<p>Đorđe Božović Giška je bio srpski kriminalni i paravojni komandant tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.</p><p>Božović je rođen kao Đorđe Mićković 16. septembra 1955. u Peći od oca Gavrila "Gavra" Mićkovića iz klana Kuči i majke Milene . Njegov otac Gavro bavio se podzemnim aktivnostima i nakon što je ubio Nijemca u Kelnu, porodica je odlučila promijeniti prezime u Božović po Gavrovom ocu Boži. Zajedno sa majkom i mlađom sestrom Slavicom, mladi Đorđe je živio u Inđiji do 1964. Tada je njegov otac ubijen i porodica se preselila u Beograd, nastanivši se u naselju Voždovac.</p><h2>Beogradski asfalt</h2><p>Njegov dolazak na Voždovac sa osam godina oblikovao je ostatak Đorđevog života.</p><p>Odrastajući u kvartu prepunom siromašnih porodica radničke klase poput njegove, često je bivao meta podrugivanja i maltretiranja od starije djece. Na provokacije je počeo uzvraćati pesnicama, stekavši poštovanje i ulični kredibilitet. Doživotno se sprijateljio s Branislavom "Belim" Matićem koji ga je ubacio u bokserski klub Radnički. Vješt u uličnim tučnjavama, maloljetni Đorđe rano se našao u problemima s policijom. U kvartu je imao nadimak Bucko zbog svog izgleda. Svoj poznati nadimak Giška dobio je očigledno zbog sličnosti sa istoimenim medvjedom u beogradskom zoološkom vrtu.</p><p>U trinaestoj godini ilegalno je prešao granicu sa Italijom samo da bi pokazao da može. Po povratku se sprijateljio se s Borisom Petkovim poznatim kao "Bugarin (Bugarin)" i Rankom Rubežićem. Zajedno s Belim, četvorka je stvorila osnovu za mafijaški klan.</p><p>Giška je to opisao riječima:</p><p>Onima koji me optužuju da sam kriminalac kažem: u Beogradu sam se pročuo kao dosta dobar bokser, vrijedan u školi, a željan svega. Hoću da se i provedem, volim djevojke, a para nema. Kako se snaći? Predloži ovaj ono, ajde sitno, ajde krupno, ajde pljačka... Krenuo sam iz neke želje za avanturizmom, za nekim glupiranjem, i toga se danas stidim. Ali ja to časno zovem pravim imenom.</p>

<h2>Druženje s Ljubom Zemuncem i Arkanom</h2><p>Giška je imao bliske veze sa srpskom mafijom (bio je prijatelj sa Ljubomirom Magašem, čije je poštovanje stekao kada je drugi put ilegalno prešao u Italiju sa 17 godina kako bi imao bokserski meč s njim) i crnogorskom mafijom u svojoj mladosti gdje je dostigao čin šefa. Giškin odnos s drugim istaknutim članovima beogradskog podzemlja obilježili su naizmjenični periodi bliskog prijateljstva i opakih sukoba, često sa smrtonosnim posljedicama.</p><p>Krajem 1980-ih, zajedno sa gangsterom Željkom "Arkanom" Ražnatovićem i slikarom Draganom "Tapijem" Maleševićem, Giška je vodio noćni klub Amadeus koji se nalazio u beogradskom naselju Tašmajdan. Prema sigurnosnom operativcu Boži Spasiću, klub im je bilo dozvoljeno otvoriti uz blagoslov Jugoslovenske državne bezbjednosti (UDBA) kao svojevrsnu nagradu za Giškinu i Arkanovu službu UDBI tokom prethodnih godina. Međutim, nakon što su otkrili da se pored redovnih aktivnosti u klubu navodno konzumira i droga, UDBA ga je zatvorila.</p><h2>Rad za UDB-u</h2><p>UDBA je Božovića, kao i ostatak jugoslovenskog podzemlja, često koristila za uklanjanje političkih neistomišljenika i državnih neprijatelja. Giška je bio jedan od najboljih agenata koje je služba imala, zajedno s Arkanom, zbog njegovih vještina, znanja stranih jezika i pameti. Često je bio označavan kao mozak iza operacije Đureković, iako ove glasine nikada nisu potvrđene. Jedna od njegovih poznatih akcija uključuje postavljanje ekspoloziva u interfon sa daljinskim upravljanjem koji je eksplodirao na vratima određenog albanskog emigranta u Švicarskoj kao znak upozorenja.</p><p>Ipak, Božović je svoje političko mišljenje očigledno promijenio 1986. godine, kada je poslan u Australiju da izvrši atentat na Momčila Đujića, kontroverznog četničkog komandanta iz Drugog svetskog rata i uticajnu ličnost u srpskoj emigraciji. Božovića je impresionirao govor koji je Đujić održao u Sidneju. Jugoslovenska tajna služba nikada nije zvanično priznala da ga je zadužila za pomenuti atentat, ali je kasnije prekinula sve kontakte s njim. Od tada je Božović postao državni neprijatelj i brzo se pridružio opozicionoj politici.</p><h2>Povratak u Beograd</h2><p>Božović se vratio u Beograd krajem 80-ih i brzo se postavio kao vođa bande u svom kvartu u Voždovcu. Od zvijezda u usponu beogradskog podzemlja, poput Aleksandra Kneževića "Kneleta" i Gorana Marjanovića "Bombaša", Giška je doživljavan kao legenda. Giška je često djelovao kao pregovarač, rješavajući svađe između svoje i drugih bandi. Držao je strastvene govore na sahranama gangstera, upozoravajući ih da dolazi krvavi rat u Jugoslaviji i da se moraju držati zajedno. I formalno se uključio u politiku, diveći se tada neformalnom vođi opozicije Vuku Draškoviću. Božović je sa svojom bandom aktivno sudjelovao u protestima u Beogradu 9. mata 1991. godine koji su za cilj imali rušenje Miloševićeve vlasti. Poznat je po tome što je spriječio masu da uđe u Skupštinu Narodne Republike, rekavši: "Nećemo dopustiti gubitak bilo kojeg srpskog života". U tom je razdoblju postao i tjelohranitelj Draškovića. On i Matić "Beli" počeli su finansirati Draškovićev SPO i postali su ključni u konsolidaciji njegovih birača.</p><p>Dana 4. juna 1991., Božović je formirao paravojnu formaciju Srpsku gardu zajedno s vođom Srpskog pokreta obnove (SPO) Vukom Draškovićem, Vukovom suprugom Danicom Drašković i Belim Matićem.</p><p>Straža se tokom organizacije suočavala s mnogim poteškoćama. Državna sigurnost opstruirala ju je od samog početka, sprječavajući njeno finansiranje i pritiskajući njegne članove da se pridruže suparničkim “Tigrovima” pod državnom kontrolom. Tigrove je vodio Arkan, s kojim se Giška rastao sredinom 80-ih. Prijatelj obojice, srbijanska rock zvijezda Bora Čorba, u intervjuu 2013. godine izjavio je da ih je pokušao pomiriti, tvrdeći da je Arkan bio voljan to učiniti, dok je Giška to odbio. Razlog je taj što je, očito, tokom zajedničke pljačke banke u Švedskoj Arkan pobjegao kad se pojavila policija i ostavio Gišku.</p><p>Srpska garda je učestvovala je u sukobima na strateškom području Hrvatske u blizini grada Gospića koji su držali Srbi.</p><p>Dijelovi garde također su učestvovali u ratu u Bosni i Hercegovini. Božović je bio prvi komandant, ali je ubijen u akciji u blizini Gospića. Mnogi vjeruju da je Giška zapravo ubijen po nalogu Beograda i službe. Toj teoriji posebno daje na snaži činjenica da je glavni finansijer jedinice Branislav Matić Beli ubijen je u avgustu 1991. u Beogradu</p><p>Rade Čubrilo, bivši komandant Teritorijalne odbrane Medak - istočni Gospić, bio je 20 do 30 metara udaljen od mjesta pogibije Giške i otkrio da je Božović mogao da bude pogođen čak i iz kasarne, koju su opkolile „zenge“.</p><p>- Giška je pogođen dok se nalazio na raskrsnici ulica Nade Dimić i Bilajske. Na njega je pucano, najverovatnije, iz pravca zgrada, koje su udaljene 100-150 metara na sjever. U njima su bili pripadnici hrvatskih snaga, a Giška je izletio na čist teren i pogođen je bočno. Ulazna rana mu je bila ispod lijeve strane grudnog koša, a izlazna sa desne strane, između kuka i bubrega - otkriva Čubrilo, koji nije vidio sam trenutak pogibije vođe Srpske garde.</p><p>On ne isključuje mogućnost da je u opkoljenu kasarnu „Stanko Opsenica“ ubačen neko da ubije Gišku, ali napominje da nema više saznanja.</p><p>- Znam samo da nije ubijen s leđa. Izvukao ga je njegov bratanac, koji je kasnije i sam preminuo, dok je Giška prebačen u Medak, u crkvu. Obdukcija kod nas nije rađena jer nije bilo uslova. Njegovo tijelo je umotano u ćebe i zastavu, a onda ga je desetak gardista odvezlo za Beograd - ističe Čubrilo.</p>

Dana 4. juna 1991., Božović je formirao paravojnu formaciju Srpsku gardu zajedno s vođom Srpskog pokreta obnove (SPO) Vukom Draškovićem




Od ovog beogradskog kriminalca drhtala je Evropa: Divio se četnicima, osnovao paravojnu formaciju i misteriozno poginuo

Ranko Matic

<p>Rasprava o prijedlogu rezolucije o Bosni i Hercegovini, koju je predložio Domovinski pokret (DP), izazvala je žestoke polemike u Hrvatskom saboru.</p><p>Svi zastupnici Hrvatskog sabora podržali su u utorak, raspravljajući o DP-ovoj rezoluciji, njen navodni cilj - jačanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, no većina klubova postavila je pitanje može li predloženi dokument pridonijeti tom cilju ili služi tek za dizanje rejtinga predlagatelja na domaćoj sceni.&nbsp;</p><h2>Razvodnjeni tekst</h2><p>Most i nezavisni poslanik Nino Raspudić podržat će rezoluciju uprkos tome, kako su naveli, što ju je HDZ ublažio. Nikola Grmoja (Most) naglasio je da je dokument izgubio ključne zahtjeve DP-a te smo "dobili razvodnjeni tekst koji ne nudi ništa što već ne postoji".&nbsp;</p><p>Most je uputio osam amandmana kojima traže proširenje ciljeva rezolucije na jasno zagovaranje cjelovite ustavno-političke reforme, pozivaju Vladu da koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH, proglašavanje personom non grata političkih zvaničnika koji podstiču izborni inženjering i negiraju prava hrvatskog naroda da bude suveren i konstitutivan, kao i zabranu ulaska u RH osobama koje negiraju i vrijeđaju hrvatski identitet.&nbsp;</p><p>Traže i zaštitu Hrvata na području cijele BiH, uključujući i Republiku Srpsku, reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava, uvođenje obaveze Vlade RH da izvještava Sabor o provođenju rezolucije te, ako ne bude napretka, pokrene međunarodne konsultacije o trajnom rješavanju položaja Hrvata u BiH.&nbsp;</p><p>Predlažu i brisanje Mostarskog sporazuma jer, kažu, ne zaslužuje biti dio službenog dokumenta RH. Most i Raspudić kritični prema HDZ-u Most, ali i SDP i Možemo! zahtijevaju da saradnja RH bude sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim faktorima u BiH, a ne samo s jednom strankom ili jednom političkom organizacijom.&nbsp;</p><p>- Tresla se brda, rodio se hrvatski vanjskopolitički miš, očekivala se ljuta trava, na kraju izniknula maćuhica, najavljivao se viski, a na koncu izašla kamilica i sada nam je poslužena uz dodatak HDZ-ovog laksativa - ustvrdio je Raspudić, poručivši da je HDZ nastavio politiku popuštanja prema pitanju Hrvata u BiH.</p><h2>Plenkovićev HDZ</h2><p>- Vrijeme je da Hrvatska prestane diplomatski šaptati i konačno jasno osudi odluke koje su dovele do neravnopravnosti Hrvata u BiH. Plenkovićev HDZ ne vodi prema BiH Hrvatsku, već francusku i briselsku politiku, a ona je dokazano antihrvatska. Ovo je već i izdajnička politika. DP-u se treba priznati jedno, skinuli ste masku HDZ-u do kraja i izvrsno je da Hrvati u BiH vide kakvu podršku imaju od ovakve vlasti - poručio je.&nbsp;</p><p>Lijeva opozicija i poslanici nacionalnih manjina upozorili su da dokument neće riješiti probleme Hrvata u BiH i da je izrađen bez šireg političkog konsenzusa. Arsen Bauk (SDP) rekao je kako pitanje Hrvata u BiH mora ostati iznad dnevne politike te da rezolucija uglavnom ponavlja dosadašnje stavove Hrvatske. - U preambuli nedostaje jasna osuda svih postupaka i politika koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih njenih građana. To bi pokazalo da Sabor ne bira strane nego načelo, da se protivimo svakom pokušaju majorizacije Hrvata, ali i svakom pokušaju razgradnje BiH - istakao je.&nbsp;</p><p>I Jelena Miloš (Možemo!) ocijenila je da dokument ne donosi ništa novo te da se problem može riješiti jedino dogovorom političkih predstavnika u BiH uz podršku Hrvatske i EU.&nbsp;</p><p>Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) ovaj dokument gleda, kazala je, kao "prvenstveno bildanje mišića u odnosu na HDZ i peglanje imidža", a ne kao pokušaj rješavanja problema. Upozorila je da se premalo pažnje posvećuje demografskom opstanku Hrvata u BiH, podsjetivši da konstitutivnost i ravnopravnost hrvatskog naroda postoji samo dok Hrvati zaista žive u BiH.&nbsp;</p><p>Igor Peternel (DOMiNO) boji se da je "istinska svrha" deklaracije usmjerena prema domaćoj javnosti, a ne prema BiH.&nbsp;</p><p>- Nažalost, hrvatsko nacionalno pitanje u BiH postalo je koreografija prigodničarskog, paradnog i folklornog patriotizma - ustvrdio je.&nbsp;</p><p>SDSS i zastupnik bošnjačke manjine protiv rezolucije Protiv rezolucije su SDSS i poslanik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Milorad Pupovac (SDSS) ocijenio je da DP nema politički kredibilitet za takvu inicijativu te da svojim pristupom više produbljuje nego rješava odnose u BiH.&nbsp;</p><p>DP na izborima u Hrvatskoj radi Srbima ono što ne bi htio da se radi Hrvatima u BiH, šuti o podzastupljenosti velikog broja hrvatskih građana u pogledu njihovog biračkog prava i ovu inicijativu preduzima da bi zaustavio sunovrat svog rejtinga.</p><h2>Izborni trenutak&nbsp;</h2><p>- Proigrali ste svoje vukovarske karte, držeći taj grad taocem svoje politike, proigrali ste svoje antisrpske karte držeći Hrvatsku taocem takve politike, sad ste se dohvatili hrvatsko-bosanskohercegovačkih karata, manite se toga - poručio je.&nbsp;</p><p>I Hodžić se pita hoće li rezolucija zaista pomoći Hrvatima u BiH. Podržava, kaže, punu političku ravnopravnost Hrvata i reformu izbornog zakonodavstva, ali smatra da se do toga može doći isključivo političkim dogovorom unutar BiH.&nbsp;</p><p>Vladajući su istakli kako je riječ o dokumentu kojim Sabor potvrđuje zaštitu Hrvata u BiH kao trajni nacionalni interes RH. Tomislav Josić (DP) rekao je da rezolucija određuje "smjer hrvatske državne politike prema BiH za godine koje dolaze", naglasivši kako se radi o aktu Hrvatskog sabora koji prvi put jasno, argumentirano i historijski utemeljeno vrednuje ulogu&nbsp;</p><p>Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća odbrane, a istakao je i da rezolucija "dolazi u važnom izbornom trenutku kada se u BiH približavaju izbori, a hrvatski narod i dalje živi u neizvjesnosti hoće li ponovo biti izloženi izbornom inženjeringu". Zdravka Bušić (HDZ) poručila je kako zaštita Hrvata u BiH predstavlja vitalan interes RH te da to nije samo fraza, prenosi Hina.</p>

Podrška Hrvatima, ali brojne podjele oko predloženog dokumenta

Burna rasprava u Hrvatskom saboru zbog rezolucije o BiH: Desničari razočarani, Srbi protiv, a ljevica sve naziva "bildanjem mišića"

<p>Vijeće za implementaciju mira (PIC) danas održava sjednicu na kojoj bi trebalo donijeti odluku o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.</p><p>Na posljednjem sastanku, održanom 30. juna, članice PIC-a pokušale su postići dogovor da novi visoki predstavnik bude Antonio Canardi Landi (Antonio Zanardi Landi) ili Rene Trokaz (René Troccaz). Kako nije postignut konsenzus ni za jednog od kandidata, zamjenik visokog predstavnika Luis Krišok (Louis Crishock) imenovan je za privremenog obavljaoca ove funkcije.</p><p>Tom prilikom članice PIC-a dale su sebi rok od 15 dana da usaglase stavove i donesu konačnu odluku na sjednici zakazanoj za danas, 14. juli. Nakon sastanka PIC tradicionalno obavještava javnost o zaključcima, pa se zvanične informacije očekuju tokom dana.</p><h2>Usaglašenje stavova</h2><p>Međunarodne diplomate u Bosni i Hercegovini prethodnih dana uvjeravale su da je Krišok samo privremeno rješenje, ali ostaje neizvjesno da li su evropska i američka strana uspjele usaglasiti stavove.</p><p>Osim neslaganja oko toga ko bi trebao biti novi visoki predstavnik, dvije strane nisu postigle dogovor ni o tome kako bi njegov mandat trebao izgledati. Ipak, cilj većeg dijela međunarodne zajednice ostaje postepeno zatvaranje OHR-a nakon ispunjavanja potrebnih uslova. Ostaje pitanje hoće li oni zaista biti ispunjeni ili će biti stvoren privid da je Agenda 5+2 završena.</p><h2>Šmit napustio funkciju</h2><p>Sjedinjenim Američkim Državama posebno je važno da bude izabran kandidat kojeg podržavaju, s obzirom na to da je i Kristijan Šmit (Christian Schmidt) napustio funkciju nakon američkog pritiska, jer nije želio donijeti odluku o državnoj imovini.</p><p>S druge strane, Evropska unija strahuje da su Sjedinjene Američke Države mnogo ranije bile spremne za pregovore te da su svog kandidata imale još u septembru prošle godine.</p><p>To, prema ocjenama, otvara pitanje da li bi kandidat kojeg podržava SAD kao visoki predstavnik mogao prvenstveno zastupati američke interese ili zanemariti interese Evropske unije.</p>

Nakon sastanka PIC tradicionalno obavještava javnost o zaključcima, pa se zvanične informacije očekuju tokom dana

Dan odluke za BiH: PIC bira novog visokog predstavnika, dogovor još nije postignut

<p>Hrvatska influenserica Veronika Barišić pokazala je u kakvom su stanju turisti iz Velike Britanije ostavili apartman u Novalji, a snimak koji je objavila na društvenim mrežama izazvao je brojne reakcije korisnika.</p><p>- Ovo je samo dio kako su nam Englezi ostavili kuću. Moji imaju vilu za iznajmljivanje tokom sezone i ovo je blaga katastrofa. Problem je što apsolutno uvijek kada se ovo desi, uvijek budu Englezi. Englezi su apsolutno najgori na svijetu - kazala je Barišić.</p><p>Dodala je da je ovakva situacija dio posla kojim se bave, jer vlasnici apartmana ponekad dočekaju smještaj u lošem stanju, ali je istakla da je ovaj slučaj ipak bio iznad očekivanja.</p><p>- To je bilo toliko odvratno da se to ne može opisati. Mi imamo više WC-ova i oni su bili us*ani. Ostavili su go*na obrisana, upišana. To su sve ostavili nama. Ručnici su bili po svim živim podovima. Mi ostavljamo. Imamo veliki bazen, ostavljamo i ručnike i za bazen, nekoliko za tuširanje, baš svakom gostu. To je bilo po podu - ispričala je.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@verekraljica/video/7660421847036562720" data-video-id="7660421847036562720" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@verekraljica" href="https://www.tiktok.com/@verekraljica?refer=embed">@verekraljica</a> <p></p> <a target="_blank" title="♬ izvorni zvuk - Veronika Barišić" href="https://www.tiktok.com/music/izvorni-zvuk-7660421892801186593?refer=embed">♬ izvorni zvuk - Veronika Barišić</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<p>Navela je i da su turisti prosuli boce piva po dnevnom boravku i drugim dijelovima apartmana.</p><p>- Ja vam ne mogu opisati. Šta god otvorim, novi ormarić, pronađem nešto novo i odvratno što su nam ostavili. Nije bilo čega nije bilo. Opet kažem, to se desi kada iznajmljujete. To je tako, ali ne možete vjerovati koliko je ovo odvratno - rekla je Barišić.</p><p>Snimak je na TikToku prikupio više od milion pregleda, a brojni korisnici ostavili su svoje komentare.</p><p>"Postoje li recenzije za goste?", "Naplatiti maksimalnu kaznu. Nema razloga da pivo bude proliveno po podovima", "Ja ne bih imala hrabrosti za iznajmljivanje", "Mi smo gospoda za većinu Zapada", neki su od komentara.</p>

To je bilo toliko odvratno da se to ne može opisati, napisala je

Video / Hrvatska influenserica pokazala haos koji su u njenom apartmanu ostavili Britanci: "Apsolutno su najgori na svijetu"

Nevaljaju srbi bosanci hocete zapadna govna to ste i dobili

<p>U mjestu Han Derventa kod Pala u toku je intervencija policije i drugih nadležnih službi nakon što se muškarac, čiji identitet nije objavljen, popeo na drvo i odbija sići.</p><p>Iz Policijske uprave Istočno Sarajevo potvrđeno je da su u toku pregovori s muškarcem kako bi se situacija riješila mirnim putem.</p><p>Na terenu su angažovani pregovarački timovi, policijski službenici, vatrogasci i ekipe Hitne pomoći, koje osiguravaju mjesto događaja i pružaju podršku tokom intervencije.</p><p>Prema nezvaničnim saznanjima Srne, riječ je o muškarcu iz Sarajeva čiji je nestanak prijavljen prije nekoliko dana. Na mjesto događaja stigli su i članovi njegove porodice, koji zajedno s nadležnim službama pokušavaju nagovoriti muškarca da siđe s drveta.</p><p>Policija za sada nije saopćila više detalja o okolnostima događaja, a intervencija je i dalje u toku.</p>

Prema nezvaničnim saznanjima Srne, riječ je o muškarcu iz Sarajeva čiji je nestanak prijavljen prije nekoliko dana

Muškarac iz Sarajeva se popeo na drvo kod Pala i odbija sići, na terenu pregovarački timovi i porodica

<p>Burna se polemika posljednjih dana vodi na društvenim mrežama kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini u vezi s govorom bh. glumca Emira Hadžihafizbegovića tokom okupljanja na Ajvatovici.</p><p>- Bog je jedan u našoj lijepoj domovini Bosni i Hercegovini. Oko toga jednog Boga okupljeni su i Bošnjaci, i pravoslavci, i katolici. Ovo je jedna lijepa zemlja i mi smo se danas skupili ovdje da domovini poželimo hair - rekao je Hadžihafizbegović koji je ujedno istaknuo zajedništvo različitih konfesija.</p><p>Dodao je da u Bosni ezani nikada nisu smetali zvonima, niti su zvona ikada smetala ezanima, ističući da je to suština Bosne i Hercegovine.</p><h2>Vjerski termini i nacionalno ime</h2><p>Kritičari u bosanskohercegovačkoj, ali i hrvatskoj javnosti poseban su fokus stavili na njegovu formulaciju u kojoj spominje jednog Boga oko kojeg su okupljeni Bošnjaci, pravoslavci i katolici. Zamjereno mu je i što je Srbe i Hrvate oslovio vjerskim terminima dok je za Bošnjake iskoristio nacionalno ime što se protumačilo kao izostavljanje nacionalnog identiteta, piše <a href="https://www.dnevno.hr/vijesti/hadzihafizbegovicu-zele-oduzeti-hrvatsko-drzavljanstvo-sto-je-tocno-sporno-u-izjavi-slavnog-glumca-3347920/">Dnevno.hr</a>.</p><p>Dio javnosti ocijenio je i kako je Hadžihafizbegović u svom govoru pokušao negirati ustavne ravnopravnosti kao i identitet hrvatskog i srpskog naroda kao državotvornog. Njegov nastup otvorio je polemiku i o položaju konstitutivnih naroda kao i o odgovornosti javnih osoba te o primjerenosti političkih poruka na vjerskim manifestacijama.</p><p>Posebne rasprave izazvala je činjenica da Hadžihafizbegović posjeduje hrvatsko državljanstvo pa pojedinci smatraju kako osobe koje uživaju prava hrvatskog državljanstva ne bi trebale javno zastupati stavove koji se, kako navode, percipiraju kao usmjereni protiv hrvatskog naroda. Slučaj je otišao toliko daleko da su se u javnim apelima na društvenim mrežama pojavili zahtjevi o tome da se Hadžihafizbegoviću oduzme hrvatsko državljanstvo.</p><h2>Tvrdio da su mu Hrvati i Srbi braća</h2><p>Inače se poznati glumac i u ranijim medijskim istupima nerijetko referirao na odnose unutar regije tvrdeći da su mu Hrvati i Srbi braća. Ipak, njegovi politički govori na skupovima nalik ovome često nailaze na polarizirane reakcije.</p><p>- Nakon njegovog govora na Ajvatovici gdje je vrijeđao i ponižavao Hrvate, sva hrvatska udruženja branitelja zatražila su njegovo brisanje iz hrvatskog državljanstva - tvrdi se u objavama koje su preplavile društvene mreže, a u kojima se navodi da hrvatsko državljanstvo nije samo dokument već čast, odgovornost i pripadnost.</p><p>Kompletna situacija ukazuje na to kako se jedna naizgled pomirljiva izjava u društvu koje je duboko podijeljeno može pretvoriti u ozbiljan politički skandal jer za razliku od kritičara Hadžihafizbegovićevi simpatizeri kažu da u njegovom govoru nema nikakve drame i da je glumac poslao dirljivu, pozitivnu poruku o suživotu u BiH te da fraze kao što su ezani koji ne smetaju zvonima zapravo predstavljaju slavljenje multietničnosti.</p>

Situacija ukazuje na to kako se jedna naizgled pomirljiva izjava u društvu koje je duboko podijeljeno može pretvoriti u ozbiljan politički skandal

Hadžihafizbegoviću zbog govora na Ajvatovici žele oduzeti hrvatski pasoš

<p>Negdje usput, između beskrajnih sjednica, patriotskih govora i profesionalnih proizvođača nacionalnih trauma, dogodila se jedna od najvećih ironija poslijeratne Bosne i Hercegovine.</p><p>Ljiljani su pobijedili. Ne na izborima, ni u parlamentima, ne ni na sastancima međunarodne zajednice gdje ljudi u skupim odijelima već trideset godina pokušavaju riješiti problem koji uglavnom sami proizvode.</p><h2>Pobjeda na tribinama</h2><p>Pobijedili su na tribinama. Kada je 1998. godine nametnuta sadašnja plavo-žuta zastava, činilo se da je priča završena. Ljiljani su poslani u historiju, u muzeje, na požutjele fotografije i u nostalgična sjećanja ljudi koji su se pod tom zastavom izborili za Bosnu. Nova država dobila je novu zastavu, a navijači su je uglavnom prihvatili. Na stadionima je na svakih deset plavo-žutih zastava dolazio možda jedan usamljeni ljiljan koji se vijorio poput duha prošlog vremena.</p><p>A onda su protivnici ljiljana napravili ono što protivnici gotovo uvijek naprave kada ih uhvati ideološka panika. Počeli su ratovati protiv simbola. Nazivali su i nazivaju ih ratnim zastavama. Provokacijom, prijetnjom, opasnošću, mržnjom, huškanjem. Neki su u komadu platna vidjeli gotovo vojnu formaciju spremnu da izvrši invaziju na okolna naselja.</p><p>Političari su držali govore. Televizije proizvodile moralnu paniku. Policija legitimisala ljude zbog zastava koje nisu bile zabranjene. U Banjoj Luci je čak uhapšen Sejfudin Tokić jer je mahao simbolom države koja je članica Ujedinjenih nacija. Uhapšeno je još nekoliko mladića zbog historijskog i nekoć zvaničnog obilježja Bosne i Hercegovine.</p><p>To je bio trenutak kada je cijela priča krenula u pogrešnom smjeru za one koji su željeli da ljiljani nestanu. Jer postoji jedno pravilo starije od svih političkih teorija i svih nacionalnih projekata Balkana: ako ljudima kažeš da nešto ne smiju voljeti, oni će to pretvoriti u religiju.</p><p>Što su ljiljani više proglašavani problemom, to su postajali popularniji. Što su ih više pokušavali objasniti kao prijetnju, to su se više pojavljivali na majicama, šalovima, automobilima i društvenim mrežama.</p><p>Danas je rezultat vidljiv svakome ko uključi televizor tokom utakmice reprezentacije Bosne i Hercegovine ili izađe na ulicu.</p><p>More ljiljana. Toliko ih ima da čovjek ponekad pomisli kako je neko zaboravio javiti navijačima da zastava Republike BiH više nije službena već skoro tri decenije.</p><p>I tu leži najveća šala cijele priče. Ljiljane nisu vratili njihovi prijatelji. Vratili su ih njihovi neprijatelji.</p><h2>Besplatna reklama</h2><p>Svaki put kada ih je neko nazvao ratnom zastavom, još nekoliko ljudi odlučilo je da je kupi. Svaki put kada je neko pokušao objasniti zašto bi ih trebalo sakriti, pojavilo se još deset novih. Svaka kampanja protiv njih bila je besplatna reklama.</p><p>To je možda i najbosanskija politička lekcija od svih. U zemlji u kojoj se rijetko ko oko bilo čega može složiti, gotovo svi se mogu složiti u jednoj stvari: nema bržeg načina da nešto postane popularno od pokušaja da ga zabraniš.</p><p>A zato danas, dok se reprezentacija bori na najvećoj svjetskoj pozornici, tribinama ne dominiraju političke deklaracije, rezolucije i ustavne reforme.</p><p>Dominiraju ljiljani. Ljiljani više nisu marginalni simbol koji se može uočiti tek ponegdje u publici. Oni su postali sastavni dio navijačkog identiteta reprezentacije Bosne i Hercegovine i jedan od najprepoznatljivijih simbola patriotizma među njenim navijačima. I tako će i ostat.</p>

Ako ljudima kažeš da nešto ne smiju voljeti, oni će to pretvoriti u religiju

Pokušali su nam zabraniti ljiljane: Sad neka gledaju kako se vijore

Kad nemaju svoje nek se dice tudjom drago mi je sto im se svidjaju ljljani u obliku krsta

<p>Branko Blanuša, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) rekao je danas, 30. juna, da je imenovanje dvoje stranih članova u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika uvod u novu krizu i nove podjele, a ne put u stabilizaciju i napredak te da će poslanici ove stranke podržati veto Željke Cvijanović, srpskog člana Predsjedništva BiH.</p><p>- Nikada u ovoj zemlji nije bilo dobro kada su dva člana Predsjedništva BiH preglasala jednog i to da bi involvirali strance i omogućili preglasavanje - ocijenio je Blanuša povodom odluke Predsjedništva BiH da imenuje Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika i da nakon 10 godina vrati strance.</p><p>Vraćanje stranaca u instituciju iz koje su davno otišli kao što je nalagao Aneks 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, ističe Blanuša, retrogradan je proces koji BiH udaljava i sa evropskog puta.</p><p>- Nema članstva u EU niti se može govoriti o suverenosti zemlje dok u njenim institucijama odluke donose stranci. Umjesto da tražimo rješenje da se riješimo stranaca i u Ustavnom sudu BiH, što je jedan od prioriteta iz Mišljenja EU, članovi Predsjedništva nastoje da vrate i one koje smo ispratili, znajući da je to nemoguće, ali produkujući krizu u svrhu predizborne kampanje - konstatuje Blanuša.</p><p>Žao mu je, kaže on, što je predizborna kampanja u punom mahu ušla u Predsjedništvo BiH i što se radi jeftinih političkih poena nanosi šteta zemlji i produkuju nove krize.</p><p>"Nećemo dozvoliti da se uništi pomak koji je, u slučaju Komisije za nacionalne spomenike, napravilo Predsjedništvo BiH u kojem je bio Mladen Ivanić, i zato će poslanici Srpske demokratske stranke podržati veto srpskog člana Predsjedništva BiH'', zaključio je Blanuša.</p><p>Podsjetimo, nakon preglasavanja Željke Cvijanović, prilikom imenovanja članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika u BiH konačnu riječ daće Narodna skupština Republike Srpske i ta "odluka" koju su usvojili Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH, ostaće mrtvo slovo na papiru.&nbsp;</p>

Nikada u ovoj zemlji nije bilo dobro kada su dva člana Predsjedništva BiH preglasala jednog - kazao je Blanuša

Blanuša: SDS će podržati veto Cvijanovićeve

Po pu simi i vlahu vlaski isprdak zaba napadas svi znaju da ti je dedo prodo vjeru za veceru

<p>Žena koja je jučer skočila sa Gradskog mosta u Banjoj Luci spašena je zahvaljujući brzoj reakciji građana koji su se zatekli u blizini i pružili joj prvu pomoć do dolaska Hitne pomoći. Rečeno je to Srni u Policijskoj upravi Banja Luka.</p><p>Iz policije su naveli da im je oko 12.00 sati prijavljeno da je žena skočila sa mosta, te da su policijski službenici izašli na teren.</p>

Drama u Banjoj Luci: Djevojka skočila s mosta u Vrbas, spasio je Danijel Delić

<p>- Prvu pomoć su joj pružili građani, a potom je preuzela Služba hitne medicinske pomoći - naveli su iz banjalučke policije.</p><p>Podsjećamo, kako je portal "Avaza" prvi objavio, nju je spasio Danijel Delić, koji je sjedio na obližnjem splavu s prijateljima.</p>

Kako je portal "Avaza" prvi objavio, nju je spasio Danijel Delić, koji je sjedio na obližnjem splavu s prijateljima

Policija otkrila detalje drame u Banjoj Luci nakon što je djevojka skočila s mosta

<p>Ivana Knoll snimljena je na tribinama stadiona u Philadelphiji tijekom utakmice Svjetskog prvenstva između Hrvatske i Gane. Riječ je o utakmici trećeg kola skupine L, koja se igra danas u Filadelfiji u SAD-u.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DaGg7UtPcaV/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DaGg7UtPcaV/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DaGg7UtPcaV/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli knolldoll (@knolldoll)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Na tribinama se pojavila u bijelom topiću i plavim tajicama, a odjevnu kombinaciju nadopunila je kravatom s uzorkom crveno-bijelih kvadratića. </p><p>Spremno je, po običaju, pozirala fotografima.</p>