Kina je jučer poslala novu posadu na svoju svemirsku stanicu Tiangong (Nebeska palača) iz Svemirskog centra Jiuquan, smještenog u sjeverozapadnom dijelu pustinje Gobi.Raketa tipa Dugi marš 2F, duga 60 metara i teška 40 tona, ponijela je tročlanu posadu u letjelici Shenzhou 19, što znači "magični brod."

Prema kineskoj svemirskoj agenciji, zapovjednik Cai Xuzhe (48), inženjer Wang Haoze (34) i bivši vojni pilot Song Lingdong (34) trebali bi se spojiti sa svemirskom postajom otprilike šest i pol sati nakon ulaska u svemir.Tokom svog šestomjesečnog boravka u svemiru, posada će provesti 86 naučnih i tehničkih eksperimenata, izvesti svemirske šetnje te postaviti zaštitne mjere protiv svemirskog otpada na Tiangong.Posada letjelice Shenzhou 19 zamijenit će tri člana misije Shenzhou 18, koji rade na svemirskoj stanici od aprila. Njihov povratak na Zemlju predviđen je za 4. novembra.

Provest će 86 naučnih i tehničkih eksperimenata, izvesti svemirske šetnje te postaviti zaštitne mjere protiv svemirskog otpada

Kina poslala novu posadu na svemirsku stanicu Tiangong

Jedan astronaut je hospitalizovan nakon povratka misije Crew-8 sa Međunarodne svemirske stanice, objavila je <a href="https://blogs.nasa.gov/spacestation/2024/10/25/nasa-provides-update-on-agencys-spacex-crew-8-health/">NASA</a>.- Jedan astronaut koji ostaje u Ascensionu je u stabilnom stanju i bit će na posmatranju iz mjera predostrožnosti.&nbsp;Da bi se zaštitila medicinska privatnost člana posade, neće se dijeliti specifični detalji o stanju ili identitetu pojedinca - navodi se u saopćenju.Inače, misija Crew-8 uspješno je pala na obalu Floride nakon što je provela skoro osam mjeseci u svemiru.U letjelici su bili američki astronauti Metju Dominik (Matthew Dominick), Majkl Barat (Michael Barratt) i Dženet Eps (Jeanette Epps), kao i ruski kosmonaut Aleksander Grebenkin (Alexander).

<blockquote class="twitter-tweet">LIVE: <a href="https://twitter.com/hashtag/Crew8?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Crew8</a> returns home from their mission on the <a href="https://twitter.com/Space_Station?ref_src=twsrc%5Etfw">@Space_Station</a>. Splashdown of the <a href="https://twitter.com/SpaceX?ref_src=twsrc%5Etfw">@SpaceX</a> Dragon capsule is expected at 3:29am ET (0729 UTC). <a href="https://t.co/PdNQljsPoG">https://t.co/PdNQljsPoG</a>&mdash; NASA (@NASA) <a href="https://twitter.com/NASA/status/1849696269603656021?ref_src=twsrc%5Etfw">October 25, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Da bi se zaštitila medicinska privatnost člana posade, neće se dijeliti specifični detalji o stanju ili identitetu pojedinca

Nasa: Misija Crew-8 uspješno je pala na obalu Floride

NASA potvrdila: Astronaut hospitalizovan nakon povratka na Zemlju, na svemirskoj stanici proveo 235 dana

Komunikacioni satelit Intelsat, kompanije "Boeing", eksplodirao je u geostacionarnoj orbiti.- Američke svemirske snage prate krhotine koje su nastale nakon eksplozije - saopćio je operater satelita.Satelit Intelsat 33e je lansiran 2016. godine i pruža komunikaciju širom Evrope, Azije i Afrike.&nbsp;Pokušavano je da se radi sa Boeingom i popravi satelit, ali su u ponedeljak svemirske snage SAD potvrdile da je satelit eksplodirao.Zbog pukotina na satelitu neki korisnici su ostali bez struje, dok je nekima otežana komunikacija.Intelsat je saopćio da radi sa nezavisnim provajderima na ograničavanju prekida usluga i da je u kontaktu sa korisnicima.Američke svemirske snage su navele kako prate oko 20 rasutih dijelova, ali do sada "nisu primijetile neposredne prijetnje" drugim satelitima. Uzrok eksplozije još nije poznat.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING 🚨: Boeing <a href="https://twitter.com/search?q=%24BA&amp;src=ctag&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">$BA</a> A Boeing-made satellite has exploded in space, resulting in a total loss <a href="https://t.co/dJevbVZPyk">pic.twitter.com/dJevbVZPyk</a>&mdash; Barchart (@Barchart) <a href="https://twitter.com/Barchart/status/1849188929083167006?ref_src=twsrc%5Etfw">October 23, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Američke svemirske snage su navele kako prate oko 20 rasutih dijelova, ali do sada "nisu primijetile neposredne prijetnje" drugim satelitima

Satelit Intelsat 33e je lansiran 2016. godine

Boeingov satelit eksplodirao u svemiru

Fosil dinosaurusa otkriven je prvi put u Hong Kongu, javlja Anadolija.Vlasti su dale izjavu o fosilu dinosaurusa otkrivenom na Ostrvu Port u okviru UNESCO-ovog Globalnog geoparka.Navedeno je da fosil dinosaurusa koji je prvi put pronađen u Hong Kongu pripada dinosaurusu koji je živio prije između 66 i 145 miliona godina, tokom perioda krede.Saopćeno je da su potrebna dodatna istraživanja za utvrđivanje vrste dinosaurusa.Vlada je objavila da je ostrvo do daljnjeg zatvoreno za javnost kako bi se izvršila neophodna iskopavanja i studije.Ministrica razvoja Bernadette Linn Hon-ho istakla je da je ovo otkriće od velike važnosti i daje nove dokaze za paleoekološka istraživanja u Hong Kongu.Napomenuto je da će fosil biti izložen u historijskom muzeju u regiji Tsim Sha Tsui od 25. oktobra.

Vlada je objavila da je ostrvo do daljnjeg zatvoreno za javnost kako bi se izvršila neophodna iskopavanja i studije

Fosil dinosaurusa otkriven prvi put u Hong Kongu

Nevidljiva šuma planktona koji nastanjuju okeane širi se ka dubljim vodama zbog klimatskih promjena i mogla bi značajno da utječe na čitav lanac ishrane, pokazala je studija objavljena u časopisu "Klimatske promjene u prirodi" koju je predvodio Johanes Viljoen. Sva mora na svijetu nastanjena su ovim sićušnim organizmima koji su u osnovi lanca ishrane, i preko fotosinteze proizvode polovinu organskih supstanci koje koriste sva živa bića na planeti, navodi agencija Ansa.Analizirajući količinu i distribuciju fitoplanktona u posljednje 33 godine u Sargaskom moru, ogromnom dijelu Atlantskog okeana između Antila i Azorskih ostrva, istraživači su primijetili da ukupna biomasa, odnosno količina mikroorganizama, raste kako se povećavaju temperature.Mikroorganizmi na površini vode imaju stabilno prisustvo, dok dubinski fitoplanktoni reaguju drugačije.Ova promjena mogla bi da ima veliki utjecaj na čitav lanac ishrane u okeanu, počev od malih riba do velikih sisara, naveli su naučnici.Pošto su ovi slojevi dubinskih fitoplanktona manje vidljivi, potrebno je uložiti više u mreže podvodnog monitoringa kako ove značajne promjene ne bi ostale nevidljive, upozorili su istraživači.

Količina mikroorganizama raste kako se povećavaju temperature

Sva mora na svijetu nastanjena su ovim sićušnim organizmima

Ova drastična promjena u okeanima može da utječe na lanac ishrane

Američka Nacionalna agencija za svemirska istraživanja (NASA) lansirala je danas svemirsku letjelicu na satelit Evropa, zaleđeni Jupiterov mjesec, gdje bi, kako se vjeruje, mogao da postoji vanzemaljski oblik života u ogromnom okeanu ispod ledene površine.Letjelica "Europa Clipper" će putovati pet i po godina do Jupitera, gdje će ući u orbitu oko ove ogromne gasne planete i proći blizu satelita Evropa, prenosi AP.

Na putu ka Jupiteru, ukoliko ne iskrsnu nepredviđeni problemi, letjelica teška šest tona, najveća koju je NASA ikada izgradila za planetarnu misiju, proći će pored Marsa i vratiti se u orbitu Zemlje prije nego što se katapultira ka Jupiteru i preleti više od tri milijarde kilometara da bi 2030. godine stigla na svoje odredište.Naučnici su gotovo sigurni da ispod Evroprine ledene kore postoji dubok zaleđeni okean i ukazuju da gdje ima vode, može biti i života, što čini ovaj mjesec jednim od pogodnijih mjesta za potragu za životom.Ipak, letjelica "Europa Clipper" neće tragati za nekim oblikom života jer nema detektore za tu vrstu istraživanja.

Naučnici su gotovo sigurni da ispod Evroprine ledene kore postoji dubok zaleđeni okean i ukazuju da gdje ima vode, može biti i života

NASA lansirala letjelicu na Jupiterov satelit Evropa: Potraga za dubokim zaleđenim okeanom

NASA je lansirala svemirsku letjelicu "Evropa Kliper" u poslijepodnevnim satima s Kejp Kanaverala na Floridi, nakon što je uragan Milton odgodio prvobitne planove.Evropa Kliper će sada preći 1,8 milijardi milja da bi stigao do "Evrope", duboko misterioznog mjeseca koji kruži oko Jupitera kako bi pronašla znake života.

Vjeruje se da neće stići prije 2030. godine, ali ono što bi moglo da otkrije potpuno će promijeniti sve što znamo o životu u našem Sunčevom sistemu. Smatra se da se ispod površine jupiterovog mjeseca Evrope nalazi ogroman okean sa duplo većom količinom vode nego na zemlji.Još jedna svemirska letjelica lansirana prošle godine koja će koristiti i svemirsko vozilo, stići će malo prije Evrope Kliper na površinu Mjeseca.Podsjetimo, prvobitno lansiranje Klipera je odloženo u posljednjem trenutku usljed uragana Milton koji je ove sedmice pogodio obalu Floride, zbog čega je užurbano prebačena u zaklon u zaštićenom prostoru.Nakon provjere oštećenja na rampi za lansiranje na Kejp Kanaveralu, inžinjeri su dali zeleno svjetlo za polijetanje danas u 12:06 po lokalnom vremenu.Planetarni mikrobiolog Mark Foks-Pauel rekao je da ukoliko se otkrije život daleko od Sunca, da bi to impliciralo odvojeno porijeklo života na zemlji.- To je izuzetno značajno, jer ako se to dogodi dva puta u našem solarnom sistemu, to bi moglo značiti da je život zaista uobičajen. - kaže on.Evropa, jedan od 95 satelita koji kruže Jupiterom, smještena je 628 miliona kilometara od Zemlje, i samo je nešto veća od našeg mjeseca, gdje se sličnost završava.Da je na našem nebu, Evropa bi sijala pet puta jače jer bi vodeni led reflektovao mnogo više sunčeve svjetlosti.Ledena kora, debljine od 25 kilometara, krije ogroman slani okean za koji se vjeruje da je posjeduje hemikalije koji su sastojci za "jednostavan" život, prenosi <a href="https://www.bbc.co.uk/sounds/play/w172zbj8gdh7jn2">BBC</a>.

Evropa Kliper će sada preći 1,8 milijardi milja da bi stigao do "Evrope", duboko misterioznog mjeseca koji kruži oko Jupitera

NASA lansirala jednu od najvećih letjelica: Misija bi mogla promijeniti sve što znamo o životu do sada

Arheolozi su tokom iskopavanja u dvorcu Midas u Eskisehiru u centralnoj Turskoj otkrili drevne peći i ognjišta, za koje se smatra da su pripadali Frigijcima koji su naseljavali ovaj region oko sedmog vijeka prije nove ere.U iskopavanju, koje je počelo 2022. godine, u dolini Midas, gdje se nalazi čuveni spomenik Yazilikaya pod vodstvom arheologa Yusufa Polata sa Univerziteta Anadolu, iskopavanja su otkrila značajne nalaze na području dvorca Midas od 26 hektara.<h2>Vjerski obredi&nbsp;</h2>Istraživači su pronašli peći i ognjišta iz sedmog vijeka prije nove ere u blizini frigijskog kamenog oltara. Frigijci su bili drevna civilizacija u Anadoliji.Ove građevine su korišćene za kuvanje žrtvenih životinja i pečenje hljeba tokom vjerskih obreda, utvrdili su stručnjaci.Polat je rekao za Anadolu da se tim fokusirao na "sveto područje Agdistis" na vrhu stjenovite visoravni.- Identifkovali smo područja sa ognjištima gdje su se odvijale ritualne pripreme, sa jednostavnim kamenim temeljima i drvenim konstrukcijama - rekao je on.Prema preliminarnim nalazima, sveto područje datira iz 8.-7. vijeka prije nove ere, odnosno srednjofrigijskog perioda. Na lokalitetu je otkrivena i lidijska keramika iz 7.-6. vijeka prije nove ere i artefakti iz rimskog doba iz 1.-2. vijeka.<h2>Područje naseljeno 250.000 godina&nbsp;</h2>Tim je takođe pronašao četiri kamena bazena urezana u stjenovitu platformu, zajedno sa kamenim idolom koji predstavlja "boginju majku Matar". Za Frigijce, „Matar Kubilea“ je boginja prirode, vladar stranih životinja, zaštitnica gradova i mladih djevojaka.- Prisustvo kamenih bazena i obližnjeg idola pružilo je konkretne dokaze o ritualima prosperiteta koje je blagoslovila boginja majka - napomenuo je Polat.Dodao je da su peći i ognjišta dali su ključni uvid u organizaciju rituala.Istraživači su takođe utvrdili da je ovo područje bilo naseljeno 250.000 godina.- Pronašli smo kameno oruđe iz paleolita tokom površinskih istraživanja. Gotovo sve naredne civilizacije su živjele u na ovom području, jer su ove duboke doline bile plodne i pogodne za odbranu - objasnio je Polat.

Prisustvo kamenih bazena i obližnjeg idola pružilo je konkretne dokaze o ritualima prosperiteta koje je blagoslovila boginja majka, kaže Polat 

Arheolozi iskopali ruševine frigijskog vjerskog lokaliteta starog 2.800 godina

Aurora borealis (sjeverna polarna svjetlost) osvijetlila je sinoć nebo iznad evropskog kontinenta i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) formirajući spektar zadivljujućih boja.Zelene, roze, ljubičaste i druge tonove aurore borealis (sjeverne polarne svjetlosti) nad brojnim evropskim državama snimili su fotoreporteri Agencije Anadolu.Iako je polarna svjetlost fenomen koji se veže za sjever Evrope, nebo iznad cijelog evropskog kontinenta, ali i šire, sinoć je također bilo osvijetljeno.Ovaj fenomen bio je vidljiv na nebu iznad Ukrajine, Turske, SAD-a, Kanade...Sjeverna polarna svjetlost jedan je od najpopularnijih prirodnih fenomena, a uvrštena je među sedam svjetskih prirodnih čuda.Na sjevernoj Zemljinoj polulopti naziva se aurora borealis, a na južnoj aurora australis.Budući da je polarna svjetlost prirodni fenomen, teško je unaprijed predvidjeti njenu pojavu. Najčešće se pojavljuje na nebu u septembru, oktobru i novembru ili u martu i aprilu u periodu proljetne i jesenske ravnodnevice.

Sjeverna polarna svjetlost jedan je od najpopularnijih prirodnih fenomena, a uvrštena je među sedam svjetskih prirodnih čuda

Aurora borealis osvijetlila nebo iznad Evrope i SAD-a

Nebo iznad Tuzle večeras je bilo poprište nevjerovatnog prirodnog fenomena - Aurora Borealis ili Polarne svjetlosti koja se pojavila iznad grada soli.Polarna svjetlost obasjala je nebo iznad Tuzle intenzivnim bojama. Inače, kada se pojavi aurora borelis, često se na nebu čuje prasak. Potom veliki, sjajni luk osvijetli noć.Ponekad se blistavi zraci svjetlosti rašire u maniru lepeze, te nekada zasvijetle poput jakog reflektora.Što se tiče boje, ako se promatra iz područja koja su bliže polovima Zemlje, onda je uglavnom zelene i žute.&nbsp;Međutim, na manjim geografskim širinama polarna svjetlost je češće crvene boje. Takav je slučaj i u Bosni i Hercegovini.

Na manjim geografskim širinama polarna svjetlost je češće crvene boje. Takav je slučaj i u Bosni i Hercegovini

Magija na nebu iznad Tuzle: Aurora Borealis obasjala grad soli

Komet, koji se posljednji put mogao vidjeti sa zemlje u doba neandertalaca, ponovno se pojavio na nebu, a astronomi kažu da bi u dogledno vrijeme mogao biti vidljiv i golim okom, piše britanski "<a href="https://www.theguardian.com/science/2024/oct/01/comet-last-seen-in-stone-age-to-make-closest-approach-to-earth">The Guardian</a>".Astronomi su komet C/2023 A3 (Tsuchinshan–Atlas) otkrili početkom prošle godine, a pretpostavlja se da napravi krug oko Sunca u izduženoj putanji svakih 80.000 godina.Doktor Gregori Braun (Gregory Brown) s Kraljevskog opservatorija Grinvič kaže kako komet dolazi iz oblaka Oort, koji leži nešto izvan orbite Neptuna.- To je veliko, sferično područje oko Sunca u kojem se nalaze ledeni ostaci iz razdoblja u kojem se Sunčev sustav tek formirao - rekao je Braun.Komet je prošli mjesec bio najbliže Suncu, a očekuje se da će se Zemlji najviše približiti oko 13. oktobra.&nbsp;- Kometi su to svjetliji što su bliže Zemlji, ali i Suncu, pa nisu nužno najsvjetliji kad su najbliži samo Zemlji - naveo je Braun i dodaje kako bi zbog toga najvidljiviji mogao biti oko 9. oktobra.U tom će trenutku komet biti tačno između Sunca i Zemlje, pa će ga najbolje biti gledati par dana prije i nakon tog datuma.&nbsp;- Kometi vidljivi golim okom vrlo su rijetki, a ovaj ima potencijal biti jedan od najvidljivijih u posljednjih nekoliko desetljeća. Svakako je vrijedno pokušati ga "uloviti" - kaže Braun.Ipak, teško je reći koliko će biti svijetao kako se bude približavao Zemlji: Kako sada izgleda, već sada je u pravim uvjetima vidljiv golim okom, a velike su šanse da postane još svjetliji. No koliko će uistinu biti svijetao, to doista ne znamo.Šanse da ugledaju komet imaju zaljubljenici u nebo i na južnoj i na sjevernoj hemisferi. Najbolje je pokušati ga pronaći vrlo rano ujutro prije zore i to u pravcu zviježđa Sekstant.- U sljedećih nekoliko dana komet će zaobići Sunce, pa će od 13. oktobra postojati prilične šanse da se komet vidi kasno navečer, nakon zalaska Sunca, na zapadu prema zviježđu Volar.Braun tvrdi kako će se komet golim okom izgledati poput mrlje na nebu, a rep bi mu trebao biti dobro vidljiv pomoću dalekozora ili malog teleskopa.&nbsp;Čak i ako nas ne čeka neka jako spektakularna nebeska pojava, zaljubljenici u astronomiju mogu uživati u saznanju da gledaju u komet koji je se zadnji put sa Zemlje mogao vidjeti u kamenom dobu.- Naravno, ne možemo znati koliko je komet tada bio svijetao i je li ga se moglo vidjeti - rekao je Braun.

Komet je prošli mjesec bio najbliže Suncu, a očekuje se da će se Zemlji najviše približiti oko 13. oktobra

Zapamtite 13. oktobar: Posljednji put su ga vidjeli neandertalci, a sada nam ponovo dolazi

Turska je postala privlačno globalno uporište za arheološke radove, provodeći mnoge projekte iskopavanja i restauracije da bi osigurala održivost svog kulturnog nasljedstva. Očekuje se da će u naredne četiri godine ostvariti rezultate jednake onim postignutim u posljednjih 60 godina. U tom kontekstu, 2024. godina proglašena je kao “zlatno doba turske arheologije”.Broj arheoloških istraživanja u zemlji, koji je iznosio 670 u 2021. godini, prvobitno se povećao na 720 u 2023. godini, a očekuje se da će rasti do 750 u 2024. i doseći 800 do 2026 godine. Uz to, provode se studije konzervacije i radovi na uređenju lokacija za posjetioce na arheološkim lokacijama.Ove godine, jedno od najznačajnijih otkrića bile su statue Scylle, otkrivene u drevnom gradu Laodicea u Denizliju. Nevjerovatne skulpture uključuju glavu i ruku ljudoždera Scylle, tijelo Odiseja, dvije statue gornjeg dijela tijela koje pripadaju njegovim saputnicima, koje su napali i ubili divlji psi oko Scilinog struka te pramac Odisejevog broda.Izdvajaju se svojom dobro očuvanom prvobitnom bojom i baroknim stilom helenističkog perioda. UNESCO-ova lokacija Aphrodisias u Aydınu također je bila na agendi sa ogromnom skulpturom Zeusove glave.Stara skoro 2,000 godine, statua je pronađena gotovo netaknuta, s minimalnim oštećenjima i fascinantnim detaljima. Još jedno važno otkriće došlo je iz mjesta Kahramanmaraş.U Direkli pećini pronađena je koštana igla za šivenje stara 13,000 godina, koja se smatra “temeljem sadašnje tekstilne strukture grada u arheološkim nalazištima”. Karahantepe, jedno od najstarijih neolitskih nalazišta na svijetu, ponovo je zasjalo s otkrićem koje prikazuje divlju životinju u pokretu. U drevnom hetitskom gradu Kayalıpınar u Sivasu, pronađeni su 3,900 godina stari otisci ruku, za koje se smatra da potiču iz asirijskih trgovačkih kolonija, nudeći rijetku priliku da se vide ljudski tragovi ostavljeni prije skoro četiri milenija.Pored ostalih, tu je i 3,600 godina star broznani bodež koji je pripadao minojskoj civilizaciji na Kreti, a u drevnom Aspendosu, jednom od najčudesnijih gradova Pamfilije, pronađene su statue Zeusa i Afrodite, stare 2,000 godina.Iskopavanja koja se prostiru širom Turske nastavljaju da otkrivaju mnoge druge predmete, osvjetljavajući historiju koja seže hiljadama godina unazad. Turska ostaje čvrsta u namjeri vraćanja opljačkanih artefakata iz inostranstva. Održavajući svoju pravnu i diplomatsku borbu za povratak kulturnih dobara na svoju državu, Turska je nedavno vratila 14 arheoloških i etnografskih artefakata iz Sjedinjenih Američkih Država.Među vraćenim kulturalnim artefaktima su dvije bronzane glave, ogromna bronzana statua iz drevnog grada Boubona u Burduru, razni keramički predmeti, novčići i nakit iz različitih perioda, te dva bodeža iz perioda Osmanskog carstva.

Uz to, provode se studije konzervacije i radovi na uređenju lokacija za posjetioce na arheološkim lokacijama

Ova godina proglašena kao "zlatno doba turske arheologije"

Američka uprava za aeronautiku i svemir (NASA) objavila je da je svemirsko putovanje tima SpaceX-ove misije Crew-9 do Međunarodne svemirske stanice (ISS) počelo i da će se tim vratiti na Zemlju u februaru 2025. godine, javlja Anadolija.SpaceX je u subotu s Cape Canaveral Space Force Station na Floridi uspješno lansirao svoju misiju Crew-9 prema Međunarodnoj svemirskoj stanici.Ova misija drugačija je od prethodnih letova s posadom i ima dvostruku svrhu za NASA-u.Iz NASA-e je navedeno da svemirska letjelica Crew Dragon prevozi samo dva astronauta umjesto uobičajenih četiri: NASA-inog astronauta Nicka Haguea i ruskog kozmonauta Aleksandra Gorbunova.Primarni cilj misije Crew-9 je prevesti Haguea i Gorbunova do Međunarodne svemirske stanice za petomjesečni boravak.Međutim, misija također služi kao operacija spašavanja za NASA-ine astronaute Butcha Wilmorea i Suni Williams, koji su na stanici od juna ove godine.

Primarni cilj misije Crew-9 je prevesti Haguea i Gorbunova do Međunarodne svemirske stanice za petomjesečni boravak

Počelo svemirsko putovanje SpaceX-ove misije Crew-9

Američka astronautkinja Trejsi Dajson i dvojica ruskih kosmonauta rekordera, Oleg Kononjenko i Nikolaj Čub, vratila su se na Zemlju s Međunarodne svemirske stanice (MSS).Trojac je u 17 sati sletio na kazahstansku stepu po lokalnom vremenu, prenosi agencija dpa.

Prije odlaska Kononjenko je predao upravljanje MSS-om američkoj astronautkinji Suniti Viliams, a uprkos svim tenzijama na Zemlji, Rusija i SAD nastavljaju saradnju na MSS-u.Kako prenosi N1, Kononjenko i Čub u orbiti su proveli 374 dana, što je najduže što je iko proveo na MSS-u u komadu. Rekord su oborili u petak, a na stanicu su stigli 15. septembra 2023. godine.&nbsp;Kononjenku je ovo bila peta misija, pa je tokom boravka na MSS-u oborio još jedan rekord. Samim tim, ovaj 60-godišnjak postao je osoba koja je provela najviše vremena u svemiru, jedina s više od 1.000 dana van Zemlje.Za Dajson ovo je bila treća misija na MSS-u.

60-godišnjak postao osoba koja je provela najviše vremena u svemiru

Oborili rekorde: Tri astronauta se vratila na Zemlju

Pitanje političkih uvjerenja, odnosno njihovih uzroka, privlači pažnju naučnika već duži vremenski period. Koliko u svemu tome ima uloge odgajanja, socijalizacije te da li su donekle određena i genetikom su neka od pitanja koja se dugo postavljaju.Kroz skenere mozga i sekvenciranje gena pokušava se doći i do utjecaja genetike. Jedno istraživanje iz te oblasti je objavljeno prošle sedmice, a proučavalo se pregledom magnetne rezonance u Nizozemskoj i Grčkoj.Istraživanje iz 2011. godine je pokazalo da postoje razlike između mozga konzervativne i liberalne osobe, odnosno konzervativci imaju veću amigdalu, to jeste dio mozga povezan s percepcijom prijetnje, a liberali imaju veći prednji cingularni kortekst, dio mozga povezan s donošenjem odluka.<h2>Nastaju u djetinjstvu</h2>No, novo istraživanje nije pokazalo da liberalne osobe imaju veći prednji cingularni kortekst.Jedan od autora posljednje studije Stiven Šolte je kazao da je amigdala konzervativaca veća od one kod liberala za sjemenku susama. Po tome je tri puta manja od one koju je pokazalo istraživanje iz 2011. godine.Još jedan od autora studije Diamantis Petropulos Petalas je kazao da je nemoguće odrediti šta je uzrok, a šta posljedica.Jasno je da društveno okruženje najviše oblikuje politička uvjerenja. Ta uvjerenja se mogu pojaviti u djetinjstvu, posebno kada djeca imaju politički angažovane roditelje ili staratelje. Ideologija pojedinca se nastavlja oblikovati sa školovanjem i sazrijevanjem. Visoko obrazovanje je, kako piše list <a href="https://www.theguardian.com/science/2024/sep/25/a-grey-matter-nature-nurture-and-the-study-of-forming-political-leanings-brain?utm_source=Klix">Guardian</a>, dosljedno povezano s liberalnijim uvjerenjima, posebno po pitanjima imigracije, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti. Ipak, uloga genetike privlači pažnju jer nije dovoljno istražena. Studija nad blizancima je pokazala da je ideologija nasljedna s 40 posto, odnosno genetikom, a na ostalo utječu vanjski faktori.- To vam zapravo govori u kojoj mjeri su razlike među ljudima oblikovane genetskim faktorima - ističe politolog Aron Vajnšenk.<h2>Utjecaj na inteligenciju</h2>Iako ne postoje konzervativni i liberalni gen, profesor Tobijas Edvards ističe da geni indirektno djeluju i imaju ulogu da li je neko školovan, koliko zarađuje i kakva mu je inteligencija.- Ne treba očekivati da postoji neki specifičan gen za liberalizam ili konzervativizam, već genetika indirektno utječe na druge osobine - pojašnjava on.Ipak, on smatra da to ne određuje stranačke pripadnosti, jer među visoko inteligentnim ima i desničara i ljevičara.Dalje je naveo da se inteligencija ne može izjednačiti s racionalnim vrijednostima i razmišljanjem.- Kada se osvrnemo na prošlost, možemo vidjeti da su inteligentne pojedince privukle različite i često kontradiktorne ideje. Intelektualci su flertovali s opasnim ideologijama i tiranskim režimima i bili su zavedeni. Mnogi pametni ljudi su vjerovali u ideje koje su potpuno glupe - zaključio je.

Kroz skenere mozga i sekvenciranje gena pokušava se doći i do utjecaja genetike. 

Napravljeno novo istraživanje: Koliko genetika utječe na politička uvjerenja

Zemljina gravitaciona sila će prouzrokovati da zarobljeni asteroid kruži oko naše planete skoro 60 dana. Tako će ove jeseni, na ograničeno vrijeme, Zemlja dobiti “drugi Mjesec”, piše "<a href="https://www.theguardian.com/us-news/2024/sep/19/mini-moon-asteroid">The Guardian</a>".Prema studiji objavljenoj ove sedmice, asteroid dužine gradskog autobusa bit će zarobljen gravitacionom silom Zemlje i orbitirat će oko naše planete skoro dva mjeseca, postajući “mini Mjesec”.<h2>Blizu Zemlje</h2>Asteroid će orbitirati oko planete Zemlje od 29. septembra do 25. novembra prije nego što se vrati u svoj dom, pojas asteroida koji kruži oko Sunca. - Objekat koji će nas posjetiti pripada pojasu asteroida Arjuna, sekundarnom pojasu asteroida koji je sastavljen od svemirskih stijena koje prate orbite vrlo slične Zemljinoj - rekao je Karlos de la Fuente Markos (Carlos de la Fuente Marcos), profesor na Univerzitetu Komplutense u Madridu i glavni autor istraživanja, za "Space.com".Objasnio je da neki od asteroida iz pojasa Arjuna mogu prići relativno blizu Zemlji, na blizu 2,8 miliona milja, odnosno 4,5 miliona kilometara.Ako se kreću relativno sporo za asteroide, brzinom od 2.200 milja na sat (3.540 km/h), tada njihove putanje postaju snažnije pod uticajem Zemljine gravitacije nego inače.- Pod ovim uslovima... objekat može postati privremeni Zemljin Mjesec - rekao je on, dodajući da će se to dogoditi sa pomenutim asteroidom počevši od sljedeće sedmice i da će trajati oko dva mjeseca.Također, napomenuo je da asteroid neće pratiti potpunu orbitu oko Zemlje.Asteroid je otkriven 7. avgusta putem sistema Asteroid Terrestrial-Impact Last Alert System (Atlas), programa koji finansira NASA, a dug je deset metara, što je izuzetno malo u poređenju sa Zemljinim Mjesecom, čiji prečnik iznosi oko 3.474 kilometra.<h2>Fenomen po treći put</h2>- Objekat će biti “previše mali i slab za uobičajene amaterske teleskope i dvoglede” - dodao je Markos.Inače, naučnici su dodali da vjeruju da će se ovaj mini Mjesec vratiti u Zemljinu orbitu ponovo 2055. godine. I ne bi ovo bio prvi put da Zemlja ima mini Mjesec. Naime, istraživači su napisali u svom radu kako se ovaj fenomen dogodio još dva puta - 1981. i 2022. godine.

Kina poslala novu posadu na svemirsku stanicu Tiangong

NASA potvrdila: Astronaut hospitalizovan nakon povratka na Zemlju, na svemirskoj stanici proveo 235 dana

Boeingov satelit eksplodirao u svemiru

Fosil dinosaurusa otkriven prvi put u Hong Kongu

Ova drastična promjena u okeanima može da utječe na lanac ishrane

NASA lansirala letjelicu na Jupiterov satelit Evropa: Potraga za dubokim zaleđenim okeanom

NASA lansirala jednu od najvećih letjelica: Misija bi mogla promijeniti sve što znamo o životu do sada

Arheolozi iskopali ruševine frigijskog vjerskog lokaliteta starog 2.800 godina

Aurora borealis osvijetlila nebo iznad Evrope i SAD-a

Magija na nebu iznad Tuzle: Aurora Borealis obasjala grad soli

Zapamtite 13. oktobar: Posljednji put su ga vidjeli neandertalci, a sada nam ponovo dolazi

Ova godina proglašena kao "zlatno doba turske arheologije"

Počelo svemirsko putovanje SpaceX-ove misije Crew-9

Oborili rekorde: Tri astronauta se vratila na Zemlju

Napravljeno novo istraživanje: Koliko genetika utječe na politička uvjerenja

Zemlja će dobiti "drugi Mjesec"

Nauka

Kina poslala novu posadu na svemirsku stanicu Tiangong

NASA potvrdila: Astronaut hospitalizovan nakon povratka na Zemlju, na svemirskoj stanici proveo 235 dana

Boeingov satelit eksplodirao u svemiru

Fosil dinosaurusa otkriven prvi put u Hong Kongu

Ova drastična promjena u okeanima može da utječe na lanac ishrane

NASA lansirala letjelicu na Jupiterov satelit Evropa: Potraga za dubokim zaleđenim okeanom

NASA lansirala jednu od najvećih letjelica: Misija bi mogla promijeniti sve što znamo o životu do sada

Arheolozi iskopali ruševine frigijskog vjerskog lokaliteta starog 2.800 godina

Aurora borealis osvijetlila nebo iznad Evrope i SAD-a

Magija na nebu iznad Tuzle: Aurora Borealis obasjala grad soli

Zapamtite 13. oktobar: Posljednji put su ga vidjeli neandertalci, a sada nam ponovo dolazi

Ova godina proglašena kao "zlatno doba turske arheologije"

Počelo svemirsko putovanje SpaceX-ove misije Crew-9

Oborili rekorde: Tri astronauta se vratila na Zemlju

Napravljeno novo istraživanje: Koliko genetika utječe na politička uvjerenja

Zemlja će dobiti "drugi Mjesec"