Bh. sociolog i filozof Esad Bajtal podsjeća da je depopulacija države trend koji traje, o kojem su do sada govorili pojedinci, a da mu je ANU BiH i ranije trebala posvetiti pažnju. Sada, kad je progovorila o alarmantnoj situaciji, Bajtal očekuje da ostane aktivno uključena.- Etno – politikama koje su na sceni ove tri decenije je puno lakše pustiti ili čak sofisticirano gurati narod da odlazi, nego učiniti nešto da ostane. Lakše je da ljudi odu iz zemlje, nego im osigurati radno mjesto, obrazovanje, liječenje, mogućnost da jedu, da se školuju, da žive … S njihovim odlaskom odlaze i problemi koje mi nismo u stanju da riješimo. A probleme koji su natjerali narod da ode iz zemlje proizvela je vlast – kazao nam je Bajtal. Logično pitanje je shvataju li vlasti u BiH da s alarmantnim podacima idemo ka situaciji u kojoj one neće imati kime da vladaju, a ni budžeti neće imati dovoljno prihoda za ispunjavanje osnovnih funkcija.- To je logično pitanje, ali njih logika ne zanima. Budžeta bilo ne bilo, njihovi džepovi su njihovi budžeti. Milijarde su zgrnute u vlastodržačke džepove u ovako maloj zemlji. Kad ne bude budžeta s tim parama se može na Filipine, u Australiju, Tursku, ne znam gdje će ko bježati. Zato će ono što zgrću i dok mi pričamo biti sastavni dio budžeta koji će im omogućiti da kliznu. Budućnost je pokopana onog trenutka kad su pomislili da sistemom korupcije i poslušnosti mogu riješiti sve – ističe Bajtal.

Milijarde su zgrnute u vlastodržačke džepove u ovako maloj zemlji 

Sociolog Esad Bajtal za "Avaz": S odlaskom ljudi, odlaze i problemi koje nismo u stanju da riješimo

U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 46.499 vozila, među kojima je 5.118 novih, a čak 41.381 polovni automobil. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za automobile iz uvoza do kraja juna izdvojili smo 585.790.138 KM, dok je u istom periodu u državnu kasu uplaćeno 133.282.039 KM uvoznih dažbina.<h2>“Nedostižna vozila”</h2>Pažnju javnosti, posebno ljubitelja četverotočkaša, najviše zaokuplja lista TOP 10 najskupljih, koju u prvom polugodištu predvodi Porsche-911 GT3 RS vrijedan 436.833 KM. Njegov vlasnik je na ime carina platio 74.285 KM. Slijedi još jedan Porsche-911 GT3 RS kupljen za 434.168 KM, dok su dažbine iznosile 150.005 KM. BMW 740d xDrive Limousine, plaćen 418.625 KM, s dodatnih 107.920 KM državi. U BiH su stigli i BMW X7 M60i xDrive za &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;396.524 KM I 137.018 KM dodatnih obaveza, te BMW X7 xDrive 40d za kojeg je izdvojeno 396.329 KM, plus 136.951 KM na ime obaveza prema državi.Mercedes-Benz G-Klasa AMG G63 kupljen je za 392.669 KM, uz 66.769 KM na ime carina, dok su dva Porschea-911 Turbo plaćena 381.638, odnosno 379.026 KM, a u kasu UIO su donijela 64.902, odnosno 130.953 KM. Posljednji na listi, za naše uvjete nedostižnih vozila, jesu Mercedes AMG SL63 s cijenom 367.761 KM i uvoznim obavezama od 62.534 KM, te još jedan Porsche-911 GT3 RS vrijedan 355.042 KM uz dodatnih 60.380 KM plaćenih dažbina. &nbsp;<h2>Ukupna vrijednost </h2>U istom periodu, za uvoz 100 električnih vozila izdvojeno je 4.916.485, dok je UIO BiH inkasirala 883.335. Najskuplji među električnim vozilima, koje možemo sresti na bh. cestama su Lucid Air Grand Touring od 220.469 KM, te čak četiri Posrche-Taycana 4S, koji su plaćeni 190.024, 177.876, 166.043 i 139.106 KM. Uvezli smo i 1.600 hibridnih vozila, među kojima 844 nova, a njihova ukupna vrijednost je 93.755.609 KM.U istom periodu, za uvoz 100 električnih vozila izdvojeno je 4.916.485 KM.

Pažnju javnosti, posebno ljubitelja četverotočkaša, najviše zaokuplja lista TOP 10 najskupljih, koju u prvom polugodištu predvodi Porsche-911 GT3 RS

Automobile iz uvoza za pola godine platili smo 585,7 miliona KM: Bosanac iskeširao za Porschea 436.833 marke!

Vijeće ministara BiH je na vanrednoj telefonskoj sjednici donijelo odluku kojom je iznos toplog obroka od 1. jula, u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kao i kolektivnim ugovorom za zaposlene u državnim institucijama, sa 11 povećan na 12 KM.<h2>Najjeftiniji u državi</h2>Pridodatu marku, međutim, ne treba potcijeniti u situaciji kada se već godinama državni službenici, parlamentarci i funkcioneri hrane u restoranu Parlamentarne skupštine BiH, najjeftinijem u državi, pa i šire. Dok su građani svakodnevno suočeni s poskupljenjima, pa za plaće i penzije danas mogu kupiti upola manje nego prije 2-3 godine, ova oaza usred inflacije već deset godina nudi nepromijenjene cijene. Tako se za 1 KM, za koliko je uvećan topli obrok, ovdje može pojesti dobra teleća supa ili popiti kafa.<h2>Teleće pečenje </h2>Prema jučerašnjem cjenovniku iz Parlamenta BiH, kuhana jaja ili pura s pavlakom koštaju 1,5 KM, dok od gotovih jela gosti za tričavih 3,5 KM mogu probati juneći sote, pileći file u susamu, musaku od tikvica ili penne bolonjez. Ili dodati još 0,5 KM pa naručiti piletinu s njokama. Oni koji su propustili doručak, mogu izabrati ćevape za 4, ili teleće pečenje za 5,5 KM, uz salaticu koja košta – marku. <h2>Ništa se ne mijenja</h2>Ukratko, u ovom čudu od restorana, s begovom čorbom i kolačem na meniju, skroman ručak košta 3 KM. Doduše, saznajemo da je monotona ponuda utjecala na pad posjećenosti, ali bez obzira na to, pa i činjenicu da su i državni revizori upozoravali da su cijene hrane i pića u zgradi na Marindvoru na snazi od 2015. godine, ništa se ne mijenja.

Državni službenici, parlamentarci i funkcioneri se hrane u restoranu Parlamentarne skupštine BiH, najjeftinijem u državi, pa i šire

Tragom informacije da je topli obrok povećan za 1 KM: Kako izgleda ručak za 3 KM u Državnom parlamentu

Vijeće ministara BIH usvojilo je Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, s oznakom usklađenosti s direktivnama EU - EI. Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš kaže da se radi o važnom koraku na usklađivanju s propisima EU i dijelu šireg procesa u okviru Reformske agende i Plana rasta, koji BiH vodi ka jačim ekonomskim vezama i članstvu u EU.- U BiH već postoje propisi koji uređuju ovaj sektor, ali ovaj zakon uvodi niz konkretnih promjena i poboljšanja, naročito u pogledu otvaranja tržišta električne energije, povezivanja s EU tržištem i povećanja transparentnosti u snabdjevanju – kaže Harbaš. <h2>Formiranje cijena</h2>Stvaraju se pretpostavke i za osnivanje berze električne energije u BiH, koja će omogućiti slobodnije formiranje cijena, veću konkurenciju među dobavljačima, a s većom ponudom i povoljnije opcije za građane i privredu. Harbaš pojašnjava da uspostavljanje organiziranog tržišta električnom energijom i berze električne energije u Mostaru otvara mogućnost spajanja tržišta sa susjednim zemljama, što je prvi uvjet za izuzimanje struje od taksi CBAM-a do 2030. godine.- Izazovno je sve ovo uspostaviti do 2026. godine. Moglo bi biti dovoljno i da se donese Odluka o spajanju s drugim tržištima, jer je upitno da li BiH može do kraja godine usvojiti Zakon i završiti potrebne aktivnosti. Zato nas vjerovatno očekuje CBAM i na električnu energiju, bar do sredine 2026. godine, pod uvjetom da brzo donosimo odluke. Drugi način je da nam Energetska zajednica i Evropska komisija priznaju napor i oslobode BiH i druge države, a za šta je BiH uputila molbu Evropskoj komisiji za oslobađanje od primjene CBAM-a – dodaje Harbaš.Uspostavljanje berze je ključ za lakšu integraciju energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a transparentnost koju donosi je najbitnija.- U početku, otvoreno tržište će najviše koristiti (elektro)privredi, ali se očekuje da i domaćinstva dobiju pravo da biraju svog snabdjevača, baš kao što danas možemo birati operatera mobilne mreže. To znači da će građani moći birati povoljnijeg i kvalitetnijeg pružaoca usluge – ističe Harbaš za "Avaz". Za građane, ali i privredu, ključno pitanje je hoće li struja poskupjeti. Harbaš podsjeća da je cijena u BiH među najnižima u Evropi i da se, posebno za domaćinstva, u posljednjih 20 godina gotovo nije mijenjala, ne računajući poskupljenja u posljednjih godinu dana.- Planom rasta za BiH predviđeno je da bi do kraja 2027. cijena električne energije trebala odražavati troškove proizvodnje, što znači novo poskupljenje struje, jer uglja nema ili se ne kopa na efikasan način. S približavanjem EU tržištu u narednim godinama se očekuje postepeno usklađivanje cijena, što može značiti određena poskupljenja. Ipak, uspostavljanjem tržišta i berze, građanima će biti omogućeno da biraju najpovoljniju ponudu, pa dugoročno ovaj zakon donosi veće mogućnosti izbora, transparentnost i stabilnost, za domaćinstva veću kontrolu nad troškovima, a za privredu novu šansu za konkurentnost i razvoj – kaže Harbaš za "Avaz".<h2>Obnovljivi izvori</h2>Organizirano tržište i berza trebaju stvoriti pretpostavke za nove investicije u obnovljive izvore, a Harbaš smatra da, s dobrim menadžmentom i stručnjacima koji će voditi decentralizaciju tržišta, možemo imati jeftiniju struju, efikasniju potrošnju energije, bolje upravljanje sistemom i bolju trgovinsku razmjenu. - Primjera radi, u Evropi se dese i negativne cijene struje u određenim periodima, zahvaljujući energiji iz obnovljivih izvora. Privreda BiH, posebno energetski intenzivne industrije, već je osjetila nagla povećanja cijena struje u prethodnim godinama, što je imalo domino efekat na cijene proizvoda i usluga. Novi zakon omogućava bolju predvidivost troškova, ali i otvara prostor za uvođenje modernih tehnologija, energijske efikasnosti i ulaganja u obnovljive izvore energije, zeleni hidrogen, skladištenja energije i slično – kaže Harbaš.

Uspostavljanje berze je ključ za lakšu integraciju energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a transparentnost koju donosi je najbitnija

Stručnjak o efektima novog zakona o tržištu električne energije: Hoće li struja biti skuplja?

Ambasada BiH u Moskvi u stalnom je kontaktu s ruskim nadležnim organima, a otpravnik poslova Đorđe Latinović za „Avaz“ je prenio zvanične informacije Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije, kao i informacije ruskih medija o zemljotresu na Kamčatki i Kurilskim otocima. Jutros je ovo područje pogodio snažan zemljotres magnitude 8,7 stepeni.- Zanimljiva je informacija da je snažan zemljotres koji je pogodio Kamčatku u početku bio 7,5 stepeni, ali je kasnije magnituda dostigla 8,7, imao je intenzitet rasta i to je najjači zemljotres od 1952. godine na tom području. Rukovodilac Laboratorija za cunamije Okeanološkog instituta Ruske akademije nauka izjavio je da je visina cunamija na Kamčatki i Kurilskim ostrvima 5 do 6 metara, a prema ranijim informacijama kretala se i od 10 do 15 metara. Guverner Sahalinske oblasti Valerij Limarenko obavijestio je javnost da je u toku evakuacija stanovništva, ali da je situacija pod kontrolom. Iz Jedinstvene geofizičke službe Ruske akademije nauka su saopćili da se ovaj zemljotres može smatrati jedinstvenim, u smislu da je moguće očekivati razvoj naknadnih potresa koji će se osjećati još mjesec dana – kazao nam je Latinović. Za sada nema preciznih informacija o broju povrijeđenih ili eventualno stradalih osoba, osim medijskih izvještaja da je jedan broj stanovnika nakon zemljotresa zatražio ljekarsku pomoć. - Za sada nemamo informacija da je bilo koji građanin BIH koji eventualno živi tamo pogođen ovim dešavanjima. Ja sam ovdje šest mjeseci, ali u kontaktima s ljudima koji dolaze u Ambasadu, imamo informacije da imamo nekoliko građana koji ipak žive i na dalekom istoku Ruske Federacije. U dnevnoj smo kontinuiranoj vezi sa zvaničnim institucijama i sve informacije promptno ćemo javiti našim institucijama u BIH i našoj javnosti – kazao je Latinović za „Avaz“.

Za sada nemamo informacija da je bilo koji građanin BIH koji eventualno živi tamo pogođen ovim dešavanjima, kaže Latinović

Đorđe Latinović iz Moskve za "Avaz": Nekoliko građana BiH živi na dalekom istoku Rusije, nemamo informacija da su pogođeni

Nakon snažnog zemljotresa magnitude 8.8 stepeni, koji je pogodio poluotok Kamčatka na istoku Rusije, opasnost od cunamija je oglašena i u Japanu.&nbsp;Prema riječima ambasadora BiH u Tokiju Mate Zeke, upozorenje na opasnost dobila je i bh. ambasada, ali i svi stanovnici putem mobitela. Prvobitno je procijenjeno da bi visina vala mogla iznositi tri metra, ali su posljedice značajno manje.- Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je potres je izazvao visinu vala negdje do 40 centimetara, što je neznatno u odnosu na ono što se očekivalo. Međutim, nakon iskustava iz katastrofe 2011. godine Japanci su više oprezni nego svi ostali. Japan se uvijek priprema za sve vrste izvanrednih okolnosti. Svi, pa i mi diplomate, dva puta godišnje prolazimo te obuke tokom kojih nam se pokazuje kud su linije kretanja i šta trebamo poduzeti u određenom vremenu. Uglavnom, nema veće štete – kazao nam je Zeko.Naglašava da BiH može mnogo naučiti od Japana, kako u slučaju zemljotresa, tako i u slučajevima poplave, požara i drugih vanrednih događaja.

Nakon iskustava iz katastrofe 2011. godine Japanci su više oprezni nego svi ostali, uvijek se pripremaju za sve vrste izvanrednih okolnosti, kaže Zeko

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za “Avaz”: Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je visina vala oko 40 centimetara

Mjesecima već cijeli svijet u nevjerici gleda užase kojima su izloženi stanovnici Gaze. Svoj glas protiv zločina koje izraelska vojska čini nad palestinskim civilima najprije su digli građani, aktivisti, ali raste i broj država koje više ne mogu mirno posmatrati novi genocid pred očima čovječanstva. Najava premijera Velike Britanije Kira Starmera (Keir) da će njegova vlada u septembru ove godine priznati državu Palestinu ohrabrila je borce za pravdu širom svijeta i djelimično vratila nadu da zlo na kraju uvijek bude pobijeđeno. Starmer je kazao da će priznanje Palestine biti ozvaničeno neposredno pred zasjedanje Generalne skupštine UN-a, osim ako Izrael ne poduzme konkretne korake prema okončanju sukoba u Gazi i obnovi mirovnog procesa koji vodi ka rješenju koje podrazumijeva dvije države. Uz jasan stav Velike Britanije da aneksije teritorija na Zapadnoj obali neće biti.Priznanje Palestine je neotuđivo pravo palestinskog naroda, saopćeno je iz kabineta britanskog premijera, uz najavu da će priznanje biti dio šireg mirovnog rješenja, te da sve nepodnošljivija situacija u Gazi i sve manje nade u mirovni proces zahtijevaju odlučnije korake. Ovakva najava iz Londona, uz informaciju da slične odluke razmatraju i Francuska i druge evropske zemlje, signalizira promjenu u međunarodnom pristupu ratu u Gazi i palestinskom pitanju.

Najava premijera Starmera da će njegova vlada u septembru ove godine priznati državu Palestinu ohrabrila je borce za pravdu širom svijeta

Kir Starmer: Historijska odluka?!

Odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je s nekoliko potpisa ispravio barem nekoliko “krivih Drina”, pa vlastima održao lekciju kako će i odakle izdvojiti sredstva za opremanje birališta digitalnim uređajima, dugoročno bi se mogla pokazati jednom od najznačajnijih otkako postoji OHR.Podsjetimo, Šmit je u jednom danu riješio način isplate duga „Viaductu“, trajno precizirao da onaj ko se zaduži mora i da plati, otklonio prijetnje po državnu imovinu Centralne banke i BHANSA-e, raspodijelio godinama blokirana sredstva od putarina, a onima koji su ih imali pokvario planove po kojima je i za Opće izbore naredne godine, umjesto programa i stručnih i časnih kandidata, važnije spremiti armiju brojača koji bi im glasove po tradiciji dodavali, a suparničkoj stranci oduzimali. Približno 112,5 miliona KM trebalo bi biti dovoljno Centralnoj izbornoj komisiji BiH za nabavku uređaja za biometrijsku identifikaciju birača, automatsko brojanje listića, obuku više od 5.000 operatera i izgradnju magacina za smještaj ove opreme. Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić najavljuje nastavak priprema, kako bi što prije stvorili uvjeti za pokretanje procedure javnih nabavki.Upravo u kompliciranom, nerijetko zloupotrebljavanom, sistemu javnih nabavki krije se i posljednja prepreka efikasnom, transparentnom i poštenom izbornom procesu. Onakvom kakav imaju stanovnici evropskih, pa i država regiona u kojima se glas birača poštuje, a rezultati glasanja objave 2-3 sata nakon zatvaranja glasačkih mjesta. Digitalne tehnologije jedini su način da se spriječi godinama usavršavani sistem manipulacija i krađa, da integritet izbora bude zaštićen i da građani počnu vjerovati da ima smisla glasati. Uostalom, stranke i njihovi trgovci i brojači, uzeli su im sve, pa red je barem pravo glasa da im vrate.&nbsp;

Šmit je u jednom danu riješio način isplate duga „Viaductu“, trajno precizirao da onaj ko se zaduži mora i da plati

Posljednja prepreka

Nakon što su zemlje EU pristale da izdatke za odbranu povećaju na 5 posto BDP-a, trgovinski sporazum s SAD-om predstavlja ogroman ekonomski udar na EU, smatra ekonomista i bivši bh. diplomata Draško Aćimović. On ukazuje na dio sporazuma po kojem će EU investirati 600 milijardi dolara u SAD, te kupiti energiju i vojnu opremu iz SAD u vrijednosti od 750 milijardi dolara.- Od tih 750 milijardi najveći dio ide na kupovinu gasa iz škriljaca, koji je daleko skuplji od gasa kojeg je Evropa kupovala od Rusije i Azerbejdžana. S ovim, EU ekonomski dolazi u jako tešku situaciju – kaže Aćimović.Pojedine zemlje se protive ovakvom sadržaju, a mađarski predsjednik Viktor Orban je po objavljivanju rezultata pregovora izjavio da je “Donald Trump pojeo Urusulu von der Leyen za doručak”. Aćimović očekuje podjele unutar EU po ovom pitanju, jer su Mađarska i Slovačka već otvoreno na strani Rusije.- Ono što vidimo kroz ovaj trgovinski rat, ali i druga dešavanja u svijetu, je da je u toku borba za dominaciju planetom između projekata EU, BRICS i AUKUS (Australia, United Kingdom, United States). AUKUS je bezbjednosno – ekonomska organizacija SAD, Velike Britanije i Australije, koja je manje poznata javnosti. Sada je veliko pitanje ko će se prikloniti kojem bloku i šta će se dešavati s EU. Ovo je prelomni momenat za EU – ističe Aćimović.Komentirajući poziciju BiH u svijetu koji je “na raskrsnici”, on smatra da je u ovom momentu potrebno otrježnjenje, jer će spas bh. ekonomije ovisiti od bolje saradnje unutar BiH.

Ono što vidimo kroz ovaj trgovinski rat, ali i druga dešavanja u svijetu, je da je u toku borba za dominaciju planetom 

Draško Aćimović za "Avaz": BiH je potrebno ekonomsko otrežnjenje

Nakon kasnih mrazeva, grada i sada ekstremne suše, domaća poljoprivreda suočava se s novim težim udarcem. Dug period bez kiše i visoke temperature ozbiljno su ugrozili proizvodnju na otvorenom – od povrća, žitarica i voća, do hrane za stoku, čime su pogođeni i stočari.Dok se kapi kiše u pojedinim dijelovima države broje na prste, poljoprivrednici zbrajaju štete na kompletnoj proizvodnji na otvorenom i prave računicu isplati li se, u ovako uređenoj zemlji, uopće baviti ovim poslom.

- Posljedice suše su neminovne, a najviše se odrazile na kukuruz. U Semberiji imamo oko 26.000 hektara i trenutno smo u neizvjesnom stanju. U slivu Drine i Save nešto prinosa bi i moglo biti, ali sve ostalo je pod upitnikom. Ljudi se sada boje za stočni fond, pogotovo kad država nije otkupnom cijenom zaštitila proizvođača, pa smo sa pšenicom, mlijekom i mesom i svim strateškim proizvodima prepušteni samima sebi. Vidim da ljudi pokušavaju da se otarase dijela stočnog fonda, jer ovako više nema matematike raditi – kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice i Asocijacije poljoprivrednih udruženja BIH Savo Bakajlić.Predsjednik Udruženja poljoprivreda FBiH Nedžad Bićo zatražio je od visokog predstavnika Kristijana Šmita da uredi sektor poljoprivrede u BiH ili da najtera političare da to učine.

- Institucijama se obraćamo godinama, da se napravi Ministarstvo poljoprivrede, agencija, ured, nek' ga zove kako god hoće, ali da poljoprivrednici u BIH budu pod jednom kapom. Da poslujemo pod jednakim uslovima, a ne da imamo 14 različitih zakona i poticaja u okviru jedne države. Sami sebi stvaramo zbrku i nelojalnu konkurenciju u okviru jednog tržišta. Istovremeno, godišnje gubimo više od 100 miliona KM upravo zbog toga što ne postoji jedna adresa s kojom bi EU razgovarala – ističe predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

Ljudi se sada boje za stočni fond, pogotovo kad država nije otkupnom cijenom zaštitila proizvođača, kaže Bakajlić

Suša nanosi ogromne štete

U periodu od 2009. do 2019. godine BiH je izgubila oko 400.000 stanovnika, uz negativan prirodni priraštaj i masovno iseljavanje, posebno mladih. Ovo je istaknuto tokom promocije zbornika radova „Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine“, Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BIH, uz podatak da više od polovine građana porijeklom iz BiH danas živi van ove zemlje.- Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak - rečeno je tokom promocije zbornika, koji donosi temeljitu analizu ključnih demografskih kretanja u zemlji u posljednjem desetljeću.<h2>Hronična nezaposlenost</h2>- Naše istraživanje pokazuje da općine formirane nakon Dejtonskog sporazuma, a koje spadaju u izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika. Uzroci su višestruki – od hronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi faktori uzrokuju i negativan prirodni priraštaj i iseljavanje, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva – kazao je akademik Mirko Pejanović.Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a promotori izdanja, uz Pejanovića, bili su i profesori Adnan Efendić i Pavle Mijović. Ukazali su na hitnost rješavanja demografskog pitanja u BiH i definiranja održivih javnih politika.- Demografske promjene nisu samo statistički podaci. One oblikuju našu budućnost. BiH se suočava s gubicima mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utiče na tržište rada, zdravstveni sistem i društvenu strukturu – naglasio je prof. dr. Adnan Efendić. On je ukazao na ekonomske uzroke i posljedice migracija, te naveo da su prostorne nejednakosti i nezaposlenost i niske plaće glavni okidači odlaska mladih. <h2>Upravljanje migracijama</h2>- Promjena u strukturi stanovništva već utiče na tržište rada, starenje populacije i opći kvalitet života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracione politike koje će spriječiti odlaske i potaći povratak, jer u suprotnom, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne – kazao je Efendić.Prema podacima iz zbornika, BiH bilježi negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. taj trend je dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika. Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi. Najviše odlaze mladi od 20 do 29 godina, pa je prosječna starost stanovništva s 39,6 porasla na 42,5 godina.- Bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući i razvoj imigracionih politika, suočit ćemo se s demografskim slomom – upozoreno je, uz poruku da je demografska revitalizacija jedan od najvažnijih izazova savremene BiH.

Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak

Prijeti nam demografski slom: Za 10 godina BiH izgubila više od 400.000 stanovnika

U skladu s nalogom visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), zamjenik ministra finansija BiH Muhamed Hasanović jučer je potpisao odluku o isplati 112,5 miliona KM Centralnoj izbornoj komisiji BiH za pripremu općih izbora 2026. godine. Riječ je o sredstvima namijenjenim za nabavku digitalne opreme koja će biti korištena prilikom identifikacije birača, glasanja, te automatskog brojanja i slanja izbornih rezultata.Tako je, od ukupnog iznosa, 72,4 miliona namijenjeno za kapitalne izdatke, 36,5 miliona za ugovorene usluge, te 3,6 miliona KM za materijalne troškove.- Ova sredstva namijenjena su za digitalnu modernizaciju izbora, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, automatsko brojanje listića, obuku više od 5.000 operatera i izgradnju logističke infrastrukture – kazao je Hasanović.

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić kazala je da su, nakon odobravanja sredstava, u fokusu rokovi koje je potrebno ispoštovati kako bi se planirane nabavke blagovremeno okončale.- Sredstva su odobrena i očekujemo da budu prebačena kroz naš finansijski sistem. Nastavljamo raditi na pripremi najvažnijih neophodnih odluka u vezi realizacije projekta uvođenja specifičnih tehnologija u izborni proces, kako bi što prije stvorili uslove za pokretanje procedure javnih nabavki – kazala je Hadžiabdić za “Avaz”.Nakon što je Centralna banka BiH na poseban račun uplatila 120 miliona KM za isplatu duga po osnovu arbitražnog spora „Viaduct protiv BIH“, u skladu sa Šmitovom odlukom Hasanović je potpisao i odluku kojom se isti iznos iz sredstava prikupljenih od putarine transferira Vladi FBiH.Pravni osnov za njegovo djelovanje nalazi se u Šmitovoj odluci, kojom se propisuje da, ako ministar finansija odbije da potpiše naloge, zamjenik ministra to mora učiniti.

Nastavljamo raditi na pripremi najvažnijih neophodnih odluka u vezi realizacije projekta uvođenja specifičnih tehnologija u izborni proces

Irena Hadžiabdić, nakon odobravanja sredstava, za "Avaz": Što prije stvoriti uslove za pokretanje procedure javnih nabavki

Njemačke vlasti ubrzale su deportaciju nepoželjnih useljenika, pa je u prvih šest mjeseci ove godine izvršeno 11.800 deportacija. S prostora ove zemlje udaljeno je 2.300 imigranata više nego u istom periodu prošle godine. U istom periodu, prema podacima Službe za poslove sa strancima, s teritorije BiH udaljena je 151 osoba, od kojih su četiri prisilno udaljene iz države.<h2>Prisilna udaljenja </h2>- Realizovali smo četiri prisilna udaljenja iz BiH u zemlju porijekla. Jedan je državljanin Maroka, dvojica su državljani Bugarske, a jedan Austrije. Prisilna udaljenja se uvijek realizuju u pratnji ovlaštenih lica Službe za poslove sa strancima do krajnje destinacije. Državljanina Maroka predali smo policiji Maroka. Državljanin Austrije je imao i zdravstvenih problema, pa se u takvim prilikama angažuje medicinsko vozilo i osoblje – kaže Žarko Laketa, direktor SPS-a BiH.147 osoba pristalo je dobrovoljno napustiti BiH, ili je po sporazumima o read misiji izručeno zemljama EU, u ovom periodu najviše Hrvatskoj. Lakota pojašnjava da se mjere prisilnog udaljenja izriču osobama za kojima su raspisane potrage, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti BiH ili unutar BiH prekrše zakon, pa budu smještena u Imigracioni centar dok čekaju deportaciju.- Prošle godine imali smo lice koje je bilo prijetnja zbog terorizma, za kojim je francuska policija izdala međunarodnu potjernicu, pa smo to lice čarter letom deportovali u Francusku – dodaje Laketa.Mogućnost dobrovoljnog napuštanja BiH imaju osobe koje su ilegalno ušle u BiH ili prekršile pravila za boravak unutar zemlje.<h2>Turska i Kina </h2>- Radi se i o osobama koje su zloupotrijebile bezvizni boravak, poput državljana Turske, Kine ili Ruske Federacije. U posljednje vrijeme, po sporazumu o read misiji s Hrvatskom, pojavljuju se u značajnoj mjeri državljani Turske, ali i Kine. Oni bezvizno dolaze u BiH, a onda idu dalje, pa hrvatska policija reaguje – kaže Laketa.

U istom periodu registrirana su 5.103 migranta u BiH, što je značajan pad u odnosu na prošlogodišnjih 15.000 u ovom periodu. Najveći broj njih je došao iz Afganistana (947), Egipta (791), Maroka (668)... Specifična je Turska, s kojom BiH ima sporazum o bezviznom režimu, pa njeni državljani legalno dolaze u BiH, a njih 475 je prekršilo pravila.<h2>Radna snaga dolazi legalno</h2>- Registrovali smo 5.103, ali u prihvatnim kampovima boravi 600 do 800 osoba. To je pokazatelj da njihov cilj nije da ostanu u BiH. Neko priča o radnoj snazi. Radna snaga dolazi legalno. Oni ne ostaju u BiH, njihova krajnja destinacija je EU – ističe Laketa.

Realizovali smo četiri prisilna udaljenja iz BiH u zemlju porijekla. Jedan je državljanin Maroka, dvojica su državljani Bugarske, a jedan Austrije

U prvom polugodištu 2025. godine: Njemačka deportirala 11.800, a BiH 151 osobu

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) u nedjelju su u Škotskoj najavili carinski sporazum SAD - EU, kojim se predviđa uvođenje carina od 15 posto na evropske proizvode koji se izvoze u SAD.Evropska unija se obavezala i da će kupovati energente iz SAD u vrijednosti od 750 milijardi dolara, kako bi nadomjestila ruski plin, kao i na 600 milijardi dolara investicija u SAD. Dok pljušte reakcije iz država članica, sporazum je za “Avaz” komentirao i zastupnik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier.<h2>Neodrživ model</h2>- Era globalizacije kakvu smo poznavali je gotova i u takvim je okolnostima Ursula von der Lajen pokušala smanjiti štetu za EU. Evropski izvoznici su u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na stanje prije Trampa, o tome nema dvojbe, ali je izbjegnut trgovinski rat koji bi u ovom trenutku imao još gore posljedice. Po meni, u novim geopolitičkim okolnostima je neodrživ model razvoja ovisan o izvozu. EU mora produbiti integraciju svog jedinstvenog tržišta i postupno smanjiti ovisnost o vanjskim faktorima – kaže Stier.<h2>Privatni subjekti</h2>Komentirajući prve reakcije, nezadovoljstvo, pa i protivljenje pojedinih evropskih zvaničnike, te najave da bi ovaj sporazum mogao dodatno podijeliti EU, Stier kaže da će se o pojedinostima sigurno raspravljati, i to dosta, u narednim sedmicama.- Ono što bih sad naglasio je da se ne može natjerati privatne subjekte da kupuju ili investiraju tamo gdje Evropska komisija želi. A privatni sektor jeste i mora ostati nositelj evropskog gospodarstva – ističe evropski zastupnik Davor Ivo Stier.

Evropski izvoznici su u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na stanje prije Trampa, o tome nema dvojbe

Europarlamentarac Davor Ivo Stier za “Avaz”: Fon der Lajen pokušala smanjiti štetu za EU

Nakon što je uspio u namjeri da države članice NATO-a pristanu da za odbranu izdvajaju 5 posto BDP-a, trgovinski sporazum sa EU, iako još u fazi detaljnog usaglašavanja, još jedan je uspjeh politike američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), smatra profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta „Burch“ Adis Maksić.&nbsp;Sve ostalo, a što je vezano za trgovinske odnose i tarife koje je uvodio, pa povlačio, odgađao ili smanjivao, izgledalo je nestabilno i neuvjerljivo.- Ovo je prvi sporazum u kojem je, mislim, uspio da postigne nešto što njegovi prethodnici nisu. S tom politikom ucjenjivanja, prijetnji, štapova i mrkvi na autokratski način. Vidjet ćemo, jer uvijek ima posljedica koje se u ovom momentu ne mogu staviti na vagu. Toliko je tenzija napravio sa saveznicima da bi došlo do ovog sporazuma, a dugoročno to uvijek nosi neku štetu. Uz sporazum unutar NATO-a, ovo je objektivno drugi Trampov uspjeh, za razliku od nekih drugih stvari koje samo pokušava predstaviti kao uspjeh – kazao nam je Maksić.S druge strane, on podsjeća na neuspjehe američkog predsjednika u vezi sa postizanjem mira u Ukrajini, dok u slučaju Gaze, gdje ubijanja i izgladnjivanja stanovništva predstavljaju poraz cijelog čovječanstva, naš sagovornik ne može pronaći prave riječi. - Ovdje se pokazalo da Evropa nije homogen akter, što Tramp uspjeva da iskoristi na određen način. EU nije jaka meta za ono što pokušava da radi, jer unutar Evrope imamo politike koje su bliske Trampovoj. Da bi Evropa uspjela da zauzme neki stav ona mora da napravi harmonizaciju različitih stavova, a neki od njih su toliko protrampovski da Tramp ima karte kakve nema u drugim zemljama. To je dovelo do tih ustupaka – ističe Maksić.

Ovdje se pokazalo da Evropa nije homogen akter, što Tramp uspjeva da iskoristi na određen način, kaže Maksić 

Profesor Adis Maksić za "Avaz": Uz sporazum unutar NATO-a, ovo je drugi Trampov uspjeh

Građani BiH, ali i strani državljani koji u jeku turističke sezone žele posjetiti našu zemlju, nailaze na ogromne probleme u radu Ambasade BiH u Jordanu. Nekoliko njih obratilo se i „Avazu“, navodeći da nailaze na zatvorena vrata, te da ih se maltretira sa zahtjevima da termine razgovora sa službenikom konzularnog odjela zakazuju putem e-maila, da to pokušavaju, ali bezuspješno.Javio nam se i Mohamad Ababneh (Mohammad), državljanin BIH koji se trenutno nalazi u Jordanu. Kaže da tokom svojih više od 20 godina interakcije s ambasadom u Amanu na ovakve probleme nije nailazio.- Mnogi moji prijatelji, koji su željeli posjetiti Bosnu kao turisti, otkazali su posjete, promijenili planove i odlaze na gostoljubivije destinacije zbog nedostatka komunikacije s ambasadom i loše interakcije s njima. Gotovo nikad se ne javljaju na telefon, ne javljaju se na zvonce ambasade. I ja sam imao loše iskustvo s ambasadom. Pokušavao sam obnoviti pasoš u januaru, a dobio sam ga u junu. Mom sinu, za kojeg sam podnio zahtjev za registraciju u Bosni od januara, bilo je dozvoljeno da podnese zahtjev za pasoš tek prije nekoliko dana, krajem jula – kazao nam je Ababneh.Pojašnjava da Ambasada BiH ima sistem za zakazivanje termina, ali kada je pokušao da ga koristi dobio je odgovor da ne radi i da osoblje kontaktira telefonskim putem.- Kada sam to uradio, nisu odgovorili nekoliko dana. Kada su odgovorili, rekli su: „Žao mi je, molim vas, pošaljite e-mail da zakažete termin“. Dakle, imate nekoliko filterskih kapija koje će postaviti prepreke pred svakoga ko pomisli da ide u Bosnu, a samo oni koji zaista moraju će nastaviti. Zapravo, situacija je toliko loša da turističke kompanije u Jordanu sada reklamiraju putovanja na Kosovo i prodaju aranžmane – ističe Ababneh.Zbog ovakve situacije, osim budžetskih prihoda, posljedice će imati i turistički kapaciteti u BiH, posebno zbog velike zainteresiranosti hodočasnika iz Libana, koji svake godine posjećuju Međugorje.

- Očekujem prvo da se prema meni ponašaju kao prema čovjeku, da ne moram moliti preko interfona da mi ambasada otvori kapiju. Uostalom, ja sam bosanski državljanin i imovina bosanske ambasade je navodno moja zemlja. Volio bih da bude prisutno više zaposlenih i da ambasador bude dostupan. Imali smo zlatne godine u ambasadi između 2018. i 2024. godine. Osoblje je bilo nevjerovatno efikasno, bili su vrlo pristupačni – kaže Mohamed Ababneh.Na upit „Avaza“ ambasador BiH Slavko Matanović u nedjelju je odgovorio da konzularni odjel funkcionira u skladu s raspoloživim ljudskim i tehničkim kapacitetima. Rad sa strankama u konzularnim poslovima odvija se od nedjelje do srijede, od 10 do 12 sati, dok je termin za telefonske pozive u vezi s vizama svakim radnim danom od 14 do 15 sati. Problem je, kako kaže, u nedostatku službenika, zbog čega je od Ministarstva vanjskih poslova BiH više puta upućen zahtjev za dodatnim kadrovskim pojačanjem.

Sociolog Esad Bajtal za "Avaz": S odlaskom ljudi, odlaze i problemi koje nismo u stanju da riješimo

Automobile iz uvoza za pola godine platili smo 585,7 miliona KM: Bosanac iskeširao za Porschea 436.833 marke!

Tragom informacije da je topli obrok povećan za 1 KM: Kako izgleda ručak za 3 KM u Državnom parlamentu

Stručnjak o efektima novog zakona o tržištu električne energije: Hoće li struja biti skuplja?

Đorđe Latinović iz Moskve za "Avaz": Nekoliko građana BiH živi na dalekom istoku Rusije, nemamo informacija da su pogođeni

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za “Avaz”: Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je visina vala oko 40 centimetara

Kir Starmer: Historijska odluka?!

Posljednja prepreka

Draško Aćimović za "Avaz": BiH je potrebno ekonomsko otrežnjenje

Suša nanosi ogromne štete

Prijeti nam demografski slom: Za 10 godina BiH izgubila više od 400.000 stanovnika

Irena Hadžiabdić, nakon odobravanja sredstava, za "Avaz": Što prije stvoriti uslove za pokretanje procedure javnih nabavki

U prvom polugodištu 2025. godine: Njemačka deportirala 11.800, a BiH 151 osobu

Europarlamentarac Davor Ivo Stier za “Avaz”: Fon der Lajen pokušala smanjiti štetu za EU

Profesor Adis Maksić za "Avaz": Uz sporazum unutar NATO-a, ovo je drugi Trampov uspjeh

Mohamad Ababneh iz Amana za "Avaz": U Ambasadi se gotovo nikad ne javljaju na telefon, turisti otkazuju posjete BiH

Sociolog Esad Bajtal za "Avaz": S odlaskom ljudi, odlaze i problemi koje nismo u stanju da riješimo

Automobile iz uvoza za pola godine platili smo 585,7 miliona KM: Bosanac iskeširao za Porschea 436.833 marke!

Tragom informacije da je topli obrok povećan za 1 KM: Kako izgleda ručak za 3 KM u Državnom parlamentu

Stručnjak o efektima novog zakona o tržištu električne energije: Hoće li struja biti skuplja?

Đorđe Latinović iz Moskve za "Avaz": Nekoliko građana BiH živi na dalekom istoku Rusije, nemamo informacija da su pogođeni

Ambasador BiH u Japanu Mato Zeko za “Avaz”: Pogođena je prefektura Ibaraki, ali je visina vala oko 40 centimetara

Kir Starmer: Historijska odluka?!

Posljednja prepreka

Draško Aćimović za "Avaz": BiH je potrebno ekonomsko otrežnjenje

Suša nanosi ogromne štete

Prijeti nam demografski slom: Za 10 godina BiH izgubila više od 400.000 stanovnika

Irena Hadžiabdić, nakon odobravanja sredstava, za "Avaz": Što prije stvoriti uslove za pokretanje procedure javnih nabavki

U prvom polugodištu 2025. godine: Njemačka deportirala 11.800, a BiH 151 osobu

Europarlamentarac Davor Ivo Stier za “Avaz”: Fon der Lajen pokušala smanjiti štetu za EU

Profesor Adis Maksić za "Avaz": Uz sporazum unutar NATO-a, ovo je drugi Trampov uspjeh

Mohamad Ababneh iz Amana za "Avaz": U Ambasadi se gotovo nikad ne javljaju na telefon, turisti otkazuju posjete BiH