Sjedinjene Američke Države prvi put u historiji ozbiljno razmatraju mogućnost da na čelo Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini postave svog kandidata. Vašington je članice Vijeća za provedbu mira (PIC) već obavijestio da za novog visokog predstavnika vidi dr. Vilijama Rugera, visokog zvaničnika američke obavještajne zajednice.Njegovo ime pojavilo se u trenutku kada unutar PIC-a traje intenzivna diplomatska borba oko nasljednika Kristijana Šmita, koji je već podnio ostavku, no ostaje u državi do izbora nasljednika.<h2>Evropski partneri</h2>Ruger trenutno obavlja funkciju zamjenika direktora Nacionalne obavještajne službe za integraciju misija u okviru Ureda direktora nacionalne obavještajne službe SAD-a (ODNI), gdje učestvuje u koordinaciji američkih obavještajnih aktivnosti i pripremi predsjedničkih sigurnosnih brifinga.Da Vašington ozbiljno razmatra vlastitog kandidata, nagovijestila je još sredinom maja zamjenica šefa američke misije pri Ujedinjenim nacijama Tami Brus.Ona je tada pozvala članice PIC-a da predlože kandidate za novog visokog predstavnika, a ukoliko ih ne bude dovoljno ili konsenzusa, da će i oni imati svoje prijedloge.Prema informacijama portala <a href="https://politicki.ba/vijesti/ovo-je-americki-kandidat-za-novog-visokog-predstavnika/101807">Politicki.ba</a>, Ruger ipak nije bio prvi izbor administracije SAD-a. Vašington je navodno preferirao italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, ali taj prijedlog nije naišao na podršku evropskih partnera. Evropska unija i Velika Britanija insistiraju na „evropskijem“ kandidatu, dok je Francuska već poslala i svoju zvaničnu nominaciju, koju podržavaju Berlin i London.Podsjećamo, sjednica Upravnog odbora PIC-a bit će održana 3. i 4. juna u Sarajevu.Za razliku od većine dosadašnjih kandidata za OHR, Ruger nije ekspert za Balkan niti za Bosnu i Hercegovinu. Njegova karijera vezana je uglavnom za pitanja američke globalne strategije, NATO-a, rata u Afganistanu, odnosa s Rusijom i sukoba u Ukrajini.Poznat je kao pripadnik američke „restrainer“ struje – analitičara i zvaničnika koji smatraju da bi SAD trebale smanjiti vojno i političko angažovanje širom svijeta te se više fokusirati na unutrašnje probleme i rivalstvo s Kinom.<h2>Veća odgovornost</h2>Ruger je više puta tvrdio da evropske države moraju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, umjesto dugogodišnjeg oslanjanja na Vašington i NATO. Kritičan je prema politici američkog „primata“, odnosno ideji da SAD trebaju aktivno oblikovati političke procese širom svijeta.Njegovi stavovi o ratu u Ukrajini dodatno izazivaju pažnju evropskih saveznika. Iako se javno deklarisao kao „pro-ukrajinski“, istovremeno je upozoravao da rat u Ukrajini nije vitalni nacionalni interes SAD-a i da bi Kijev vjerovatno morao pristati na određene teritorijalne kompromise kako bi se izbjegla dalja eskalacija sukoba.Također je ocjenjivao da je širenje NATO-a prema istoku, posebno prema Ukrajini i Gruziji, doprinijelo stvaranju sigurnosne krize s Rusijom. Zbog takvih stavova dio evropskih političkih krugova Rugera smatra previše popustljivim prema Moskvi, dok njegove pristalice tvrde da zagovara „realističnu“ vanjsku politiku zasnovanu na američkim interesima, a ne ideološkim intervencijama.Njegova kandidatura u evropskim diplomatskim krugovima navodno je dočekana s nevjericom, posebno jer dolazi iz institucije koja se suočava s promjenama na vrhu. Direktorica ODNI-ja Tulsi Gabard već je najavila povlačenje krajem juna iz porodičnih razloga, pa dio diplomata smatra da bi Rugeru nova funkcija mogla predstavljati izlaznu opciju iz Vašingtona.

Za razliku od većine dosadašnjih kandidata za OHR, Ruger nije ekspert za Balkan niti za Bosnu i Hercegovinu, njegova karijera je vezana za druga pitanja

Vilijam Ruger je američka opcija za novog visokog predstavnika: Riječ je o obavještajcu

Milovan Popadic

Još jedna sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH otkazana je, nakon što je predsjedavajući Srđan Amidžić zakazao uoči Kurban Bajrama.&nbsp;Kvoruma za rad i odlučivanje nije bilo jer se na sjednici nisu pojavili članovi Upravnog odbora Zijad Krnjić i federalni ministar finansija Toni Kraljević. Krnjić nam je pojasnio da je promjenu termina zatražio prije 15 dana, odmah po zakazivanju sjednice, ali da Amidžić to nije uvažio. Ministar Kraljević također je iskazao stav da se vjerski praznici moraju uvažavati.Tako je propao još jedan pokušaj postizanja dogovora o veoma važnim pitanjima – promjeni Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji u UIO BiH, čime bi se praktično stvorili preduvjeti za otvaranje novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci, te odlukama o koeficijentima za raspodjelu javnih prihoda i poravnanju između entiteta za posljednje tri godine. Sudeći i prema današnjim izjavama članova UO UIO iz RS, otpor iz ovog entiteta da vrati sredstva koja mu ne pripadaju, nastavit će se i dalje, pa će zbog toga biti blokirano i donošenje drugih bitnih odluka. Zamjenik premijera FBiH i federalni ministar finansija, Toni Kraljević smatra da sudska odluka po tužni FBiH predstavlja jedini način da se izađe iz ove situacije. - Federalno ministarstvo financija poduzelo je sve raspoložive pravne korake radi zaštite financijskih interesa Federacije BIH, te je uz suglasnost Vlade Federacije, pokrenulo tužbu protiv Republike Srpske. Nedonošenjem odluka o drugom privremenom poravnanju za 2023., 2024. i 2025. godinu, Federacija BiH je, prema raspoloživim podacima, oštećena za ukupan iznos od 151.859.033,39 KM po osnovu više raspoređenih prihoda Republici Srpskoj u odnosu na pripadajući iznos. Sa zateznim kamatama dug iznosi preko 171 miliona KM – kazao je Kraljević za “Avaz”.On dodaje da Federalno ministarstvo finansija ne može prejudicirati odluku suda, ali očekuje da će se ovaj proces završiti u korist FBiH.

Kvoruma za rad i odlučivanje nije bilo jer se na sjednici nisu pojavili članovi Upravnog odbora Zijad Krnjić i federalni ministar finansija Toni Kraljević

Federalni ministar finansija Toni Kraljević za "Avaz": Pokrenuli smo tužbu, RS s kamatama duguje više od 171 milion KM

Ako je Republika Srpska teret za bih.!!!
Onda imajte referenfum i odbojite se od RS.
A onda ce vam Republika Srpska dati milijardu dolara.

Kako već nalaže tradicija, predsjednik NSRS Nenad Stevandić je jučer isključio sa sjednice poslanika Nebojšu Vukanovića.Ovi žestoki obračuni su uvijek puni teških riječi, no Vukanović je sada otišao korak dalje, pa je psovao i Boga.- Sjedite, dosadili ste i Bogu i narodu - rekao mu je Stevandić i dao riječ Željku Dubravcu.Urlao je Vukanović i prišao govornicu, zbog čega je onda izbačen sa sjednice. Nije se mogao pomiriti sa izbacivanjem sa sjednice.

- Prošli put si ljudima poderao sako, ovog puta nećeš, doviđenja - rekao mu je Stevandić.Dobacivao je Vukanović i dalje, govorio Stevandiću da ga sram treba biti. - Što vi ćutite, što ćutite Bog te j**o. Jel ovo normalno da vi ćutite, ne mogu se smiriti, ovo nije normalno - rekao je Vukanović, a psovku možete pogledati na snimku kolega sa Buke na 1:12.&nbsp;

Prošli put si ljudima poderao sako, ovog puta nećeš, doviđenja, rekao mu je Stevandić

Video / Vukanović prešao sve granice, izbačen sa sjednice, pa psovao Boga: "Ne mogu da se smirim"

Novi incident zabilježen je između Nenada Stevandića i Nebojše Vukanovića, nakon što je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske ranije tokom dana udaljio Vukanovića sa sjednice.Nakon toga, poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović pokušao je da prekine konferenciju za novinare koju je držao Stevandić.

Vukanović je prišao Stevandiću i tražio da novinarima objasni razloge njegovog udaljavanja sa sjednice, dok mu je predsjednik Narodne skupštine govorio da "ode" i da "nije dobro".Stevandić mu je također poručio da "nije normalno" njegovo ponašanje, na šta je Vukanović odgovorio da nije normalno ni to što ga je izbacio sa sjednice.Tokom cijelog događaja, obezbjeđenje je sprječavalo Vukanovića da se približi Stevandiću, čime je izbjegnut veći incident.

Tokom cijelog događaja, obezbjeđenje je sprječavalo Vukanovića da se približi Stevandiću, čime je izbjegnut veći incident

Video / Novi incident između Vukanovića i Stevandića reagovalo obezbjeđenje

Bravo za predsednika skupstine Republike Srpske.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović prokomentirao je uklanjanje spomenika u mjestu Modran kod Dervente za kojeg su zvaničnici iz RS rekli da je izgrađen u obliku slova "U", a koji je izgrađen za pripadnike HVO-a.- HDZ 1990 najoštrije osuđuje uklanjanje spomen-obilježja poginulim braniteljima 103. brigade HVO-a na katoličkom groblju u Modranu kod Dervente. Ovaj čin predstavlja duboko vrijeđanje pijeteta prema žrtvama i poruku preostalim Hrvatima u Republici Srpskoj da nisu poželjni čak ni na vlastitim grobljima. Smatramo kako ovaj incident nije izoliran slučaj, nego posljedica dugogodišnjeg toleriranja diskriminacije Hrvata u Republici Srpskoj. Posebno zabrinjava činjenica da se pod izlikom "uklanjanja nepoželjnih simbola" uklanjaju obilježja hrvatskim braniteljima, dok brojni sporni simboli i murali širom Republike Srpske ostaju netaknuti - istakli su iz HDZ-a 1990.Kažu da je s prostora današnje RS tokom rata protjerano više od 200.000 Hrvata, a da se povratnici suočavaju sa nesigurnošću te poručuju da hrvatski narod nikada nije rušio grobove i spomenike drugih naroda, jer je, kako su istakli, poštivanje mrtvih i svetosti groblja civilizacijska vrijednost koju dosljedno poštuju.- Najoštrije osuđujem ovaj čin koji predstavlja civilizacijski skandal i moralni sunovrat. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini neće šutjeti na ponižavanje svojih žrtava niti na pokušaje brisanja tragova vlastitog postojanja u Republici Srpskoj. Republika Srpska je ustavna kategorija definirana Dejtonskim sporazumom i nikada se nećemo odreći Republike Srpske kao dijela ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ali jednako tako nitko nema pravo hrvatskom narodu osporavati dostojanstvo, sjećanje i pravo na opstanak i jednakopravnost na tim prostorima - istakao je Cvitanović.Pozvali su institucije u BiH, međunarodne organizacije i predstavnike EU i OSCE-a da hitno reaguju i zaštite prava hrvatskih povratnika, kao i dostojanstvo Katoličke crkve.

Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini neće šutjeti na ponižavanje svojih žrtava niti na pokušaje brisanja tragova vlastitog postojanja u Republici Srpskoj, rekao je

Cvitanović o uklanjanju spomenika: Ovo je moralni sunovrat, nećemo se odreći RS

A sto hrvatska rusi srpske spomenike u hrvatskoj.
Sto se niste tome usprotivili,pa bi sada i vi imali pravo da trazite isto.
Ovako,dobili ste isto.

Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), priznao je da je pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država uticao na njegovu odluku da se povuče s ove pozicije prije isteka mandata, javlja njemačka agencija dpa.Iako je ovaj njemački političar 12. maja prvobitno objavio da odlazi iz ličnih razloga, naknadno je za list <a href="https://www.augsburger-allgemeine.de/politik/zerfaellt-bosnien-herzegowina-wieder-experte-schmidt-warnt-die-probleme-auf-dem-balkan-sind-auch-unsere-114290805">Augsburger Allgemeine</a> potvrdio drugačiju pozadinu.&nbsp;Na direktno pitanje da li je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izvršio pritisak na njega, Šmit je priznao da je Vašington (Washington) ipak odigrao ulogu u njegovom ranijem odlasku s funkcije koju je obavljao od avgusta 2021. godine.Iako je kazao da ne zna kakav je lični stav Trampa o tom pitanju, dodao je "da je postojao ogroman i neočekivan pritisak iz SAD".U danas objavljenom intervjuu, Šmit je naveo da je želio spriječiti da institucija visokog predstavnika bude "narušena ovom raspravom" čija mu pozadina nije u potpunosti jasna.Visoki predstavnik raspolaže značajnim ovlastima za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH.&nbsp;Ured visokog predstavnika ima ovlasti da smjenjuje izabrane zvaničnike, donosi zakone i uspostavlja nove institucije.Tokom svog mandata Šmit je poništio više zakona koje je usvojio RS, a koji su, po ocjenama međunarodne zajednice, bili usmjereni ka stvaranju pretpostavki za otcjepljenje tog entiteta.Pritisci na Šmita da podnese ostavku mogli bi biti povezani i s činjenicom da je bivši predsjednik RS Milorad Dodik podržavao projekte gasnih elektrana i gasovoda iza kojih stoje poslovni ljudi bliski Trampu, uključujući i gasovod iz Hrvatske prema BiH.- To pitanje jeste imalo određenu ulogu, ali ja nikada nisam bio protiv tog projekta - rekao je Šmit.Naglasio je da je izgradnju plinovoda iz Hrvatske prema BiH inicirala Evropska unija (EU) da bi se smanjila zavisnost Bosne i Hercegovine od ruske nafte i gasa.Šmit je još kazao da ga posebno iznenađuje činjenica da EU nije uspjela realizirati izgradnju tog plinovoda evropskim sredstvima, zbog čega se BiH sada oslanja na američku podršku, pri čemu, kako je naveo, Amerikanci djelimično nastupaju i sa vlastitim idejama, prenosi DPA.

To pitanje jeste imalo određenu ulogu, ali ja nikada nisam bio protiv tog projekta, rekao je Šmit

Njemački mediji tvrde: Kristijan Šmit dao ostavku zbog pritiska SAD

Sada jos da se pojiste sve odluke tih kretena.
I onda mozemo lijepo da se dogovaramo izmedju sebe sami.

Ljudi koji namjeravaju podnijeti zahtjev za izdavanjem zelene karte u budućnosti će to morati učiniti izvan Sjedinjenih Američkih Država, u skladu s novim pravilom administracije Donalda Trampa (Trump).- Od sada će se stranac koji privremeno boravi u SAD i želi aplicirati za zelenu kartu, morati vratiti u svoju domovinu da bi podnio zahtjev, osim u vanrednim okolnostima, saopćila je američka Služba za državljanstvo i imigraciju (USCIS).Dosad je stranim državljanima, uključujući turiste, studente i sve ostale, pod određenim uvjetima bilo omogućeno da podnesu zahtjev za stalni boravak i rad dok borave u SAD. Washington Post piše da je na taj je način svake godine odobravano više od polovine zelenih karata.Jedan od uvjeta je, među ostalim i to da podnositelj zahtjeva na samom početku nije kanio ostati u SAD duže vrijeme od planiranog.- Neimigranti, poput studenata, privremenih radnika ili osoba s turističkim vizama, stižu u SAD na kratko vrijeme i zbog tačno određene svrhe, piše u&nbsp;stoji u objavi USCIS-a.&nbsp;Promjena pravila pridonijet će tome da se oslobode "ograničeni resursi USCIS-a kako bi se mogli usredotočiti na obradu ostalih slučajeva, na primjer na vize za žrtve nasilnog kriminala i trgovine ljudima, zahtjeve za naturalizaciju i ostale prioritete.Otkako je Tramp prošle godine preuzeo drugi mandat, Vašington je pooštrio migracijsku i graničnu politiku, prvenstveno prema građanima s Bliskog istoka i Afrike.

Ranije pod određenim uvjetima bilo omogućeno da podnesu zahtjev za stalni boravak i rad dok borave u SAD

Novi udar na strance u SAD: Tramp jednim potezom promijenio sudbinu miliona ljudi

U četvrtak ujutro ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je podnio krivičnu prijavu protiv HDZ-ovih i SNSD-ovih kadrova zbog nezakonitog otvaranja graničnog prijelaza u Gradišci.&nbsp;Istog dana, nekoliko sati kasnije, Elmedin Konaković je, na sjednici Vijeća ministara BiH. glasao da ovaj nezakonito otvoreni prijelaz bude uvršten u međunarodni ugovor BiH i Hrvatske o Graničnim prijelazima, piše <a href="https://istraga.ba/legalizacija-nezakonitog-granicnog-prijelaza-konakovic-ujutro-prijavio-hdz-ove-i-snsd-ove-kadrove-zbog-otvaranja-gradiske-a-popodne-s-njima-glasao-da-ovaj-prijelaz-bude-dio-sporazuma-o-granicam/?utm_source=pushengage&amp;utm_medium=pushnotification&amp;utm_campaign=pushengage">Istraga.ba</a>.Naime, Vijeće ministara BiH ove je sedmice pokrenulo postupak “legalizacije” nezakonito otvorenog graničnog prijelaza Gradiška. Za ovu odluku glasali su i ministri iz stranaka Trojke (Zukan Helez nije bio prisutan, Konaković glasao po njegovom ovlaštenju kao zamjenik predsjedavajuće). Svega 48 sati nakon što je odlukama kadrova HDZ-a i SNSD-a “privremeno” otvoren granični prijelaz Gradiška (Novi Most), Vijeće ministara BiH usvojilo je nacrt “ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima” kojim je obuhvaćen i granični prijelaz “Gornji Varoš-Gradiška Novi Most”. To je, zapravo, onaj prijelaz koji je otvoren odlukom doministra sigurnosti BiH Ivice Bošnjaka, a bez prethodnih saglasnosti nadležnih institucija (Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje i Vijeća ministara BiH). Ovaj ugovor, međutim, nije još uvijek potpisan jer konačnu odluku, u skladu za Zakonom o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora mora dati Predsjedništvo BiH.Prema dokumentaciji koja je u posjedu Istrage, pregovarački timovi BiH još su 23. aprila ove godine u Zagrebu utvrdili nacrt ugovora o granicama. U članu 1 je navedeno da “na zajedničkoj državnoj granici između ugovornih strana su određeni konkretni granični prijelazi.- Granični prijelazi za međunarodni cestovni promet putnika i roba koje, u skladu sa mjerodavnim zakonodavstvima ugovornih strana, podliježu inspekcijskim kontrolama i nadzoru: Svilaj – Donji Svilaj, Stara Gradiška – Gradiška, Gornji Varoš-Gradiška Novi Most, Ličko Petrovo Selo – Izačić, Kamensko-Kamensko, Nova Sela – Bijača - navedeno je u nacrtu ugovora.

Dakle, Vijeće ministara BiH je, jednoglasno, dalo saglasnost da granički prijelaz koji je nezakonito otvoren bude dio sporazuma sa Hrvatskom.Podsjećamo, član Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić odbio je glasati za odluku kojom bi se stvorili preduslovi za otvaranje graničnog prijelaza Novi Most Gradiška, tražeći da UO UIO prvobitno usvoji odluku o poravnanju između Republike Srpske i Federacije BiH, jer RS duguje Federaciji oko 150 miliona maraka novca od indirektnih poreza. Nakon toga misteriozno se urušio most na starom prijelazu Gradiška, a istog dana je zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak (HDZ) donio odluku o otvaranju “privremenog graničnog prijelaza” na Novom Mostu Gradiška. Istog dana, ministar finansija BIH Srđan Amidžić otvorio je Granični prijelaz preko kojeg su, istog dana, počeli prelaziti kamioni.- Na privremenim graničnim prijelazima nije dozvoljeno prenositi robu koja podliježe inspekcijskim kontrolama i koja podliježe plaćanju akciza - navedeno je u Pravilniku o postupku utvrđivanja privremenog graničnog prijelaza koji je u februaru ove godine usvojilo Vijeće ministara BiH.

Dakle, većina roba ne bi mogla biti prevezena preko ovog graničnog prijelaza. No, bez obzira na to, kamioni s robom su prelazili na teritoriju RH (EU) i BiH, mada nije jasno na koji su način vršene carinske kontrole s obzirom na to da UO UIO nije usvojio novu sistematizaciju, te nije tvrđeno postojanje carinske kontrole na ovom “privremenom” graničnom prijelazu.- Negdje od podneva krenuli su proizvodi biljnog i životinjskog podrijetla preko ovog graničnog prijelaza - izjavio je 21. maja za ATV šef carinske ispostave Gradiška Radovan Đurić.Podsjećamo, granični prijelaz Novi Most Gradiška je “privremeno otvoren”. Prema Pravilniku, preko privremenih graničnih prijelaza ne može se prometovati roba koja podliježe inspekcijskim kontrolama. Prema Zakonu o veterinarstvu BiH i Pravilniku o uslovima uvoza i prijevoza živih životinja, sirovina, proizvoda i nusproizvoda životinjskog porijekla, takve vrste roba moraju proći inspekcijsku kontrolu. Dakle, takve robe ne mogu biti prometovane preko privremenog graničnog prijelaza, piše Istraga.ba.

Ovaj ugovor, međutim, nije još uvijek potpisan jer konačnu odluku, u skladu za Zakonom o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora mora dati Predsjedništvo BiH

Konaković ujutro prijavio HDZ-ove i SNSD-ove kadrove zbog otvaranja "Gradiške", a popodne s njima glasao da ovaj prijelaz bude dio sporazuma o granicama sa Hrvatskom

Otvoren.
I tako ce ostati,Nikada vise bece biti zatvoren pa makar dkedecih 100 godina bio privremen.!! Dzaba bojkot federacije,Doskocili vam hr i srb. Ha ha