Masovna grobnica vunastih mamuta otkrivena je u zapadnom Sibiru, u blizini rijeke Ob, i peta je po redu pronađena u autonomnoj regiji Hanti-Mansi.

U najnovijem groblju mamuta pronađeni su ostaci barem 11 vunastih mamuta, ali moguće je da daljnja iskopavanja otkriju jo&scaron;.&nbsp;Na istome su mjestu pronađene i kosti izumrlih vunastih nosoroga i pretpovijesnih jelena.

Prve procijene govore da su kosti stare između 10.000 i 30.000 godina, ali detaljnije će analize podrobnije odrediti starost, kao i za&scaron;to su sve te životinje umrle zajedno.

&ldquo;Sudjelovao sam u ekspediciji. Jo&scaron; smo davno prije bili obavije&scaron;teni o postojanju tog mjesta, ali nismo mogli točno odrediti njegovu lokaciju&rdquo;, kaže&nbsp;Anton Rezvi, voditelj paleontolo&scaron;kog odsjeka Muzeja prirode i čovjeka u Hanti-Mansisku.

&ldquo;Stigli smo, i srećom brzo prona&scaron;li tačno mjesto. Dio je već odnijela rijeka, i kosti su ležale na ravnoj obali.&rdquo;

Rezvi kaže kako su sakupili preko 500 kostiju, jednu od vunastog&nbsp;nosoroga, tri od jelena, a ostatak od mamuta.

&ldquo;Ljudi već godinama uzimaju kosti kao suvenire i stoga nismo prona&scaron;li niti jednu kljovu,zub&nbsp;ili veliku kost. To je ono &scaron;to najvi&scaron;e privlači ljude. Dobro je da smo prona&scaron;li mjesto s kojeg je rijeka odnosila kosti, tako da sad tamo možemo započeti s velikim iskopavanjima&rdquo;, rekao je Rezvi.

U Sibiru su već pronađene barem četiri masovne grobnice vunastih mamuta. To su Mamontovoje (Volčja Griva, područje Novosibirska), &Scaron;estakovo (područje Kamerova) Krasnojarskaja Kurja (područje Tomska) i Bereleh (Jakutija).

Kako su nastale? Jedna teorija tvrdi da su mamuti patili od nedostatka minerala, pa su očajnički tražili kalcij na mjestima gdje su mogli lizati sol. Stvorenja su patila od bolesti kostiju te su umirala na mjestima gdje su tražila olak&scaron;anje, ne&scaron;to poput drevnih mamutskih toplica.

Druga teorija kaže da su ih drevni lovci uhvatili u zamku, prenosi danas.hr.

Nekropola zvijeri

SIBIRSKA MASOVNA GROBNICA Do sada pronađeno preko 550 kostiju vunastih mamuta

Ukoliko ste ranije bili u vezama s mu&scaron;karcima koji vam ba&scaron; i nisu bili vjerni, verujemo da ste iz tih iskustava izvukli neku lekciju. Ipak, za slučaj da niste, tu je nauka da vam pomogne.&nbsp;

Evo nekoliko zvaničnih podataka o tome koje osobine krase privržene momke, a koje preljubnike.&nbsp;

Novac&nbsp;

Jedno istraživanje otkriva nam da je manje vjerovatno da će partneri varati ako imaju približno istu platu. Drugim riječima, za brigu je vrijeme onda kad počnete da zarađujete vi&scaron;e od njega ili obrnuto.&nbsp;

Njegovi prijatelji&nbsp;

Prema autoru knjige &ldquo;The Truth About Cheating&rdquo;,&nbsp;Gariju Njumanu,vjerovatnije je da će mu&scaron;karac varati ako to rade i njegovi prijatelji. Dakle, ako njegovi drugari nisu takvi, vrlo je vjerovatno da ni on neće biti izuzetak.&nbsp;

Osjećanja&nbsp;

Većina mu&scaron;karaca ne vara, jer je seksualno nezadovoljna, već zato &scaron;to su u potrazi za emocionalnim zadovoljstvom. Volite ga i pokažite mu to.&nbsp;

Heavy metal&nbsp;

Prema jednom vrlo neobičnom istraživanju, momke koji slu&scaron;aju ovu vrstu muzike&nbsp;bije glas da su vrlo vjerni.&nbsp;

Ličnost&nbsp;

Ako je va&scaron; dragi introvertan, za njega je manje verovatno da će potpasti pod uticaj drugih, pa ga neće tako lako obrlatiti ni neka zavodnica. Ekstroverti če&scaron;će varaju, jer je za njih vjerovatnije da će pristati na nepristojnu ponudu.&nbsp;

Porodica&nbsp;

Ako on dolazi iz velike porodice, trebalo bi da ste na sigurnom tlu. Već na prvom sastanku&nbsp;pitajte ga ima li braće i sestara.&nbsp;

Potencija&nbsp;

Ljudi koji se lako uzbuđuju, če&scaron;će varaju. Jednostavno, potrebno im je da zadovolje svoje seksualne apetite.&nbsp;

Izgled&nbsp;

Ako vam on djeluje kao neko ko nikad ne bi prevario djevojku, vjerujte svojoj intuiciji. No, ako izgleda kao da bi, tako će vrlo vjerovatno i biti, tvrde naučnici.

Nauka pokazala

Ove osobine ima muškarac koji vas nikad neće prevariti: Ima li ih i vaš dragi?

Dva farmera otkrili su u polju soje u Mičigenu skoro potpuno očuvane skeletne ostatke takozvanog vunenog mamuta. 
&nbsp; 
Prema nalazima stručnjaka, riječ je o mužjaku starosti 40 godina. Do sada su pronađeni lobanja, kljove, kao i dijelovi kičme, javlja &quot;Detroit fri pres&quot;.

Ostaci su pronađeni sasvim slučajno. Farmeri su kopali kanal za navodnjavanje kada su nai&scaron;li na ne&scaron;to &scaron;to su mislili da je veliki komad drveta.

Istraživači sa Univerziteta Mičigen rekli su da su vuneni mamuti naseljavali ovo područje prije 11.700 i 15.000 godina. Vjeruje se da su ljudi ubili ovu životinju, a da su je ostavili u malom jezercetu kako bi je sačuvali, odnosno konzervirali.&nbsp; 
&nbsp; 
Direktor Muzeja paleontologije pri Univerzitetu u Mičigenu Dan Fi&scaron;er rekao je novinarima da bi naučnici mogli sada da utvrde kada su u ovu oblast do&scaron;li prvi ljudi.

U američkoj državi Mičigen do sada pronađeni skeletni ostaci 30 mamuta, a posebno je rijedak ovako dobro očuvan kostur, rekao je on, prenosi BBC.

Tokom kopanj kanala za navodnjavanje

Pronađeni ostaci vunenog malamuta

Razlika između pluća pu&scaron;ača i nepu&scaron;ača je drastična. Kod pu&scaron;ača ona su često crna i puna katrana te o&scaron;tećena, dok su pluća zdrave osobe ružičasta, porozna i funkcionalna.

Ali, mala grupa pu&scaron;ača je posebna. Naime, uprkos pu&scaron;enju, njihova pluća ostaju zdrava. Istraživanje Vijeća Medicinskog istraživanja u Velikoj Britaniji ispitalo je taj fenomen, pomoću podataka vi&scaron;e od 50.000 ljudi čija je mutacija DNK zavr&scaron;ila jačanjem funkcije pluća i &scaron;tićenjem od pu&scaron;enja. Njih se naziva &quot;zdravim&quot; pu&scaron;ačkim plućima, pi&scaron;e Medical Daily.

Istraživači su se fokusirali na hroničnu opstruktivnu plućnu bolest (COPD) i kako je na nju utjecalo pu&scaron;enje. Otkrili su da je COPD je bio učestaliji među pu&scaron;ačima nego među nepu&scaron;ačima. Ali podgrupa pu&scaron;ača koji su imali određeni sklop DNK na neki, ne obja&scaron;njavaju na koji, način, su imali manje mogućnosti da razviju COPD. Na neki su način bili za&scaron;tićeni &quot;dobrim genima&quot;.

- Ovi rezultati osiguravaju novi uvid u specifične mehanizme ističući ometanje protoka zraka kod pojedinaca bez obzira na pu&scaron;ačke navike i druge bolesti povezane s di&scaron;nim putevima - navode autori.

Međutim, čak i pu&scaron;ačima sa za&scaron;titnim DNK u nekom je trenutku do&scaron;lo do o&scaron;tećenja pluća. Čini se kako nema nikakvog &quot;čarobnog &scaron;tapića&quot; koji bi bilo kome garantirao za&scaron;titu protiv dima cigareta. Pu&scaron;ači jo&scaron; uvijek imaju pluća koja su nezdravija nego da su nepu&scaron;ači, ističe profesor Martin Tobin sa Sveučili&scaron;ta Leicester, autor studije.

- Najjača stvar koje ljudi mogu učiniti da bi utjecali na svoje buduće zdravlje u okvirima COPD-a te bolesti povezanih s pu&scaron;enjem, kao &scaron;to su rak i srčane bolesti jest da prestanu pu&scaron;iti - rekao je.

Istraživači vjeruju da ova studija može pomoći utabati put budućim tretmanima vezanim uz bolesti koje nastaju kao posljedica pu&scaron;enja. Ali do tada, najbolji način da izbjegnete bolesti povezane s pu&scaron;enjem jest da prestanete pu&scaron;iti i da prestanete biti pasivni pu&scaron;ač.

Mala grupa ljudi je posebna

FENOMEN KOJI JE ZAINTRIGIRAO NAUČNIKE Pušače zaštitila mutacija DNK

Ako imate hronične bolove, slobodno pu&scaron;ite marihuanu i biće vam mnogo lak&scaron;e - poručuju kanadski naučnici.&nbsp;

Kanadski &nbsp;tim objavio je rezultate istraživanja o uticaju medicinske marihuane na osobe koje imaju ozbiljne hronične bolove - obja&scaron;njava portal &quot;Sajens dejli&quot;.

Studija otkriva da pacijenti koji su svakodnevno koristili kanabis u periodu od godine dana nisu imali ozbiljne nus-pojave u odnosu na kontrolnu grupu koja nije koristila marihuanu.&nbsp;

Istraživanje će poslužiti kao prvi ozbiljan naučni&nbsp;izvje&scaron;taj o prednostima dugotrajnog kori&scaron;tenja medicinske marihuane.&nbsp;

- Ovo je prva i najveća studija o dugotrajnom kori&scaron;tenju medicinskog kanabisa kod &nbsp;pacijenata koji pate od hroničnih bolova -&nbsp;ističe glavni autor istraživanja Mark Vare.&nbsp;

Naučnici su otkrili da medicinski kanabis koji su koristili iskusni pacijenti &nbsp;ima &quot;razuman bezbjednosni &nbsp;profil&quot;, odnosno da ne utiče na op&scaron;te zdravlje.&nbsp;

Pacijenti su, u prosjeku, koristili &nbsp;2,5 grama kanabisa dnevno, bilo pu&scaron;enjem, isparavanjem ili oralno.&nbsp;

Naučnici nisu prona&scaron;li dokaze o &scaron;tetnim uticajima marihuane na kognitivne funkcije niti je bilo problema u testovima krvi.&nbsp;

Zapaženo je značajno smanjenje nivoa bola te popravak raspoloženje i bolji kvalitet život kod onih koji su koristili medicinsku marihuanu u odnosu na ostatak kontrolne grupe.&nbsp;

Istraživači ističu da su pacijenti dobrovoljno pristali na istraživanje i da je većinom riječ o iskusnim korisnicima.&nbsp;

Slobodno pušite

Kanadski naučnici poručuju: Marihuana smanjuje bolove i popravlja raspoloženje

Najsmrdljiviji cvijet na svijetu botaničarima je poznat kao Amorphophallus titanum ili Titan Arum, a jedan takav koji je dobio ime Alice upravo cvjeta u čika&scaron;kom botaničkom vrtu.&nbsp;

Ovakvom cvijetu treba i do 10 godina da naraste do veličine u kojoj može cvjetati pa je zbog toga Botanički vrt Chicaga omogućio svima i da uživo prate cvat.&nbsp;

Kod nas je poznat i kao cvijet strvina zbog mirisa koji podsjeća na truljenje strvine.&nbsp;

Nakon prvog cvata, cvijet će opet cvasti za dvije do tri godine, a to može trajati između 24 i 36 sati te pritom ima taj iznimno neugodan miris. Za njega su zaslužni hemijski spojevi kojima biljka privlači bube i muhe koje s drugih biljaka donose pelud.&nbsp;

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/GzExo3hREZ0" width="560"></iframe></div>

Ovaj neugodni miris inače je najsnažniji tokom noći, a i posjetitelji će moći u botanički vrt do 2 sata ujutro kako bi uživo vidjeli cvijet.

Miris podsjeća na truljenje strvine

GLEDAJTE UŽIVO Alice je najsmrdljiviji cvijet, a upravo cvjeta u Čikagu

&nbsp;

Medicinska je sestra stavila blizanke u isti inkubator da se oproste &ndash; a onda se dogodilo čudo.

Događaje koji su se dogodili 17. listopada 1997. godine&nbsp;Paul&nbsp;i&nbsp;Heidi Jackson&nbsp;&ndash; i njihovi liječnici &ndash; nikada neće zaboraviti, pi&scaron;e&nbsp;Littlethings.com.

U &scaron;estom mjesecu trudnoće Heidi je hitno odvedena u operacijsku salu gdje je rodila blizanke. Bilo je pravo čudo &scaron;to je nedono&scaron;čad&nbsp;preživjela, no bila im je potrebna intenzivna njega i djevojčice su stavljene u odvojene inkubatore.

I dok je&nbsp;Kyrie&nbsp;počela dobivati na težini, njena sestrica&nbsp;Brielle&nbsp;bila je jako slaba. &Scaron;anse da preživi bile su sve manje. Dana 12. novembra&nbsp;njeno je stanje postalo kritično. Očajna u namjeri da spasi djevojčicu, medicinska sestra&nbsp;Gayle Kasparian&nbsp;odlučili je prekr&scaron;iti pravila bolnice i staviti Kyrie kraj sestre.

Ono &scaron;to se zatim dogodilo zauvijek je promijenilo medicinski svijet.

Znamo koliko je fizički kontakt s majkom važan za novorođenčad, no ova priča, koja je postala poznata kao &ldquo;zagrljaj spasa&rdquo;, po prvi je put navela liječnike da prerano rođene blizance stavljaju u isti krevetić.

I 20 godina kasnije čudo blizanki Jackson i dalje fascinira svijet, prenosi net.hr.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="360" src="//www.youtube.com/embed/0YwT_Gx49os" width="640"></iframe>

Zagrljaj spasa

NEVJEROVATNO ČUDO Prije 20 godina, ovaj je zagrljaj zauvijek promijenio medicinu

Čak i na prvi pogled ističe se mala plava povr&scaron;ina karti svijeta prepunoj crvenog. Klimatolo&scaron;ka karta crvenom bojom označava područje s vi&scaron;om temperaturom od prosjeka, dok plava boja označava područja niže prosječne temperature.

Malo plavo područje na sjeveru Atlantskog okeana pomalo zbunjuje naučnike &nbsp;zato &scaron;to je to jedno od rijetkih područja na svijetu &scaron;to pokazuje značajno zahlađenje. Pogotovo kad se uzme u obzir da globalne temperature rastu i da će vjerovatno prethodno ljeto biti najtoplije otkako se bilježe temperaturni podaci.

Tokom proteklih godina zabilježeno je postupno zahlađenje u Atlantiku, u potpunoj suprotnosti sa zatopljenjem u Tihom okeanu. El Nino je progla&scaron;en odgovornim veliku većinu pacifičkog zatopljenja, ali naučnici nisu potpuno sigurni u obja&scaron;njenje toplijeg područja na Pacifiku. Zatopljenje na tom području odgovorno je za nadprosječno aktivnu sezonu uragana i tajfuna diljem Tihog okeana, a smatra se i da je doprinijelo mnogim drugim klimatolo&scaron;kim promjenama poput kalifornijske su&scaron;e.

<img alt="blue-blob" src="/media/old/560cc26a-bc2c-41f2-b2a0-649a0a0a0a64-blue-blob.gif" style="height: 464px; width: 600px;" title="blue-blob" />

Atlantsko hladno područje nalazi se u blizini Grenlanda, a naučnicii misle da je topljenje leda na Grenlandu barem djelomično odgovorno za poremećaje cirkulacije vode u Atlantiku (AMOC). Ta cirkulacija, čiji dio pod nazivom Zaljevska struja dolazi i u Jadransko more te putuje od Otrantskih vrata uz hrvatsku obalu i niz talijansku.

Drugi bitan dio AMOC-a je i izmjena tople i hladne vode u Atlantiku. Naime, hladna voda po morskom dnu teče prema jugu gdje se zagrijava te podiže na povr&scaron;inu i zagrijava zapadnu obalu Evrope. Upravo zbog te cirkulacije vode, Porto ima nekoliko stepeni topliju prosječnu temperaturu od New Yorka, iako se nalaze na gotovo identičnim geografskim &scaron;irinama.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="360" src="//www.youtube.com/embed/x-Ug2z8xXTI" width="640"></iframe>

Hladnija slana voda sjevernog Atlantika obično tone na dno zato &scaron;to je gu&scaron;ća a zamjenjuje ju toplija voda &scaron;to teče s juga. Međutim, istraživanja pokazuju da ogromne količine slatke vode s Grenlanda sprječavaju potonuće hladne slane vode i time utječu na AMOC.

Sličan scenarij je i u popularnom filmu Dan poslije sutra. U filmu globalno vrijeme promijeni se u nekoliko dana, uzrokuje tornada u Los Angelesu i ogromnu oluju u New Yorku. Na svu sreću, to je samo film i znanstvenici su suglasni da je takav razvoj događaja nemoguć. Međutim, promjene u Atlantiku i Pacifiku daju razloga za zabrinutost, prenosi Telegraf.hr.

Velika crna mrlja na Atlantiku

NAUČNICI ZABRINUTI Zemlji prijeti scenarij kao u filmu "Dan poslije sutra"!

Prije četiri godine Rusi su u Sibiruru na&scaron;li bakteriju staru 3,5 miliona godina čiji proteini navodno pomažu jačanju odbrambenog mehanizma u ljudskom organizmu, prenosi The Siberian Times.

Naučnici smatraju da bi Bacillus F uvelike mogao usporiti proces starenja i produžiti ljudski vijek na 140 godina. Ubrzo su Rusi počeli ubrizgavati bakteriju u mi&scaron;eve, potom i u ljudske krvne stanice, ali sve to jednom gospodinu nije bilo dovoljno. U potrazi za &#39;vječnim životom&#39; ruski naučnik Anatoli Brouchkov sa zadovoljstvom je prihvatio izazov i Bacillus F ubrizgao u sebe!

Rezultati su, kako sam kaže nevjerovatni:

- Radim kao pas, a uopće se ne umorim! U posljednje dvije godine nisam se ni prehladio - uzbuđeno je pričao Brouchkov za The Siberian Times.

- Rezultati eksperimenata s mi&scaron;evima bili su izvrsni, pa sam pomislio da bi bilo zanimljivo isprobati isto na čovjeku... 
Nisam dugo tražio dobrovoljca.

Kaže da nije bilo rizika.

- Bakteriju smo na&scaron;li u jednom jezeru, tu je bila vi&scaron;e od tri miliona godina. Lokalni ljudi godinama piju vodu iz tog jezera i žive puno duže nego ostali. Tako sam zaključio da nema opasnosti ako je ubrizgam u sebe...

Brouchkov priznaje da ovo nije službeni naučni eksperiment, ali čini se da bakterija na njega utječe sjajno.

- Ne mogu profesionalno objasniti efekte. Ali ja vam tvrdim da se u dvije godine nisam razbolio. Nisam osjetio nikakve simptome prehlade, nije me ni grlo zapeklo. Možda bih trebao otići u nekakvu kliniku da me detaljno pregledaju i donesu sud.

Brouchkov je potvrdio da se u njegovom laboratoriju jo&scaron; eksperimentira s bakterijom.

- Moramo otkriti kako ta bakterija usporava starenje. &Scaron;to drži mehanizam na životu? Kako se može to iskoristiti? Na taj način trebamo cijelu priču promatrati...

&nbsp;

&nbsp;

Ruski naučnik tvrdi da je našao tajnu o produženju života

UBRIZGAO BAKTERIJU U SEBE Dvije godine se nisam prehladio, radim kao pas, a ne umaram se

Trećina svih beba rođenih u Britaniji i Sjevernoj Irskoj&nbsp;razviće sklonost ka demenciji tokom života i to će staviti Ujedinjeno Kraljevstvo na listu zemalja koje se suočavaju sa najvećim medicinskim izazovom.

&quot;Alchajmerovo istraživanje&quot; otkriva &nbsp;da 32 posto beba rođenih u Velikoj Britaniji posjeduje abnormalnosti koje će dovesti do potencijalnog razvoja mentalnih bolesti u budućnosti.

Sve veći broj pacijenata dove&scaron;će do početka &quot;nacionalne zdravstvene krize&quot;, navodi se u Nezavisnoj kancelariji ekonomskog zdravlja.

U prosjeku, jedna od &scaron;est osoba starijih od 80 godina pati od demencije, koju najče&scaron;će izaziva Alchajmerova bolest, &scaron;to rezultira gubitkom moždanih ćelija i utiče na funkcionisanje mozga.

- Zdravstvene ustanove za demenciju ne posluju najbolje, a već imamo krizu u socijalnoj za&scaron;titi. Kako se stopa oboljelih bude povećavala, to će samo da vr&scaron;i veći pritisak na već problematični sistem - upozorava dr Metju Norton iz &quot;Alchajmerovog instituta&quot; za istraživanja u Velikoj Britaniji.

Oko 850.000 Britanaca trenutno pati od ove bolesti, a očekuje se da taj broj dostigne milion u narednih deset godina, te da se udvostruči &nbsp;do 2051. godine.

Tempo kojim slučajevi demencije rastu i projektuju budućnost krize uzrokovane starenjem stanovni&scaron;tva natjerao je naučnike da izraze svoju zabrinutost zbog mogućnosti da se 37 odsto žena i 27 odsto mu&scaron;karaca suoči sa razvojem Alchajmerove bolesti.

Velika Britanija donirala je 101,07 miliona eura za istraživanja demencije u 2012. godini, dok je 688,57 miliona eura izdvojeno za istraživanje raka.&nbsp;

Demencija je&nbsp;najveći medicinski izazov i, ako želimo da je pobjedimo, moramo ulagati u istraživanja kako bismo prona&scaron;li nove tretmane i preventivno liječenje - &nbsp;navode ljekari.&nbsp;

Za demenciju trenutno nema lijeka, a na raspolaganju je samo nekoliko preparata za liječenje simptoma Alchajmerove bolesti.&nbsp;

Pacijenti se suočavaju sa sumornom budućno&scaron;ću - oslanjajući se na državne bolnice ili članove porodice da im obezbjede stalnu, neophodnu njegu.

32 posto beba posjeduje abnormalnosti

VELIKA BRITANIJA Trećina beba razvije skolonost ka demenciji

Voda teče na Marsu! Ovo je danas potvrdila NASA koja kaže da tokom ljetnjih mjeseci na Crvenoj planeti voda teče niz kanjone i kratere čime se povećava &scaron;ansa da na Marsu postoji i neki oblik života.

Voda za sobom stavlja duge i tamne mrlje koje mogu ići i nekoliko stotina metara nizbrdo na povr&scaron;ini Marsa tokom ljetnjih mjeseci, prije nego &scaron;to se pred jesen osu&scaron;e kada povr&scaron;inska temperatura padne.

Fotografije snimljene na Marsu prikazuju strme doline i kratere pro&scaron;arane ovim mrljama na mjestima kuda je tekla voda, a cijeli prizor podsjeća na lepezu.

Naučnici jo&scaron; nisu sigurni odakle je voda stigla, ali je vjerovatno da može doći od podzemnog leda ili se kondenzuje iz tanog sloja marsovske atmosfere.

- Danas postoji tečna voda na Marsu. Zbog toga sumnjamo da je moguće da postoji nastanjivo okruženje - rekao je Majkl Mejer (Michael A. Meyer), vodeći NASA naučnik za istraživanje Marsa.

Vodotoci mogu poslužiti NASA i drugim svemirskim agencijama da pronađu život van na&scaron;e planete, ali i obezbjede mjesto za buduće ljudske misije odakle se voda može prikupljati iz prirodnih zaliha.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/MDb3UZPoTpc" width="420"></iframe></div>

&nbsp;

&nbsp;

Michael Meyer, vodeći NASA-in naučnik

NASA POTVRDILA Voda teče na Marsu!

Indija je danas uspje&scaron;no lansirala u orbitu svoju prvu svemirsku opservatoriju i &scaron;est satelita, navode zvaničnici, &scaron;to je novi iskorak za državu koja je na putu da postane veliki igrač na unosnom svemirskom trži&scaron;tu.&nbsp;

Opservatorija po imenu &quot;Astrosat&quot; lansirana je iz &Scaron;riharikote, na jugu savezne države Andhra Prade&scaron;, saop&scaron;tio&nbsp;je izvor iz indijske Organizacije za svemirska istraživanja (ISRO). &quot;Astrosat&quot; će poku&scaron;ati da dublje prouči svemir, posebno zvjezdane sisteme.

Indijski ministar nauke I. S. Čaudhari rekao je da je lansiranje opservatorije dio vizije premijera Narendra Modija o indijskom svemirskom programu.

Modi, koji se trenutno nalazi u posjeti SAD, objavio je na &quot;Twitteru&quot; poruku sljedećeg sadržaja: &quot;Svaka čast, ISRO. Ovo je jo&scaron; jedan veliki uspjeh indijske nauke i naučnika&quot;, prenosi AP.

Indija se pro&scaron;log septembra pridružila elitnom klubu država, kada je uspje&scaron;no lansiralu prvu indijsku svemirsku sondu pod imenom &quot;Mangalijan&quot; za istraživanje Marsa iz njegove orbite. Jedino su SAD, biv&scaron;i Sovjetski Savez i Evropska svemirska agencija to učinile prije Indije.

Prošle godine lansirana i prva sonda

Uspješno lansirana prva indijska opservatorija

Crveni planet i dalje skriva brojne tajne, a NASA je najavila kako će nam u ponedjeljak popodne otkriti jo&scaron; jednu.

Kako se čini, naučnici su otkrili da na Marsu povremeno ima vode&nbsp;u tekućem obliku. Lo&scaron;a vijest za one koji su mislili da su vidjeli &quot;male zelene&quot;&nbsp;ili neki drugi oblik života, no u svakom slučaju veliko otkriće.&nbsp;

U istraživanju koje će ove sedmice biti predstavljen&nbsp;navodi se da je analiza letjelice u orbiti Marsa pokazala kako su sezonski tamni tragovi na povr&scaron;ini Marsa rezultat slane vode koja povremeno teče na povr&scaron;ini planeta, pi&scaron;e CNN.

Naravno, ovakvo otkriće podiže i niz novih pitanja. Odakle ova voda dolazi i &scaron;to to znači za život na Marsu, u sada&scaron;njosti ili pro&scaron;losti? No, moguće je i da NASA-ina objava neće biti vezana s ovim otkrićem.

Rover Curiosity koji je na Marsu već tri godine također je zaslužan za niz veliki otkrića. U svojoj vožnji i analiziranju Crvenog planeta otkrio je tako da je planet u pro&scaron;losti imao kemijske uvjete u kojima su mogli živjeti razni mikrobi.

U stijenama su na&scaron;li i organske molekule koje ne ukazuju nužno na život, ali da su nužni sastojci bili prisutni. Otkriće metana u atmosferi Marsa značajno je pak jer ga mogu proizvesti živi organizmi, ali i hemijske reakcije stijena i vode.

Analize zračenja na Marsu, koje su vi&scaron;e od onog &scaron;to astronauti smiju primiti tokom karijere, pokazuju da će to biti važan element u planiranju misija.

Analize atmosfere pokazale su kako je Mars u pro&scaron;losti imao puno bogatiju atmosferu i puno vi&scaron;e vode, a stijene koje je Curiosity promatrao pokazuju i kako ih je nekad u pro&scaron;losti oblikovala tekuća voda.

<img alt="roveri-1" src="/media/old/56090de0-ca60-402b-8edb-36d00a0a0a64-roveri-1.jpg" title="roveri-1" />

NASA u toku sedmice predstavlja istraživanje

ČEKA SE NOVO OTKRIĆE Šta su roveri do sada pronašli na Marsu?

Osobama starije životne dobi kojima je oslabio sluh prijeti veći rizik za smrt, pokazuje istraživanje provedeno u SAD.

&nbsp;Nalazi naučnika &nbsp;s Johns Hopkins University prikupljeni od oko 1700 osoba starijih od 70 godina povezuju slabljenje sluha s 21-39 posto većim rizikom za smrt u sljedećih 6 godina. 
&nbsp; 
&nbsp;Mediji pi&scaron;u kako nisu pronađeni dokazi da je upravo gubitak sluha uzrok kraćeg očekivanog životnog vijeka. 
 
&nbsp;Procjenjuje se kako je slabljenje sluha prisutno kod trećine osoba u dobi od 65 do 74 godine, te kod pola osoba starijih od 75 godina. 
 
&nbsp;U ranijim studijama je slabljenje sluha već povezivano s općenito lo&scaron;ijim zdravstvenim stanjem te bržim kognitivnim padom.

Istraživanje provedeno u SAD-u

Veći rizik od smrti kod osoba starije dobi koje su izgubile sluh

Jo&scaron; jednu najavljenu apokalipsu čovjećanstvo je preživjelo. Naime, sinoć su se dva izuzetno rijetka fenomena, Supermjesec i krvavi mjesec.

Kao i obično neki su prizivali smak svijeta, u nekim zemljama je do&scaron;lo i do histerije, ali kao i u slučaju prethodnih &quot;apokalipsi&quot; ni&scaron;ta značajno se nije desilo.

Mjesec je bio i najsvjetliji ove godine. Na&scaron;ao se u tački najbližoj Zemlji, zbog čega je izgledao i do 14 posto veći od normalnog.

Istovremeno se vizualno pojačao njegov sjaj, a potom je uslijedila potpuna pomračina. 
Samo sat vremena nakon najsjajnijeg trenutka, sjena Zemlje u potpunosti ga je zaklonila, a on je zbog specifičnog prelamanja sunčeve svjetlosti postao crven.

Ovo je ujedno četvrta, posljednja u nizu mjesečevih pomračina započetih u aprilu 2014. godine, poznatih kao &quot;krvavi Mjesec&quot;.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/Py8txfpm9H8" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Fenomen koji se posljednji put desio prije 33 godine

NEVJEROVATAN PRIZOR Pogledajte kako je izgledao "krvavi" Supermjesec

NASA&nbsp;se priprema da u ponedjeljak objavi &quot;veliko naučno otkriće&quot;&nbsp;o&nbsp;Marsu,&nbsp;saop&scaron;tili su iz ove agencije i najavili vandrednu konferenciju za novinare.

Konferencija će se održati u ponedjeljak popodne.

Čim je NASA objavila ovu vijest, internet su preplavile spekulacije o tome &scaron;ta je tačno pronađeno na Marsu.

Dok ima onih koji vjeruju da je&nbsp;na Crvenoj planeti konačno pronađen dokaz o postojanju života,&nbsp;preovlađuje mi&scaron;ljenje da ipak nije riječ o nečemu tako radikalnom.

Podsjetimo, u julu je NASA napravila ne&scaron;to slično,&nbsp;najavila je konferenciju za novinare na kojoj je objavljeno da je pronađena Zemljina &quot;planeta bliznakinja&quot;, Kelper-452b, nebesko tijelo koje je dosad najsličnije na&scaron;oj planeti.

SIBIRSKA MASOVNA GROBNICA Do sada pronađeno preko 550 kostiju vunastih mamuta

Ove osobine ima muškarac koji vas nikad neće prevariti: Ima li ih i vaš dragi?

Pronađeni ostaci vunenog malamuta

FENOMEN KOJI JE ZAINTRIGIRAO NAUČNIKE Pušače zaštitila mutacija DNK

Kanadski naučnici poručuju: Marihuana smanjuje bolove i popravlja raspoloženje

GLEDAJTE UŽIVO Alice je najsmrdljiviji cvijet, a upravo cvjeta u Čikagu

NEVJEROVATNO ČUDO Prije 20 godina, ovaj je zagrljaj zauvijek promijenio medicinu

NAUČNICI ZABRINUTI Zemlji prijeti scenarij kao u filmu "Dan poslije sutra"!

UBRIZGAO BAKTERIJU U SEBE Dvije godine se nisam prehladio, radim kao pas, a ne umaram se

VELIKA BRITANIJA Trećina beba razvije skolonost ka demenciji

NASA POTVRDILA Voda teče na Marsu!

Uspješno lansirana prva indijska opservatorija

ČEKA SE NOVO OTKRIĆE Šta su roveri do sada pronašli na Marsu?

Veći rizik od smrti kod osoba starije dobi koje su izgubile sluh

NEVJEROVATAN PRIZOR Pogledajte kako je izgledao "krvavi" Supermjesec

NASA NAJAVILA ISTORIJSKO OTKRIĆE Objavit će šta su to pronašli na Marsu

Nauka

SIBIRSKA MASOVNA GROBNICA Do sada pronađeno preko 550 kostiju vunastih mamuta

Ove osobine ima muškarac koji vas nikad neće prevariti: Ima li ih i vaš dragi?

Pronađeni ostaci vunenog malamuta

FENOMEN KOJI JE ZAINTRIGIRAO NAUČNIKE Pušače zaštitila mutacija DNK

Kanadski naučnici poručuju: Marihuana smanjuje bolove i popravlja raspoloženje

GLEDAJTE UŽIVO Alice je najsmrdljiviji cvijet, a upravo cvjeta u Čikagu

NEVJEROVATNO ČUDO Prije 20 godina, ovaj je zagrljaj zauvijek promijenio medicinu

NAUČNICI ZABRINUTI Zemlji prijeti scenarij kao u filmu "Dan poslije sutra"!

UBRIZGAO BAKTERIJU U SEBE Dvije godine se nisam prehladio, radim kao pas, a ne umaram se

VELIKA BRITANIJA Trećina beba razvije skolonost ka demenciji

NASA POTVRDILA Voda teče na Marsu!

Uspješno lansirana prva indijska opservatorija

ČEKA SE NOVO OTKRIĆE Šta su roveri do sada pronašli na Marsu?

Veći rizik od smrti kod osoba starije dobi koje su izgubile sluh

NEVJEROVATAN PRIZOR Pogledajte kako je izgledao "krvavi" Supermjesec

NASA NAJAVILA ISTORIJSKO OTKRIĆE Objavit će šta su to pronašli na Marsu