><p>Uz uvodni nastup DJ Forore, reperi su atmosferu doveli do usijanja hitovima poput "Toronto", "Babylon" i "Tec-9", nastupajući pred brojnom publikom mlađih generacija.</p><p>Elena Kitić izazvala je oduševljenje kada se pojavila na sceni, proslavila je deset godina saradnje s dvojcem, podsjetivši na početke i hitove poput "Puklo nebo" i "Ne volim".</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@belgrademusicweek/video/7637629029075537160" data-video-id="7637629029075537160" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@belgrademusicweek" href="https://www.tiktok.com/@belgrademusicweek?refer=embed">@belgrademusicweek</a> ZAGREB, @TeodoRa IS HERE 🇭🇷🧡🐐 | @Jala Brat @BubaCorelli  <a title="MusicWeekConcerts" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/MusicWeekConcerts?refer=embed">#MusicWeekConcerts</a> ❇️  Jala Brat &#38; Buba Corelli <a title="GOATtour" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/GOATtour?refer=embed">#GOATtour</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - Music Week" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7637629135309490945?refer=embed">♬ original sound - Music Week</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<p>Teodora Džehverović pridružila se na sceni uz popularne pjesme, uključujući "6 ujutru".</p><p>Zahvaljujući ogromnom interesu, prvi koncert rasprodan je za manje od sat vremena a organizatori su zakazali i drugi nastup koji se održava večeras. </p><p>Uz vrhunsku produkciju i vizuelne efekte, ovaj događaj još je jednom potvrdio status Jale Brata i Bube Corellija kao vodećih imena regionalne muzičke scene s izuzetno snažnom bazom domaćih i inostranih obožavatelja</p>

Uz uvodni nastup DJ Forore, reperi su atmosferu doveli do usijanja svojim hitovima

Video / Jala Brat i Buba Corelli održali koncert u Areni Zagreb: Pridružile im se dvije kolegice

<p>Svi se vjerovatno sjećate poznate humoristične serije “Žene s broja 13”, koja je snimana prije čak 15. godina. Ova serija, koja prati svakodnevni život četiri najbolje prijateljice, u vrlo kratkom periodu ostvarila je veliki uspjeh i tako ostavila veliki trag na bosanskohercegovačkoj glumačkoj sceni.</p><p>Pratile su je sve generacije, pa su Mimi, Zaza, Buca i Mia postale prepoznatljive apsolutno svima. S obzirom da je od njenog prvog emitovanja prošlo toliko godina, odlučili smo da vas podsjetimo na ovu seriju i vratimo u prošlost.</p><p>U nastavku donosimo gdje su sada i šta danas rade Ejla Bavčić, Mirela Lambić, Vedrana Božinović i Snežana Vidović, glavne glumice ove uspješne TV serije.</p><p>Ejla Bavčić, koja je u seriji igrala iskrenu i strogu Mimi, ostala je u stalnom angažmanu Narodnog Pozorišta Sarajevo (NPS), kao prvakinja drame.&nbsp;</p><p>Zbog svojih značajnih uloga i velike predanosti radu osvojila je mnogobrojne nagrade i priznanja. Redovno učestvuje u različitim programima i velikim predstavama NPS, a neke od njih su “Macbeth”, “Bez trećeg”, “Igra plakanja”.</p>

<p>Igrala je i u mnogobrojnim filmovima, kao što su: “Savršeni krug”, “Ljeto u zlatnoj dolini”, “Teško je biti fin” i drugi. Iako je od ove serije prošlo mnogo godina, primjetno je da se nije naročito promijenila te da je publika idalje ima priliku vidjeti onakvu kakvom je i pamti.</p><p>Mirela Lambić, u seriji Zaza, član je Glumačkog ansambla Sarajevskog ratnog teatra gdje je odigrala uloge u velikom broju predstava, kao što su “Ana Karenjina”, “Nevjesta od kuće”, “Oblačna nebesa”.</p>

<p>Sve ove godine nastavila je nizati uspjehe što u filmskim tako i serijskim ulogama, pa ju je publika imala priliku vidjeti i u serijama “Tender”, “Frust”, “Komar”… Ostvarila se i kao voditeljica te glumica u dječijim emisijama, a svoje glumačke vještine prenijela je i na oblast sinhronizacije animiranih filmova, snimanja radio-drama, radio-bajki, kao i reklamnih spotova i džinglova.</p><p>Vedrana Božinović, u seriji poznata kao Buca, danas je umjetnička direktorica drame u NPS. Na poziciju direktorice drame imenovana je 2021. godine, kao prva žena u 100 godina postojanja ovog umjetničkog segmenta NPS. U stalnom angažmanu pozorišta je još od 2007., ostvarila je brojne značajne uloge i nagrade, a neke od uloga su: “Omer i Merima”, “Snijeg”, “San ljetne noći”.</p>

<p>Osim u matičnoj kući, radila je i kao dramaturg u regionalnim pozorištima i festivalima. Njena kćerka, Sara Seksan, nastavila je njenim putem i također se bavi glumom, a ove godine dobila je i nagradu za najbolju mladu glumicu.</p><p>Snežana Vidović, u seriji šarmantna i duhovita Mia, u stalnom je angažmanu Glumačkog ansambla Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.&nbsp;</p>

<p>Tako je ostvarila brojne značajne uloge, a zanimljivo je da radi i kao koreografkinja i saradnica za scenski pokret. I ona je dobitnica brojnih nagrada i priznanja za svoja ostavrenja. Nastavila je krasiti male ekrane ulogama u brojnim serijama (Kriza, Crna Hronika), a također je radila i kao voditeljica “TV Bingo Show-a”. Igrala je u seriji “Kotlina 2” koja je ove godine premijerno prikazana u sklopu Sarajevo Film Festivala.</p><p>Sve one nastavile su graditi uspješnu karijeru, na nekim projektima su čak i zajedno sarađivale. Pored njih, u seriji “Žene s broja 13”, značajne uloge su ostvarili i Enis Bešlagić, Zijad Gračić, Alena Džebo te nezaboravna, pokojna Nada Đurevska.</p>

Pratile su je sve generacije, pa su Mimi, Zaza, Buca i Mia postale prepoznatljive apsolutno svima

Poredili su je sa "Sex i gradom": Sjećate li se glumica iz serije "Žene s broja 13"

<p>Uoči predstojećeg obraćanja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda 12. maja, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) sastao se s generalnim sekretarom UN-a Antonijom Guterešom (Antóniom Guterresom) u sjedištu UN-a kako bi razgovarali o trenutnim nastojanjima i mogućnostima za jačanje stabilnosti i funkcionalnosti institucija u Bosni i Hercegovini, kao i za unapređenje ključnih reformskih procesa.</p><p>Kako se navodi iz OHR-a, tokom sastanka visoki predstavnik imao je priliku informirati generalnog sekretara o izazovima s kojima se u posljednje vrijeme suočava Daytonski mirovni sporazum i njihovim potencijalnim implikacijama za regiju i Evropu. </p><p>Visoki predstavnik naveo je napore koji se trenutno poduzimaju u cilju očuvanja stabilnosti, uključujući i jačanje funkcionalnosti državnih institucija, podržavanje ustavnog okvira, jačanje integriteta izbornog procesa i unapređenje reformi bitnih za put Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Ahead of his upcoming briefing to the United Nations Security Council on 12 May, High Representative Christian Schmidt met with UN Secretary-General Antonio Guterres (<a href="https://twitter.com/antonioguterres?ref_src=twsrc%5Etfw">@antonioguterres</a>) at the UN to discuss ongoing efforts and opportunities to strengthen stability and… <a href="https://t.co/Jng00a81zq">pic.twitter.com/Jng00a81zq</a></p>&mdash; OHR BiH (@OHR_BiH) <a href="https://twitter.com/OHR_BiH/status/2052780511127363730?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Visoki predstavnik Šmit zahvalio se generalnom tajniku Guterešu i UN-u na njihovoj posvećenosti Bosni i Hercegovini na polju izgradnje mira kao i financiranja programa i projekata UN agencija.</p>

Kako se navodi iz OHR-a, tokom sastanka visoki predstavnik imao je priliku informirati generalnog sekretara o izazovima s kojima se u posljednje vrijeme suočava Daytonski mirovni sporazum

Šmit se sastao sa generalnim sekretarom UN uoči obraćanja Vijeću sigurnosti: Razgovarali o stabilnosti BiH

<p>San Antonio Spursi vratili su prednost u seriji (2:1) gostujućom pobjedom nad Minesotom rezultatom 115:108.&nbsp;</p><p>Susret je obilježila nevjerovatna partija Viktora Vembanjame (Victora Wembanyame), koji je s 39 poena i 15 skokova bio nezaustavljiv za Timbervulfse (Timberwolvese).&nbsp;</p><h2>Odlična saradnja sa Foksom</h2><p>Podršku je imao u Dearonu Foksu (De'Aaronu Foxu) sa 17 poena i mladom Stefonu Keslu (Stephonu Castleu), koji je uz 13 poena podijelio čak 12 asistencija.&nbsp;</p><p>Kod domaćina je najraspoloženiji bio Entoni Edvards (Anthony Edwards) sa 32 poena, 14 skokova, ali to nije bilo dovoljno za slavlje Vulfsa.</p><h2>Prag polufinala</h2><p>S druge strane, Njujork Niksi (New York Knicksi) su na pragu polufinala konferencije nakon što su u Filadelfiji (Philadelphiji) savladali Sikserse (Sixerse) sa 108:94.&nbsp;</p><p>Predvođeni maestralnim Džejlenom Bransonom (Jalenom Brunsonom sa 33 poena, 9 asistencija, Niksi su poveli s nedostižnih 3:0 u seriji.&nbsp;</p><h2>Siksersi pred eliminacijom</h2><p>Filadelfiju je predvodio Keli Obre (Kelly Oubre Jr.) s 22 poena, no bez prave pomoći suigrača, Siksersi su se našli pred eliminacijom.</p><p>Pregled rezultata:</p><p>Minesota – San Antonio 108:115</p><p>Filadelfija– Njujork 94:108.</p>

Filadelfiju je predvodio Keli Obre s 22 poena, no bez prave pomoći suigrača, Siksersi su se našli pred eliminacijom

Vembanjama nezaustavljiv: S 39 poena srušio Minesotu i donio pobjedu Spursima

<p>Moskva će danas na Crvenom trgu obilježiti Dan pobjede uz pojačane sigurnosne mjere, dok je privremeni prekid vatre donekle umanjio strah od mogućih ukrajinskih napada.</p><p>Predsjednik Rusije Vladimir Putin trebao bi se obratiti tokom parade posvećene pobjedi nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, prazniku koji godinama koristi za demonstraciju vojne moći i jačanje podrške ruskoj vojnoj operaciji u Ukrajini, koja sada traje već petu godinu.</p><h2>Bez teškog naoružanja</h2><p>Ovoga puta parada će prvi put nakon gotovo dvije decenije biti održana bez tenkova, projektila i drugog teškog naoružanja, osim tradicionalnog preleta borbenih aviona.</p><p>Ruski zvaničnici naveli su da je promjena formata rezultat "trenutne operativne situacije", uz upozorenja na moguće ukrajinske napade. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov (Dmitry Peskov) rekao je da su vlasti poduzele dodatne sigurnosne mjere.</p><h2>Ograničen pristup</h2><p>Uoči parade vlasti su ograničile pristup mobilnom internetu i uslugama tekstualnih poruka u glavnom gradu, navodeći da je riječ o mjerama radi javne sigurnosti.</p><p>Uoči obilježavanja nastavljene su i poruke o primirju. Rusija je proglasila jednostrani prekid vatre za petak i subotu, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) ranije najavio primirje od 6. maja, ali su obje strane međusobno optuživale jedna drugu za nastavak napada.</p><h2>Prihvaćen prijedlog&nbsp;</h2><p>Američki predsjednik Donald Trump (Donald Trump) potom je saopćio da su Rusija i Ukrajina prihvatile njegov prijedlog o prekidu vatre od subote do ponedjeljka, kao i razmjeni zarobljenika, ocijenivši da bi to mogao biti "početak kraja" rata.</p><p>Zelenski je, nakon ranije izjave da se ruske vlasti plaše da bi dronovi mogli nadlijetati Crveni trg 9. maja, ironično dekretom dopustio Rusiji da održi proslavu te proglasio Crveni trg privremeno zabranjenom zonom za ukrajinske udare. Peskov je to odbacio kao besmislenu šalu i poručio:</p><p>- Ne treba nam ničija dozvola da budemo ponosni na naš Dan pobjede."</p><h2>Masovni raketni udari&nbsp;</h2><p>Ruske vlasti dodatno su upozorile da će, ukoliko Ukrajina pokuša poremetiti svečanosti, odgovoriti masovnim raketnim udarima na centar Kijeva (Kyiv).</p><p>Ministarstvo odbrane Rusije pritom je upozorilo civile i osoblje stranih diplomatskih misija da hitno napuste grad, dok je Evropska unija saopćila da njeni diplomati neće napustiti ukrajinsku prijestolnicu.</p><p>Na svečanosti u Moskvi očekuje se dolazak i brojnih stranih zvaničnika, među kojima su malezijski kralj Sultan Ibrahim Iskendar (Sultan Ibrahim Iskandar), predsjednik Laosa Tongloun Sisoulit (Thongloun Sisoulith), predsjednik Kazahstana Kasim-Jomart Tokajev (Kassym-Jomart Tokayev), predsjednik Uzbekistana Šavkat Mirzijojev (Shavkat Mirziyoyev) te bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko (Alexander Lukashenko).</p><p>Slovački premijer Robert Fico trebao bi se sastati s Putinom i položiti cvijeće kod Grobnice neznanog junaka, ali neće prisustvovati samoj paradi na Crvenom trgu.</p>

Ruske vlasti dodatno su upozorile da će, ukoliko Ukrajina pokuša poremetiti svečanosti, odgovoriti masovnim raketnim udarima na centar Kijeva 

Moskva će danas na Crvenom trgu obilježiti Dan pobjede

Moskva pod opsadom zbog parade: Putin bez tenkova na Crvenom trgu, stižu oštre prijetnje Kijevu

<p>U svojoj analizi za britanski Telegraph, novinar Dejvid Bler (David Blair), koji posjeduje dvadesetogodišnje iskustvo u praćenju vanjske politike, objavio je da se Donald Tramp (Trump) u ratu protiv Irana suočava s tri opcije, pri čemu su sve tri varijante loše.&nbsp;</p><p>Bler ističe kako je teško pokloniti povjerenje Trampovim zvaničnim najavama.&nbsp;</p><p>Navodi da je prošlo više od dvije sedmice otkako je predsjednik 17. aprila za CBS News izjavio da je Iran "pristao na sve".&nbsp;</p>

CNN: Tramp očajnički želi završiti rat kojeg je sam započeo, nema pojma kako


<p>Međutim, samo četiri dana nakon toga, potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) iznenada je otkazao planirano putovanje u Pakistan kako bi se sastao s iranskim predstavnicima jer, u stvarnosti, gotovo ništa od dogovora nije postojalo.</p><p>Diplomate na međunarodnim samitima često koriste uzrečicu </p><p>- Ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno". </p><p>Nasuprot tome, Trampov specifičan stil diplomatije taj princip okreće naglavačke, jer on ležerno proglašava da je čitava situacija riješena u trenucima kada zapravo ništa nije razriješeno.</p>

Tramp je napokon uspio da izvuče obogaćeni uranij iz jedne države

<p>Prema Blerovoj analizi, Tramp pred sobom ima tri konkretna puta.</p><h2>Brzi sporazum za ponovno otvaranje moreuza</h2><p>Iran je već izašao s prijedlogom formule po kojoj bi se obnovila slobodna plovidba, pod uslovom da Amerika prekine blokadu iranskih luka i obeća da se neće vraćati ratnim dejstvima.</p><p>Ipak, ovakav brzi sporazum vjerovatno ne bi obuhvatio dodatna ograničenja za iranski nuklearni program, osim pukog priznavanja zatečenog stanja u kojem se trenutno ne vrši obogaćivanje uranija.</p><p>Sva ostala sporna pitanja, poput raketnog programa i "terorizma", ne bi bila ni dotaknuta, dok bi daljnja nuklearna ograničenja jednostavno bila ostavljena za neke buduće pregovore.</p>

Tramp ismijao napad na američku flotu: "Padali su tako lijepo u okean, baš poput leptira koji pada u svoj grob"

<p>Prednosti ovakovog puta su da bi ponovno uspostavljanje prometa kroz moreuz uzrokovalo bi pad cijena nafte i spasilo globalnu ekonomiju s ruba ponora. Tramp bi takav ishod nesumnjivo predstavio kao veliku pobjedu.</p><p>S druge strane, nedostaci bi bili idući: ukidanjem embarga na luke i odustajanjem od vojne akcije, Amerika bi drastično umanjila svoj kapacitet pritiska na Iran.</p><h2>Sveobuhvatni sporazum</h2><p>Postoji rizik da se sveobuhvatni sporazum o nuklearnim i drugim temama nikada ne dogodi ili da bude znatno slabiji. Ako iranski lideri nisu poklekli pod udarima i embargom, nema razloga da pristaju na ustupke kada pritisak nestane.</p><p>Također, dopuštanje ovakvog dogovora značilo bi implicitno priznanje da iranski režim kontroliše ovu ključnu pomorsku rutu, čemu bi se Benjamin Netanjahu (Netanyahu) oštro usprotivio.</p>

Tramp zaprijetio Evropi: Imate rok do 4. jula ili ćete se suočiti sa mnogo višim carinama

<p>Zadržavanje američkog embarga na iranske luke i insistiranje na sveobuhvatnom sporazumu</p><p>Prednosti bi bile da u slučaju uspjeha ovakovog pristupa bi se Americi omogućio ne samo otvaranje moreuza, već i trajno rješavanje nuklearnog pitanja i svih ostalih otvorenih sporova s Teheranom.</p><p>A nedostaci dok se taj sporazum čeka bi se odrazili na moreuz koji bi ostao zatvoren, a svjetska ekonomija bi nastavila tonuti prema krizi.</p><p>Iran bi mogao zadržati tvrdokoran stav, odbijajući popuštanje pod blokadom. Režim u Teheranu bi mogao kalkulisati da će Trampova odlučnost popustiti prije nego što globalna ekonomija bude potpuno uništena, čime bi se on bio prisiljen vratiti na prvu opciju.</p><h2>Povratak ratu</h2><p>Tramp bi u ovom scenariju mogao pokušati upotrijebiti vojnu silu kako bi otvorio moreuz i iranskom režimu diktirao vlastite uslove za cjelokupno rješenje krize.</p><p>Ovo bi značilo direktan povratak u ratno stanje. Svaki pokušaj prisilnog otvaranja moreuza bio bi ekstremno rizičan i gotovo sigurno bi zahtijevao angažman američkih kopnenih trupa.</p>

Udaljava li se Evropa od Vašingtona: Šta ankete pokazuju o povjerenju u SAD

<p>Tokom trajanja operacije moreuz bi ostao blokiran, što bi donijelo katastrofalne posljedice za snabdijevanje energijom i svjetsku ekonomiju.</p><p>Na kraju, osim ako iranski režim ne bude potpuno svrgnut, njihovo vojno dominantno vodstvo možda i dalje ne bi prihvatilo američke diktate.</p><p>Bler zaključuje da je Tramp sam sebe doveo u poziciju u kojoj nema dobrih izlaza.</p><p>Suočen s ovakvom izuzetnom trilemom, autor smatra da bi mu se prva opcija, koja nudi brz i parcijalan dogovor, na kraju mogla učiniti neodoljivom.</p>

Suočen s ovakvom izuzetnom trilemom, autor smatra da bi mu se prva opcija, koja nudi brz i parcijalan dogovor, na kraju mogla učiniti neodoljivom

Britanski novinar predstavio Trampove opcije u ratu s Iranom: Sve su loše po američkog predsjednika

<p>Predsjedavajući Gradskog vijeća Živinice Nail Jusić (SDA), koji se sumnjiči da je počinio krivična djela zloupotreba položaja i ovlaštenja, te primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, danas je predat Kantonalnom tužilaštvu u Tuzli. Kako saznaje <a href="https://istraga.ba/detalji-istrage-protiv-naila-jusica-predsjedavajuci-gv-zivinice-narucio-lazne-diplome-za-suprugu-sina-snahu-sa-kupljenim-zvanjima-radili-kao-psiholog-medicinska-sestra-njegovateljica/">Istraga.ba</a>, Jusić je osumnjičen za kupovinu lažnih diploma Internacionalnog univerziteta u Goraždu za najbliže članove svoje porodice i saradnike.</p><h2>Novčani iznosi</h2><p>Kantonalno tužilaštvo TK tereti Jusića da je tokom 2021. i 2022. godine redovno kontaktirao sa Edinom Brutus, generalnom menadžericom Internacionalnog univerziteta u Goraždu (IUG), sa ciljem pribavljanja diploma za više osoba mimo regularnog obrazovnog procesa. Za određene novčane iznose, Nail Jusić je sa Edinom Brutus dogovorio da se izdaju lažne fakultetske diplome njegovom sinu Ibrahimu Jusiću, snahi Melisi Jusić, supruzi Ajši Jusić, saradniku Mirzi Kalajcu, te Selda Aliji. Njihovi podaci o upisu na Univerzitet, polaganju ispita i diplomiranju upisivani su u matične knjige retroaktivno, a potpisi profesora na prijavama za ispite i drugim dokumentima su falsifikovani.</p><p>U januaru 2022. godine, prema informacijama Istrage, Jusić se sastao sa Edinom Brutus na području Sarajeva. Istog dana je u prostorijama Gradske uprave u Živinicama ovjereno uvjerenje o položenim ispitima za njegovog sina Ibrahima Jusića. Desetak dana kasnije, preko e-maila Elme Brutus je naručena diploma za Ibrahima. Tokom 2022. godine, Jusić je od Edine Brutus na isti način naručio lažne diplome za Ajšu i Melisu Jusić, te Mirzu Kalajca i Selda Aliju. Kako su utvrdili istražitelji, u SMS porukama koje je slao Edini Brutus, pored ličnih podataka članova porodice i prijatelja, Nail Jusić je “diktirao” i zvanja koja im trebaju stajati na diplomama. Tako je Ibrahim Jusić postao bachelor psihologije, a Ajša i Melisa Jusić i Mirza Kalajac stekli su zvanja bachelora sestrinstva. Za Selda Aliju navodi se samo da je završila I ciklus studija.</p><p>Nakon što je dobio lažnu diplomu i zvanje, Nailov sin Ibrahim Jusić je zaposlen u Domu zdravlja u Živinicama, u Centru za mentalno zdravlje. U skladu sa novostečenim zvanjima, Ajša Jusić i Mirza Kalajac raspoređeni su na nova radna mjesta, također u Domu zdravlja Živinice. Melisa Jusić, snaha Naila Jusića, zaposlena je sa lažnom diplomom u JU Dječije obdanište Živinice kao njegovateljica.</p><p>U iskazima koje su dali Tužilaštvu, bivši profesori sa Internacionalnog univerziteta u Goraždu izjavili su da nikoga od navedenih “studenata” nikad nisu upoznali, niti su oni kod njih polagali ispite. Jedna od profesorica navela je da je odbila potpisati prijavu ispita za Melisu Jusić (što je od nje tražila Elma Brutus) jer tu osobu nije imala u svojoj evidenciji studenata. Nakon što je odbila da potpiše, Elma Brutus ju je pokušala uvjeriti da je to samo “priznavanje ispita”.</p><h2>Akademska zvanja</h2><p>Izrada diploma lažnim studentima naručivana je e-mailom mjesecima nakon što su navodno stekli akademska zvanja na IUG, a “školarinu” za studij su uplaćivali tek kada su već postali akademski građani. Tako je Ibrahim, sin Naila Jusića, prema evidenciji iz matičnih knjiga upisao Fakultet edukacijskih nauka 26.09.2016. godine. Na diplomi koju je dostavio prilikom zasnivanja radnog odnosa u Domu zdravlja Živinice stoji da je akademsku titulu bachelora psihologije stekao 20.12.2021. godine. Narudžba za izradu njegove diplome poslana je sa e-mail adrese Elme Brutus 10.02.2022. godine. A 31.01.2022. godine, zaposlenica škole za strane jezike “Poliglot”, čija je vlasnica Edina Brutus, uplatila je u banci 2.000 maraka na ime školarine Ibrahima Jusića.</p><p>Kada je pokrenuta istraga o izdavanju lažnih diploma na IUG, Edina Brutus i njeni saradnici su pokušali da zavaraju istražitelje tvrdeći da je dokumentacija o studiranju 70 osoba, među kojima su i rodbina i prijatelji Naila Jusića, izgorjela u požaru prije tri godine. Međutim, utvrđeno je da to nije istina i da su svi dokumenti sačuvani.</p>

Nakon što je dobio lažnu diplomu i zvanje, Nailov sin Ibrahim Jusić je zaposlen u Domu zdravlja u Živinicama, u Centru za mentalno zdravlje

<p>Američko ministarstvo energetike saopćilo je u petak da je iz Venecuele uklonjeno 13,5 kilograma visoko obogaćenog uranija u zajedničkoj operaciji Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Venecuele.</p><p>Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju, materijal je nakon složene i osjetljive operacije sigurno transportovan kopnenim i morskim putem iz Južne u Sjevernu Ameriku, a potom dopremljen u kompleks američkog Ministarstva energetike u Južnoj Karolini, nakon što je uklonjen iz postrojenja udaljenog oko 15 kilometara od Karakasa.</p><p>Američko ministarstvo ovu operaciju je opisalo kao uspjeh za SAD, Venecuelu i međunarodnu zajednicu. Administrator Nacionalne uprave za nuklearnu sigurnost Brandon Vilijams ocijenio je da uklanjanje cjelokupnog obogaćenog uranija iz Venecuele predstavlja važan signal.</p><p>- Sigurno uklanjanje cjelokupnog obogaćenog uranija iz Venecuele šalje još jedan signal svijetu o obnovljenoj i preporođenoj Venecueli - rekao je Vilijams.</p><p>Operacija dolazi u trenutku kada je Bijela kuća obnovila odnose s vlastima u Karakasu. Nakon ranije odluke Donalda Trampa (Donald Trump) da se pojača pritisak na venecuelansko rukovodstvo, Vašington je kasnije počeo ublažavati odnose i otvarati prostor američkim energetskim i rudarskim kompanijama.</p><p>U Venecuelu je u međuvremenu doputovalo više visokih američkih zvaničnika, među njima i direktor CIA-e Džon Retklif.  Nakon više od sedam godina, ponovo su uspostavljeni i određeni komercijalni letovi, a američka ambasada u toj zemlji je ponovo otvorena.</p><p>Jedan od ranijih ciljeva Trumpove administracije bio je i pritisak na Iran da preda dio visoko obogaćenog uranija, ali ti pregovori do sada nisu dali rezultate.</p>

Uklonjeno je 13,5 kilograma visoko obogaćenog uranija

<p>Profesor Ivo Komšić gostovao je sinoć kod istaknutog bh. novinara i tv voditelja Senada Hadžifejzovića u programu <a href="https://face.ba/face-tv/komsic-ostro-alija-legalizirao-rs-silajdzica-htjeli-likvidirati-dodika-i-covica-mora-srusiti-eu/581408/">FACE TV</a>. Govorio je o brojnim temama, te istakao kako je „RS tvorevina sa većim zločinima od Herceg-Bosne“.</p><p>-	Kako je mogla opstati? Napravili su genocid! Alija nije bio naučnik. "Željezara" je davno prodana; nije Trojke bilo na mapi. Ovdje se stranke bore za vlast. Kad imaš državu, možeš ostvarivati i stranačke interese. Ako su stranački interesi iznad, onda države nema. Onda država služi kao bankomat s kojeg se dižu pare. Podržavao sam Trojku. Niko me nikad nije nazvao. Ne trebaju mi... ako ja njima ne trebam, OK. Ova nova karta Herceg-Bosne je slična Tuđmanovoj. Mapa je napravljena kao nastavak Tuđmanove politike - naveo je.</p><p>Komšić o tome može li BiH ući u EU podijeljena na dva entiteta: </p><p>-	Ne mogu biti ni dvije politike, kamoli entiteti. EU se ponaša licemjerno. Ne možemo mi rušiti koaliciju Dodika i Čovića... nećemo uspjeti. To može samo EU. Gore se treba angažovati i predočiti im da iz ovoga se ne može izaći dok oni ne povuku neke poteze. Plenkoviću su puna usta EU puta BiH, a podržava Čovića koji je potvrdio savez sa Dodikom koji kaže: „Nikad EU, nikad NATO“. Plenković preko Čovića podržava Putinovu politiku.“</p><p>Voditelj Senad Hadžifejzović upitao je Komšića šta je u tom rukopisu koji je pisao.</p><p>-	Ima tajni koje nisu ni u mojim knjigama. Ko je, kada i gdje dijelio BiH? Dvije knjige sam napisao pod ženinim kandžijama. Iz profesorske stolice otišao sam u političku. Mislio sam da moji zapisi neće otići u javnost. To je veliki emocionalni naboj. Bilježio sam to za sebe. Greška je ako ljudi prave zapise da bi ih objavili... onda to uvijek popravljaju. Ovdje nema ništa popravljeno – ni zarez. Danas teško čitam te tekstove... natjeraju mi suze na oči. Ne mogu da vjerujem da sam to sve prošao. Mnogima ne odgovara to što piše unutra. Izdavači vjerovatno ne smiju objaviti moju knjigu.“</p><p> Je li izdavači ne smiju to da objave?</p><p>-	Vjerovatno da ne smiju. Um može zamisliti i ono što ne postoji. Problem je nada. Šta nam ostaje? Čemu se možemo nadati? Ostavljena je mogućnost da mi možemo zamisliti da nešto može biti drugačije nego što jeste. Država se mogla raspasti drugačije, ne onako kako se raspala – ratom. Zlo je postalo zakon života, laž istina, nemoral pravda. Moj zadatak bio je da se poredak ne promijeni. Mora se izaći i djelovati; ja sam to uradio. Nisam mogao sjediti skrštenih ruku. Sve što sam radio u politici je borba za pravdu, istinu i dobro. Radio sam bez obzira na posljedice, a one su bile teške. Inteligencija je praktična. Čovjek je inteligencijom opstao kao ljudsko biće. Um nas obavezuje da moramo voditi računa o svojoj budućnosti. Imaš mudokrane... nema od toga ništa. Nema ništa od intelektualaca mudrokana. Moramo se angažovati. Živimo u svijetu laži i nepravde. Pred našim očima se vrši revizija prošlosti.</p><p>Još 1988. sam znao da će biti rat u BiH. Alija je uvijek tražio rješenje unutar toga. "Ja bih podijelio, ali dajte neku teritoriju!" Tu je griješio. On je prihvatio paket triju republika. Svi planovi o BiH dijelili su BiH, a svi su se zvali mirovni. Htjeli su proglasiti kreposnu muslimansku republiku. Haris je to odbio, čak mu je bio ugrožen život. Hrvatima nije bila u interesu podjela države. Sve bi se svelo na zapadnu Hercegovinu. Englezi, Francuzi i Rusi bili su na Miloševićevoj strani. Amerikancima je sve bilo dosadilo. Evropa je vodila mirovne pregovore.</p><p>Kako je Zagreb prihvatio?</p><p>-	Morao je. Njima je sporazum izdiktiran!</p><p>To je ukidanje Herceg-Bosne i kreposne muslimanske republike?</p><p>-	Tako je. Srbi su trebali biti uključeni u Federaciju sa kantonima!</p><p>Ako je bio takav dogovor, zašto to nije primijenjeno na Dejton?</p><p>-	Holbrooke je vodio pregovore. Odjednom su se Rusi pojavili, neka kontaktna strana. Kako su oni to uspjeli nametnuti, ne znamo. To je isto kao kad pucate penal i ne date gol. To se ne broji. Nikad to nije objašnjeno. Veliki problem bio je što je Alija legalizovao RS početkom septembra prije pregovora. RS se bila raspala. Došao je Holbrooke, izvršen je pritisak i RS je legalizovana. Holbrooke je rekao: „Ovo je potpisao Šaćirbegović. O tome više nema govora.“ Šaćirbegović je potpisao legalizaciju RS-a. Likvidirali smo Herceg-Bosnu – kako je mogla ostati RS? Ja sam bio protiv Dejtona. BiH ne može ući u EU s entitetima. EU se ponaša licemjerno. Plenković je glavni čovjek EU za Balkan i treba zaustaviti koaliciju Čović – Dodik. Plenković preko Čovića podržava Putinovu politiku u BiH – kome on baca prašinu u oči? Izbacili su me iz partije jer sam insistirao na ujedinjenju. Trojke nije bilo na mapi kada je uništena „Željezara“ Zenica – ne treba sve adresirati na Trojku. Ako su stranački interesi iznad svega, onda nema države BiH. Podržavao sam Trojku jer nemamo alternativu, ali niko me nije pitao za savjet - kazao je.</p>

Hrvatima nije bila u interesu podjela države, rekao je Komšić

Ivo Komšić: RS je tvorevina sa većim zločinima od "Herceg-Bosne", Silajdžića su htjeli likvidirati

<p>Kostas Parasiris (54), osumnjičen da je u utorak na Kritu sa šest hitaca usmrtio najboljeg prijatelja svog sina – Nikitasa Gemistosa (21), tokom saslušanja je izjavio da bi, da je imao više municije, ispalio i „1.000 metaka”.</p><p>Prema sumnjama, motiv zločina povezan je s tragedijom iz 2023. godine, kada je u saobraćajnoj nesreći poginuo Kostasov sin. On nije mogao oprostiti Nikitasu činjenicu da je bio za volanom vozila koje je učestvovalo u toj nesreći.</p><h2>Zabrana prilaska</h2><p>Tokom prethodnih godina, ožalošćeni otac je, kako se navodi, više puta napadao Nikitasa, zbog čega mu je bila izrečena i zabrana prilaska. U utorak poslijepodne ga je sustigao na prometnoj ulici i ispalio šest hitaca, nakon čega je pobjegao automobilom.</p><p>Grčki mediji prenose da su njegove izjave tokom policijskog saslušanja šokirale i iskusne istražitelje.</p><p>– Da sam imao 1.000 metaka, sve bih ih ispalio, ali imao sam samo šest – rekao je Kostas.</p><p>Prema njegovim tvrdnjama, pištolj je ponio jer je išao na parastos svog nećaka, gdje je, kako je naveo, planirao simbolično odati počast. Tvrdi da do pucnjave tada nije došlo jer je bilo prisutno mnogo ljudi.</p><p>U pokušaju da opravda svoj čin, Kostas je naveo da je djelovao pod snažnim osjećajem nepravde.</p><h2>Slobodno kretanje</h2><p>– Moj život je stao 20.10.2023. kada sam izgubio sina. Od tada sam živio kao sjenka – rekao je, opisujući tešku emocionalnu i psihičku situaciju.</p><p>Također je tvrdio da nije mogao prihvatiti činjenicu da se Nikitas, prema njegovim riječima, nakon nesreće slobodno kretao, te da ga je više puta provocirao i ismijavao kada bi se sreli.</p><p>Govorio je i o tome da je godinama osjećao bijes i ogorčenost, smatrajući da institucije nisu adekvatno reagovale u vezi s tragedijom njegovog sina.</p><p>– Nisam bio svoj. U tom trenutku izgubio sam kontrolu – naveo je, opisujući stanje u kojem je, kako tvrdi, došlo do ubistva.</p><p>Istraga o ovom slučaju je u toku.</p>

Moj život je stao 20.10.2023. kada sam izgubio sina. Od tada sam živio kao sjenka, rekao je otac

Jeziv iskaz oca koji je ubio najboljeg prijatelja svog stradalog sina: "Da sam imao 1.000 metaka, sve bih ispalio"

<p>Na današnjem ročištu Amiru Pašiću Faći, koji je optužen za krivično djelo psihičko nasilje putem informacionih tehnologija, govorio je sam optuženi.</p><p>Faćo je rekao da su "svi zlikovci na slobodi i da se kriminalci puštaju nakon tri dana na slobodu".</p><p>Na pitanje advokata Gržića je li znao za izmjene Zakona, Pašić je rekao: "Nisam znao. Jer ja sam govorio, da ću kada dođe taj Zakon, naći druge načine."</p><p>- Bili ste na Tik Toku, jeste li imali problema u funkcioniranju - pitao ga je Gržić.</p>

Faćo u sudnici pokazivao rane od metaka: Pucali su mi u glavu, a onda su se nagodili s njima da ne bih dolazio u Sud i otkrio naručioca

<p>Naveo je da jeste, da su mu stalno gasili profile.</p><p>Pitao ga je i za Youtube kanal.</p><p>- Nisam, drugi su uzimali pare na meni. A Zakon je napravljen na ljeto. Nisam znao da postoji. Evo sada psuju više nego što sam ja psovao i nikoga ne hapse. Ja znam razloge zbog kojih smo ovdje. Ja sam najkrivlji od svih, a Boga mi ne mislim da je to tako. Doveli ove žene, trebao je Konaković Dino da me tereti, ja sam njega dirao ili Muhamed Ali Gaši. Evo ja sam rekao da znam dijete koje maltretira Hase Tirić. Ali niko ništa ne poduzima - rekao je Pašić.</p>

Amiru Pašiću Faći produžen pritvor za još dva mjeseca: Ukupno devet mjeseci iza rešetaka zbog psovanja na TikToku

<p>Još je rekao:</p><p>- Evo mom drugu Seji Boyu je direktor (Ahmet Baljić op.a.) maltretirao ženu. Mom drugu (Nino Hamzić, op.a.) zu isjekli gume samo zato što javno mene podržavaju, niko ništa ne poduzima, hoće da ih odvoje od mene.</p><p>Potom se direktno obratio sutkinji Đenani Jovanović.</p><p>- Kolika je maksimalna kazna za ovo? 7 godina? Evo dajte 40, ali ja neću odustati od svojih stavova dok sam živ. Sa čitavim svijetom sam se posvađao. Ja sam dirao najveću narkomafiju - rekao je.</p><p>Komentirajući kakav šljam je, kako je rekao Pašić u svom izlaganju, napolju, iznio je šokantnu tvrdnju.</p><p>- Evo ja sam svojim očima gledao, Mioković ( Dragan, op.a.) ovaj što je smijenjen iz parlamenta bio je na platnom spisku Gašija. Stan mu kupio - rekao je Faćo.</p>

Evo sada psuju više nego što sam ja psovao i nikoga ne hapse. Ja znam razloge zbog kojih smo ovdje. Ja sam najkrivlji od svih, a Boga mi ne mislim da je to tako, rekao je

Faćo na ročištu: Svi zlikovci su na slobodi, dajte mi 40 godina zatvora, ali neću odustati od svojih stavova dok sam živ

<p>Novak Đoković doživio je neočekivan poraz već na startu Mastersa u Rimu, gdje ga je savladao Dino Prižmić nakon preokreta sa 2:1 u setovima.&nbsp;</p><p>Srbijanski teniser odlično je otvorio meč i uzeo prvi set, ali je potom uslijedio pad u igri koji je mladi Hrvat znao iskoristiti.</p><p>Prižmić je u nastavku zaigrao mnogo sigurnije i naredna dva seta riješio u svoju korist, čime je stigao do jedne od najvećih pobjeda u karijeri.&nbsp;</p><p>Poslije posljednjeg poena prišao je mreži, pozdravio se s Đokovićem i s njim kratko razgovarao prije nego što je počeo slavlje.</p><p>Posebnu pažnju privukao je njegov potez odmah nakon meča, kada je na kameri ostavio poruku upućenu upravo Đokoviću. “Nole, bilo je zadovoljstvo”, napisao je Prižmić i tako još jednom pokazao veliko poštovanje prema jednom od najvećih tenisera svih vremena.</p>

Mladi hrvatski teniser nakon velikog preokreta protiv Novaka pokazao je i klasu, pa je kratkom posvetom izazvao brojne reakcije

Prižmić srušio Đokovića, a onda je porukom na kameri oduševio cijeli region

<p>Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović najavio je olakšice za vozače kamiona i autobusa iz Bosne i Hercegovine, kroz uvođenje dugotrajnih viza zbog primjene Entry/Exit sistema Evropske unije.</p><p>Podsjetio je da je upravo uvođenje ovog sistema izazvalo velike gužve na graničnim prijelazima, te da je Hrvatska, kako bi se prilagodba provela što bezbolnije pred turističku sezonu, počela s primjenom već 1. marta, znatno prije zakonski predviđenog roka.</p><p>Poseban problem, kako je naveo, nastao je za profesionalne vozače iz Bosne i Hercegovine, jer Evropska komisija za njih nije predvidjela izuzetke kao što postoje za pilote ili željezničare.</p><p>- Našli smo jedan model kako ćemo to riješiti kada je u pitanju saradnja Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u smislu da ćemo u našem bilateralnom prometu omogućavati dugotrajne vize koje traju godinu dana - rekao je Božinović za TV HB, dodavši da će to olakšati rad vozačima u međunarodnom transportu.</p><p>Pojasnio je i da je Hrvatska pokušala isto pitanje riješiti na nivou cijele Evropske unije, ali da druge države nisu pokazale interes, zbog čega je ovo, kako kaže, isključivo izraz dobre volje Republike Hrvatske.</p><p>Božinović je istakao i da su u izmjene Zakona o strancima, koje bi sredinom naredne sedmice trebale biti upućene u Hrvatski sabor, uvrstili rješenje kojim će se vozačima kamiona i autobusa iz Bosne i Hercegovine i Srbije omogućiti jednostavniji boravak u okviru bilateralnog prometa, uz usklađivanje s potrebama transportnog sektora.</p>

Najavio je olakšice za vozače kamiona i autobusa iz Bosne i Hercegovine, kroz uvođenje dugotrajnih viza

Božinović: Hrvatska je riješila problem boravka profesionalnih vozača iz BiH

<p>Mnogo pjevača ne biste mogli prepoznati kada biste vidjeli njihove fotografije iz mladosti, srednje škole ili čak osnovne.&nbsp;</p><p>Emrah Emšo je karijeru počeo prije 15 godina, a sada je objavio i svoje fotografije dok je bio dječak, a mnogi nisu odmah skontali da je riječ o njemu.&nbsp;</p><p>Pjevač je popularnost stekao u muzičkom takmičenju "Zvezde Granda", a tada je dobijao samo riječi hvale od žirija , posebno Jelene Karleuše koja mu je predviđala veliku karijeru i popularnost. Emšo važi za jendog od najpoznatijih pjevača u Bosni i Hercegovini, te nema osobe koja nije čula za neki od njegovih hitova.</p>

<p>Važi za jednog od najvećih zavodnika regionalne muzičke scene, a njegov ljubavni status je još uvijek misterija. </p><p>Nedavno je objavio novu pjesmu "Još se navikavam", a u razgovur za srbijanske medije je istakao da mu je i Milica Pavlović zanimljiva, te da kada bi se desila saradnja, ona sigurno ne bi završila samo na tome.</p>

Pjevač je popularnost stekao u muzičkom takmičenju "Zvezde Granda", a tada je dobijao samo riječi hvale od žirija , posebno Jelene Karleuše

Prepoznajte li pjevača sa slike: Sada je pravi zavodnik

<p>Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopćio je da je u Omanskom zaljevu zaplijenio naftni tanker “Ocean Koi” tokom, kako navode, “specijalne operacije”. Prema tvrdnjama Teherana, brod je pokušao da “ometa izvoz nafte i interese iranskog naroda”, prenose državni mediji.</p><p>U saopćenju koje je prenijela agencija Fars, predstavnici vojske navode da su “rendžeri i marinci iranske mornarice usmjerili sporni tanker prema južnoj obali zemlje”.</p><p>Državna novinska agencija Irna (IRNA) prenosi da su vojni zvaničnici poručili kako će Iran “snažno braniti interese i imovinu iranskog naroda u teritorijalnim vodama” te da neće tolerisati “nikakve prekršioce ili agresore”.</p><p>Iranska državna televizija objavila je snimke na kojima se vidi ukrcavanje pripadnika snaga na tanker i njegovo zadržavanje. Prema podacima Marine Trackera, riječ je o brodu koji je registrovan na Barbadosu.</p><p>Reporter Al Jazeere Resul Serde, koji izvještava iz Teherana, podsjetio je da ovo nije prvi slučaj zapljene plovila u tom području, navodeći da su ranije zabilježena tri slična incidenta u Hormuškom moreuzu, strateškom prolazu koji povezuje Perzijski zaljev i Omanski zaljev.</p><h2>Promjena pristupa</h2><p>On je ocijenio da posljednji potez predstavlja promjenu u iranskom pristupu pomorskoj sigurnosti.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Iranian Navy seized the tanker Ocean Koi, accusing it of trying to disrupt Iran’s oil exports and national interests. <a href="https://t.co/uEuNeWVPSC">pic.twitter.com/uEuNeWVPSC</a></p>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2052698664917709154?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Iranci smatraju da je rat promijenio strateško okruženje u regiji i da su ovi moreuzi i Zaljev korišteni protiv naše nacionalne sigurnosti - rekao je Serder.</p><p>Dodao je da Iran uvodi “novi pomorski režim” kroz koji će biti uspostavljena “nova pravila, regulative i protokoli”.</p><p>Prema njegovim riječima, novo tijelo pod nazivom Uprava za moreuz Perzijskog zaljeva upravljat će prolazom kroz Hormuški moreuz.</p><p>- Tako da će, prema novim pravilima koja su upravo objavljena, svi brodovi koji žele proći kroz Hormuški moreuz, bilo da ulaze ili izlaze, morati imati potpunu koordinaciju i odobrenje iranskih snaga - rekao je Serder.</p><h2>Novi pomorski režim</h2><p>Brodovi koji koriste ovaj pravac, kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte, morat će dostavljati podatke o porijeklu, teretu i krajnjoj destinaciji iranskim vlastima, koje će potom odlučivati o odobravanju prolaza i eventualnim taksama.</p><p>- Ovo je novi pomorski režim. Iran ne odustaje od svog suvereniteta nad Hormuškim moreuzom - poručio je Serder.</p><p>On je zaključio da ovakav potez ima i simboličnu dimenziju, jer, kako kaže, pokazuje nastojanje Teherana da uspostavi kontrolu nad ključnim pomorskim pravcima, uz poruku da “nijedan brod neće moći prolaziti bez odobrenja iranskih vlasti”.</p>

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopćio je da je u Omanskom zaljevu zaplijenio naftni tanker “Ocean Koi”

Video / Iran zaplijenio tanker: Rendžeri i marinci se ukrcali u "specijalnoj operaciji"

<p>Tri osobe poginule su nakon snažne erupcije vulkana Dukono u Indoneziji, što je pokrenulo veliku spasilačku akciju kako bi se više od deset planinara izvuklo na sigurno iz područja u blizini kratera.</p><p>Među poginulima su državljani Singapura i jedan državljanin Indonezije, saopćili su načelnik policije i zvaničnici spasilačkih službi na ostrvu Halmahera u provinciji Sjeverni Maluku, prenosi <a href="https://edition.cnn.com/2026/05/08/asia/indonesia-mount-dukono-eruption-intl-hnk">CNN</a>.</p><p>U trenutku erupcije na planini Dukono nalazilo se ukupno 20 planinara – devet stranaca i 11 lokalnih turista. Načelnik policije Sjeverne Halmahare Erlihson Pasaribu izjavio je za indonežansku televiziju Kompas da su planinari bili u blizini kratera kada je vulkan eruptirao.</p><h2>Zastrašujući prizori</h2><p>Do 18 sati po lokalnom vremenu spašeno je 17 osoba, potvrdio je Ivan Ramdani, šef Kancelarije za potragu i spašavanje u Ternatiju. Tijela troje poginulih i dalje se nalaze na planini, dok su operacije spašavanja obustavljene tokom noći i nastavljaju se danas.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">NEW: Hikers run for their lives after Mount Dukono in Indonesia erupts right in front of them.<br><br>The footage was captured by a government operated drone.<br><br>The hikers ignored warning signs that told them to stay out of the 3 kilometer ‘danger zone.’<br><br>The unauthorized hikers… <a href="https://t.co/y5Rr6Rje6i">pic.twitter.com/y5Rr6Rje6i</a></p>&mdash; Collin Rugg (@CollinRugg) <a href="https://twitter.com/CollinRugg/status/1827337153778680099?ref_src=twsrc%5Etfw">August 24, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Dramatični videosnimci prikazuju ogroman stub pepela i dima kako se uzdiže iznad vulkana, dok ljudi u panici trče niz planinu pokušavajući izbjeći smrtonosnu erupciju.</p><p>Snimak je napravio indonežanski planinski vodič Aleks Đangu, koji je u tom trenutku vodio dvoje njemačkih turista prema vrhu planine Dukono.</p><p>- Bilo je veoma zastrašujuće - rekao je Đangu za CNN, dodajući da je neposredno prije erupcije osjetio snažne potrese tla.</p><h2>Bijeg s planine</h2><p>Prema njegovim riječima, oko 15 sati po lokalnom vremenu iz pravca kratera počeli su se čuti neobični zvukovi. Nakon toga podigao je dron kako bi provjerio stanje iznad vulkana.</p><p>- Posmatranje je pokazalo da je krater ispunjen vulkanskim materijalom, što nije bilo normalno. Zatim smo čuli dvije eksplozije - ispričao je.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="in" dir="ltr">Mimin gamau bikin caption panjang-panjang ah.<br><br>Ini situasi Erupsi Gunung Dukono dari jarak dekat. Erupsi terbesar dalam sejarah Gunung Dukono terjadi tadi pagi sekitar pukul 07:40 WIT dengan ketinggian Kolom Abu mencapai 10.000 meter.<br><br>Akibatnya 3 pendaki Meninggal Dunia, 2 WN… <a href="https://t.co/XxoNEarJqA">pic.twitter.com/XxoNEarJqA</a></p>&mdash; Info Gempa Dunia (@infogempadunia) <a href="https://twitter.com/infogempadunia/status/2052664655534076078?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Nedugo nakon toga primijetio je drugu grupu planinara kako prilazi samoj ivici kratera.</p><p>- Kada se glavna erupcija dogodila u petak u 7.41 ujutro, činilo se da je ta grupa tek stigla na vrh i da su uživali - rekao je vodič.</p><p>Opisao je i dramatične trenutke tokom bijega.</p><p>- Vidjeo sam kako kamenčići i šljunak klize niz planinu zbog potresa, pa sam rekao svojim klijentima da moramo odmah bježati dole - kazao je.</p><p>Iako su on i njegova grupa uspjeli pobjeći na sigurno, mnogi planinari ostali su kod kratera u trenutku erupcije.</p><p>- Kada smo bili udaljeni oko 100 metara, vidio sam dvije grupe lokalnih turista. Jedna grupa od devet ljudi već je bila veoma blizu ivice, dok su drugi snimali videozapise za društvene mreže. Nadam se da su još živi - čuje se kako govori na jednom od videosnimaka.</p><p>Đangu je upozorio da je vulkan ostao izuzetno aktivan i nakon glavne erupcije.</p><p>- Vulkan je nastavio eruptirati i tokom poslijepodneva uz supersonični zvuk - rekao je.</p><h2>Nedostatak sigurnosnih mjera</h2><p>Ukazao je i na ozbiljan nedostatak sigurnosnih mjera na planini Dukono.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="in" dir="ltr">Gunung Dukono ini sering erupsi dan rekomendasi dari PVMBG tidak beraktivitas/mendaki dan mendekati Radius 4KM. Tapi tetap banyak yg mendaki.<br><br>Namun kali ini erupsi nya besar dan kabarnya puluhan pendaki terjebak (termasuk WNA)<br><br>Semoga aman aman aja <a href="https://t.co/nYdGzjYLOW">https://t.co/nYdGzjYLOW</a> <a href="https://t.co/oUkksVRlQ7">pic.twitter.com/oUkksVRlQ7</a></p>&mdash; BaraJiwa 🌋 (@Pyroncalanyala) <a href="https://twitter.com/Pyroncalanyala/status/2052555811759718502?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Na Dukonu ne postoji sigurnosni punkt koji kontroliše ulazak ili izlazak planinara, a nema ni šumske policije koja bi spriječila ljude da se penju - izjavio je.</p><p>Indonežanska agencija za katastrofe u najnovijem izvještaju pozvala je turiste i lokalno stanovništvo da ne prilaze planini Dukono dok je vulkanska aktivnost i dalje pojačana.</p><p>Nadležne službe poručile su da građani moraju pratiti upute lokalnih vlasti i Centra za vulkanologiju i ublažavanje geoloških opasnosti.</p><h2>Pojačana aktivnost</h2><p>Planina Dukono važi za jedan od najaktivnijih vulkana u Indoneziji, a pojačana aktivnost bilježi se još od kraja marta.</p><p>Od decembra prošle godine Centar za vulkanologiju savjetuje turistima i planinarima da ne prilaze području u radijusu od četiri kilometra od epicentra vulkana. Prema podacima te organizacije, Dukono je od marta zabilježio značajan porast eksplozivnih magmatskih erupcija.</p><p>"Kada planina Dukono ne eruptira nekoliko dana, ljudi moraju biti oprezni jer se možda stvara veoma visok pritisak. Upravo to se dogodilo danas", rekao je Đangu.</p><p>Na fotografijama indonežanske nacionalne agencije BASARNAS vide se spasilački timovi kako kroz šumu na nosilima nose najmanje jednu povrijeđenu osobu.</p><p>Ministarstvo vanjskih poslova Singapura saopćilo je da sarađuje s indonežanskim vlastima kako bi pružilo pomoć pogođenim državljanima i njihovim porodicama.</p><p>Indonezija se nalazi na takozvanom "Vatrenom prstenu", seizmički veoma aktivnom području oko Tihog okeana poznatom po čestim zemljotresima i vulkanskim erupcijama.</p>

U trenutku erupcije na planini Dukono nalazilo se ukupno 20 planinara

Video / Više osoba poginulo u erupciji vulkana: Ljudi bježali niz planinu dok je pepeo gutao sve pred sobom

<p>Iranske oružane snage saopštile su da su tokom koordinisane operacije u Hormuškom moreuzu nanijele ozbiljnu štetu američkim pomorskim snagama, prisilivši tri američka razarača na povlačenje.&nbsp;</p><p>Uporedo s tim, iranska mornarica je u Omanskom zaljevu zaplijenila tanker Ocean Koi, uz obrazloženje da je brod pokušao ometati iranski izvoz nafte.</p>

Američka vojska objavila šta je uništila nakon iranske provokacije

<p>Teheran je zvanično odbacio rokove Vašingtona (Washingtona) za okončanje rata, a ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) optužio je SAD za "vojni avanturizam" u trenucima kada je diplomatija bila moguća. </p><p>Iranski zvaničnici poručuju da neće popustiti pod pritiskom, ocjenjujući američke postupke kao:</p>

Svjetska tržišta pod pritiskom: Zbog krize u Hormuškom moreuzu rastu cijene hrane, najviše poskupjela ulja i žitarice

<p>Pomorsko razbojništvo i piratstvo, vojnu agresiju s ciljem gušenja regionalne trgovine, globalne reakcije i ekonomske posljedice</p><p>Izvještaji iranskih državnih medija ukazuju na sve veću izolaciju SAD na međunarodnoj sceni:</p>

Kina traži hitno otvaranje moreuza nakon napada na tanker

<p>Ambasador pri UN, Vasilij Nebenzja, odbacio je rezoluciju protiv Irana koju su podržale SAD.</p><p>Dok su u Saudijskoj Arabiji zvaničnici demantovali navode o otvaranju svog zračnog prostora za američke napade.</p>

Japanski brodovi prošli Hormuški moreuz bez plaćanja naknade Iranu

<p>Cijena sirove nafte Brent premašila je 101 dolar po barelu nakon američkih napada na iranske brodove, što je izazvalo globalnu zabrinutost za energetsku stabilnost.</p>

Cijena sirove nafte Brent premašila je 101 dolar po barelu nakon američkih napada na iranske brodove

Teheran prisilio tri američka razarača na povlačenje u koordiniranim operacijama u Hormuškom moreuzu

<p>Iransko ministarstvo vanjskih poslova reagovalo je nakon što je američki vojni avion otvorio vatru na dva naftna tankera koja su plovila prema Iranu, optuživši Sjedinjene Američke Države za "avanturizam i razbojničko ponašanje".</p><p>Oštru poruku uputio je glasnogovornik iranskog ministarstva Esmail Bagei, koji se oglasio na društvenoj mreži X.</p><p>- Podmukle noćne spletke i naivni eufemizmi poput 'lakog šamara' ne mogu izbrisati duboku sramotu koja proizlazi iz narcisoidnosti, pohlepe, bezobzirne pogrešne procjene i nezakonite neodgovornosti - napisao je Bagei.</p><p>Dodao je da su posljedice američkih poteza sada vidljive cijelom svijetu.</p><p>- Posljedice ovog samovoljnog avanturizma i razbojništva sada su postale jasne cijelom svijetu. Nepovezane i zabludjele objave više nemaju nikakav utjecaj na stvarnost – iako, kao i uvijek, vrijedi da što dublje tonu u ludilo, to postaju maštovitiji u njegovom opravdavanju - poručio je.</p><h2>Blokada i rat na internetu</h2><p>Sjedinjene Američke Države u međuvremenu brane blokadu iranskih luka, navodeći da je riječ o odgovoru na iransku blokadu Hormuškog moreuza.</p><p>Iako je tokom sukoba poginuo veliki broj visokih zvaničnika iranskog režima, a velikom dijelu stanovništva bio ograničen pristup internetu, vodeći iranski dužnosnici ostali su aktivni na društvenim mrežama, odakle su nastavili upućivati poruke i kritike svojim protivnicima.</p><h2>Poteškoće u praćenju stanja</h2><p>Istovremeno, sve je teže utvrditi stvarno stanje na terenu jer i iranski zvaničnici i Donald Tramp (Donald Trump) gotovo neprekidno objavljuju komentare i tvrdnje na internetu, što dodatno otežava stvaranje jasne slike o razvoju sukoba.</p>

Iransko ministarstvo vanjskih poslova reagovalo je nakon što je američki vojni avion otvorio vatru na dva naftna tankera koja su plovila prema Iranu

Ministar vanjskih poslova Irana Esmail Bagei

Iran se oglasio nakon američkog napada na tankere: "Sada cijeli svijet vidi pravo lice SAD-a"

<p>U njemačkom gradu Sinzigu, naoružani napadači izveli su pljačku poslovnice Volksbanke koja je rezultirala neobjašnjivim bijegom.&nbsp;</p><p>Incident je započeo oko 9:00 sati ujutro, kada su kriminalci presreli oklopno vozilo za prijevoz novca i prisilili vozača inkasatora da uđe u zgradu banke.</p><h2>Tok talačke krize</h2><p>Policija je satima tretirala situaciju kao kritičnu talačku krizu.&nbsp;</p><p>Poduzete su opsežne mjere sigurnosti.</p><p>Cijelo područje je bilo potpuno zatvoreno, na terenu su bile jedinice SEK i policijski helikopteri.</p><p>Vjerovalo se da su napadači i taoci zabarikadirani u unutrašnjosti trezora.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DYFUTsbkgND/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DYFUTsbkgND/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DYFUTsbkgND/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by CGTN Europe (@cgtneurope)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<h2>Upad i pronalazak talaca</h2><p>Kada su specijalne snage u poslijepodnevnim satima izvršile upad u banku, situacija na terenu bila je neočekivana. </p><p>U prostorijama su pronašli dvoje zaposlenika (uključujući vozača inkasatora) koji su bili zaključani, ali su prošli bez povreda.</p><h2>Misteriozan nestanak počinitelja</h2><p>Iako je banka bila pod potpunim obručem policije, napadači su uspjeli pobjeći prije nego što su specijalci ušli u zgradu.</p><p>Istražitelji za sada nemaju objašnjenje na koji su način kriminalci neopaženo napustili objekt koji je bio pod stalnim nadzorom i blokadom.</p>

Istražitelji za sada nemaju objašnjenje na koji su način kriminalci neopaženo napustili objekt koji je bio pod stalnim nadzorom i blokadom

Naoružani pljaškaši misteriozno nestali

Video / Njemačka policija bez odgovora: Otmičari pobjegli iz potpuno opkoljene banke

<p>Dvogodišnja djevojčica koja se sama ukrcala u javni autobus na sjeveru Turske ponovo je ujedinjena sa svojom porodicom nakon što ju je vozač pronašao u vozilu, saopštile su lokalne vlasti.</p><p>Incident se dogodio u okrugu Alapli u provinciji Zonguldak u četvrtak, nakon što je vozač autobusa Gunduz Cimen nakratko napustio vozilo kako bi kupio hljeb dok je stajao na stanici.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">In Turkey<br><br>A two-year-old girl sneaked onto a public bus with an open door, unnoticed by her parents.<br><br>The driver boarded and drove off. Later, he heard her crying, noticed her, and returned her to her family. <a href="https://t.co/mlOreuxLSM">pic.twitter.com/mlOreuxLSM</a></p>&mdash; ‏Middle East News (@MiddleEast_Eng) <a href="https://twitter.com/MiddleEast_Eng/status/2052817314320392517?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Za to vrijeme, dijete je ušlo u autobus kroz otvorena vrata dok je njena porodica bila u obližnjoj prodavnici telefona, saopštile su vlasti.</p><p>Nakon što se odvezao, Cimen je zaustavio autobus kada je primijetio zvukove koji dolaze iz zadnjeg dijela vozila i pronašao djevojčicu kako sjedi sama na zadnjem sjedištu.</p><p>Službenici autobuske stanice obavijestili su policiju, a dijete je kasnije ponovo ujedinjeno sa svojom porodicom. Snimci sigurnosnih kamera iz autobusa zabilježili su događaj.</p>

Vozač je zaustavio autobus kada je primijetio zvukove koji dolaze iz zadnjeg dijela vozila i pronašao djevojčicu kako sjedi sama na zadnjem sjedištu

Dvogodišnja djevojčica sama ušla u autobus

Video / Dvogodišnja djevojčica sama ušla u autobus, vozač je pronašao i vratio porodici

<p>Vijest da je mrtvački sanduk ispao iz pogrebnog vozila usred vožnje na magistralnom putu u Priboju, šokirala je jutros sve u Srbiji.&nbsp;</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DYE8o7MsQlj/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DYE8o7MsQlj/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DYE8o7MsQlj/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Alem Rovcanin (@ppmedia.rs)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Nakon što je vijest prvobitno objavljena, pojavio se i video koji cijeli događaj čini još bizarnijim.</p><p>Na snimku sigurnosnih kamera jasno se vidi nesvakidašnja scena kod skretanja prema bolnici, gdje se na kolovozu našao mrtvački sanduk s pokojnikom, što je iznenadilo vozače i prolaznike.</p><p>Ubrzo nakon toga, dvojica muškaraca iz vozila izašla su i vratila sanduk nazad u pogrebno vozilo.</p><p>Srećom, sanduk se prilikom pada nije otvorio.</p>

Nakon što je vijest prvobitno objavljena, pojavio se i video koji cijeli događaj čini još bizarnijim

Mrtvački sanduk s pokojnikom ispada iz pogrebnog vozila

Video / Pojavio se snimak bizarne scene kod Priboja: Mrtvački sanduk s pokojnikom ispada iz pogrebnog vozila usred vožnje

<p>Pred Federacijom Bosne i Hercegovine i dalje stoje brojni izazovi, od novih zaduženja i provođenja ekonomskih reformi, do rješavanja pitanja rudnika i budućnosti Željezare Zenica, ocijenio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić (SDP).</p><p>Govoreći o položaju radnika i stanju u industrijskom sektoru, posebno u Novoj Željezari Zenica, Nikšić je poručio da Vlada ne namjerava prepustiti situaciju slučaju niti ostaviti radnike bez institucionalne podrške.</p><p>- Pošto će Vlada Federacije teško sama preuzeti sve te obaveze, dogovorili smo se i angažirali. U stalnoj smo komunikaciji s menadžmentom kompanije koja već ima određena iskustva i koja je u posljednjem periodu pokazala da se može vratiti iz faza kada je poslovala s gubicima i kada nije bilo posla, na puteve koji ponovo vraćaju vjeru - rekao je Nikšić za BHRT.</p>

<p>Premijer je naglasio da Federalna vlada nastavlja razgovore s upravama kompanija i traži modele koji bi omogućili očuvanje radnih mjesta i stabilizaciju proizvodnje, te dodao da je u stalnoj komunikaciji i s menadžmentom Energoinvesta, ističući da odustajanje nije opcija.</p><p>Kao ključni datum naveo je 25. juni, kada je zakazano ročište za otvaranje stečajnog postupka, naglasivši da je do tada neophodno riješiti otvorena pitanja.</p><p>- Imamo nekoliko opcija kada je u pitanju to rješenje. Jedna je kupovina, druga je eventualno i nekakva zakonska rješenja kojima bi to regulirali - dodao je premijer Federacije BiH.</p><h2>Imovinski spor</h2><p>Kada je riječ o imovinskom sporu između Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ HB, Nikšić smatra da će se voditi pravna borba u kojoj će Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda Sarajevo poduzeti sve kako bi zaštitile svoju imovinu.</p><p>- Tu bi se mogla otvoriti neka druga dublja pozadina i politička pitanja... U svakom slučaju, ne postoji nikakva varijanta da se Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda Sarajevo odreknu dijela svoje imovine - istakao je.</p><h2>Zaduženost FBiH</h2><p>Govoreći o zaduženosti Federacije BiH, naveo je da je aktuelna vlast zatekla vanjski dug na nivou od 24,23 posto bruto domaćeg proizvoda, da je u jednom periodu pao na 18,9 posto, a da trenutno iznosi oko 21 posto.</p><p>- To znači da je Federacija BiH još uvijek vrlo malo zadužena u odnosu na sve zemlje regiona - rekao je Nikšić.</p><p>Najavio je i da će nastaviti političku karijeru do izbora, ističući da ima mandat i odgovornost prema građanima da ostane na funkciji do kraja.</p>

Nikšić je poručio da Vlada ne namjerava prepustiti situaciju slučaju niti ostaviti radnike bez institucionalne podrške

Nikšić: Mogla bi se saznati dublja pozadina spora s EP HB, nećemo ostaviti radnike Željezare bez podrške

<p><b>Ako je prva era kripta bila obilježena trgovinom, likvidnošću i brzinom izvršenja, naredna bi mogla biti definisana nečim mnogo širim a to je svakodnevnom upotrebom finansija koje više ne izgledaju kao finansije.</b></p><p>Brojke već nagovještavaju promjenu. Sa oko 700 miliona korisnika danas, projekcije govore o čak dvije milijarde do 2030. godine. No, ključna dilema više nije koliko brzo tržište raste, već  šta tačno korisnici traže kada u njega ulaze.</p><p>Prema riječima Kyrylo Khomiakov, regionalnog <a href="http://binance.com/">Binance</a> direktora za Centralnu i Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, odgovor je prilično jasan: trgovanje više nije dovoljno.</p><p>„<i>Sljedeći talas usvajanja kripta neće biti vođen spekulacijom, nego korisnošću. Ljudi neće dolaziti zbog grafova, nego zbog toga što im to rješava konkretne potrebe – od plaćanja do upravljanja novcem</i>“, <b>ističe Khomiakov</b>.</p><h2>Od berze do ekosistema</h2><p>Godinama su se kripto platforme takmičile u istim disciplinama: ko ima veću likvidnost, brže izvršenje i širi izbor proizvoda. Taj model je, bez sumnje, otvorio vrata industriji i omogućio stotinama miliona ljudi pristup digitalnoj imovini.</p><p>Ali danas, kaže Khomiakov, tržište ulazi u novu fazu.</p><p>„<i>Ono što vidimo sada je prelazak sa ‘alata za trgovanje’ na ‘operativni sistem za finansije’. Korisnici žele jedno mjesto gdje mogu razumjeti tržište, donijeti odluku i odmah djelovati – bez prebacivanja između deset aplikacija.</i>“</p><p>Razvoj infrastrukture ide u tom pravcu. Stablecoini su premašili 320 milijardi dolara, dok mjesečni on-chain promet dostiže trilionske iznose. Tokenizirana realna imovina više nije koncept, već tržište vrijedno desetine milijardi.</p><p>To praktično znači da kripto platforme više nisu samo ulazna tačka – već potencijalni centar kompletnog finansijskog iskustva.</p>

<h2>Finansijska super-aplikacija kao logičan ishod</h2><p>Ako se posmatra šira slika, potencijal je još veći. Globalno tržište finansijskih usluga procjenjuje se na oko 36 triliona dolara, dok su kripto berze još uvijek relativno mali segment.</p><p>Upravo tu nastaje ideja o „<i>finansijskoj super-aplikaciji</i>“ – jedinstvenom prostoru gdje se spajaju trgovanje, plaćanja, štednja, društvene interakcije i investicije.</p><p>„<i>Super-app nije trend, nego nužnost</i>“, smatra Khomiakov.</p><p>„<i>Kada imate tehnologiju koja omogućava da isti novčanik koristite za sve – od plaćanja do investiranja – fragmentacija više nema smisla.</i>“</p><p>Za korisnika to znači jednostavnije iskustvo: isti račun, isti balans, više funkcija. Za industriju – potpuno novi nivo konkurencije.</p><h2>AI kao skriveni motor rasta</h2><p>Jedan od ključnih faktora koji ubrzava ovu transformaciju je vještačka inteligencija.</p><p>Do nedavno, napredni finansijski alati bili su rezervisani za institucionalne igrače. Danas se, međutim, AI integrira direktno u platforme koje koristi široka publika.</p><p>„<i>AI je zapravo demokratizacija finansijske inteligencije</i>“, kaže Khomiakov.</p><p>„<i>Ono što je prije bilo dostupno samo hedge fondovima, sada može koristiti bilo ko – kroz jednostavan interfejs na telefonu.</i>“</p><p>Analiza tržišta, kreiranje strategija i donošenje odluka postaju brži i strukturiraniji. A upravo ta jednostavnost može biti presudna za masovno usvajanje.</p><h2>Put ka tri milijarde</h2><p>Ambicija da se dosegne tri milijarde korisnika možda zvuči pretjerano, ali trendovi govore drugačije.</p><p>Ključ, zaključuje Khomiakov, nije u pojedinačnim inovacijama – već u njihovoj integraciji.</p><p>„<i>Kada spojite AI, zajednicu, plaćanja i investicije u jedno iskustvo, finansije prestaju biti komplikovane. A kada prestanu biti komplikovane – postaju masovne.</i>“</p><p>Drugim riječima, budućnost kripta možda neće biti definirana time koliko brzo trgujemo, nego koliko neprimjetno koristimo finansije u svakodnevnom životu.</p><p>I upravo tu počinje priča o naredne tri milijarde korisnika.</p>

Sa oko 700 miliona korisnika danas, projekcije govore o čak dvije milijarde do 2030. godine. 

Tri milijarde korisnika nisu mit: Kako se digitalne finansije šire izvan trgovanja

<p>Međunarodni omladinski turnir Sarajevo Trophy 2026 bit će održan od 4. do 7. juna 2026. godine na terenima Centra Safet Zajko i pomoćnom terenu stadiona Grbavica, okupljajući veliki broj mladih fudbalera i sportskih kolektiva iz različitih zemalja.</p><p>Sarajevo Trophy iz godine u godinu prerasta u jedan od najvažnijih omladinskih sportskih događaja u regionu, promovišući Sarajevo kao grad sporta, zajedništva i mladosti.</p><p>Organizator turnira, Akademija fudbala Sparta, kontinuirano radi na razvoju mladih sportista i promociji Bosne i Hercegovine kroz sport. Djeca Sparte već godinama uspješno predstavljaju naš grad i državu širom regiona, a ovog proljeća i ljeta taj put dobija još snažniju međunarodnu dimenziju.</p><p>Nakon Sarajevo Trophyja, generacije 2015. i 2016. predstavljat će Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu na međunarodnim turnirima u Beču i Turskoj, gdje će naši dječaci ponosno biti ambasadori grada Sarajeva, sporta i zajedništva.</p>

<h2>Faris Pendek – Čuvamo te od zaborava</h2><p>Posebnu emociju i značaj i ove godine nosi nagrada „Faris Pendek“, čiji je ponosni sponzor domaći lanac trgovina Amko komerc. Nagrada se dodjeljuje najboljem odbrambenom igraču turnira, čuvajući uspomenu na talentovanog mladog sportistu Farisa Pendeka i vrijednosti koje je nosio, prijateljstvo, sportski duh, dobrotu i zajedništvo.</p><p>Kroz podršku ovoj nagradi, ali i brojnim projektima koji okupljaju djecu i mlade, Amko komerc potvrđuje svoju snažnu društvenu odgovornost i opredijeljenost da bude podrška pozitivnim pričama koje grade zdravije i bolje društvo. Jer ulaganje u djecu, sport i zdrave vrijednosti nije samo podrška jednom događaju,  to je ulaganje u budućnost.</p><p>Sarajevo Trophy nije samo turnir. To je mjesto novih prijateljstava, dječijih osmijeha, sportskih snova i uspomena koje ostaju za cijeli život.</p><p>Uz podršku Amko komerca i ostalih partnera, Sarajevo Trophy 2026 nastavlja rasti kao velika sportska priča koja povezuje djecu, porodice i sportske kolektive širom regiona i Evrope.</p><p>Zajedno gradimo priču sporta, prijateljstva i zajedništva.</p>

Turnir mladih fudbalera posvećen zajedništvu, sportu i sjećanju na Farisa Pendeka

Kada sport spaja gradove i emocije – Amko komerc uz Sarajevo Trophy 2026 i sjećanje na Farisa Pendeka

<p>Ekonomija Bosne i Hercegovine u 2025. godini zabilježila je umjeren, ali neravnomjeran rast koji je prvenstveno bio vođen potrošnjom domaćinstava, dok je negativan neto izvoz bio ključni faktor koji je usporavao ekonomski rast. <b>Godina je završena sa stopom rasta od 2,1% na godišnjem nivou</b>, što ukazuje na otporan, ali ograničen ekonomski oporavak. </p><p>Početak godine obilježilo je izraženo usporavanje, vidljivo prvenstveno kroz slabiju dinamiku privatne potrošnje i investicionih aktivnosti, dok je, paralelno s postupnim smirivanjem neizvjesnosti i poboljšanjem ekonomskog sentimenta, u drugom dijelu godine zabilježen postepen oporavak i konsolidacija ukupne ekonomske aktivnosti. Potrošnja domaćinstava i državna potrošnja su s rastom od 2,3% i 2,8% respektivno, imale ključnu ulogu u održavanju privredne aktivnosti, dok je investiciona aktivnost, nakon sporijeg starta, ubrzala i na godišnjem nivou ostvarila rast od 6,7%. Nasuprot tome, kretanja u vanjskoj trgovini dodatno su naglasila prisutne strukturne neravnoteže i ovisnost o uvozu. Iako je izvoz roba i usluga 2025. godine zabilježio umjeren oporavak od 2,6%, nakon dvije godine negativnih kretanja, takav rast nije bio dovoljan da kompenzira bržu ekspanziju uvoza (5,2%), što je rezultiralo daljim pogoršanjem neto izvoza u strukturi BDP-a. Inflacija se čitavu godinu kretala iznad ciljanog nivoa, s ubrzanjem u drugoj polovini godine vođena prvenstveno povećanjem cijena u segmentu hrane, usluga i energije, što je doprinijelo prosječnoj stopi rasta cijena od 4%.</p><p>„<b>Sveukupno posmatrano, 2025. godinu obilježila je umjerena otpornost domaće ekonomije</b>, pri čemu je domaća potražnja pružila kratkoročnu stabilnost, ali istovremeno ostaje izražena potreba za dubljim <b>strukturnim reformama kako bi se ojačali proizvodni kapaciteti, unaprijedila vanjska konkurentnost i osigurao uravnoteženiji i održiviji dugoročni rast u Bosni i Hercegovini</b>“, istakli su analitičari sektora Istraživanje, ESG i strukturirano finansiranje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.  </p><p>Početak 2026. godine obilježilo je smirivanje cjenovnih pritisaka, uz postupno usporavanje rasta cijena hrane i uvoznih proizvoda, što je djelimično rezultat stabilizacije globalnih robnih tržišta. Ipak, inflatorni pritisci su se zadržali kroz domaće faktore, prije svega rast troškova stanovanja, energenata, komunalnih usluga i cijena uslužnih djelatnosti. Dodatni pritisci proizašli su iz rasta troškova rada i poslovanja, koji su se brzo prelijevali na krajnje potrošačke cijene.</p><p>Međutim, eskalacija sukoba na Bliskom istoku rezultirala je i zatvaranjem Hormuškog moreuza, što je izazvalo značajne poremećaje na globalnom energetskom tržištu i snažan rast cijena nafte. <b>Iako sukob nema direktne sigurnosne implikacije za BiH, visoka zavisnost od uvoza nafte dovela je do snažnog rasta cijena energenata i dodatnih inflatornih pritisaka</b>. To se odrazilo na ubrzanje inflacije u martu na 5,1% godišnje, pri čemu je kategorija transporta zabilježila najsnažiji rast cijena od 11,1%. Uz očekivanja da će se <b>cjenovni pritisci nastaviti te da će se snažan rast cijena goriva preliti na ostale komponente indeksa potrošačkih cijena</b>, prvenstveno hranu i usluge, <b>realno je očekivati da će prosječna inflacija u 2026. godini dostići nivo od oko 4,5%</b>.</p><p>Posmatrajući ekonomska kretanja u prvom kvartalu 2026. godine, <b>promet maloprodaje ponovo bilježi dvocifrene stope rasta</b>, koje su s februarom dostigle nivo od skoro 12%. Takva dinamika predstavlja jedan od ključnih faktora u kontekstu domaće potrošnje i njenog doprinosa kretanju BDP‑a u 2026. godini. Iako će inflacija i globalna previranja uticati na ponašanje potrošača, očekivanja su da domaća potrošnja i tokom ove godine ostane relativno otporna. S druge strane, kretanja u vanjskoj trgovini i industriji Bosne i Hercegovine dodatno su naglasila strukturnu asimetriju između domaće potražnje i proizvodnog sektora. Iako je izvoz u februaru zabilježio rast od oko 6%, kumulativno gledajući se ipak nalazi u negativnoj zoni, dok je<b> smanjenje trgovinskog deficita od 3,4% na godišnjem nivou u većoj mjeri rezultat slabije uvozne dinamike </b>nego stvarnog jačanja izvozne konkurentnosti. Paralelno s tim, <b>industrijska proizvodnja nastavila je bilježiti izražen negativan trend</b>, s padom od oko 6% na godišnjem nivou u prvom kvartalu. Posebno snažna kontrakcija zabilježena je u rudarstvu (‑20%), dok je prerađivačka industrija ostala u zoni negativnog rasta (‑3,5%). Ovakva kretanja potvrđuju da izostanak oporavka industrije i ograničen izvozni zamah ostaju ključna ograničenja rasta, te da se ekonomska aktivnost u ranoj fazi 2026. i dalje oslanja prvenstveno na domaću potrošnju.</p><p>„Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, uz izraženu osjetljivost ekonomije Bosne i Hercegovine na vanjske šokove, bila je ključni razlog za reviziju najvažnijih makroekonomskih projekcija. Pored pojačanih inflatornih pritisaka, zbog kojih će se inflacija i ove godine kretati iznad zdravog nivoa od 2%, pogoršanje vanjskog okruženja, uz slab rast ekonomije eurozone od svega 0,5% kao glavnog trgovinskog partnera BiH, ima direktne implikacije na izvoznu tražnju. Slabija ekonomska aktivnost u eurozoni dodatno ograničava izvozna kretanja BiH, što, u kombinaciji s postojećim unutrašnjim slabostima u industrijskoj proizvodnji, doprinosi usporavanju ukupne domaće ekonomske aktivnosti i pogoršanju izgleda ekonomskog rasta. U tom kontekstu, <b>očekivanja ekonomskog rasta u 2026. godini revidirana su naniže, na 1,7%. Rizici po makroekonomsku stabilnost u srednjem roku i dalje su prisutni, prvenstveno kroz inflatorne pritiske i slabiju dinamiku rasta</b>“, zaključili su analitičari Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.</p>

Potrošnja i investicije drže ekonomiju Bih, inflacijski pritisak ponovno prisutan

Umjeren rast u 2025. i pogoršani rizici za 2026.: Potrošnja i investicije drže ekonomiju Bih, inflacijski pritisak ponovno prisutan