<p>Vjesnikov neboder u Zagrebu stoji ogoljen i teško oštećen nakon velikog požara koji ga je ranije zahvatio i dodatno narušio njegovu konstrukciju. </p><p>Od tada više nije samo napuštena zgrada, nego i potencijalno opasan objekt.</p><p>Oko njega je sada aktivno gradilište koje ne gleda na kalendar. Ni nedjelja više nije “pauza”, kako se mogao uvjeriti reporter Avaza, nego samo još jedan dan u rasporedu radova.</p>

<p>Teška mehanizacija, osiguranje konstrukcije i pripreme za uklanjanje odvijaju se kontinuirano. Kada je objekt proglašen nestabilnim i rizičnim, ritam više ne određuje sedmica nego sigurnost i rokovi.</p><p>Pa tako i nedjelja prolazi kao i svaki drugi dan uz buku mašine i ljude na poslu, dok se jedan od poznatih zagrebačkih simbola polako priprema za završno uklanjanje.</p><p>Nedjeljni prizori rada koji su kada se govori o javnim radovima u BiH gotovo nemoguća stvar.</p><p>Kako stvari kod nas funkcioniraju, sigurno bi dugo nestabilni neboder prijetio građanima, poput zapuštenih fasada koje se sada svakih malo obrušavaju.</p>

Od tada više nije samo napuštena zgrada, nego i potencijalno opasan objekt

Video / Nestabilni neboder u Zagrebu ruše i nedjeljom, koliko bi stajao kod nas

Brze Bicikle

E da, kod vas bi stajao godinama, EU bi slala pare 4-5 puta, to bi se polder ali i po lokalitetu, onda bi građani EU šesti put platili ekipu da dođe na lice mjesta i napravi pisao. 
U međuvremenu u BiH bi se i dalje dernečilo i sr@lo po EU... Znači klasika. 

Kako nisu, postoje i snimke požara... I zamisli, ne fale ključne minute. :) 
Kod vas kamere zakazuju stalno i ko za qrac uvijek fale 'ključne minute'

<p>Moneyval, Komitet eksperata Vijeća Evrope za procjenu sistema za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, ekskluzivno za „Dnevni avaz“ pojašnjava šta je problem Bosne i Hercegovine i zbog čega taj odbor nema pozitivan izvještaj o Bosni i Hercegovini, a što je dovodi na takozvanu sivu listu. Radi se o sivoj listi Radne grupe za finansijske akcije (FATF) koja se radi tri puta godišnje, dok sam MONEYVAL ne objavljuje liste zemalja sa slabim mjerama za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT).</p><h2>Pranje novca</h2><p>Izvještaj MONEYVAL-a e ukazuje na jedan konkretan nedostatak koji utiče na primjenu zakona o sprečavanju pranja novca u praksi, nego niz međusobno povezanih kao što su kašnjenja u donošenju važnih zakona, nedovoljno usklađena koordinacija institucija, kao i činjenica da se istrage i krivično gonjenje ne usmjeravaju uvijek na područja najvećeg rizika. Iz MONEYVAL-a upozoravaju i da, iako relevantni zakoni postoje, njihova provedba može biti otežana jer se ne daje prioritet predmetima pranja novca.</p><p>- Sankcije, naprimjer za neprijavljeni gotov novac, često su minimalne te nisu dovoljno djelotvorne niti odvraćajuće – navode.</p><p>Posebnu pažnju eksperti posvetili su pitanju stvarnog vlasništva kompanija. Upozoravaju da, iako se podacima može pristupiti online i putem registarskih sudova, i dalje postoje sumnje u njihovu tačnost.</p><p>- Portali i registri nisu adekvatno popunjeni niti su uvijek dostupni – kažu za „Dnevni avaz“ iz ovog komiteta i ukazuju da ne postoji efikasan sistem za evidentiranje podataka o stvarnom vlasništvu udruženja i fondacija, što za nadležne organe stvara svojevrsnu slijepu tačku.</p><h2>Notari i advokati</h2><p>Eksperti upozoravaju i da je nadzor nad notarima, advokatima i računovođama, koji imaju važnu ulogu u osnivanju kompanija, relativno nov.</p><p>- Vlastima još nije jasno u kojoj mjeri notari, advokati i računovođe prepoznaju i provjeravaju rizike povezane sa stvarnim vlasništvom – navodi MONEYVAL.</p><p>Kada je riječ o oduzimanju imovine stečene kriminalom, MONEYVAL potvrđuje da Bosna i Hercegovina ima mehanizme za provođenje finansijskih istraga i oduzimanje nezakonito stečene imovine, ali rezultati nisu jednaki u svim oblastima. U predmetima pranja novca zabilježeni su značajniji iznosi zaplijenjene i oduzete imovine, ali znatno manje kada je riječ o drugim krivičnim djelima iz kojih proizlazi nezakonito stečena imovina, navode iz MONEYVAL-a.</p><p>Komitet zamjera i kašnjenja u uspostavljanju zakonodavnog okvira za efikasan sistem upravljanja oduzetom imovinom na državnom nivou, kao i u formiranju posebnog tužilačkog odjela za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije u Federaciji BiH. U novi izvještaj MONEYVAL-a nisu uključeni novi propisi koji se odnose na finansijske sankcije protiv osoba, organizacija i subjekata povezanih s terorizmom i širenjem oružja za masovno uništenje je su usvojeni neposredno prije analize koju su radili.</p><h2>Dodatne mjere</h2><p>U slučaju da ključni nedostaci ne budu otklonjeni, iz MONEYVAL-a upozoravaju da raspolažu dodatnim mjerama nadzora, uključujući formalna upozorenja, slanje misija na visokom nivou, javna saopćenja o nedostacima zemlje ili upućivanje slučaja FATF-u.</p><p>Također navode da FATF pažljivo prati zemlje sa značajnim nedostacima u sistemima za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma te da, ukoliko napredak izostane, država je pod formalnim nadzorom, na takozvanoj “sivoj listi“.</p><h2>Izvještaj krajem 2026.</h2><p>Bosna i Hercegovina će krajem 2026. godine ponovo izvještavati MONEYVAL o poduzetim reformama. Međutim, oni pojašnjavaju da tada neće biti ocjenjivani konkretni rezultati u praksi, nego će se analizirati samo tehnička usklađenost, odnosno unapređenje zakonodavnog i regulatornog okvira kroz dokumentarnu analizu.</p><p>- Postupak praćenja ne uključuje evaluacijsku posjetu niti procjenjuje rezultate ostvarene u praksi – navode iz MONEYVAL-a i pojašnjavaju da će se napredak u provođenju prioritetnih aktivnosti uglavnom analizirati u okviru narednog ciklusa uzajamne evaluacije planiranog za 2031. godinu.</p>

Svrstani smo uz Alžir, Angolu, Boliviju, Kamerun, Haiti, Keniju, Laos, Libanon, Namibiju, Južni Sudan, Siriju, Venecuelu i druge

Eksperti pojasnili za "Avaz" zašto je BiH završila na sivoj listi

Nemoj se naći uvrijeđen, al baš si naivac.
Pa ko još vjeruje obećanjima??? 

<p>U okolini Javnog preduzeća Deponija Uborak u Mostaru, zabilježena je povećana pojava dima, potvrđeno je iz Operativnog centra Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK.</p><p>Nadležne službe već se nalaze na terenu, aktivno prate razvoj situacije i poduzimaju sve neophodne mjere kako bi se lokalizovalo potencijalno žarište.&nbsp;</p><p>Za "Avaz" je ranije potvrđeno da je situacija na terenu kritična.</p>

<p>Zbog širenja dima i potencijalnog negativnog utjecaja na kvalitet zraka, Civilna zaštita izdala je zvanične preporuke za lokalno stanovništvo:</p><p>- Izbjegavajte boravak na otvorenom u neposrednoj blizini zahvaćenog područja.</p><p>- Zatvorite prozore i vrata na stambenim i poslovnim objektima kako bi se spriječio ulazak dima.</p><p>- Pratite zvanične informacije koje redovno objavljuju nadležne institucije i javni servisi.</p><p>Iz Operativnog centra naglašavaju da nema mjesta panici, te da će u slučaju bilo kakvog pogoršanja situacije javnost biti blagovremeno i transparentno obaviještena putem službenih kanala informiranja.</p>

Naglašavaju da nema mjesta panici, te da će u slučaju bilo kakvog pogoršanja situacije javnost biti obaviještena

Dim se širi zbog požara na deponiji u Mostaru: Izdate preporuke za stanovništvo

Sve će to dolazi na svoje sa ulaskom u EU

<p>Prosječna mjesečna neto plata u Bosni i Hercegovini u aprilu 2026. godine iznosila je 1.684 KM, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.</p><p>U odnosu na mart, prosječna plata nominalno je porasla za 0,2 posto. Međutim, kada se uračuna rast cijena, odnosno inflacija, realna vrijednost plata zapravo je manja za 1,6 posto.</p><p>Na godišnjem nivou situacija izgleda znatno povoljnije. U poređenju s aprilom prošle godine, prosječna neto plata veća je za devet posto, dok je realni rast, nakon uračunate inflacije, iznosio dva posto.</p><h2>IT sektor i finansije i dalje na vrhu</h2><p>Najveće prosječne zarade i dalje ostvaruju zaposleni u sektoru informacionih i komunikacionih tehnologija, gdje je prosječna neto plata u aprilu iznosila 2.399 KM.</p><p>Visoko na listi nalaze se i finansijske djelatnosti i osiguranje sa prosječnom platom od 2.196 KM, dok su zaposleni u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom u prosjeku zarađivali 2.067 KM.</p><h2>Ugostiteljstvo i trgovina među najlošije plaćenim sektorima</h2><p>Na drugom kraju ljestvice nalaze se djelatnosti koje tradicionalno bilježe najniže zarade.</p><p>Najmanje su u aprilu zarađivali radnici u sektoru smještaja i pripreme hrane, gdje je prosječna plata iznosila 1.157 KM.</p><p>Slijede građevinarstvo sa 1.307 KM, trgovina sa 1.383 KM te prerađivačka industrija sa prosječnom platom od 1.399 KM.</p><h2>Bruto plata premašila 2.600 KM</h2><p>Prosječna bruto plata u Bosni i Hercegovini u aprilu iznosila je 2.618 KM.</p><p>U odnosu na prethodni mjesec zabilježen je nominalni rast od 0,3 posto, dok je realno zabilježen pad od 1,6 posto.</p><p>Na godišnjem nivou bruto plate porasle su za 9,2 posto nominalno, odnosno 2,3 posto realno.</p><h2>Slovenija i dalje daleko ispred</h2><p>Uprkos rastu plata, razlika između primanja u Bosni i Hercegovini i zemljama Evropske unije ostaje značajna.</p><p>Prosječna plata u Sloveniji veća je za oko 860 eura, odnosno približno 1.684 KM u odnosu na prosječnu platu od oko 1.600 KM u BiH. To znači da prosječni radnik u Sloveniji zarađuje više nego dvostruko u odnosu na veliki broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini.</p><p>Istovremeno, cijene brojnih proizvoda, posebno hrane, posljednjih godina značajno su se približile slovenskom nivou. Pojedini artikli u BiH čak su skuplji nego u Sloveniji, što dodatno utiče na životni standard građana.</p><p>Zbog toga Slovenija ostaje jedna od najprivlačnijih destinacija za radnike iz Bosne i Hercegovine, a razlika u primanjima i dalje je jedan od glavnih razloga odlaska domaće radne snage u inostranstvo.</p>

Zbog toga Slovenija ostaje jedna od najprivlačnijih destinacija za radnike iz Bosne i Hercegovine

Nije ni čudo što Bosanci i Hercegovci masovno odlaze u Sloveniju: Evo koliko je prosječna plata tamo

Pa nisu baš propali, nahapali su se pustih godina dok su blokirali Hrvatsku, neka ih, sad je na nama red da hapamo. 
Nego... Doći će red i na vas. Sretno! 

Ne pričaj gluposti, molim te, nije u redu 

Odakle si ti iz Hrvatske da mi je znati?
Da prvo pravopis savladaš, a onda polako na internet...? 
Ako sam dobro razumio, htio si reći da na papiru Slovenci imaju veću plaća, a realno hrvati jer imaju puno neoporezivih dodataka na plaću? 

<p>Sinoć iza ponoć u naselju Dolac Malta pukla je vodovodna cijev zbog čega je glavna ulica bila potopljena, a prema dostupnim snimcima, saobraćaj izuzetno otežan.</p><p>- Ovo je samo odraz izuzetno lošeg upravljanja mrežom. Sistem je stalno pod naporom i stalne obustave stvore čepove - rekao je izvor "Avaza" iz ViK-a.</p><p>Prema riječima izvora koji je uposlenik ViK-a sa reakcijom se debelo zakasnilo.</p>

Video / Jutro nakon poplave u Sarajevu: Evo kakva je situacija na Dolac Malti nakon što je pukla cijev 

<p>- Kolege su na terenu, ali su debelo zakasnili pa popravkom. Trebali su biti od 6 sati jutros, a oni su tek u 9 sati podigli materijal - saznaje "Avaz" od uposlenika ViK-a.</p><p>Prema porukama u čijem smo posjedu vidi se da su tek oko 9h jutros tražili magacionera za izdavanje materijala.</p>

Haos na Dolac Malti: Pukla cijev, voda preplavila glavnu saobraćajnicu usred noći


<p>- Nisu bili na ternu sa punom grupom, opremom i materijalom, a znali su sinoć iza ponoći za kvar, međutim tek jutros su se krenuli organizivati - rečeno nam je.</p><p>Podsjećamo, voda koja je tekla, praktično je odnijela dio glavne ceste u Sarajevu.</p><p><b>BONUS VIDEO:</b></p>

<p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/featured">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Ovo je samo odraz izuzetno lošeg upravljanja mrežom, rekao je izvor "Avaza"

ViK debelo zakasnio sa popravkom: Za kvar saznali sinoć, a tek oko 9 sati jutros tražili magacionera za izdavanje materijala

<p>Adnan Šerak već decenijama važi za jedno od najpoznatijih i najkontroverznijih imena sarajevskog kriminalnog miljea. Iza njega su brojne presude, sukobi sa zakonom, zatvorski incidenti i reputacija čovjeka kojeg se, prema pričama bivših zatvorenika, “boje i osuđenici i stražari”.</p><p>Šerak je u Sarajevu osuđivan za teška krivična djela, uključujući pokušaj likvidacije, ali i ubistvo zatvorenika. Tokom godina više puta je dospijevao u fokus javnosti zbog nasilnih incidenata, bjekstava i sukoba unutar zatvorskog sistema.</p><p>Krajem 2018. godine Kantonalni sud u Sarajevu odobrio mu je jednomjesečni prekid izdržavanja kazne, ali se po isteku tog roka nije vratio u zatvor. Nakon više od mjesec dana bjekstva pronađen je i uhapšen u Sarajevu, nakon čega je vraćen iza rešetaka.</p>

<p>To nije bio prvi takav slučaj. Već 2012. godine također je pušten na prekid izdržavanja kazne, tokom kojeg je ranjen u pucnjavi. Tada je više od dva mjeseca bio u bijegu prije nego što je vraćen u zatvor, uz ukidanje vanzavodskih pogodnosti.</p><p>No, osim policijskih dosjea i sudskih procesa, Adnana Šeraka godinama prati gotovo mitska reputacija među dijelom zatvorske populacije u KPZ Zenica.</p><h2>"Apsolutna dominacija"</h2><p>Bivši zatvorenik Hidajet Hankić, poznatiji kao Hido, govorio je o Šeraku kao o čovjeku koji je imao gotovo apsolutnu dominaciju među osuđenicima.</p><p>“Šerak je najveći mangup u zatvoru u Zenici. Možete pričati šta hoćete, ali trenutno je najjači. Straža drhti od njega. Momak ima m*da.”</p><p>Hankić je tvrdio da je Šerak fizički nasrtao čak i na zatvorske čuvare.</p><p>“Uhvati stražara za vrat i davi ga. Ne mogu mu ništa.”</p><p>Prema njegovim riječima, Šerak je imao poseban odnos prema zatvorenicima.</p><p>“Starije osuđenike poštuje i pomaže, a ove mangupe što su na slobodi pa dođu u zatvor njih najviše maltretira.”</p><p>Slične tvrdnje iznosili su i drugi bivši zatvorenici, poput Elvedina Zemanić koji je opisao atmosferu straha koja je navodno vladala kada bi se Šerak pojavio.</p>

<p>“Svi su ga se bojali, noge im se odsjeku kad dođe Ado. Ujutru kad pere zube, jedan mu čuva četkicu, drugi kaladont, treći peškir.”</p><h2>Svjedočenja zatvorenika</h2><p>Jedan od bivših osuđenika tvrdio je da je Šerak imao gotovo status “zatvorskog šefa”.</p><p>“Kad ga vode na sud, sve se kapije zatvaraju, vrata, čopor policajaca oko njega. Ne smiju mu prići.”</p><p>Ipak, paralelno s tim pričama, njegovi protivnici iz kriminalnog miljea često su pokušavali rušiti taj imidž. Tako je sarajevski kriminalac Mirza Hatić javno tvrdio da je pretukao Šeraka dok je ovaj bio u bijegu i dok je policija tragala za njim zbog sumnje za protivpravno lišenje slobode i nanošenje tjelesnih povreda.</p><p><br></p>

Uhapšen Adnan Šerak u Mostaru

<p>Priča o Adnanu Šeraku zato danas prevazilazi običnu crnu hroniku. Ona je postala dio urbane mitologije sarajevskog podzemlja — mješavina brutalnog kriminala, zatvorske hijerarhije, straha i balkanske fascinacije “opasnim momcima”.</p><p>I dok jedni u njemu vide brutalnog kriminalca, drugi ga predstavljaju kao “uličnog autoriteta” koji je izgradio reputaciju sile unutar zatvorskog sistema. Ono što je sigurno jeste da je Adnan Šerak godinama ostao jedno od najpoznatijih imena bh. podzemlja.</p>

Njegovo ime godinama izaziva strah i fascinaciju u sarajevskom podzemlju i zatvorskom sistemu BiH

“Straža drhti od njega”: Ko je zapravo Adnan Šerak, čovjek kojeg prati reputacija najopasnijeg zatvorenika u Zenici

Zašto bi imao strah kad je aparat iza tebe? Vjerujem da bi promijenio mišljenje da se sa dotičnim krkanom nađe 1na1.
I nije 'zarobljenik' nego zatvorenik. 

<p>Riječ je o jednoj od 29 vrsta ajkula koje nastanjuju Jadransko more, a ujedno je široko rasprostranjena u svim svjetskim morima, od Norveške do Čilea.</p><p>Danas je postala rijetka u Jadranu i ima status strogo zaštićene vrste.</p><h2>Lako prepoznatljiva</h2><p>Plavu ajkulu je lako prepoznati po izduženom tijelu, u obliku torpeda. Gornji dio je obojen u tamnoplavu-indigo nijansu, što joj omogućava odličnu kamuflažu, dok je stomak bijele boje.</p><p>Može da naraste do 335 centimetara, iako su zabilježeni primjerci dugi gotovo četiri metra i teški blizu 400 kilograma.</p><p>Kao izrazito aktivan predator, hrani se prvenstveno plavom ribom, poput skuše, a na jelovniku se često nalaze lignje, morski rakovi i ptice.</p><p>Opremljena je velikim očima i oštrim zubima, a uprkos masivnom tijelu sposobna je da razvije impresivnu brzinu - tokom lova može da dostigne čak 70 km/h.</p>

<h2>Putnici svjetskih okeana</h2><p>Mala opasnost od napada Plave ajkule su poznate kao “putnici svjetskih okeana”, pri čemu su ženke sklonije transatlantskim migracijama dugim i do 6.000 kilometara. </p><p>Tokom tih putovanja, često mijenjaju dubine, zaranjajući i do 350 metara. Ženka rađa žive mladunce. </p><p>Parenje je često agresivno, pa mužjaci grizu ženke za peraja kako bi održali stabilnost, zbog čega ženke imaju znatno deblju kožu. </p><p>Nakon devet do dvanaest mjeseci razvoja, ženka u prosjeku na svijet donese između 25 i 50 mladunaca dugih oko 40 centimetara. Zbog impresivne veličine, plave ajkule se smatraju opasnim, ali stručnjaci naglašavaju da su napadi na ljude izuzetno rijetki. </p><p>Tome u prilog govori podatak da je tokom više od četiri vijeka zabilježeno 13 slučajeva napada, od kojih je manji broj imao fatalan ishod. </p><p>To znači da je oprez neophodan, ali ne i da je ova životinja aktivno opasna. </p><h2>Stvarna opasnost po kupače izrazito mala</h2><p>- Stalno je prisutna vrsta u Jadranu, ali je stvarna opasnost od napada na kupače veoma mala. Prije svega zato što je to vrsta otvorenog mora i većinu vremena boravi daleko od plaža i plićaka - objašnjavaju stručnjaci.</p><p>Oni dodaju da ribari ili ronioci najčešće sreću plave ajkule na otvorenom moru i da su morska stvorenja prema njima uglavnom nezainteresovana.</p><p>Ozbiljno ugrožena vrsta pojava ove ajkule blizu obale obično privlači veliku medijsku pažnju upravo zato što je riječ o rijetkoj i neuobičajenoj situaciji. </p><p>- Iako postoje podaci da se u proljeće približava obali zbog razmnožavanja, vjerovatnije je da je uzrok veća količina ribe tokom proljeća i njena potraga za hranom - navode eksperti.</p><h2>Lov je strogo zabranjen</h2><p>Ipak, uprkos važnoj ulozi u ekosistemu, ova vrsta danas je ozbiljno ugrožena ljudskim aktivnostima. Na globalnom nivou godišnje se ulovi između 10 i 20 miliona jedinki, što čini oko 20 odsto ukupnog svjetskog ulova ajkula.</p><p>Plava ajkula najčešće nije ciljano lovljena, već strada kao “usputni ulov” tokom potrage za tunama i sabljarkama, a prvenstveno zbog potražnje za perajima koja se koriste u gastronomskim specijalitetima (poput supe od ajkulinih peraja). </p><p>U Hrvatskoj je plava ajkula strogo zaštićena zakonom, što znači da je svaki namjerni ulov, povređivanje ili uznemiravanje ovog stvorenja strogo kažnjivo.</p>

Kao izrazito aktivan predator, hrani se prvenstveno plavom ribom, poput skuše, a na jelovniku se često nalaze lignje, morski rakovi i ptice

Jadranom pliva plava ajkula duga 4 metra i teška 400 kg: Šta je bitno da znaju kupači?

Aha, počelo je... Sezona 'katastrofa' po Jadranu, sad azavovi Copy/paste dnovinari prate sve lokalne portale po Hrvatskoj i svakosnevne probleme predstavljaju kao 'užase'. :) 
Ako vam je ćeif ko može da zamjeri, al poješće vas. Aj i zdravlje. 