Meta će ukinuti fact checkere, "drastično smanjiti cenzuru“ i preporučivati više političkog sadržaja na svojim platformama, uključujući Facebook, Instagram i Threads, najavio je osnivač Mark Zakerberg (Zuckerberg).U video poruci, Zakerberg je obećao da će prioritet staviti na slobodu govora nakon povratka Donalda Trampa (Trump) u Bijelu kuću i rekao da će, počevši od SAD-a, "ukloniti fact checkere i zamijeniti ih zajedničkim bilješkama sličnim onima na platformi X".Platforma X, u vlasništvu Ilona Maska (Elon Musk), oslanja se na korisnike da dodaju objašnjenja i kontekst spornim objavama.Zakerberg je izjavio da su Meta-ini "fact checkeri previše politički pristrasni i da su uništili više povjerenja nego što su ga stvorili“. Timovi za moderaciju sadržaja kompanije bit će preseljeni iz Kalifornije u Teksas, "gdje je manja zabrinutost zbog pristrasnosti naših timova", dodao je. Također je priznao da će promjene u načinu na koji Meta filtrira sadržaj značiti "da ćemo identifikovati manje štetnih stvari“.Meta ima više od 3 milijarde korisnika širom svijeta. U izjavi, Zakerberg je rekao da će kompanija "ukloniti niz ograničenja na teme poput imigracije i rodnih pitanja, koja su u raskoraku s glavnim društvenim diskursom" i da će "sarađivati s predsjednikom Trampom kako bi se suprotstavili vladama širom svijeta koje pokušavaju da cenzurišu američke kompanije".Evropu je označio kao region sa "sve većim brojem zakona koji institucionalizuju cenzuru i otežavaju inovacije“, dok je za zemlje Južne Amerike rekao da imaju "tajne sudove koji mogu naložiti kompanijama da tiho uklone sadržaj“.Zakerberg je ukidanje fact checkera predstavio kao povratak argumentima u korist slobode izražavanja, koje je iznio na Univerzitetu Georgetown u oktobru 2019. Rekao je da su predsjednički izbori u novembru u SAD "kulturna prekretnica ka ponovnom prioritiziranju slobode govora".Ova najava dolazi samo nekoliko dana nakon što je Nik Kleg (Nick Clegg), bivši zamjenik premijera Velike Britanije, objavio da se povlači s pozicije predsjednika za globalne poslove u Meti, a na njegovo mjesto dolazi istaknuti republikanac Džoel Kaplan (Joel).Nadzorni odbor Mete, kojim kopredsjedava i bivša premijerka Danske Hele Torning-Šmit, odgovorio je na najavu zajedničkog pristupa provjeri činjenica izjavom: - Radujemo se saradnji s Metom u narednim sedmicama kako bismo bolje razumjeli ove promjene i osigurali da novi pristup bude što efikasniji i u skladu sa slobodom govora.Odbor je pozdravio reviziju pristupa provjeri činjenica, ali je naglasio:- Neophodno je da odluke o sadržaju uključuju što više vanjskih glasova, uključujući korisnike koji svakodnevno koriste Meta-ine platforme.Zakerberg je rekao da će ukidanje nekih ograničenja na teme poput rodnih pitanja i imigracije "osigurati da ljudi mogu dijeliti svoja uvjerenja i iskustva na našim platformama". Filteri za skeniranje objava zbog kršenja pravila bit će usmjereni samo na borbu protiv ilegalnih i ozbiljnih prekršaja, dok će Meta čekati da korisnici prijave manje ozbiljne prekršaje prije nego što reaguje.- Umanjivanjem tih ograničenja, značajno ćemo smanjiti količinu cenzure na našim platformama - rekao je.- Također ćemo podesiti naše filtere sadržaja tako da zahtijevaju mnogo veću sigurnost prije uklanjanja sadržaja. Realnost je da ovo predstavlja kompromis. To znači da ćemo identifikovati manje štetnih stvari, ali ćemo smanjiti i broj nevino uklonjenih objava i naloga.

Zakerberg je obećao da će prioritet staviti na slobodu govora nakon povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću

Zakerberg najavio ogromne promjene: Facebook i Instagram ukidaju fact checkere

Samsung priprema revolucionarni 500 MP senzor za buduće Galaxy modele, moguće za S26 Ultra ili kasnije.Dok Samsung intenzivno radi na seriji Galaxy S25, novi izvještaji ukazuju na razvoj nevjerovatnog senzora sa 500 MP rezolucijom za kamere nove generacije, što bi moglo promijeniti standarde u mobilnoj fotografiji. Ovaj senzor, koji je više nego dvostruko bolji od trenutnih modela, mogao bi se pojaviti na budućim Galaxy Ultra uređajima.Prema pouzdanim izvorima, poput Jukanlosreve i objavi na X platformi, Samsung istovremeno razvija trostruki senzor za Apple i 500 MP senzor za svoje Galaxy telefone. Iako nije potvrđeno na kom modelu će se prvi put pojaviti, sigurno je da to neće biti Galaxy S25 Ultra, koji će zadržati 200 MP kameru sa S24 Ultra modela.Najvjerovatniji kandidat za ovu tehnologiju je Galaxy S26 Ultra, ali u zavisnosti od razvoja, senzor bi mogao stići i na Galaxy S27 Ultra. Očekuje se da će se ova napredna tehnologija pojaviti na Ultra modelima, dok osnovni modeli obično imaju povoljnije kamere.Iako razlike u kvalitetu slike postaju sve manje primjetne sa povećanjem rezolucije, Samsungov 500 MP senzor mogao bi postaviti novi standard za mobilne kamere. Uz odgovarajuću optimizaciju i unaprijeđene algoritme za pixel binning, ovaj senzor bi mogao ponuditi vrhunske vizuelne rezultate.Jedna od ključnih prednosti ovakvog senzora mogla bi biti smanjenje broja kamera na uređaju. Velika količina podataka sa 500 MP senzora mogla bi omogućiti bolji digitalni zum, eliminišući potrebu za zasebnim telefoto objektivom. Ovaj trend već smo vidjeli na modelima poput Pixel 9 i iPhone 16, koji koriste napredne algoritme kako bi postigli “optički sličan” kvalitet bez dodatnih objektiva.Kombinovanjem visokih rezolucija sa naprednim AI procesima i pixel binning tehnologijama, Galaxy Ultra uređaji u budućnosti mogli bi pružiti izuzetne fotografske mogućnosti i postaviti novi standard među mobilnim telefonima. Ova tehnologija, ako se pokaže uspješnom, dodatno će učvrstiti Samsungovu poziciju lidera u mobilnoj fotografiji, piše "Toms Guide".

Jedna od ključnih prednosti ovakvog senzora mogla bi biti smanjenje broja kamera na uređaju

Samsung razvija 500 MP kameru

Redmi brend planira da 10. januara održi svoj novi događaj, tokom kojeg će na globalnom planu lansirati Redmi Note 14 seriju telefona.Serija je zvanično debitovala u Kini u septembru 2024. godine, nakon čega je objavljena i u Indiji.Očekuju nas tri telefona, pa će tako Redmi Note 14, Note 14 Pro i Note 14 Pro+ konačno postati dostupni na međunarodnim tržištima.Pored telefona, na ovoj prezentaciji se očekuje da ćemo vidjeti i nekoliko pametnih uređaja, uključujući Redmi Buds 6 Pro slušalice i Redmi Watch 5 sat.

Kompanija Xioami je potvrdila datum objave globalnih modela telefona iz Redmi Note 14 serije

Xiaomi potvrdio: Stiže Redmi Note 14 serija

Kompjuterski stručnjak i čovjek kog često nazivaju „ocem vještačke inteligencije“ Džefri Hinton (Geoffrey) promijenio je šanse u svojim predviđanjima da napredna tehnologija dovede do izumiranja čovječanstva.Naime, on sada za tu mogućnost ostavlja 10 do 20 posto šansi u narednih 30 godina. Naime, ranije je on davao oko 10 posto šansi da vještačka inteligencija zbriše čovječanstvo.Tokom gostovanja na radiju 4 BBC, postavljeno mu je pitanje da li je promijenio svoju analizu o potencijalnoj apokalipsi vještačkom inteligencijom, na šta je odgovorio: „Ne, 10 do 20 posto.“Iznenađen odgovorom, urednik je primijetio „pa idete naviše“, na šta je Hinton rekao: „Naravno. Vidite, nikada u istoriji nismo imali posla sa stvarima inteligentnijim od nas.“-	Koliko znate primjera da inteligentnije stvari kontrolišu neinteligentnije? Postoji vrlo malo primjera, poput majke i bebe. Evolucija je mnogo napora uložila u omogućavanju bebi da kontroliše majku, ali je jedini meni poznat primjer - istakao je britansko-kanadski stručnjak.Profesor-emeritus na Univerzitetu u Torontu kaže će ljudi biti mala djeca u poređenju sa inteligencijom moćnih sistema vještačke inteligencije. -	Zamislite sebe kao trogodišnjaka. Bit ćemo trogodišnjaci - istakao je Hinton.Prošle godine, Hinton je dospio u žižu javnosti kada je dao otkaz u Google-u, kako bi mogao slobodno da priča o rizicima koje predstavlja neograničen razvoj vještačke inteligencije, posebno brinući o tome da bi ljudi tu tehnologiju mogli da koriste jedni protiv drugih.Glavna briga kod većeg dijela stručne javnosti je da bi razvoj generativne vještačke inteligencije, odnosno sistema pametnijih od ljudi, mogao da predstavlja egzistencijalnu prijetnju tako što bi uspio da izbjegne čovjekovu kontrolu.Inače, Hintonu je ove godine dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku za njegov rad i doprinos razvoju vještačke inteligencije.

Bit ćemo trogodišnjaci, istakao je Hinton

"Otac vještačke inteligencije" tvrdi: 10 do 20 posto šansi da tehnologija zbriše čovječanstvo

Američka tehnološka kompanija Microsoft najavila je da planira uložiti oko 80 milijardi dolara u stvaranje centara podataka podržanih umjetnom inteligencijom (AI) u 2025. fiskalnoj godini.Čelnik Microsofta Bred Smit (Brad Smith) istakao je u svom blogu, pod nazivom "Zlatna prilika za američku vještačku inteligenciju“, da je umjetna inteligencija električna energija ovog doba i da naredne četiri godine može biti osnova američkog ekonomskog uspjeha za narednih četvrt vijeka.Smit je napomenuo da umjetna inteligencija obećava da će potaknuti inovacije i povećati produktivnost u svakom sektoru ekonomije, te da su Sjedinjene Američke Države spremne da budu na čelu ovog novog talasa tehnologije, posebno ako udvostruče svoje snage i partnere efektivno na međunarodnom planu.Ističući da SAD vodi globalnu utrku u umjetnoj inteligenciji zahvaljujući ulaganjima privatnog kapitala i inovacijama američkih kompanija, Smit je rekao da će Microsoft investirati 80 milijardi dolara u uspostavu centara podataka podržanih vještačkom inteligencijom u 2025.Dodao je da će više od polovine ove investicije biti uloženo u SAD-u, što odražava njihovu posvećenost SAD-u i povjerenje u američku ekonomiju.Poručio je da najvažniji prioritet javne politike SAD-a treba da bude osiguranje da privatni sektor može da nastavi da ide naprijed bez teških propisa.

Smit je napomenuo da umjetna inteligencija obećava da će potaknuti inovacije i povećati produktivnost u svakom sektoru ekonomije

Microsoft ulaže 80 milijardi dolara u centre podataka podržane vještačkom inteligencijom

Naši su pametni telefoni džepna čuda, ali su beskorisni ako nema energije koja bi ih pokretala. Neke aplikacije za rad trebaju više struje od drugih.Nova studija kompanija OurPCB otkrila je koje popularne aplikacije najviše opterećuju baterije pametnih telefona i, moguće, skraćuju njihov životni vijek.&nbsp;Studija se temeljila na pretpostavci kako je korisnik iPhonea ili Androida dopustio aplikacijama pristup svim mogućim dopuštenjima koja traže pri prvoj instaliranju.To uključuje status telefona, Wi-Fi vezu, pohranu, kameru, mikrofon, lokaciju, identitet, kontakte, SMS, informacije o pozivima, kalendar te pristup fotografijama, medijima i datotekama.Na prvom mjestu među aplikacijama koje troše najviše energije bili su Fitbit i Instagram, za koje je utvrđeno kako su podjednaki potrošači. Te dvije aplikacije mogu potrošiti do 85 posto baterije, čak i kada nisu aktivno u upotrebi.Općenito, društvene mreže aplikacije za fitness i za spojeve dosljedno su pri vrhu najzahtjevnijih kad je riječ o bateriji pametnog telefona.Aplikacija Fitbit traži nekoliko dopuštenja kako bi istoimeni uređaj za praćenje aktivnosti mogao komunicirati s aplikacijom.&nbsp;Stoga je važno dopustiti pristup stvarima kao što su vaša lokacija i Wi-Fi veza. Ali, ne mora imati nužno pristup kameri, mikrofonu ili datotekama.To nije slučaj s Instagramom, koji zahtijeva pristup kako biste mogli u potpunosti koristiti aplikaciju za objavljivanje pohranjenih fotografija, korištenje kamere i označavanje vaše lokacije.Drugi najveći potrošači baterije bili su aplikacija za automatizaciju zadataka Tasker, LinkedIn, WhatsApp i Facebook.Sedam od 20 najzahtjevnijih aplikacija bile su popularne aplikacije društvenih mreža: Instagram, LinkedIn, WhatsApp, Facebook, X (bivši Twitter), Telegram i Facebook Messenger.

Nova studija otkrila je aplikacije za operativne sisteme Android i iOS zbog kojih češće morate puniti svoj pametni telefon

Ove aplikacije najviše "jedu" vašu bateriju

S novom godinom stižu i promjene na WhatsAppu. Najavljeno je da neki stariji pametni telefoni od 2025. godine više neće moći koristiti aplikaciju. Riječ je o 70 modela Android mobitela i tri modela iPhonea.Prvo ažuriranje kompatibilnosti za WhatsApp dogodit će se 1. siječnja 2025. i utjecat će na 70 Android telefona, rekao je programer Selva Ganeš iz Android Infotecha.&nbsp;Ažuriranje WhatsAppa od 1. januara značit će da oni koji koriste Android KitKat OS, objavljen 2013., neće moći koristiti tu aplikaciju.U nastavku pročitajte popis mobitela na kojima WhatsApp više neće biti dostupan.Samsung:Galaxy Note 3Galaxy S4 (I9500, I9505, I9506)Galaxy S4 Active I9295Galaxy S4 mini I9190Galaxy S4 zoomGalaxy JGalaxy Mega 6.3 I9200Sony:Xperia ZXperia Z UltraXperia Z1Xperia ZLHTC:OneOne MaxOne miniLG:G2G FlexNexus 5Optimus G Pro E985Motorola:DROID MaxxDROID UltraMoto GMoto XHuawei:Ascend Y300NECTerrainCasioG'zOne CA-201LCatB15VertuTi5. maja 2025. WhatsApp će također prestati raditi na određenom broju iPhonea sa starijim verzijama iOS-a od 15.1, piše na Centru za pomoć WhatsAppa. Iako neki korisnici sa starijim iOS-ima mogu nadograditi svoj uređaj, iPhone 5s, iPhone 6 i iPhone 6 Plus, koji mogu biti ažurirani samo na iOS 12.5.7, neće moći koristiti WhatsApp nakon tog datuma.

Ažuriranje WhatsAppa od 1. januara značit će da oni koji koriste Android KitKat OS, objavljen 2013., neće moći koristiti tu aplikaciju

WhatsApp na nekim uređajima prestaje raditi: Provjerite je li vaš među njima

Godina na izmaku donijela je niz historijskih trenutaka i prekretnica, koje su postavile standarde u raznim oblastima života. Od naučnih otkrića do kulturnih pomaka, godina će ostati zapamćena po događajima koji su se dogodili prvi put. <h2>Naučnici otkrili vodu na površini asteroida</h2>Istraživači su prvi put pronašli dokaze o postojanju molekula vode na površini asteroida koristeći podatke iz Stratosferske opservatorije za infracrvenu astronomiju (SOFIA), sada povučene "Boingove" letjelice opremljene teleskopskim instrumentima, kojom su upravljali NASA i Njemački centar za svemirska istraživanja.Naučnici se nadaju da bi ovo otkriće moglo rasvijetliti kako je voda prvi put stigla na Zemlju milijardama godina unazad.<h2>Štrajk radnika Samsunga</h2>Radnici "Samsung Electronicsa" organizovali su planirani jednodnevni štrajk u junu, što je prvi put u višedecenijskoj historiji ovog korporativnog giganta, nakon što su pregovori o platama i drugim beneficijama propali.<h2>Svinjski bubreg uspješno presađen čovjeku</h2>Hirurzi u Općoj bolnici u Masačusetsu u martu su prvi put uspješno transplantirali genetski modifikovani svinjski bubreg čovjeku. Ljekari su bili optimistični da će organ funkcionisati barem dvije godine, primalac je u maju preminuo zbog medicinskih problema koji, doduše, nisu bili povezani s transplantacijom.<h2>Kvadriplegičar dobio Neuralink čip</h2>Noland Arbaug, 30-godišnji kvadriplegičar, postao je prvi čovjek koji je primio moždani implantat od Neuralinka, startapa Ilona Maska (Elon Musk) za povezivanje mozga i računara.Arbaug je u maju izjavio da mu je čip veličine novčića - sastavljen od više od 1.000 sićušnih elektroda koje prepoznaju i kodiraju signale sa digitalnog uređaja - promijenio život, omogućivši mu skoro potpunu kontrolu nad računarom pomoću misli.<h2>Kina donijela uzorke sa tamne strane Mjeseca</h2>Za kineski svemirski program lender "Chang’e-6" prikupio je uzorke stijena sa tamne strane Mjeseca u junu. Ova uspješna misija predstavlja najnoviji korak u prisustvu Kine u svemiru koje raste, dok zemlja nastavlja da razvija svoje sposobnosti.Kina planira da pošalje astronaute na Mjesec do 2030. godine.<h2>Globalni IT kolaps</h2>Greška u sistemskom ažuriranju "CrowdStrike-a", koja je zahvatila približno 8,5 miliona korisnika Microsoft Windows-a, prouzrokovala je globalni IT kolaps neviđenih razmjera, parališući sisteme u avio-kompanijama, bankama, hotelima i bolnicama i inicijalno izazivajući strah od sajber-napada.Incident iz jula, koji je utjecao na jednu od četiri kompanije sa Fortune 500 liste, ukazao je na neprijatnu stvarnost da mnoge ključne organizacije i agencije zavise od samo nekolicine tehnoloških kompanija za upravljanje ključnom infrastrukturom. <h2>Britanija zatvorila posljednju termoelektranu na ugalj</h2>Britanija je krajem septembra zatvorila termoelektranu na ugalj "Ratcliffe-on-Soar", čime je postala prva velika industrijalizovana zemlja koja je zatvorila svoju posljednju elektranu na ugalj.Dok industrijalizovane zemlje rade na smanjenju zavisnosti od uglja kako bi ublažile emisiju gasova staklene bašte koji doprinose globalnom zagrijevanju, ovaj korak čini Britaniju jednom od prvih i najvećih nacija koje su ugalj zamijenile oblicima obnovljive energije.<h2>Nobelova nagrada književnici iz Koreje</h2>Han Kang postala je prva osoba iz Južne Koreje i prva žena iz Azije koja je u oktobru dobila Nobelovu nagradu za književnost.Han je međunarodno najpoznatija po svom nadrealnom romanu “Vegetarijanka”, koji je prvi put objavljen u Južnoj Koreji 2007. godine, a preveden na engleski 2015. godine. Roman, koji govori o ženi koja prestaje da jede meso nakon uznemirujućih snova, osvojio je i međunarodnu Bukerovu nagradu 2016. godine.<h2>Počelo suzbijanje pametnih telefona i društvenih mreža</h2>Globalni pokret za zaštitu djetinjstva od pametnih telefona i društvenih mreža dobio je zamah 2024. godine, usred sve većeg broja dokaza koji povezuju ove tehnologije sa lošim mentalnim zdravljem. Australija i Florida, SAD, prednjačile su u zabrani tome da djeca imaju naloge na društvenim mrežama. Ostaje da se vidi kako će se ovo zakonodavstvo sprovoditi, ali Norveška je obećala da će slijediti isti primjer.U međuvremenu, sve veći broj noćnih klubova u Velikoj Britaniji zabranjuje kamere na telefonima na plesnom podijumu kako bi podstakao povratak umjetnosti uživanja u trenutku. U Francuskoj, vlasnici bistroa koji su rekli “ne” telefonima tvrde da zabrana “odlično funkcioniše”.<h2>Pomak u borbi protiv raka</h2>U julu je prva personalizirani mRNA vakcina protiv raka u svijetu ušla u klinička ispitivanja – potez koji je nazvan “jednim od najuzbudljivijih dostignuća u modernoj terapiji raka”.U drugim razvojnim događajima, “blaži” tretman za djecu oboljelu od leukemije pokazao je obećavajuće rezultate, novi tretman za djecu s tumorima mozga ocijenjen je kao “revolucionarni korak”, dok je nova terapija za mezoteliom, vrstu raka koja pogađa pluća, produžila život pacijentima za nekoliko godina. Novi testovi obećavaju poboljšanje tretmana za rak mozga i prostate.- Ovo je također bila dobra godina za napredak u istraživanju raka grlića materice - kazala je doktorica Ana Kinsela iz organizacije Cancer Research u Velikoj Britaniji.<h2>AI u dobre svrhe</h2>Vještačka inteligencija (AI) donijela je neke koristi društvu 2024. godine, uprkos rastućim zabrinutostima zbog njenog potencijalnog utjecaja na čovječanstvo. AI alat koji analizira medicinske kartone pacijenata u potrazi za skrivenim znacima raka pomogao je britanskim ljekarima da otkriju više slučajeva ove bolesti.Ispostavilo se da AI unaprijeđen test na bazi uboda prsta za Parkinsonovu bolest može da predvidi bolest sedam godina prije pojave simptoma, a AI model pomogao je u otkrivanju autizma kod djece bez potrebe za opsežnim procjenama.AI je također počela da revolucionarno mijenja praćenje životne sredine, obećavajući analizu u realnom vremenu za sve, od kvaliteta vazduha i vode do deforestacije. Međutim, kredibilitet AI u oblasti zaštite životne sredine ostaje upitan zbog velike količine energije potrebne za njen rad.Zakon o AI Evropske unije, koji je stupio na snagu u augustu, pokušao je da uvede neke zaštitne mjere za ovu brzo napredujuću tehnologiju. Pionirsko zakonodavstvo pozdravili su neki stručnjaci, dok su drugi tvrdili da ne rješava ključne bojazni u vezi s razvojem vještačke inteligencije.

Od naučnih otkrića do kulturnih pomaka, godina će ostati zapamćena po događajima koji su se dogodili prvi put

Kina: Donijela slike tamne strane mjeseca

Tehnološka godina iza nas: Od uzoraka s tamne strane mjeseca do pomaka u borbi protiv raka

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp (Trump) podnio je zahtjev Vrhovnom sudu da odgodi primjenu saveznog zakona o TikToku koji bi doveo do zabrane popularne društvene mreže ili njene prisilne prodaje, prenosi Anadolu.- U svjetlu novosti i težine ovog slučaja, sud bi trebao razmotriti odgađanje zakonskog roka kako bi dao više prostora za rješavanje ovih pitanja - naveo je Trampov pravni tim u podnesku.Američki Vrhovni sud odlučio je da 19. januara, neposredno prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Tramp preuzme dužnost, presudi o tome krši li kontroverzna zabrana aplikacije za društvene mreže TikTok Prvi amandman Ustava SAD.Trump je tokom prvog mandata u Bijeloj kući bio otvoreni kritičar popularne aplikacije za društvene mreže, navodeći zabrinutost za nacionalnu sigurnost.Naveo je da bi Kina mogla koristiti aplikaciju za pristup američkim korisničkim podacima ili za manipulaciju sadržajem na platformi - tvrdnje koje kompanija ByteDance koja je razvila aplikaciju TikTok i Peking uporno negiraju. Njegova administracija se zalagala za prodaju aplikacije američkoj kompaniji, ali je taj pokušaj propao.Ipak, čini se da se Trampovo mišljenje promijenilo posljednjih mjeseci.- Sada kada razmišljam o tome, ja sam za TikTok, jer vam je potrebna konkurencija. Ako nemate TikTok, imate Facebook i Instagram — a to je, znate, to je Zukerberg - rekao je Tramp u nedavnom intervjuu za Bloomberg.

U svjetlu novosti i težine ovog slučaja, sud bi trebao razmotriti odgađanje zakonskog roka kako bi dao više prostora za rješavanje ovih pitanja

Tramp traži od Vrhovnog suda obustavu zakona koji bi mogao dovesti do zabrane TikToka

Ilon Mask (Elon Musk) je ponovo u centru pažnje nakon što je ponovio svoju ponudu od milijardu dolara za popularni sajt Wikipedia, ali uz jedan neočekivan i kontroverzan uslov. Mask traži da se ime ove svjtski poznate enciklopedije promijeni kako bi donacija bila realizovana.Mask je izjavio da će donirati milijardu dolara ukoliko Wikipedia promijeni svoje ime u "Dickipedia". Ovaj zahtjev izazvao je niz reakcija, od šale do ozbiljnih kritika, dok mnogi dovode u pitanje Maskove namjere. Iako su njegovi komentari često humoristični, ova ponuda je pokrenula debatu o granicama utjecaja milijardera na globalne platforme od javnog značaja.Mask je putem društvene mreže X naglasio da njegova ponuda i dalje stoji, ali je ovaj zahtjev mnogima djelovao kao još jedan od njegovih ekscentričnih poteza, bez ozbiljne namjere. Njegova sklonost ka provokacijama na društvenim mrežama često je u prošlosti služila kao marketinška strategija, ali ovoga puta reakcije su bile podijeljene.

Ovaj zahtjev izazvao je niz reakcija, od šale do ozbiljnih kritika

Ilon Mask ponovo šokira: Wikipediji ponudio milijardu dolara, uz poseban uslov

Kompanija Apple planira promijeniti veličinu ekrana na svojim iPhoneima u 2025. godini. Naime, za standardni iPhone 17 očekuje se da će zaslon biti veći nego kod prethodnih modela. iPhone 15 ima ekran od 6.1 inča, iPhone 17 bi mogao imati 6.3 inča. To znači da će biti nešto veći od iPhonea 15, ali manji od iPhonea 15 Plus, koji ima 6.7 inča.Postoji mogućnost da će Apple sljedeće godine izbaciti samo jedan osnovni model, a iPhone 17 Plus bi mogao biti zamijenjen novim modelom pod nazivom iPhone 17 Air. Ovaj model bi trebao imati ekran između iPhonea 17 Pro i iPhonea 17 Pro Max, a veličina ekrana mogla bi biti između 6.55 inča i 6.65 inča.Što se tiče iPhone 17 Pro i iPhone 17 Pro Max, za njih se ne očekuju velike promjene u veličini ekrana jer su u ovoj generaciji iPhonei 16 već dobili veće ekrane. iPhone 17 Pro bi i dalje trebao imati ekran od oko 6.3 inča, a iPhone 17 Pro Max 6.9 inča. Međutim ove godine bi trebalo biti značajnih promjena u dizajnu. Na primjer, okvir će biti napravljen od aluminija, a ne od titana, a stražnja strana bit će kombinacija stakla i aluminija umjesto da bude potpuno staklena.

<blockquote class="twitter-tweet">iPhone 16 vs iPhone 17 <a href="https://t.co/2xCczh4nrz">pic.twitter.com/2xCczh4nrz</a>&mdash; Apple Club (@applesclubs) <a href="https://twitter.com/applesclubs/status/1870803974456258830?ref_src=twsrc%5Etfw">December 22, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kada pogledamo historiju Appleovih zaslona, prvi iPhone koji je izašao 2007. godine imao je ekran od samo 3.5 inča, što je tada bilo veliko u usporedbi s konkurencijom.Kasnije su povećali veličine ekrana – iPhone 6 je imao ekran od 4.7 inča, a iPhone XS Max iz 2018. godine imao je 6.5-inčni zaslon. Najveći ekran imao je iPhone 12 Pro Max, 6.7 inča. iPhone 12 mini, koji je izašao 2020. godine, imao je manji zaslon od 5.4 inča, dok su modeli kao iPhone 15 i iPhone 16 već imali veće zaslone od 6.1 inča i 6.7 inča.Za iPhone 17 Apple će vjerojatno napraviti još veće promjene u veličini i dizajnu ekrana, čineći uređaje još naprednijima i atraktivnijima.

Za iPhone 17 Apple će vjerojatno napraviti još veće promjene u veličini i dizajnu ekrana, čineći uređaje još naprednijima i atraktivnijima

Velike promjene u veličini iPhonea dolaze iduće godine: Evo koliki će biti iPhone 17

Dok Starlink, satelitska internetska usluga koju je razvio SpaceX, širi poslovanje u regiji Balkana, Bosna i Hercegovina bi mogla ostati jedina zemlja koja neće biti pokrivena ovim satelitskim servisom, javlja Anadolu.Kosovo je postalo posljednja država u regiji koju Starlink pokriva, objavio je u subotu Ilon Mask (Elon Musk).<h2>Važan korak</h2>Najavu su pozdravili predsjednica Vjosa Osmani i premijer Albin Kurti, koji je rekao da je to važan korak za napredak digitalne infrastrukture.Nakon što se sljedeće godine Starlinku pridruže Crna Gora i Srbija, Bosna i Hercegovina bi mogla ostati jedina zemlja u regiji koja neće imati pristup ovom internetskom servisu, navodi se na web-stranici Starlinka.Mapa satelitske pokrivenosti internetom pokazuje da Starlink pokriva gotovo cijeli evropski kontinent.Za Crnu Goru i Srbiju je navedeno da će Starlink biti aktivan u ovim zemljama 2025. godine.

Starlink sada dostupan i na Kosovu

Za Bosnu i Hercegovinu piše da je “trenutno nepoznat datum servisa”.Starlink je u septembru iskazao interes za ulazak na bh. tržište i ponudu usluga javnog pristupa internetu krajnjim korisnicima.<h2>Nije podnesen zahtjev</h2>Međutim, Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) tada je saopćila da kompanija nije podnijela zahtjev za izdavanje potrebnih dozvola za nastavak poslovanja u zemlji.Prethodno su se Starlinku pridružile Hrvatska (novembar 2021.), Sjeverna Makedonija (juni 2022.) i Albanija (april 2024.).Starlink predstavlja brzi satelitski internet čiji se signal na zemlju šalje uz pomoć satelita formiranih nalik sazviježđu i nalaze se niže od standardnih satelita.Ovi sateliti omogućavaju brz prenos podataka u ruralnim sredinama gdje nema instalirane fizičke internet infrastrukture.Projekat Starlink, koji se sastoji od više od 5.000 satelita, predstavlja pokušaj premošćivanja digitalnog jaza i omogućavanja pristupa internetu u nedovoljno pokrivenim zajednicama u svijetu.

Mapa satelitske pokrivenosti internetom pokazuje da Starlink pokriva gotovo cijeli evropski kontinent

Starlink pokrio Kosovo, 2025. dolazi u Srbiju i Crnu Goru, BiH još nije u planu

Brzi napredak vještačke inteligencije (AI) preoblikuje globalno tržište rada na način koji tek vjerovatno mnogi počinju da razumiju.Čuveni osnivač Microsofta Bil Gejts (Bill Gates) iznio je oštro predviđanje: od bezbroj profesija, samo tri će zaista izdržati AI revoluciju. Inače, ova perspektiva postavlja ključna pitanja o našoj spremnosti za takvu transformativnu promjenu.<h2>Nova radna paradigma</h2>Zamislite da uđete u svoj omiljeni kafić i razgovarate sa baristom koji ne samo da zna vašu redovnu narudžbu, već i predviđa vaše preferencije na osnovu vaših prošlih posjeta. Ovaj pogled u budućnost naglašava sveobuhvatni uticaj AI u različitim industrijama. Od proizvodnje automobila do zdravstva i poljoprivrede, AI tehnologije postaju nezamjenjivi alati.Gejts, koji je istaknuti zagovornik tehnoloških inovacija, predviđa radikalnu transformaciju radnog okruženja. Prema njegovim riječima, sektori energetike, biologije i programiranja sistema vještačke inteligencije spremni su da ostanu otporni usred porasta AI.-	AI ima potencijal da skrati naše radno vrijeme, omogućavajući nam da se fokusiramo na kreativnije i značajnije zadatke - objašnjava Gejts. Ova vizija sugeriše budućnost u kojoj se automatizacija bavi rutinskim poslovima, oslobađajući ljude da se uključe u intelektualno stimulativne uloge.<h2>Budućnost zapošljavanja</h2>Suočavajući se s ovom novom realnošću, Gejts naglašava važnost sticanja vještina programiranja i digitalne pismenosti.-	AI se razvija vrtoglavom brzinom, a oni koji ovladaju ovim vještinama imat će bolje izglede za posao - savjetuje on.Razmišljajući o vlastitim iskustvima, Gejts se prisjeća kako je učenje kodiranja otvorilo vrata mogućnostima koje su ranije bile nezamislive. Gejts apeluje na roditelje da ohrabre svoju djecu da prihvate programiranje od najranije dobi, povlačeći paralele sa načinom na koji je internet svojevremeno revolucionirao komunikaciju i rad.Poređenje između AI i internet revolucije je prikladno. Baš kao što je internet transformisao način na koji povezujemo i upravljamo preduzećima, AI je spremna da revolucioniše svaki sektor privrede. Ova promjena zahtijeva proaktivan pristup obrazovanju i razvoju vještina kako bi se osiguralo da se radna snaga može prilagoditi promjenjivim zahtjevima.Osim zapošljavanja, Gejts je optimističan u pogledu uticaja vještačke inteligencije na obrazovanje, prenosi Investitor me.-	U narednih pet do deset godina, softver pokretan vještačkom inteligencijom će revolucionirati način na koji podučavamo i učimo - tvrdi on. Zamislite personalizovana iskustva učenja gdje je obrazovni sadržaj prilagođen jedinstvenim potrebama i stilovima učenja svakog učenika, čineći obrazovanje efikasnijim i zanimljivijim.Međutim, uspon AI takođe donosi značajna etička i društvena pitanja. Kako mašine preuzimaju više odgovornosti, kako da osiguramo da se dobrobiti vještačke inteligencije ravnomerno distribuiraju u društvu? Gejts naglašava važnost rješavanja ovih izazova kako bi se spriječio sve veći jaz između onih koji mogu koristiti vještačku inteligenciju i onih koji ne mogu.Organizacije poput Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) aktivno raspravljaju o ovim pitanjima, naglašavajući potrebu za politikama koje promovišu jednak pristup tehnologijama vještačke inteligencije. Osiguravanje da napredak AI pozitivno doprinosi društvu zahtijeva zajedničke napore tehnologa, kreatora politike i edukatora.<h2>Promišljen pristup</h2>Perspektiva Gejtsa služi kao ključni podsjetnik na dvostruku prirodu tehnološkog napretka. Iako AI obećava povećanje produktivnosti i inovacija, ona također zahtijeva promišljen pristup transformaciji radne snage i etička razmatranja.Dok se krećemo ovom tranzicijom, pojavljuju se lične priče koje ilustruju potencijal i izazove AI. Uzmimo, na primjer, Saru, grafičku dizajnerku koja je prihvatila AI alate kako bi pojednostavila svoj radni tok, omogućavajući joj da se fokusira na kreativnije aspekte svojih projekata. S druge strane, Džon (John), radnik u fabrici, suočio se sa promjenom posla zbog automatizacije, naglašavajući potrebu za robusnim programima prekvalifikacije.Ovi primjeri iz stvarnog života naglašavaju važnost ravnoteže između inovacija i društvene odgovornosti. Ulaganjem u obrazovanje i njegovanjem kulture kontinuiranog učenja, možemo se bolje opremiti da napredujemo u svijetu vođenom vještačkom inteligencijom.Razgovor o AI i budućnosti rada tek počinje. Predviđanja Gejtsa pozivaju nas da razmislimo o tome kako možemo da iskoristimo moć vještačke inteligencije i istovremeno ublažimo njene rizike. Kako AI nastavlja da se razvija, tako se moraju razvijati i naše strategije za obrazovanje, razvoj radne snage i etičko upravljanje.Na kraju, cilj je osigurati da AI služi kao alat za osnaživanje i napredak, a ne kao izvor podjela i neizvjesnosti. Proaktivnim rješavanjem izazova i prihvatanjem mogućnosti koje pruža vještačka inteligencija, možemo izgraditi budućnost u kojoj tehnologija i čovječanstvo harmonično koegzistiraju.

AI ima potencijal da skrati naše radno vrijeme, omogućavajući nam da se fokusiramo na kreativnije i značajnije zadatke, objašnjava Gejts

Gejts veoma pesimističan po pitanju budućnosti rada: Samo tri posla će preživjeti AI

Moćni internet Starlinka stigao je na Kosovo, saopćio je to vlasnik kompanije SpaceX Ilon Mask.Zanimljivo je da se na mapi vidi da je Starlink stigao prvo na Kosovo, a da se tek očekuje u Srbiji, Crnoj Gori.Predsjednica Kosova Vjosa Osmani poželjela im je dobrodošlicu.Starlink omogućava satelitski baziranu internet konekciju različitim dijelovima planete, kao i konkurentni servis u urbaniziranim područjima.U Zemljinoj orbiti je više od 4.200 satelita. Sistem Starlink funkcionira tako što emitira internet signale sa zemaljskih stanica na Starlink satelite u orbiti. Ovi sateliti zatim prosljeđuju signale drugim satelitima u konstalaciji kao i korisničkim primopredajnicima na Zemlji.

<blockquote class="twitter-tweet">Starlink now in Kosovo <a href="https://t.co/GFxBRn3geL">https://t.co/GFxBRn3geL</a>&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/1870554740104495148?ref_src=twsrc%5Etfw">December 21, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani poželjela im je dobrodošlicu

Google planira da od februara naredne godine uvede značajne promjene u načinu na koji se korisnici prate na internetu, uvodeći tehnologiju koja će zamijeniti dosadašnje "kolačiće trećih strana". Ova promjena uvodi "digitalni otisak prsta" (fingerprinting), metod koji prikuplja informacije o uređajima i navikama korisnika na način koji je gotovo nemoguće kontrolisati ili zaustaviti.Regulatori upozoravaju da ova tehnologija "ugrožava korisničku privatnost" i da je Google ranije izjavio kako je ovakvo praćenje "pogrešno i neprihvatljivo."Google objašnjava da ova odluka dolazi uslijed "napretka u tehnologijama za očuvanje privatnosti" (PETs), što kompaniji omogućava da olakša oglašavanje dok, kako tvrdi, zadržava "očekivani nivo zaštite privatnosti korisnika." Međutim, stručnjaci ističu da je riječ o potezu koji otežava korisnicima da razumiju kako se njihovi podaci koriste i koji rizici iz toga proizilaze.Za razliku od kolačića, koji se mogu blokirati ili izbrisati putem podešavanja u pregledaču, "digitalni otisak prsta" koristi informacije poput IP adrese, podešavanja uređaja, aplikacija koje koristite i čak navika u pregledanju kako bi kreirao jedinstveni profil korisnika. Ova tehnologija je otporna na tradicionalne metode kontrole privatnosti, što je čini posebno problematičnom.Britanski povjerenik za informacije, Stiven Almond, istakao je da nova pravila potencijalno krše principe transparentnosti i kontrole nad privatnim podacima. - Fingerprinting se oslanja na signale koje korisnik ne može lako obrisati, čak ni kada očisti sve podatke o sajtu. Ovo nije transparentno i otežava korisnicima da zadrže kontrolu nad svojom privatnošću - upozorava Almond.Pored toga, Google planira da ovu tehnologiju proširi na uređaje poput pametnih televizora i gejming konzola, navodeći da je ovo neophodno zbog "dramatičnih promjena u načinu na koji ljudi koriste internet." Kompanija tvrdi da će ovaj potez pomoći oglašivačima da bolje razumiju efikasnost svojih kampanja u "fragmentiranom okruženju" koje uključuje više platformi i uređaja.Ove promjene dolaze u trenutku kada se Google suočava s pritiskom američkog Ministarstva pravde, koje razmatra moguće regulacije, uključujući i potencijalnu dezinvesticiju Chrome pregledača. Iako Google tvrdi da će "odgovorno koristiti podatke i pružiti zaštitu privatnosti," mnogi stručnjaci izražavaju sumnju da će nova tehnologija biti korisna za korisnike.Regulatori su također jasno stavili do znanja da kompanije neće imati "slobodne ruke" u korištenju tehnologije poput fingerprintinga i da svaka primjena mora biti zakonita i transparentna. U suprotnom, regulatorne agencije su spremne da reaguju.Za prosječnog korisnika, ovo je podsjećanje da razmotri alternative kao što su pregledači s fokusom na privatnost i dodatne mere zaštite na svim uređajima. Nova pravila od februara označavaju početak nove, složenije faze u borbi za očuvanje digitalne privatnosti.

Regulatori upozoravaju da ova tehnologija "ugrožava korisničku privatnost" 

Google će početi da prati sve vaše uređaje za 8 sedmica

Većina korisnika samo zatvori poklopac laptopa kada završava rad, a uprkos tome što je ovo praktično, jer uređaj ostaje spreman za upotrebu, ovakvo ponašanje može dugoročno štetiti vašem laptopu. Naime, pravilno gašenje uređaja produžava životni vijek sistema.Windows laptopi zahtjevaju mnogo više od pukog "uspavljivanja". Kada isključite računar, memorija se čisti, procesi u pozadini se zatvaraju, a sistem se resetuje u optimalno stanje.Ovo osigurava da uređaj bude spreman za rad bez nepotrebnog opterećenja resursa.Ventilatori u torbi: ozbiljna prijetnja za vaš uređajAko samo zatvarate poklopac laptopa i ostavljate ga u torbi, rizikujete pregrijavanje jer ventilatori mogu nastaviti da rade i nakon što uređaj pređe u režim spavanja. Termalna oštećenja uslijed pregrijavanja mogu ozbiljno ugroziti komponente vašeg laptopa. Redovno isključivanje uređaja također smanjuje broj nepotrebnih ciklusa punjenja i pražnjenja baterije, što produžava njen vijek trajanja.Iako je režim spavanja korisna opcija kada pravite kratke pauze, nije zamjena za potpuno gašenje. Ako završavate radni dan ili nosite laptop u torbi, isključivanje je najbolji izbor.Vašem laptopu je potreban odmorRedovno isključivanje laptopa ne samo da poboljšava performanse, već i produžava životni vijek uređaja. Vaš laptop zaslužuje svakodnevni odmor kako bi radio optimalno i dugovječno.

Zakerberg najavio ogromne promjene: Facebook i Instagram ukidaju fact checkere

Samsung razvija 500 MP kameru

Xiaomi potvrdio: Stiže Redmi Note 14 serija

"Otac vještačke inteligencije" tvrdi: 10 do 20 posto šansi da tehnologija zbriše čovječanstvo

Microsoft ulaže 80 milijardi dolara u centre podataka podržane vještačkom inteligencijom

Ove aplikacije najviše "jedu" vašu bateriju

WhatsApp na nekim uređajima prestaje raditi: Provjerite je li vaš među njima

Tehnološka godina iza nas: Od uzoraka s tamne strane mjeseca do pomaka u borbi protiv raka

Tramp traži od Vrhovnog suda obustavu zakona koji bi mogao dovesti do zabrane TikToka

Ilon Mask ponovo šokira: Wikipediji ponudio milijardu dolara, uz poseban uslov

Velike promjene u veličini iPhonea dolaze iduće godine: Evo koliki će biti iPhone 17

Starlink pokrio Kosovo, 2025. dolazi u Srbiju i Crnu Goru, BiH još nije u planu

Gejts veoma pesimističan po pitanju budućnosti rada: Samo tri posla će preživjeti AI

Starlink sada dostupan i na Kosovu

Google će početi da prati sve vaše uređaje za 8 sedmica

Evo razloga zašto bi trebalo da gasite laptop svaki dan

Tehnologija

Zakerberg najavio ogromne promjene: Facebook i Instagram ukidaju fact checkere

Samsung razvija 500 MP kameru

Xiaomi potvrdio: Stiže Redmi Note 14 serija

"Otac vještačke inteligencije" tvrdi: 10 do 20 posto šansi da tehnologija zbriše čovječanstvo

Microsoft ulaže 80 milijardi dolara u centre podataka podržane vještačkom inteligencijom

Ove aplikacije najviše "jedu" vašu bateriju

WhatsApp na nekim uređajima prestaje raditi: Provjerite je li vaš među njima

Tehnološka godina iza nas: Od uzoraka s tamne strane mjeseca do pomaka u borbi protiv raka

Tramp traži od Vrhovnog suda obustavu zakona koji bi mogao dovesti do zabrane TikToka

Ilon Mask ponovo šokira: Wikipediji ponudio milijardu dolara, uz poseban uslov

Velike promjene u veličini iPhonea dolaze iduće godine: Evo koliki će biti iPhone 17

Starlink pokrio Kosovo, 2025. dolazi u Srbiju i Crnu Goru, BiH još nije u planu

Gejts veoma pesimističan po pitanju budućnosti rada: Samo tri posla će preživjeti AI

Starlink sada dostupan i na Kosovu

Google će početi da prati sve vaše uređaje za 8 sedmica

Evo razloga zašto bi trebalo da gasite laptop svaki dan