Kompanija Space Perspective organizirat će putovanja u orbitu divovskim balonom, tamo se možete i vjenčati

Muškarci koji primaju terapiju za uklanjanje androgena (ADT) za liječenje raka prostate imaju manje vjerovatnosti oboljeti od <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Covida-19</a> u odnosu na one koji nisu na toj terapiji, objavio je naučni portal IFLScience.Kako navode u svom tekstu, to bi možda moglo pomoći u objašenjenju zašto muškarci imaju dvostruko veće šanse za umiranje od virusa od žena. Iako se time u teoriji otvara mogući oblik zaštite, također se suočava s potencijalnom preprekom prihvaćanja javnosti, piše IFLScience.
Od bolesti Covid-19 umire više muškaraca nego žena, iako je stopa infekcije jednaka. Predloženo je nekoliko objašnjenja tog fenomena, a profesor Andrea Alimonti sa Univerzita della Svizzera Italiana našla je kako utvrditi uzrok.
- Rak prostate često se liječi terapijom deprivacije androgena (ADT), kojom se sprečava proizvodnja testosterona ili blokira njegovo vezanje za receptore, jer karcinom uspijeva uz muške hormone i bez njih umire. Ako su ovi hormoni (poznati kao androgeni) problem, njihovo suzbijanje ADT-om moglo bi spasiti živote - piše IFLScience.
Profesor Alimonti je u onkološkom časopisu “Annals of Oncology” izložio dokaze koji idu u prilog toj ideji. Alimonti izvještava da je rak, uključujući rak prostate, bio faktor rizika za dijagnosticiranje Covida-19 u teško pogođenoj talijanskoj regiji Veneto. Nije jasno je li to zbog toga što je rak smanjio sposobnost odbrambenog sistema ili su postojeći pacijenti imali više šanse da budu testirani.

<h2>Preminula šestina oboljelih od raka</h2>

Kako god bilo, muškarci oboljeli od raka imali su 1,8 puta veću vjerovatnost dijagnoze Covida-19, kao i muškarci bez raka. Međutim, to se preokrenulo u slučaju muškarca na ADT-u. Među muškarcima koji imaju rak prostate koji nisu na ADT-u, stopa infekcije iznosila je 0,31 posto tokom razdoblja koje je Alimonti proučavao, što je nešto manji udio nego u slučaju ostalih karcinoma. Za više od 5000 muškaraca na ADT-u stopa je bila četvrtina od toga.
Bez randomiziranog ispitivanja, moguće je da postoji neka druga razlika između muškaraca na ADT-u i onih koji nisu na toj terapiji, a što bi objasnilo razliku, ali ne zna se što bi to moglo biti. Štoviše, šestina oboljelih od raka, uključujući rak prostate, koji su se zarazili koronavirusom preminuli su od Covida-19, ali svi oni koji su na ADT-u preživjeli su, iako uzorak od četiri nije statistički značajan.
- Otkrili smo da su oni koji se liječe ADT-om za rak prostate zaštićeni, iako svi pacijenti oboljeli od raka imaju veći rizik infekcije Covid-19 od pacijenata koji nemaju karcinom - rekao je Alimonti u izjavi.

Muškarci s teškim Covid-19 simptomima, poput onih s agresivnim karcinomom prostate, možda će biti spremni na gotovo sve u nadi da će preživjeti, ali Alimonti također sugerira nešto još radikalnije.&nbsp;- Uz davanje privremenog ADT-a muškarcima koji su zaraženi koronavirusom, on predlaže terapiju deprivacije androgena dok opasnost ne prođe i onima koji su izloženi najvećem riziku da uhvate virus, piše IFLScience.

Oni koji se liječe ADT-om za rak prostate više zaštićeni

Od bolesti Covid-19 umire više muškaraca nego žena

Otkrivena terapija koja bi mogla znatno smanjiti smrtnost od koronavirusa

Izumili elektronsku kožu: Lijepi se preko prave kože, a radi na znoj

Društveno distanciranje moglo bi ublažiti tok bolesti zaraženih <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusom</a>, zaključili su naučnici u svom istraživanju. 
Prekomjerno opterećenje virusom daje infekciji tzv. “skakački početak” i povećava rizik da se pacijentov imunološki sistem preoptereti na početku borbe protiv Covida-19, što mu daje manje šanse za oporavak.&nbsp;Ljudi mogu smanjiti izglede za “masovnu” početnu infekciju držeći se podalje od drugih koji mogu biti bolesni i strogo se pridržavajući pravila protiv bliskog osobnog kontakta, s kojim su sada suočeni milioni ljudi širom svijeta. Neko zaražen indirektno, dodirom za kvaku na vratima u koju je kihnuo zaraženi, mogao bi imati blaže simptome od nekoga ko udahne kapljice kašlja zaražene osobe na maloj udaljenosti, kažu stručnjaci.
Tvrde da manje virusa imunološkom sistemu daje više vremena da se riješi infekcije prije nego što je nadjača i pojave se simptomi. Takvim pacijentima, koji na početku “uhvate” manju količinu virusa, treba duže vremena da primijete da su bolesni, a za to vrijeme se organizam uspješno bori protiv koronavirusa.

- Kad neko krene s velikom količinom virusa, može preopteretiti imunološki sistem. U takvim okolnostima, tijelo nema vremena reagirati. Zato se moramo više zabrinuti u situacijama kada neko primi ogromnu dozu virusa, posebno udisanjem. Samo mililitar tjelesne tekućine sadrži i više od sto miliona virusa - objašnjava dr. Majkl Skiner (Michael Skinner) s "Imperial Collegea".
Dodaje da, s izuzetkom bolničkog osoblja, ostali ne bi trebali biti izloženi velikoj količini virusa. Upravo velika količina koronavirusa dovodi do snažnog imunološkog odgovora koji pokušava kontrolirati virus ne bi li organizam stekao imunitet te istodobno dovodi do snažnih upala i citokinske oluje. To može biti pogubno i uzrokovati smrtonosna stanja, poput zastoja rada bubrega, pluća, pa i sepse.
Ovaj znanstveni rad objavljen je u časopisu "The Lancet", a temelji se na istraživanju 76 bolesnika s koronavirusom, koji su primljeni u bolnice s dijagnozom Covid-19 tokom kineske epidemije.
&nbsp;- Prosječno virusno opterećenje teških slučajeva bilo je oko 60 puta veće u odnosu na blage slučajeve, što sugerira da veće opterećenje virusa može biti povezano s teškim kliničkim ishodima - zaključili su znanstvenici pod vodstvom dr. Vei Zanga.
Smatra se da najmanje 80 posto bolesnika s koronavirusom ima samo blagu bolest, sličnu prehladi, dok neki mogu razviti teže probleme s disanjem. Najteže oboljeli završavaju u bolnici s upalom pluća na jedinicama intenzivne njege, a stopa preživljavanja u tom slučaju iznosi oko 50 posto.

Prosječno virusno opterećenje teških slučajeva bilo je oko 60 puta veće u odnosu na blage slučajeve

Osamdeset posto bolesnika s koronavirusom ima samo blagu bolest, sličnu prehladi

Naučno istraživanje: Zašto neki prije, a neki kasnije obole od koronavirusa

Belgijski ljekari ispituju mogućnost da li se gubitak okusa i mirisa može povezati s infekcijom Covid-19, a istovremeno ukazuju na činjenicu da je osam posto pacijenata, koji su obavili skeniranje pluća, imalo infekciju Covid-19, a da tog nisu bili ni svjesni.Ljekari širom Evrope pokušavaju da što bolje upoznaju novi <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirus</a>&nbsp;radi uspješnije borbe protiv pandemije.

Istraživanje sprovedeno na 400 pacijenata u 14 bolnica u Italiji, Španiji, Francuskoj i Belgiji provjerava mogućnost da li se bolest koju izaziva koronavirus može predstaviti kroz gubitak mirisa i u kom vremenskom okviru se pacijenti oporavljaju.&nbsp;Za sada se ocjenjuje da "postoji značajan procenat pacijenata s gubitkom mirisa i ukusa" i da je taj udio "mnogo veći od onog koji smo imali u Kini ili Južnoj Koreji", prenose belgijski mediji.

Drugi nalaz je da se čini da evolucija varira, ali u ovoj fazi studija još ne daje podatke o vremenu oporavka. Čini se da mnogi pacijenti oporavljaju ukus i miris, čak i ako treba vremena.&nbsp;- Kineske naučne publikacije ne spominju gubitak ukusa i mirisa, osim one koja govori o gubitku mirisa oko 15 posto. U kliničkim i preliminarnim podacima naše studije, u Evropi to prelazi 15 posto - navodi otorinolaringolog Žerom Lšian.
On ocjenjuje da je moguće da je došlo do ”mutacije virusa”, ali da trenutno još nema čvrstih dokaza za to.

Žerom Lšian upozorava na mogućnost da se simptomi Covid-19 mogu kod nekih zaraženih predstaviti samo gubitkom ukusa i mirisa, bez temperature i curenja nosa.&nbsp;Univerzitetska bolnica u Briselu objavila je i podatak po kojem je u osam procenata slučajeva kod pacijenata koji su obavili skeniranje pluća pronađeno prisustvo Covida-19, a da pacijenti nisu imali bilo kakve simptome groznice, kašlja ili otežanog disanja.
Belgijski doktori ukazuju na činjenicu da je od početka epidemije bilo slučajeva da zaraženi nisu pokazivali nikakve simptome bolesti, ali da su bili zarazni za okolinu.

Moguće da je došlo do ”mutacije virusa”, ali da trenutno još nema čvrstih dokaza za to

Može li se gubitak okusa i mirisa povezati s infekcijom Covid-19

Fascinantan snimak sunca: Oblici nalik ćelijama koji su zapravo veličine američke države Teksas

Bivši neurohirurg NHS-a tvrdi da bi prva transplantacija ljudske glave mogla da se dogodi u narednih 10 godina i da on zna kako ovaj podvig može da se izvede.Brus Metju, bivši načelnik neurohirurgije u bolnici pri Univerzitetu Hal, radio je na naučnofantastičnom romanu s osnivačem Instituta za futurologiju Majklom Lijem kada je shvatio potencijalni ključ uspjeha ove operacije. On vjeruje da hirurzi ne bi presađivali samo čovjekovu glavu već bi morali da presade i cijelu kičmenu moždinu u drugo tijelo.
 Bila bi to revolucija u <a href="https://avaz.ba/tag/257/medicina">medicini</a>.Do sada se nekoliko naučnika koji su pokušali da izvrše transplantaciju glave uglavnom fokusiralo na metode koje razaraju kičmenu moždinu, ideju koju je Metju, koji je obavio više od 10.000 operacija, opisuje kao “krajnje smiješnu”.

Ali ovaj hirurg tvrdi da napredak u neurohirurgiji, robotizaciji i transplantaciji matičnih ćelija znači da bi bilo moguće ponovno pričvrstiti čitavu kičmenu moždinu s pripadajućom glavom na drugo tijelo. Predviđa da bi se to moglo dogoditi i prije 2030. godine.

-&nbsp;U početku nam je namjera bila da raspravljamo o toj ideji, koja se na prvu loptu činila prilično blesavom, ali tada sam shvatila da zapravo nije. Ako presadite mozak i držite mozak i kičmenu moždinu zajedno, to zapravo nije nemoguće. Kičmena moždina je najdublje što se može zamisliti. Mozak morate držati spojenim s kičmenom moždinom. Pomisao na to da se to radi drugačije je krajnje smiješna. Trenutno možete spojiti jedan ili dva nerva, ali zahvaljujući robotici i vještačkoj inteligenciji, uskoro ćemo moći to da uradimo sa 200 živaca. Očigledno je vrlo teško izvaditi kičmenu moždinu bez oštećenja, trebat će nam niz usavršavanja, ali vjerujem da će to biti izvodljivo u narednih 10 godina - rekao je Metju.&nbsp;
Iako ova metoda ne bi bila od pomoći onima koji imaju povrede kičme, mogla bi da pomogne onim osobama s degenerativnim mišićnim bolestima.&nbsp; 
Metju je rekao da još postoje sumnje oko toga koliko bi transplantirani dijelovi mogli da se integriraju s toliko DNK druge osobe i da bi možda trebalo prenijeti i bakterije iz crijeva. On vjeruje da bi se transplantacijom matičnih ćelija mogla spriječiti eventualna odbacivanja tkiva.

Ako presadite mozak i držite mozak i kičmenu moždinu zajedno, to zapravo nije nemoguće, tvrde stručnjaci

Neurohirurzi vjeruju da će im trebati još puno usavršavanja, ali ne sumnjaju u uspjeh

Prva transplantacija ljudske glave do 2030. godine

Naučnici već desetljećima proučavaju Mjesec, ali sigurno nisu očekivali da će na njegovoj površini otkriti – Indijce.

Tačnije, radi se o indijskoj svemirskoj letjelici koja se u septembru neuspješno pokušala spustiti na površinu Mjeseca. Tokom spuštanja došlo je do pogreške i letjelica se srušila, ali do sada zapravo nije bilo poznato gdje tačno.&nbsp;
<a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">NASA</a>je sada objavila fotografije samog mjesta udara letjelice u Mjesec, do kojeg je došla zahvaljujući indijskom inženjeru Shanmugi Subramanianu, koji je proučavao fotografije Mjesečeve površine snimljene nakon rušenja letjelice.Identificirao je potencijalne ostatke i mjesto udara, što je NASA kasnije i potvrdila.&nbsp;Podsjetimo, indijska misija "Chandrayaan-2" bila je ponos i dika nacije, koja je Indiju trebala upisati u povijest kao četvrtu zemlju koja je na površinu Mjeseca spustila svoju letjelicu.

Ne samo da bi to bio veliki podvig za tu zemlju i njezin svemirski program nego bi i dokazao da slanje letjelice na Mjesec ne mora biti skup poduhvat. Naime, cjelokupna indijska misija koštala je tek 0,05 posto troškova povijesne američke misije "Apolo 11" iz ljeta 1969. godine.

Mjesto rušenja indijske letjelice "Vikram" na Mjesecu

NASA "pronašla" Indijce na Mjesecu

U ponedjeljak rano ujutro nad glavama će nam proletjeti asteroid - brzinom 60 puta većom od Boeingovog aviona. Na svojoj putanji koja će se tijesno približiti Zemlji otići će dalje, ali vraća se za sedam godina.
Svemirska stijena, naziva 2019 VF1, otkrivena je ove godine.&nbsp;Kraj Zemlje će proći u 5:09 sati po našem vremenu.Asteroid je promjera od 150 metara i kreće se brzinom od otprilike 62.000 kilometara na sat, što je 60 puta brže od Boeinga 747.Ovakva nenadana posjeta, pogotovo asteroida koji su otkriveni u posljednji tren, uzbunili su i naučnu i ostalu javnost u više navrata ove godine.&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">NASA</a>&nbsp;je ovaj slučaj nazvala "objekt blizu Zemlje" koji će imati "blizak pristup" našoj planeti. Ali, ipak ne preblizu, uvjerava svemirska agencija.Proletjet će na udaljenosti koja je oko 13 puta dalja od udaljenosti između Zemlje i Mjeseca. Opet će se približiti našoj planeti u novembru 2026.

Kraj Zemlje će proći oko 5.09 po našem vremenu

U ponedjeljak će nam ova gromada proletjeti iznad glave

Nakon uvođenja novog loga i tamnog interfejsa <a href="https://avaz.ba/tag/378/facebook">Facebook</a>&nbsp;je za svoje korisnike pripremio još jednu bitnu promjenu na mobilnoj aplikaciji.
Firma od sada nudi mogućnost isključivanja crvenih tačkica koje stoje na gornjem desnom uglu Facebookove ikonice na mobilnim uređajima, a koje se odnose na obavijesti.&nbsp;&nbsp;Novina je trenutno dostupna samo korisnicima iOS-a, dok će oni na sistemu Android morati još malo pričekati.&nbsp;Postupak uklanjanja tačkica je poprilično jednostavan.&nbsp;
Ono što trebate napraviti je zadržati pritisak prsta na Facebook ikonici koja se nalazi na traci za prečace, nakon čega će vam se pojaviti izbornik koji će vam ponuditi mogućnost micanja ikone s trake ili isključivanje crvenih tačkica, piše Index.hr.

Trenutno dostupna samo korisnicima iOS-a

Promjena na Facebooku: Nestaje karakteristika koja je smetala brojnim korisnicima

Većina nas je navikla guglati odgovore na različita pitanja - od recepata do ljekarskih savjeta i online bankarstva. "Gadgets Now" otkriva kako nikada ne bismo trebali tražiti na <a href="https://avaz.ba/tag/732/google">Google</a>u upravo te stranice.

Naime, mnoštvo ljudi zaboravlja da je Google tek online platforma gdje pronalazimo stranice koje nude informaciju po koju smo došli. Google nema svoj vlastiti sadržaj pa ono što tražimo ne mora nužno dati tačan odgovor ili informaciju, prenose mediji.&nbsp;
Naime na Googleu postoji mnoštvo lažnih stranica za online bankarstvo.&nbsp;Savjet je da ne guglate mrežne stranice vaše banke za online bankarstvo, ako ne znate njihovu tačnu adresu. Uvijek upišite službeni URL portala da pristupite stranici i da ostanete sigurno, a razlog tome je mogućnost krađe šifre i ličnih podataka na stranici koja izgleda baš kao stranica vaše banke.

Također, jedna od najpopularnijih online prijevara je objavljivanje lažnih stranica kompanija te kontakt brojeva korisničke službe.&nbsp;
Google definitivno nije pravo mjesto ni za traženje odgovarajućih lijekova. "Gadgets" savjetuje da se ipak obratimo pravom ljekaru i ne oslanjati se na informacije s Googlea o potencijalnim bolestima.
Također, vrlo je opasno kupovati lijekove temeljem informacija koje ste sami pronašli na internetu.

Google je tek online platforma gdje pronalazimo stranice koje nude informaciju po koju smo došli

Aplikacije koje ne bismo smjeli pretraživati na internetu

Dosadašnji dokazi upućuju na to da izvan našeg <a href="https://avaz.ba/tag/13097/suncev-sistem">Sunčevog sistema</a>, u dalekim prostranstvima svemira, ima mnogo vode. No, empirijska potvrda te teorije nije baš jednostavna, za to bismo trebali putovati milijardama i milijardama kilometara – osim ako voda iz drugih zvjezdanih sistema ne dođe do nas.

To se izgleda nedavno i dogodilo, odnosno vjerovatno se događalo i prije, ali smo sada razvili tehnologiju i znanje za prepoznavanje objekata koji dolaze izvan našeg Sunčevog sistema.&nbsp;Prema najnovijoj analizi kometa 2I/Borisova, predanoj časopisu "The Astrophysical Journal Letters", ovaj međuzvjezdani komet ispušta vodenu paru, odnosno vodu nastalu oko druge zvijezde.

Ovo otkriće nam daje informacije o jezgri kometa, elementima i spojevima koje izbacuje te o zvjezdanom disku iz kojeg je nastao, piše Science Alert.&nbsp; 
Kometi su nestabilni, isparavaju, i odražavaju uvjete koji su prisutni u regiji protosolarnog diska u kojoj su nastali. Stoga nam proučavanje isparavajućih elemenata kometa omogućuje da bolje razumijemo fizičke i kemijske procese koji se događaju tokom formiranja planeta, napisali su astrofizičari u svom istraživanju.&nbsp; 
"Proučavanjem hlapljivog sastava međuzvjezdanog kometa 2I/Borisov dobivamo priliku proučavati kako izgledaju fizikalni i kemijski procesi oko drugih zvijezda, odnosno izvan našeg Sunčevog sistema“, dodali su.&nbsp; 
Na njemu uočen cijanid i dvoatomski ugljik

Osim što su Adam Mekej (McKay) i njegove kolege iz NASA-inog instituta "Goddard Space Flight Center" spektroskopskom analizom utvrdili koliko vode ispušta 2I / Borisov, druge analize su otkrile da međuzvjezdani komet također proizvodi cijanid i dvoatomski ugljik; dvije tvari uobičajene kod kometa unutar našeg Sunčevog sistema. 
Na temelju tih analiza, smatraju naučnici, komet koji je nastao kod neke druge zvijezde vrlo nalikuje kometima Sunčevog sistema. Što je dobar znak jer to znači da uvjeti unutar našeg sistema nisu jedinstveni te bi negdje daleko moglo biti i drugih zemalja na kojima bi moglo biti života.

Komet 2I/Borisov otkrio je 30. avgusta ove godine amater astronom Genadij Borisov koji je promatrao svemir iz krimskog opservatorija, prenosi Index.hr.

Ovo otkriće nam daje informacije o jezgri, elementima i spojevima

Na međuzvjezdanom kometu otkrivena voda iz drugog sunčevog sitema

Otprilike 100 triliona bakterija nalazi se na tijelu čovjeka. Najviše ih ima na koži, u ustima i u crijevima. Neke nas štite od infekcija i pomažu nam u varenju hrane, dok se od drugih možemo ozbiljno razboljeti. Gljivice i virusi također su "stanovnici" ljudskog organizma, a iako su one prisutne u najmanjem broju, imaju važnu fiziološku ulogu. Posebno je važno, kad se njihov broj poremeti, mogu poremetiti naš imunitet, pa i uticati na nastanak <a href="https://sport.avaz.ba/tag/5009/rak" style="color: rgb(255, 0, 0);">raka</a>.
Nova studija objavljena u časopisu "Nature" otkrila je da gljivice mogu proći duboko u pankreas, koja se nalazi iza želuca i luči probavne enzime u tankom crijevu. Kod miševa i ljudi sa karcinomom pankreasa, gljivice se razmnožavaju 3000 puta više u porešenju sa zdravim tkivom - a jedna gljivica posebno može pospiješiti rast raka pankreasa.
Istraživače je iznenadila prisutnost gljivica u pankreasu kao i njihov ogroman porast u bolesti.
- Pankreas se do nedavno smatrao sterilnim organom - kaže dr Džordž Mirel, hirurški onkolog sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Njujorku koji je vodio studiju.
Ipak, nedavna istraživanja pokazala su da bi se neki mikroorganizmi, poput bakterija, mogli provući pored mišića zvanog Odijev sfinkter, koji razdvaja pankreas od ostatka crijeva. Možda bi gljivice također mogle da kolonizuju pankreas na isti način. Da bi to saznali, dr Miler i njegov tim hranili su miševe vrstom pivskog kvasca označenim zelenim fluorescentnim proteinom.
Fluorescentni marker otkrio je da je kvasac zaista prešao iz probavnog trakta u pankreas nakon nekoliko minuta. Kod miševa su se vrste gljivica koje su završile u pankreasu obično vrlo razlikovale od onih koje su ostale u crijevima. Askomicete i Basidiomicota bile su jedine sorte gljivica koje su kolonizovale tkivo pankreasa. 
Jedna gljivica bila najzastupljenija pankreasu: rod Basidiomicota zvan Malasezija, koji se obično nalazi na koži i vlasištu životinja i ljudi i može izazvati iritaciju kože i perut. Nekoliko studija takođe je povezalo gljivice s upalnim bolestima crijeva, ali novo otkriće je prvo koje ih povezuje sa rakom.&nbsp;

Istraživače je iznenadila prisutnost gljivica u pankreasu kao i njihov ogroman porast u bolesti

Pankreas se do nedavno smatrao sterilnim organom

Naučnici došli do šokantnih otkrića: Poznat uzrok najsmrtonosnijeg raka?

<a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">NASA</a> je do sada jedva zagrebala površinu Marsa, pa upravo zbog toga testira autonomnu bušilicu koja će se površinom, te dubinom Crvene planete pozabaviti skoro bez ljudske pomoći.

Istraživanje onoga što se nalazi ispod površine Marsa pružit će naučnicima pogled na svijet koji nikada nisu vidjeli izbliza, a neki naučnici vjeruju da će to biti i put ka pronalaženju tragova života. U septembru se počelo sa testiranjima u pustinji Atakama, budući da se radi o području koje najviše podsjeća na marsovsko, a bušilica je u sklopu rovera koji ima čitav set instrumenata.&nbsp; 
Dizajnirana je u saradnji s "Honeybee Robotics", i planirano je da funkcionira zajedno s instrumentima koji će nakon bušenja analizirati uzorke u potrazi za biološkim otiscima i tragovima aktivnosti mikroorganizama.
Bušilica je dio projekta "Atacama Rover Astrobiology Drilling Studies", ili ARADS, a očekuje se da do Crvene planete stigne sa misijom Mars 2020., te se sprema za oštre uslove na Marsu, budući da mora da se povede računa o sastavu tla, i niskim temperaturama koje bi odmah mogle da onesposobe opremu.
Upravo tome služe ostali instrumenti na roveru, čiji će zadatak između ostalog biti i da analiziraju tlo, što će pomoći oko odluke gdje bi trebalo bušiti, ali i oko zaključaka koji se tiču toga gdje je najveća vjerovatnoća za pronalaženje tragova života.

Pružit će pogled na svijet koji nikada nisu vidjeli izbliza

Mars: NASA do sada jedva zagrabila površinu

NASA testira bušilicu za traženje tragova života na Marsu

Na svjetskom nivou, populacije slatkovodne faune su od 1970. do 2012. godine opale za 88 posto. Rezultati studije "The global decline of freshwater megafauna", dokazuju pad populacije slatkovodne faune na svjetskom nivou. Broj vrsta se drastično smanjuje, pa su tako neke vrste već proglašene izumrlima. Na rubu izumiranja je tako <a href="https://avaz.ba/tag/31711/delfini">delfin</a> iz najduže azijske rijeke Jangce, pa divovski somovi, šarani i raže iz Mekonga, indijski krokodili i evropska jesetra. U studiji se navodi da su danas žive tek tri kineske kornjače mekog oklopa, a baš su sve tri ujedno i mužjaci. - Nekada vrlo raširena evropska jesetra, praktički je nestala u svim velikim evropskim rijekama, osim u jednoj rijeci u Francuskoj - stoji se u istraživanju. Najveći uzrok pada populacija je ubijanje životinja zbog mesa, jaja i kože, ali i ljudska potreba za pitkom vodom. Osim za piće, koristi se za usjeve i brane, ali sve su te vode sve više i više zagađene. Naučnici procjenjuju da je u 72. države u svijetu, populacija od 126 vrsta, smanjena za ukupno 88 posto. Dodaju i da će gubitak pojedinih, ako ne i svih, vrsta strahovito utjecati na floru i faunu, ali i živote miliona ljudi čiji životi uvelike ovise o rijekama. Prepolovljena je i populacija životinje koja je vrlo važna za prirodu i prirodna staništa. Riječ je o euroazijskom dabru, uprkos tome što je vrsta vraćena u Veliku Britaniju, Češku i Finsku . Studija navodi dva glavna razloga ovom nevjerojatnom izumiranju vrsta. Prvi je uzročnik kompleksnost staništa vrsta koje imaju kraći životni vijek i historiji, stoga se ne mogu dovoljno brzo priviknuti na promjene u okolišu, već su sklonije izumiranju, a drugi je uzročnik ljudska aktivnost.

Najveći uzrok pada populacija je ubijanje životinja zbog mesa, jaja i kože

Izumiranje pojedinih vrsta utjecat će na floru i faunu

Izumiru delfini, somovi, raže, šarani, dabrovi: Strahovit utjecaj na floru i faunu

Nebesko tijelo poznato kao <a href="https://avaz.ba/tag/10547/asteroid-2012-tc4">Asteroid</a> "2006 QQ23" za sedmicu dana će se prema svemirskim mjerenjima približiti Zemlji.&nbsp;Prečnik asteroida iznosi oko 570 metara, a prema riječima stručnjaka ovakve pojave nisu rijetke s obzirom na to da će ovo biti sedmi put da se jedan takav objekat približava našoj planeti.
<a href="https://avaz.ba/tag/650/nasa">NASA</a> je ranije iskazala zabrinutost zbog Asteroida "2006 QQ33", koji je prošao na 7,4 miliona kilometara od Zemlje, okarakterisavši ga kao "potencijalno opasan".
Inače, ukoliko bi došao u kontakt sa Zemljom, ovaj asteroid mogao bi uništiti ogromno područje. Značajno manje ovakvo nebesko tijelo koje je bilo široko samo 17 metara u prečniku povrijedilo je oko 1.000 ljudi kada je 2013. eksplodiralo u blizini ruskog grada Čeljabinska.
Oko Sunca kruži oko 900 asteroida prečnika većeg od jednog kilometra, dok najveći iznosi skoro 34 kilometara.&nbsp;

Značajno manje ovakvo nebesko tijelo koje je bilo široko samo 17 metara u prečniku povrijedilo je oko 1.000 ljudi kada je 2013. eksplodiralo u blizini ruskog grada Čeljabinska

Sedmi put se jedan ovakav objekat približava Zemlji

Kompanija Space Perspective organizirat će putovanja u orbitu divovskim balonom, tamo se možete i vjenčati

Otkrivena terapija koja bi mogla znatno smanjiti smrtnost od koronavirusa

Izumili elektronsku kožu: Lijepi se preko prave kože, a radi na znoj

Naučno istraživanje: Zašto neki prije, a neki kasnije obole od koronavirusa

Može li se gubitak okusa i mirisa povezati s infekcijom Covid-19

Fascinantan snimak sunca: Oblici nalik ćelijama koji su zapravo veličine američke države Teksas

Prva transplantacija ljudske glave do 2030. godine

NASA "pronašla" Indijce na Mjesecu

U ponedjeljak će nam ova gromada proletjeti iznad glave

Promjena na Facebooku: Nestaje karakteristika koja je smetala brojnim korisnicima

Aplikacije koje ne bismo smjeli pretraživati na internetu

Na međuzvjezdanom kometu otkrivena voda iz drugog sunčevog sitema

Naučnici došli do šokantnih otkrića: Poznat uzrok najsmrtonosnijeg raka?

NASA testira bušilicu za traženje tragova života na Marsu

Izumiru delfini, somovi, raže, šarani, dabrovi: Strahovit utjecaj na floru i faunu

NASA zabrinuta, neko će nagrabusiti? Asteroid prečnika 570 metara približava se Zemlji

Nauka

Kompanija Space Perspective organizirat će putovanja u orbitu divovskim balonom, tamo se možete i vjenčati

Otkrivena terapija koja bi mogla znatno smanjiti smrtnost od koronavirusa

Izumili elektronsku kožu: Lijepi se preko prave kože, a radi na znoj

Naučno istraživanje: Zašto neki prije, a neki kasnije obole od koronavirusa

Može li se gubitak okusa i mirisa povezati s infekcijom Covid-19

Fascinantan snimak sunca: Oblici nalik ćelijama koji su zapravo veličine američke države Teksas

Prva transplantacija ljudske glave do 2030. godine

NASA "pronašla" Indijce na Mjesecu

U ponedjeljak će nam ova gromada proletjeti iznad glave

Promjena na Facebooku: Nestaje karakteristika koja je smetala brojnim korisnicima

Aplikacije koje ne bismo smjeli pretraživati na internetu

Na međuzvjezdanom kometu otkrivena voda iz drugog sunčevog sitema

Naučnici došli do šokantnih otkrića: Poznat uzrok najsmrtonosnijeg raka?

NASA testira bušilicu za traženje tragova života na Marsu

Izumiru delfini, somovi, raže, šarani, dabrovi: Strahovit utjecaj na floru i faunu

NASA zabrinuta, neko će nagrabusiti? Asteroid prečnika 570 metara približava se Zemlji