Policijski službenici Policijske stanice Metković uhapsili su dvojicu državljana Bosne i Hercegovine, starosti 31 i 24 godine, zbog sumnje da su pokušali protupravno naplatiti nepostojeći dug od 5.000 eura od hrvatskog državljanina.Kako je saopćila Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, slučaj je prijavio 32-godišnji hrvatski državljanin Policijskoj postaji Gruda, navodeći da su osumnjičeni u utorak ujutro došli na njegovu kućnu adresu i prijetećim tonom tražili isplatu navodnog duga za stanarinu iz vremena kada je boravio u Njemačkoj.Oštećeni je policiji rekao da su sve obaveze prema najmodavcu uredno izmirene te da ovo nije prvi put da se od njega traži isplata istog navodnog duga u iznosu od 5.000 eura.Nakon prijave policija je raspisala potragu, a dvojica osumnjičenih pronađena su i uhapšena na području doline Neretve dok su, prema navodima policije, pokušavali napustiti Hrvatsku i vratiti se u Bosnu i Hercegovinu.Po završetku kriminalističke obrade protiv njih je podnesena krivična prijava zbog sumnje na pokušaj protupravne naplate, nakon čega su predati pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.Hrvatska policija za sada nije objavila identitet osumnjičenih niti informacije o njihovoj eventualnoj povezanosti s osobom u čije su ime navodno pokušali naplatiti dug. Istraga o svim okolnostima ovog slučaja je u toku.

Dug je navodno nastao u Njemačkoj, a žrtva negira njegovo postojanje 

Hrvatska: Državljani BiH uhapšeni zbog pokušaja iznude navodnog duga od 5.000 eura

Draža Mihajlović

Треба Мује научити памети да им никад  више не падне на памет да привире у Хрватску. Сада ће муџоси као хијене пузити и  преплавити хрватско море, градови ће заударати на фекалије и лој. 

U samom tkivu bosanskohercegovačkog društva odvija se tihi, ali neumoljivi proces koji prijeti samom opstanku zemlje. Riječ je o demografskoj katastrofi.Pad nataliteta, galopirajući fertilitet na historijskom minimumu, masovni odlazak mladih i radno sposobnih ljudi, te dramatičan porast stope smrtnosti pretvorili su BiH u školski primjer društva pogođenog "bijelom kugom".<h2>Pronatalitetna politika</h2>O ovim jezivim trendovima i kontekstu demografskog sloma, te potpunom odsustvu sistemske pronatalitetne politike, za portal „Avaza“ otvoreno i bez rukavica govori ugledni sociolog i profesor emeritus, dr. Jusuf Žiga.Ako matematički projektujemo trenutni tempo prirodnog priraštaja, u kakvoj Bosni i Hercegovini se budimo 2036. godine?-	 Više od petnaest godina kontinuirano i neumorno upozoravam na alarmantne negativne demografske trendove u bosanskohercegovačkom društvu. Suočavamo se sa drastičnim smanjenjem priraštaja stanovništva, odnosno dramatičnim padom nataliteta i fertiliteta, uz istovremeno povećanje smrtnosti i starenje populacije. Najkraće kazano, gurnuti smo u takozvanu "bijelu kugu", a to je fenomen koji je dugoročno najpogubniji za svako društvo – počinje dr. Žiga.- Kada na ove trenutne trendove dodamo historijski dug, odnosno ogroman broj ubijenih i protjeranih ljudi iz ove zemlje tokom agresije na nju, onda postaje kristalno jasno u kakvoj se nezavidnoj i opasnoj situaciji nalazimo – dodaje dr. Žiga.<h2>Promjena etničke strukture</h2>Ukoliko ostane ovakva situacija, čeka li Bosnu i Hercegovinu radikalna promjena etničke i kulturne strukture stanovništva?-	Do drastične promjene etničke strukture stanovništva u Bosni i Hercegovini je, nažalost, već došlo. I to ne samo u teritorijalnom smislu, gdje smo prije agresije na ovu zemlju na preko 90 procenata teritorije imali autentičan, izmiješan multietnički sastav stanovništva, nego i u dubokom unutar-demografskom smislu - rekao je dr. Žiga.- Naravno, sa tako radikalnim demografskim promjenama neizbježno dolazi i do kulturno-tradicijskih transformacija, a to je, moramo to otvoreno reći, i bio jedan od glavnih ciljeva pomenute agresije na BiH. Krajnji cilj tog projekta bio je da se umjesto multilateralnog karaktera cjeline društva, odnosno države, nasilno stvore tri monoetnička geta, s jasnom geopolitičkom namjerom da se jedan dio zemlje pripoji Srbiji, a drugi Hrvatskoj - istakao je on.Jesmo li kao društvo već dohvatili fatalnu “tačku bez povratka” ili ipak “ima nade”?- U ljudskom životu i u historiji društava, nada uvijek postoji. Ali, ona ne dolazi sama od sebe i nije apstraktna kategorija. Nada postoji isključivo ukoliko ljudi unutar jednog društva istinski i iskreno požele da promijene postojeće katastrofalno stanje i ukoliko su spremni poduzeti konkretne akcije. Bez te kolektivne volje i buđenja, sama nada je prazno slovo na papiru - nastavlja dr. Žiga.<h2>Masovni "starački dom"</h2>Prijeti li Bosni i Hercegovini u bliskoj budućnosti scenario masovnog “staračkog doma”?-	Bosna i Hercegovina se alarmantno i ubrzano približava jednom takvom stanju. Na to nas već godinama vrlo egzaktno upozoravaju relevantne i duboke analize Ujedinjenih nacija (UN), uključujući i sve kompetentne lokalne analitičare društvenih prilika - kazao je dr. Žiga.Prema svim prirodnim zakonitostima razvoja, mi smo morali proći kroz takozvanu demografsku tranziciju i stabilizirati priraštaj stanovništva barem na nivou koji je nešto malo viši od proste reprodukcije, kako bi se društvo obnavljalo. Umjesto toga, mi danas imamo kontinuiran, dramatičan manji broj novorođenih od broja umrlih - jasan je dr. Žiga.Šta ovi demografski podaci i trendovi u konačnici govore i znače “običnom”, svakodnevnom čovjeku?-	Ovi podaci "običnom" čovjeku govore sasvim dovoljno i šalju jasnu poruku, pod uslovom da ljudi uopšte žele da čuju i vide stvarnost oko sebe. Oni poručuju da građani moraju, prije svega, sami sebe mijenjati i mijenjati svoj odnos prema društvenoj stvarnosti, a onda iz te pozicije rezolutno, glasno i beskompromisno tražiti od svojih političkih rukovodilaca da se napokon počnu odgovorno ponašati prema ovoj zemlji i njenom narodu. Vrijeme za opravdanja je davno isteklo - zaključio je dr. Jusuf Žiga.

Uopće nisam optimista da će situacija biti bolja ni u narednih deset godina, naglašava dr. Žiga

Jusuf Žiga za "Avaz": "Vlast zanemaruje građane, a zemlja nam postaje masovni starački dom"

Зато талибанке сваког викенда преплаве Београд јер тај град живи 24 сата . Наравно дођу и  зарадити који евро. Споје угодно са корисним 

Што више муџоса одлази, бела куга, геноцид то их је све више. Где престаје логика ту почиње филџанистан. 

Na više lokacija u Istočnom Sarajevu postavljeni su bilbordi i leci s porukom "Ne BiH u NATO".Bilbord je postavljen uz magistralni put u Istočnoj Ilidži, koji vodi prema NATO štabu u Butmiru, dok su leci s istom porukom zabilježeni na više lokacija u Istočnom Novom Sarajevu. Za sada nije poznato ko stoji iza ove akcije, niti su se nadležne institucije zvanično oglasile. Slične poruke protiv približavanja Bosne i Hercegovine NATO savezu i ranijih godina pojavljivale su se u Istočnom Sarajevu, zbog čega se ovakve akcije ne mogu smatrati novinom. Bilbordi s istim ili sličnim sadržajem zabilježeni su 2020, 2023. i 2025. godine, uglavnom na području Istočne Ilidže, u blizini saobraćajnice koja vodi prema NATO štabu. Bosna i Hercegovina je Zakonom o odbrani definirala opredjeljenje za nastavak euroatlantskih integracija, dok politički predstavnici iz Republike Srpske već godinama iskazuju protivljenje članstvu zemlje u NATO savezu. Međutim, specifičnost današnjeg “bilbord protesta” je nova politička situacija gdje se zvanična vlast Republike Srpske izuzetno približila republikanskim vlastima SAD te zadnjih mjeseci nema otvorenog protivljenja NATO savezu.

Za sada nije poznato ko stoji iza ove akcije, niti su se nadležne institucije zvanično oglasile

U Istočnom Sarajevu ponovo postavljeni bilbordi i leci s porukom "Ne BiH u NATO"

Са друге стране границе ,,Хоћемо у  НАТО". Да се могу крити иза туђих леђа као некад нацистичких . 

U mjestu Han Derventa kod Pala u toku je intervencija policije i drugih nadležnih službi nakon što se muškarac, čiji identitet nije objavljen, popeo na drvo i odbija sići.Iz Policijske uprave Istočno Sarajevo potvrđeno je da su u toku pregovori s muškarcem kako bi se situacija riješila mirnim putem.Na terenu su angažovani pregovarački timovi, policijski službenici, vatrogasci i ekipe Hitne pomoći, koje osiguravaju mjesto događaja i pružaju podršku tokom intervencije.Prema nezvaničnim saznanjima Srne, riječ je o muškarcu iz Sarajeva čiji je nestanak prijavljen prije nekoliko dana. Na mjesto događaja stigli su i članovi njegove porodice, koji zajedno s nadležnim službama pokušavaju nagovoriti muškarca da siđe s drveta.Policija za sada nije saopćila više detalja o okolnostima događaja, a intervencija je i dalje u toku.

Prema nezvaničnim saznanjima Srne, riječ je o muškarcu iz Sarajeva čiji je nestanak prijavljen prije nekoliko dana

Muškarac iz Sarajeva se popeo na drvo kod Pala i odbija sići, na terenu pregovarački timovi i porodica

Мујо се враћа тамо где је одрастао и одакле је јуче сишао. 

Novi američki udari na Iran, koje je predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) najavio, počeli su večeras.Jedan američki zvaničnik potvrdio je da su napadi počeli neposredno prije nego što je američka Centralna komanda (CENTCOM) objavila saopćenje na društvenim mrežama, navodeći da se operacija izvodi po naređenju Donalda Trampa.&nbsp;

Nova dinamika unutar NATO-a: Turska obnavlja zahtjev za F-35 dok gradi "Čeličnu kupolu"

U saopćenju se dodaje da je cilj udara da se dodatno umanji sposobnost Irana da ugrožava slobodu plovidbe u Hormuškom moreuzu.- Po naređenju vrhovnog komandanta, snage Centralne komande američke vojske (CENTCOM) počele su da izvode dodatne udare na Iran kako bi dodatno umanjile njegovu sposobnost da ugrožava slobodu plovidbe u Hormuškom moreuzu - navodi se u saopćenju.

Tramp na NATO samitu: SAD Ukrajini daje licencu za protivzračne sisteme Patriot, a Iranu prijetnje udarima na civilnu infrastrukturu

- Sjedinjene Američke Države smatraju Iran odgovornim za nedavnu neopravdanu agresiju protiv komercijalnih brodova i civilnih posada koje se slobodno kreću važnim međunarodnim plovnim putem - stoji u saopćenju.Ovo se dogodilo nakon što su iranski mediji ranije večeras izvijestili o eksplozijama na jugu zemlje, u oblastima Bandar Abasa i Sirika.

Tramp u Turskoj dogovorio detalje novih napada na Iran

Prethodno je, tokom današnjeg NATO samita u Ankari, Donald Tramp zaprijetio da će ponovo udariti na Iran.

Sjedinjene Američke Države smatraju Iran odgovornim za nedavnu neopravdanu agresiju protiv komercijalnih brodova - navodi se u saopćenju CENTCOM

Počeli novi američki udari na Iran

Само рокај банду терористичку. Увуће постепено Трамп цео НАТО у рат. Неће имати избора. 

Evropski parlament danas glasa o nacrtu rezolucije o Srbiji, uz niz amandmana koji bi mogli drastično promijeniti odnose Beograda i Brisela. Izvjestitelj EP-a za Srbiju, Tonino Picula, predložio je suspenziju finansiranja iz fonda "Plan za rast i razvoj Zapadnog Balkana", ocijenivši da zemlja stagnira zbog urušavanja demokratije i vladavine prava.<h2>Kontroverze oko protesta i ruskog izvještaja</h2>Ključni amandmani koje su podnijeli Picula i slovenski eurozastupnik Vladimir Prebilič izražavaju žaljenje zbog kampanje zastrašivanja studenata, novinara i aktivista nakon protesta 15. marta 2025. godine u Beogradu. U amandmanima se navodi da su vlasti Srbije koristile kontroverzni izvještaj ruske Federalne službe sigurnosti (FSB) kako bi sudionike protesta lažno optužile za korištenje "zvučnog topa".Istaknuto je da je ponašanje srbijanskih vlasti prema demonstrantima neprihvatljivo i nespojivo s vrijednostima Evropske unije, dok se istovremeno oštro osuđuju napadi najviših srbijanskih dužnosnika na europarlamentarce. <h2>Geopolitička skretanja i unutrašnja previranja</h2>Amandmani otvaraju i pitanje strateškog opredjeljenja Srbije, posebno nakon memoranduma o saradnji vladajuće stranke u Srbiji i Komunističke partije Kine. S druge strane, u amandmanu kluba Ljevice, koji je predložio Danilo Della Valle, izraženo je protivljenje obustavljanju pretpristupnih fondova, uz upozorenje da bi finansijska ucjena mogla Srbiju gurnuti prema "neevropskim ulagačima" i kineskim konzorcijima.U uvodnom dijelu rezolucije našao se i usmeni amandman austrijskog eurozastupnika Helmuta Brandstättera. On je istakao da najave predsjednika Vučića o mogućoj rotaciji na funkcijama podsjećaju na model Putin–Medvedev, kojim se vlast učvršćuje, a država gura u autokratiju.Ovo glasanje predstavlja jedan od najtežih diplomatskih pritisaka na Srbiju u posljednje vrijeme, a ishod bi mogao imati dugoročne posljedice po evropski put zemlje.

Ključni amandmani koje su podnijeli Picula i slovenski eurozastupnik Vladimir Prebilič izražavaju žaljenje zbog kampanje zastrašivanja studenata

Evropski parlament sprema udar na Srbiju: Traži se obustava milijardi iz fondova EU

Само у ред, сви ћете имати прилику да Србима и Вучићу полижете чмар. 

U Okružnom sudu u Kišinjevu nastavljeno je suđenje Anatoliju Prizencu, optuženom da je tokom ljeta 2024. godine učestvovao u regrutovanju državljana Moldavije za odlazak na specijalne obuke, a zatim pomagao i u njihovom transportu u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, gdje su bili dio treninga koje su predvodili instruktori iz Rusije i Bugarske, piše <a href="https://detektor.ba/2026/07/08/sudjenje-u-moldaviji-vojnici-wagnera-ucestvovali-u-ruskim-kampovima-kod-banje-luke/">Detektor.ba.</a>Maksim Roška (Maxim Rosca), koji je nakon učešća u kampovima odlučio da će sarađivati s moldavskim pravosuđem, ispričao je kako je Prizenca poznavao godinu dana. Njihovom poznanstvu posredovala je Roscina supruga, nakon čega mu je Prizenco ponudio da “otputuje u Evropu i nauči kako biti rendžer”, odnosno da prođe obuku preživljavanja u divljni koja bi mu bila “dobro plaćena”.- Uslov je bio da, ako nam se nešto ne sviđa, možemo otići iz kampa - pojasnio je Roška.Svjedok je ispričao kako je, prema dogovoru s Prizencom, kontaktirao s koordinatorom Vladimirom Firsovom, koji mu je kazao da će za učešće u kampu dobiti između 300 i 500 eura sedmično.Prisjetio se da je u BiH doputovao autobusom iz Beograda, nakon što je prethodno u srbijansku prijestolnicu stigao s još tri osobe, letom iz Kišinjeva preko Istanbula. Rosca je naveo i to da im je put platio izvjesni Igor, koji je novac za to dobijao u kriptovalutama. Po dolasku u Banju Luku, kazao je, sastali su se sa osobom čiji je nadimak bio “Turčin”, za kojeg je kasnije saznao da je zapravo bugarski državljanin sa imenom Mirčea (Mircea).Detektor je u ranijem istraživanju otkrio kako je osoba s nadimkom “Turčin” zapravo Mirčo Angelov, koji je u Francuskoj osuđen na tri godine zatvora s još trojicom državljana Bugarske zbog uništavanja spomenika za žrtve holokausta u Parizu i drugih objekata tokom maja 2024. godine. Presuda je izrečena krajem oktobra 2025. u odsustvu Angelova, koji se do danas nalazi u bjekstvu. Francuske vlasti optužile su Kremlj za ovu akciju. Ruska ambasada u Francuskoj reagovala je na ove optužbe, negirajući umiješanost Ruske Federacije u ovaj slučaj i nazivajući optužbe “novom rusofobnom kampanjom”.Mirčea je Rošku i druge učesnike kampa prvu noć prevezao u hotel, da bi sljedeće jutro otputovali u šumu, gdje su im oduzeti mobiteli i dokumenti.- U kampu smo zatekli šatore. Dvojica Bugara čistili su ih, jer je još jedna grupa tu bila prije nas - dodao je Roška.

U kampovima su im se, tvrdi, instruktori predstavili kao rezervni oficiri i članovi neke ruske organizacije, dok su dvojica bila iz Finske i Bugarske. Kada je riječ o učesnicima, Rosca se prisjeća da je njih sedam bilo iz Moldavije, tri osobe iz Transnistrije, te jedan mladić iz Sankt Peterburga. Zbog toga se cijela komunikacija odvijala na ruskom jeziku.Prema svjedočenju Rosce, većina regrutovanih Moldavaca nije znala stvarnu svrhu putovanja sve do dolaska u okolinu Banje Luke. Kada su im instruktori saopštili da je njihov stvarni zadatak obuka za upravljanje vojnim dronovima, pravljenje Molotovljevih koktela, probijanje policijskih kordona i izazivanje haosa tokom predsjedničkih izbora kako bi se diskreditovala aktuelna predsjednica Maia Sandu, većina je, prema Roscinim riječima, negodovala.Detalje obuka i snimke dronova koje su učesnici koristili za vježbu, Detektor je otkrio u istraživanju objavljenom početkom 2026. godine.Ruski instruktori su, međutim, insistirali da moraju ostati jer je “na njih potrošen novac”, kazao je Rosca, navodeći da je otpor polaznika sistematski slaman nasiljem. Rosca je opisao kako je, nakon što je tokom jedne večeri konzumirao alkohol s jednim od instruktora, pripadnikom “Wagner” grupe, izjavio da ga politika ne zanima i da nema ništa protiv moldavske vlasti.- Vojnik me udario šakom, a zatim me nastavio tući u glavu titanijumskim vrhom svoje čizme, dok se nisam onesvijestio. Pola glave mi je oteklo, zub mi je slomljen i zbog toga sam morao ostati tamo 21 dan, dok se nisam oporavio -&nbsp; izjavio je Rosca, dodajući da mu medicinska pomoć nije pružena.Wagnerovac je, dodaje, nakon toga pred cijelom grupom izjavio da je ovo premlaćivanje “lekcija za ostale” jer odbijaju da uče, a za njihove troškove se izdvaja novac.Nakon 21 dan Rosca se, kako je kazao, vratio u Moldaviju, ali su mu onda instruktori rekli kako mora da se oduži za novac koji je na njega potrošen u kampu tako što će raditi kao vozač. Za to je, tvrdi, od Prizenca dobio kombi Mercedes Vito, kojim je prevozio ljude iz Banje Luke u Srbiju, kao i instruktore kada su obavljali poslove. Dodao je kako je prilikom dolaska u BiH povezao Liudmilu Costenco i Alionu Gotco, te da su svi zajedno na kraju otišli u Radenku, na teritoriji Srbije.

Kostenko (Costenco) i Gotko (Gotco) su, s Vladimirom Harcevnicovim, osuđene na ukupno 13,5 godina zatvora, ali se nalaze u bjekstvu. Osim njih, u odvojenim procesima osuđeni su Moldavci Jon Kirica (Ion Chirita) i Nikita Sirenko (Nikita Sirenko) na ukupno šest i po godina uslovnih kazni zatvora, kao i Dilan Danil, koji se u zatvoru nalazi odranije zbog drugog krivičnog djela. Optužbi je oslobođena Iulia Ivanova, koja je, kao i Rosca, pristala na saradnju s moldavskim pravosuđem.Rosca je ispričao i da je u Srbiji pripreman novi kamp za prihvat sljedeće grupe ljudi. U čišćenje i postavljanje šatora bile su uključene Gotko i Kostenko, koja je sa sobom povela i svog petnaestogodišnjeg sina “kako bi od njega napravili muškarca”, rekao je.Prisjetio se kako se, nakon završenog kampa, u Moldaviju vraćao s Harcevnicom, Gotko, Kostenko i Ivanovom, te da su nakon toga uhapšeni na rumunsko-moldavskoj granici jer su sa sobom prevozili vojne dronove i drugu opremu.- Kako sam razumio, bili smo pod prismotrom dugo vremena, gotovo godinu dana, zbog čega smo otkriveni. Dronovi su pronađeni u prtljagu Gotco, Costenco i Ivanove, a Harcevnicov je imao rokovnik i USB stick sa svim informacijama o treningu -&nbsp; dodao je Roska.U unakrsnom ispitivanju Prizenko je potvrdio kako se sastajao s Roscom, kako mu je on dao kombi, ali je svoju odbranu formirao na tvrdnji da on nikada Roksi nije davao novac, niti spominjao bilo kakvo svrgavanje vlasti ili politike, što je svjedok i potvrdio.Suđenje Prizencu počelo je u augustu 2025. godine, ali je nekoliko puta odgađano zbog njegovog nedolaska i pokušaja da njegov predmet bude pripojen drugima u kojima se sudi učesnicima i organizatorima kampova. Nakon odbijanja ovih prijedloga, suđenje je nastavljeno. Prizenco se od decembra 2024. godine nalazi na listi sankcija Evropske unije, Ukrajine, Francuske, Belgije i Monaka zbog optužbi da je koordinisao akciju državljana Moldavije koji su oslikavali Davidove zvijezde u Parizu u zamjenu za finansijsku naknadu, iza čega su stajale ruske vlasti.Istragu o kampovima provodi i Tužilaštvo BiH, ali do danas nisu otkriveni nikakvi detalji osim činjenice da su pravosudne institucije BiH ostvarile saradnju s kolegama iz Moldavije, piše <a href="https://detektor.ba/2026/07/08/sudjenje-u-moldaviji-vojnici-wagnera-ucestvovali-u-ruskim-kampovima-kod-banje-luke/">Detektor.ba.</a>

- Uslov je bio da, ako nam se nešto ne sviđa, možemo otići iz kampa, pojasnio je Roška

Suđenje u Moldaviji: Vojnici Vagnera učestvovali u ruskim kampovima kod Banje Luke

Идемо сад мало о сафари снајперистима,заствама... јадни мали мишеви. 

Mevlid Jašarević, koji služi 15-godišnju kaznu zatvora zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu 2011. godine, bio je svrstan u visokorizičnu grupu zatvorenika, ali tokom boravka u kolektivu nije pravio probleme svojoj odgajateljici. To je danas pred Sudom Bosne i Hercegovine izjavila svjedokinja Tužilaštva BiH Sanja Božović, na suđenju Jašareviću zbog optužbi za sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, piše <a href="https://detektor.ba/2026/07/08/mevlid-jasarevic-bio-u-visokorizicnoj-grupi-zatvorenika/">Detektor.</a><h2>Bio TikToker</h2>Božović je kazala da je kao odgajateljica bila zadužena za Jašarevića tokom 2024. i 2025. godine te potvrdila da je bio u kategoriji visokorizičnih zatvorenika. Istakla je da s njim nije imala problema, niti se tokom njihovih kontakata osjećala ugroženo, kao i da je nije vrijeđao niti omalovažavao po osnovu spola.Ipak, navela je da je Jašareviću ranije bila izrečena mjera usamljenja, da je disciplinski kažnjavan te da su dvije njene kolegice imale problema s njim. Dodala je i da joj je poznato kako je objavljivao sadržaje na TikToku.<h2>"Znao je prijetiti i lomiti inventar"</h2>Pred Sudom je svjedočio i načelnik osiguranja zatvora Milenko Vidović, koji je rekao da Jašarevića poznaje još od 2013. godine, kada je bio u pritvoru. Potvrdio je da je protiv njega više puta vođen disciplinski postupak.-Svaki put kada je Mevlid nešto uradio, a da je to došlo do mene, slučaj je procesuiran - rekao je Vidović.Govoreći o incidentu zbog kojeg se vodi postupak, kazao je da je tada bio na godišnjem odmoru, ali da je pregledao službene izvještaje. Prema njegovim riječima, zatvorski policajci reagovali su profesionalno i na vrijeme te spriječili nasilje, odbacujući tvrdnje Odbrane da je optuženog zaustavio drugi zatvorenik.Vidović je dodao da je Jašarević uglavnom poštovao zatvorska pravila, ali da je imao oscilacije u ponašanju te je znao upućivati prijetnje i oštećivati zatvorski inventar.Na to je Jašarević odgovorio da se "s vremena na vrijeme iznervira i slomi nešto, kao Đoković reket".Tokom ispitivanja optuženi je ponovo tvrdio da njegov sukob nije imao veze sa službenim radnjama te je pitao zbog čega je prijava protiv njega podnesena tek nakon pet mjeseci, ali svjedok nije imao odgovor na to pitanje.Nastavak suđenja, koji je bio planiran za dvije sedmice, odgođen je na zahtjev Tužilaštva BiH zbog ranije preuzetih obaveza, a novi termin bit će naknadno određen.

Svjedoci govorili o disciplinskim mjerama, prijetnjama i okolnostima incidenta zbog kojeg se protiv Jašarevića vodi novi sudski postupak

Na suđenju Mevlidu Jašareviću: Bio u visokorizičnoj grupi zatvorenika, prijetio i lomio inventar

Херој Босне, златни љиљан али није ни за мали прст Нусрету Имамовићу. 