<p>Cijela Evropa nalazi se pod “toplotnom kupolom”, meteorološkim fenomenom tokom kojeg se velika masa vrućeg zraka zarobljava iznad određenog područja, uzrokujući ekstremne temperature. Najjači toplotni val ovog ljeta zahvatio je i BiH i trajat će i narednih dana, s temperaturama i do 40 stepeni.</p><p>- Ovo su posljedice klimatskih promjena. Promijenili su se barički centri i južni i jugozapadni vjetar povećao je učešće, a to je topli zrak s vrha Afrike. On je promijenio godišnju ružu vjetrova. Pošto dolazi topao zrak, uz sunce, stabilno vrijeme bez oblaka, onda je to kupola. Zato imamo toplotne udare i ove ekstreme - kaže bh. ekspert za klimatske promjene Martin Tais.</p><p>Posljedice klimatskih promjena intenzivno osjećamo posljednjih desetak godina, a možemo ih očekivati i narednih godina, bez mogućnosti da kao mala zemlja značajnije utječemo na promjene.</p><p>- Rast prosječnih temperatura za dva stepena predstavljao bi tragediju, koja mijenja floru i faunu. Energija sunca je približno 3,6 miliona eksadžula i to je ogromna energija, jer mi na Zemlji proizvodimo 5.000 – 6.000 eksadžula. Temperature će rasti, a problem je nerješiv ako se ne smanji emisija CO2 – ističe Tais.</p><p>Osim visokih temperatura, Sarajevo je pod oblakom dima nakon izbijanja požara na deponiji na Krupačkim stijenama. S obzirom na to da ga nije moguće lokalizirati vodom, akcija gašenja mogla bi potrajati. Tais očekuje da istočni vjetar u noćnim satima dodatno pojača zagađenje zraka.</p><p>-  Noćni vjetar će dim nabacivati na Istočno Sarajevo, Ilidžu i gurati ga prema Sarajevu. Problem je veći što je na tom smetljištu i medicinski otpad pa bi, osim velikog zagađenja od 350 mikrograma po metru kubnom sitnih čestica, trebalo ispitati sadržaj toksičnih materija u ovom dimu. Mogući su razni dioksini, pošto je riječ o medicinskom otpadu, a oni su jako opasni i ako taj dim padne na povrće i travu, koju pase krave i ovcu, pa ih na kraju i mi jedemo. Zavod za javno zdravstvo bi trebao napraviti analizu, da se dobije sadržaj gasova – ističe Martin</p>

Rast prosječnih temperatura za dva stepena predstavljao bi tragediju, koja mijenja floru i faunu, kaže Tais


Tais: Promijenili su se barički centri i južni i jugozapadni vjetar povećao je učešće, a to je topli zrak s vrha Afrike

Stručnjak za klimatske promjene Martin Tais za "Avaz": Doživljavamo posljedice klimatskih promjena

<p>U kontekstu geopolitičkih potresa i nove podjele svijeta, BiH se nalazi na historijskoj prekretnici na kojoj bira svoj put. Uprkos nedosljednostima dijela političkih aktera prema evropskim integracijama, blokadama i stavovima po kojima su dejtonske nadležnosti entiteta važnije od obaveza koje moramo ispuniti, još preovladava stav da članstvo u EU, ne samo za BiH već i za sve zemlje regiona, nema alternativu. Mediji u cijelom procesu imaju izuzetno važnu ulogu.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</p><p>Analitičar, publicista i novinar, dugogodišnji izvještač iz Brisela i stručnjak za proces proširenja EU Zekerijah Smajić smatra da je to, ipak, dvosmjerna aktivnost.</p><h2>Saradnja s medijima </h2><p>- Za senzibiliziranje javnosti o EU i njenim politikama nisu odgovorni samo mediji, ni u jednoj zemlji koja pretendira ka EU. Odgovorniji je onaj dio mastodonske administracije u Briselu kojem je posao upravo komuniciranje, saradnja s medijima i promocija svega što se unutar EU institucija smatra zajedničkim vrijednostima i višedecenijskim naslijeđem – kaže Smajić.</p><p>Dodaje da ga dugogodišnje iskustvo izvještavanja iz Brisela uvjerava da ključ problema, kada je riječ o općoj percepciji javnosti o EU, nije primarno u medijima, ma koliko i mediji bili za to suodgovorni.</p><p>- Bez namjere da medijima povlađujem ili da ih amnestiram od odgovornosti, mediji po samoj svojoj prirodi preferiraju vijest i brzinu objave, pa čak i po cijenu nepotpunosti. Gledajući iz ugla prezentiranja vijesti kao dokaza o događaju, EU je solidno medijski pokrivena kako u tradicionalnim (štampa, radio i TV), tako i u novim online medijima - na web-stranicama, društvenim mrežama i mobilnim aplikacijama. Svi važni sastanci na nivou EU i sve bitne odluke evropskih institucija medijski su propraćeni. Međutim, disbalans između stvarnog i potrebnog u komuniciranju EU s javnošću i u BiH, hronično se produbljuje nakon objavljivanja vijesti o događaju, onda kada bi se trebalo nastaviti s tumačenjem objavljene vijesti, s istraživanjem i analitikom – ističe Smajić.</p>

<p>Naglašava da je trenutno stanje apatije na obje strane rezultat staromodne strategije komuniciranja zvaničnog Brisela, koji ne pravi razliku u senzibilitetu građana Skandinavije i zapadnog Balkana.</p><p>- To je strateški vrlo pogrešno. U tom smislu sam prije više od 20 godina nadležnima u Briselu predlagao da EU mnogo više investira u profesionalizaciju ključnih medija u BiH i regionu, da ezopski jezik komuniciranja putem priopćenja zamijeni sudjelovanjem EU zvaničnika u medijima i da se iz EU medijskih fondova finansiraju briselska dopisništva javnih RTV servisa svih zemlja zapadnog Balkana koje su u statusu kandidata za članstvo u EU. Ništa od toga još nije urađeno, a to bi trebalo da bude početak profesionalizacije ključnih medija od kojih najviše i zavisi senzibiliziranje javnosti o politikama EU – kaže Smajić.</p><h2>Birokatski rječnik</h2><p>Novinarka i politička analitičarka Tanja Topić primjećuje da su medijski izvještaji o ovoj temi opterećeni birokratskim rječnikom, što je većini građana apstraktno i nerazumljivo.</p><p>- Malo ko od njih razumije sve birokratske fraze, njima treba veoma jasno objašnjenje šta im konkretno, u svakodnevnom životu, znači članstvo BiH u EU. Da li je to slobodno putovanje bez šest sati čekanja na granici, slobodan protok robe, studentska razmjena. Kao da smo se svi pogubili u reformama, uslovima, agendama, pregovorima, poglavljima – kaže Topić.</p>

<p>Osnovna pretpostavka je ipak jasna odluka domaćih političara jesu li za evropski put ili ne, dok novinari moraju sami razumjeti složen proces, a onda ga razumljivim jezikom prenijeti građanima.</p><p>- Novinari rade u malim redakcijama, jedan dan izvještavaju o toplotnom udaru, drugi o ratu na Bliskom istoku. U vrijeme kada se mediji bore za svaki klik, kada se njihova čitalačka publika informiše putem mobilnog telefona i ne zamara se čitanjem, lakše se baviti rijalitijima nego ozbiljnim temama. Tako se krug zatvara - od nedosljednih i nekonzistetnih političara, kojima je cilj da su im podanici što neinformisaniji i da im je pažnja usmjerena na banalne stvari, preko medija koji su dobrim dijelom njihova produžena ruka, do građana koji indolentno gledaju na ono što se oko njih dešava, ne podržavajući profesionalne medije i ne vršeći pritisak na donosioce odluka – ističe Topić.</p><h2>Megafoni političara</h2><p>Novinar iz Banje Luke Miljan Kovač pravi razliku između medija pod kontrolom vlasti i onih koji pokušavaju ostati neovisni. Prvi služe kao propagandni servisi i megafoni političara, dok se drugi nastoje baviti ozbiljnim i odgovornim novinarstvom.</p><p>- Samo slobodni mediji mogu doprinijeti u jačanju demokratskog dijaloga i razumijevanju EU integracija, koje za građane BiH predstavljaju kartu za sigurniju budućnost. Malo je takvih, mali su i bore se za opstanak, ali njihov doprinos je tim veći. Na raspoloženje građana prema EU utječe sve što se danas dešava, ne samo u BiH nego i u samoj EU. Na medijima je da građanima tu sliku približe. Nažalost, oni koje kontrolišu stalni kočničari integracija, koriste svaku situaciju za raspirivanje euroskepticizma kod građana. Imamo i apsurdnu situaciju da RTRS, kao javni medijski servis, otvoreno širi antievropsko raspoloženje – kaže Kovač.</p>

<p>Mediji su ključni partneri u promoviranju dubljeg razumijevanja EU i procesa EU integracija, kazali su iz Delegacije EU u BiH, podsjećajući da medijske kuće imaju ključnu ulogu u informiranju građana, pojašnjenju složenih reformi i podsticanju inkluzivne javne debate o evropskom putu zemlje.</p><p>- Pozdravljamo napore mnogih novinara i medijskih profesionalaca u BiH koji su posvećeni izvještavanju na osnovu činjenica i koji pozitivno doprinose javnoj svijesti o prednostima i obavezama članstva u EU. Istovremeno, važno je prepoznati prisustvo dezinformacija i politički motiviranih narativa koji mogu iskriviti percepciju javnosti o EU. EU u BiH aktivno podržava kvalitetno novinarstvo i inicijative za provjeru činjenica, upravo zato što vjerujemo da su informirani građani temelj funkcionalne demokratije – navode iz Delegacije EU.</p><h2>Temelj demokratskog društva</h2><p>Podsjećaju da je sloboda medija temelj demokratskog društva i jedna od osnovnih vrijednosti EU, ona je u BIiH zagarantirana zakonom, ali u praksi i dalje postoje izazovi - od političkog pritiska i ekonomske nesigurnosti do prijetnji novinarima.</p><p>- EU kontinuirano poziva na jaču zaštitu nezavisnog novinarstva i stvaranje okruženja u kojem mediji mogu djelovati bez straha ili miješanja u njihov rad. Slobodan i profesionalan medijski sektor je nezamjenjiv, i to ne samo za pozivanje na odgovornost onih na vlasti, već i za pomoć građanima da razumiju složena pitanja poput reformi vezanih za EU, vladavine prava i socio-ekonomskog razvoja. Medijska pismenost javnosti postaje sve važnija, posebno u digitalnom dobu. EU je spremna podržati sve aktere koji rade u dobroj vjeri kako bi osigurali da su građani BiH dobro informirani o EU putu svoje zemlje – navode u izjavi za „Avaz“ iz Delegacije EU u BiH.&nbsp;</p>

Bez namjere da medijima povlađujem ili da ih amnestiram od odgovornosti, mediji po samoj svojoj prirodi preferiraju vijest, kaže Smajić

Uloga medija u procesu EU integracija: Mediji kao odraz društva u kojem živimo, može li Brisel učiniti više

<p>U prvih pet mjeseci ove godine prihodi Željeznica FBiH manji su za osam miliona KM u odnosu na isti period 2024. godine. U istom periodu i troškovi kompanije smanjeni su za gotovo četiri miliona maraka, pa su ukupni gubici, koji su na kraju 2024. iznosili 8,5 miliona, uvećani na 12,5 miliona KM.</p><h2>Protok roba</h2><p>Direktor Željeznica FBiH Mirza Hadžibegić kaže da je to rezultat dugogodišnjih problema, ali i katastrofe u Jablanici i prekida saobraćaja, zbog kojeg su pojedini korisnici usluga pronašli alternativne načine ili pravce transporta.</p><p>- Intenzivno kontaktiramo kupce s kojima imamo saradnju, ali i one koji su u prošlosti vozili robe željeznicom, a sad su prešli na alternativne vidove transporta. Pokušavamo da vidimo razlog, kako možemo da ih vratimo i povećamo protok roba i prihod, te amortizujemo gubitke – kaže Hadžibegić.</p><p>Željeznice FBiH su uglavnom oslonjene na domaće industrijske kapacitete iz Zenice, Lukavca, Tuzle ili Brčkog, a prijevoz željeznicom u padu je posljednjih desetak godina.</p><p>- Jedan od interesantnih prevoza je prevoz uglja iz Ploča za Elektroprivredu Srbije, koji smo počeli krajem 2022. godine. Voženo je sve do prekida pruge u Jablanici i to pokušavamo da vratimo. U srijedu idemo u Beograd da vidimo šta treba da uradimo da vratimo tu robu na našu prugu. Aktivirali smo i neke nove priče. Nadamo se da ćemo povećati prevoz goriva željeznicom, raduje me da su Terminali FBiH spremni i mislim da će uskoro krenuti bar prva tura, a onda da će Terminali FBiH zaživjeti u potpunosti – ističe Hadžibegić.</p><h2>Putnički promet</h2><p>Dodaje da se intenzivno radi i na uspostavi linije Sarajevo – Zagreb, preko Doboja, Banje Luke i Bosanskog Novog.</p><p>- Postoji zajedničko operativno tijelo, formirano od Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, koje tretira neke administrativne procedure vezane za granične prelaze, ali jedna od inicijativa je povezivanje Sarajeva, Banje Luke i Zagreba. Putnički promet nije profitabilan i u svim zemljama je subvencioniran od države. Na linijama od Sarajeva do Čapljine, odnosno Maglaja, imamo subvencije Vlade FBiH. Uspostava novih linija značila bi nove troškove i to je stvar lokalnih zajednica i njihovih potreba – pojašnjava Hadžibegić.  </p><p>Željeznice FBiH imaju blizu 2.500 uposlenih. Moratorij na zapošljavanje posljednjih 10 godina doveo je do situacije u kojoj je prosjek starosti radnika 54 godine.</p><p>- Željeznice je potrebno modernizirati. Svi procesi rada i pravilnici su detaljno definisani, ali su rađeni 60-ih godina prošlog stoljeća – dodaje Hadžibegić.</p><h2>Ozbiljan remont</h2><p>Veći dio mreže je „zreo“ za ozbiljan remont, a problemi se intenziviraju u periodu velikih vrućina, kad na ekstremnim temperaturama dolazi do devijacije pruge.</p><p>- Vitoperenje šina nam se dešava na nekoliko mjesta istovremeno, pa s ograničenim brojem ekipa jedva to stignemo. Potrebno je veliko investiciono održavanje u vidu remonta, ali i modernizacije svih pruga. Najavljeni su projekti, a raduje nas i najava iz Plana rasta, konkretno ovaj dio od Sarajeva do Maglaja. Imamo završenu projektnu dokumentaciju, koju je finansirala EU i trenutno radimo inventuru dokumentacije, kako bismo bili spremni aplicirati za sredstva – naglašava Hadžibegić.</p>

Jedan od interesantnih prevoza je prevoz uglja iz Ploča za Elektroprivredu Srbije, koji smo počeli krajem 2022. godine

Direktor Željeznica FBiH Mirza Hadžibegić za "Avaz": Radimo na uspostavi linije Sarajevo – Zagreb

<p>Uz neprincipijelnost i širenje antievropskog raspoloženja od pojedinih bh. političara, gubljenja nade kod građana da je napredak moguć, mediji u BiH također utječu na postepeni rast broja euroskeptika u našoj zemlji. Procjenjuje se da članstvo BiH u EU i dalje podržava blizu 70 posto stanovnika, ali uz medijske izvještaje koji često ne doprinose razumijevanju značaja EU integracija, pa i otvoreno širenje dezinformacija i utjecaja s istoka, podrška evropskom putu mogla bi da se topi.</p><h2>Konstruktivno novinarstvo </h2><p>- Nekako u trenucima kada se u političkom kontekstu ta priča aktuelizira, onda i mediji očekivano prate takva dešavanja, ali nekog sistemskog, detaljnog, uzročno-posljedičnog, konstruktivnog novinarstva vidimo dosta malo. To, naravno, ne znači da ga nema, već da kolegice i kolege u medijima, specijalizirane za ovakve teme, čini se dobijaju manje prostora od onoga što zovemo dnevno pokrivanje događaja – kaže profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejla Turčilo.</p>

<p>Smatra da ovakva medijska slika nepovoljno djeluje na građane, jer ove teme ostaju van fokusa, pa nemaju potpune informacije šta nam donosi pridruživanje EU, kakvu će korist imati oni i zbog čega ili zbog koga se sporo krećemo ka članstvu. Profesorica Turčilo ukazuje da nemamo dosljedno vođenje politike prema evropskim integracijama, već se to radi u skladu s partikularnim, ponekad i privatnim interesima političkih elita u BiH.</p><p>- Ono što u određenom trenutku nosi poene to i jeste dominantan narativ. Posao medija bi trebao biti da na to ukazuju, a ne da to slijede. Ne bih voljela držati lekciju kolegicama i kolegama kako da rade, ali čini mi se da nam nedostaje priča koje bi nas podsjetile kad neka politička opcija „okrene priču“ protiv evropskih integracija, da primijenimo metod retroaktivne reference, pa podsjetimo i njih i građane šta su govorili ranije. Legitimno je promijeniti stav, ali pitati i argumentirati zašto se to dešava. Ovako izazivamo konfuziju i to povećava broj onih koji su na strani euroskeptika. S druge strane imamo narativ kojim se građani plaše – ako ne uđemo u EU desit će se to i to. I jedan i drugi narativ su pogrešni, a posebno je pogrešno u medijima ih samo prenositi, bez ikakve analize i promišljanja – ističe Turčilo.</p><p>Dodaje da Direkcija za evropske integracije BiH čini napore, ali ima limitiran domet, te zaključuje da podrška javnosti evropskom putu može pasti ne samo zato što se ta ideja ne promovira na odgovarajući način.</p><p>- Postoji puno razloga zbog kojih je euroskepticizam u porastu. Oni se vezuju i za reakcije EU prema onome što se događa u Gazi, na tu sporost u BiH, a građani se više pitaju treba li to nama i zašto. Upravo tu je uloga medija, institucija, posebno onih koji su u političkom odlučivanju odgovorni za brzinu ili sporost u ispunjavanju zahtjeva. Da objasne šta rade, zašto ne rade i na koji način se to na građane reflektira. Što je veća zbunjenost kod ljudi, teže ih je ubijediti u bilo kakvu ideju, pa i u ideju pridruživanja EU – ističe prof. dr. Lejla Turčilo.</p><h2>Vladajuća stranka</h2><p>Dugogodišnji novinar, urednik i direktor BHRT-a i Radija Slobodna Evropa Milenko Voćkić smatra da mediji imaju izuzetno važnu ulogu u procesu evropskih integracija, ali da ključna pripada javnim emiterima.</p><p>- Javnih emitera gotovo da i nemamo u pravom smislu riječi. Javni servis u RS je servis jedne stranke, bolje reći jedne ličnosti. Oni misle onako kako misli njihov predsjednik Dodik i vladajuća stranka, pa je karikaturalno od njih očekivati da će na pravi način, objektivno i kritički govoriti o putu u Evropu. Iluzija je i kad je riječ o medijima u FBiH, odnosno na nivou države. Javni RTV servis BiH gotovo pa i ne postoji. To i laik vidi kad uđe u onu zgradu. Oni koji su imali namjeru da uruše sve što ime prefiks BiH najbolje su to, čini mi se, uradili na RTV BiH – kaže Voćkić.</p>

<h2>Relevantne svjetske činjenice</h2><p>Evropski put BiH je postao isprazna fraza, dodaje, jer već dugo vlasti nisu napravile nijedan ozbiljan korak. SNSD je protiv EU, HDZ neiskren, a Trojka nekompetentna da odgovori na udare, ocjenjuje naš sagovornik.</p><p>- Prije bih rekao da je raspolućenost javnosti sve veća i da više nije čvrsto opredjeljenje da se uđe u EU, ne zato što to ne treba, nego što evidentno pokazujemo da ne možemo. Države je sve manje, separatisti jačaju, nema pravog odgovora na te procese. Naravno, mi smo najodgovorniji, ali Boga mi ni EU ne zna ni šta će, ni kako s nama, a u ovim konfliktnim vremenima ni šta će sa sobom. U trenutnoj situaciji mi smo u zapećku interesovanja relevantnih svjetskih činilaca. Toliko je nepovoljno vrijeme za nas, a mi toliko nesposobni, da je teško biti optimista – ističe Voćkić.&nbsp;&nbsp;</p>

Ono što u određenom trenutku nosi poene to i jeste dominantan narativ, kaže Turčilo

Evropski put BiH je postao isprazna fraza

Uloga medija u procesu EU integracija: Doprinose li mediji boljem razumijevanju ili rastu euroskepticizma?!

<p>Okončane su pripreme za obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici i Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, a 11. jula u Memorijalnom centru u Potočarima bit će klanjana kolektivna dženaza za sedam žrtava genocida. Među njima su dvojica 19-godišnjaka, te Fata Bektić koja je ubijena u 67. godini.</p><h2>Slobodna teritorije</h2><p>Svoj vječni smiraj u Dolini bijelih nišana pronaći će: Senajid (Husein) Avdić (19), Hariz (Ramiz) Mujić (19), Fata (Huso) Bektić (67), Hasib (Adem) Omerović (34), Sejdalija (Alija) Alić (47), Rifet (Mustafa) Gabeljić (31) i Amir (Ibrahim) Mujčić (31).</p><p>Porodice žrtava teško se odlučuju da daju pristanak za ukop malog broja pronađenih kostiju, najčešće premještanih iz jedne u drugu masovnu grobnicu. Da to, ipak, učine i da njihovi najdraži dobiju svoj mezar apelirali su i iz Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa i Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida. Za donošenje ove teške odluke imaju još nekoliko dana.  </p><p>Husein Avdić ukopat će nekompletne posmrtne ostatke 19-godišnjeg sina Senajida. S njim, suprugom i kćerkom rastao se početkom rata, kada je s najstarijim sinom izbjegao za Hrvatsku. Pokušavao je da se vrati, ali nije uspio. Nakon pada Srebrenice, Huseinu se supruga javila iz okoline Banovića. S kćerkom je u kamionima prešla do slobodne teritorije.</p>

<p>- Bili su cijelu noć u Potočarima, a ujutro im dali kamione. Sestra i žena su mi pričale da stariji ljudi koji nisu mogli da se popnu na kamion, samo ih vrate nazad. Djecu od 12-13 godina skidaju s kamiona – kaže Husein.</p><h2>Samo lobanja</h2><p>Najmlađi sin je preko šume uspio izbjeći do slobodne teritorije, Senajid je pokušao, ali nije uspio.</p><p>- Ostao je s grupom iz Glogove. Morao sam ići u Tuzlu na identifikaciju. Kosti su nađene u selu Suljići, a to je nedaleko od našeg sela, nešto više od kilometra. Našli su je 2012. godine, nama kćerka nije smjela ni da kaže. Čekali smo sve do septembra prošle godine i odlučili smo. Ukopat ćemo samo lobanju, jer prije ćemo umrijeti nego što ostale kosti nađu. Odlučili smo tako, jer 30 godina je već prošlo – kaže Husein Avdić.</p><h2>Sve spremno za obilježavanje 30. godišnjice</h2><p>Prošle sedmice održan je posljednji sastanak Organizacionog odbora. Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici izjavio da je to bio posljednji sastanak te vrste uoči obilježavanja 30. godišnjice genocida u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija u Srebrenici. Dodao je da je zaključeno da je sve spremno za obilježavanje 11. jula.</p>

Porodice žrtava teško se odlučuju da daju pristanak za ukop malog broja pronađenih kostiju, najčešće premještanih iz jedne u drugu masovnu grobnicu

Pripreme za kolektivnu dženazu u Potočarima: Vječni smiraj pronaći će 7 žrtava genocida, Senajid i Hariz imali su samo 19 godina

<p>Uposlenici Univerziteta u Zenici nisu dobili posljednju plaću, jer Senat nije imenovao vršioca dužnosti rektora, čime je isplata plaća onemogućena do daljnjeg, upozorio je profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici Dženan Skelić. Pojašnjava da je dosadašnji rektor smijenjen, da je sud odbio odgodu izvršenja te odluke, te da odbijanjem imenovanja vršioca dužnosti Senat praktično ne priznanje odluke Suda, Upravnog odbora i Vlade ZDK.</p><p>- Plaća je trebala biti isplaćena jučer, ali nije jer je trenutni rektor Jusuf Duraković smijenjen od strane Upravnog odbora, ali tu smjenu Senat ne priznaje i nije htio da imenuje vršioca dužnosti u roku od tri dana, što je morao uraditi. Duraković je tražio odgodu izvršenja i drugostepeni sud je takav zahtjev odbio. Plaću ne možemo dobiti, jer on odluku ne može potpisati, a Senat neće da imenuje v.d. rektora, čime odbija sudske presude. Sad je pitanje hoćemo li poštovati zakon države u kojoj živimo. Sud presudio, meni se ne sviđa presuda, ali imam mehanizme, pravni lijek. Ne mogu reći da ne priznajem odluku suda. Pa nije on Josip Broz Tito, pa da priznaje samo sud svoje partije – kazao nam je profesor Skelić.  </p><p>Univerzitet u Zenici oglasio se saopćenjem za javnost u kojem Vladu ZDK optužuje da “nezakonito manipulira i ucjenjuje 300 zaposlenih na Univerzitetu u Zenici”. Ministarstvo finansija ZDK je Univerzitetu vratilo kompletnu dokumentaciju za isplatu plaća.</p><p>- Ovo je direktan napad na egzistenciju 300 uposlenika i njihovih porodica, a sve u pokušaju da se nezakonitim političkim pritiscima i nezakonitim sredstvima izvrši utjecaj na akademsku zajednicu zbog pitanja izbora rektora, odnosno pokušaja njegove nezakonite i fingirane smjene u cilju uspostave pune političke i nezakonite kontrole vlasti nad Univerzitetom u Zenici. Pitanje izbora i smjene rektora Univerziteta, koje je u isključivoj nadležnosti Senata kako je propisano državnim Zakonom o visokom obrazovanju BiH, Zakonom o javnoj ustanovi Univerzitet u Zenici i potvrđeno sa više odluka Ustavnog suda BiH, nikako ne može i ne smije biti razlog za obustavu plata zaposlenicima koji nemaju nikakve veze s tim procesom – navodi se u saopćenju.</p>

Ovo je direktan napad na egzistenciju 300 uposlenika i njihovih porodica, navodi se u saopćenju

Dženan Skelić za "Avaz": Odbijanjem Senata da imenuje v.d. rektora onemogućena isplata plaća uposlenicima Univerziteta u Zenici

<p>Pripadnici Teritorijalne vatrogasne jedinice Istočno Sarajevo od sinoć u 23 do jutros u 4 sata pokušavali su ugasiti požar na deponiji u Krupačkim stijenama, ali prema riječima komandira Teritorijalne vatrogasne jedinice Istočno Sarajevo Njegoša Vukadina, požar je nemoguće ugasiti vodom.</p><p>- Ko se imalo razumije u deponije, zna da se one ne mogu ugasiti vodom. Sad kada bismo angažovali sve helikoptere koji postoje u BIH, to se ne bi ugasilo za sedam dana. Vi kad prospete jednu cisternu od 10 kubika ništa niste učinili. To ode odozgo 25 centimetara i ta voda je već proključala i pretvorila se u vodenu paru. Jedini način je angažovanje građevinskih mašina koje na mjestima do kojih mogu prići trebaju rastresti taj otpad, onda mi to za njima pogasimo i tako redom. Gdje to nije moguće deponija se nasipa sa zemljom kako bi se spriječio dotok kiseonika, pa onda taj dio tinja dok se ne ugasi sam od sebe. U toku je prikupljanje tih mašina, nešto je već i angažovano i to je put da se ovaj požar stavi pod kontrolu – kazao je Vukadin za “Avaz”.</p>

Gori deponija na Krupačkim stijenama, dim se proširio do brojnih naselja 

<p>Sve procjene su nemoguće, ali Vukadin očekuje da se angažmanom mehanizacije deponija postepeno gasi, čime bi se trebalo smanjivati i prisustvo dima u zraku iznad Sarajeva.</p>

Sad kada bismo angažovali sve helikoptere koji postoje u BIH, to se ne bi ugasilo za sedam dana, kžae Vukadin 

Njegoš Vukadin za "Avaz": Deponije otpada ne mogu se ugasiti vodom, očekuje se angažman građevinskih mašina

<p>Svaki razgovor s majkom Kadom Hotić, srebreničkom heroinom koja decenijama vodi borbu za istinu, pravdu i pamćenje, ulijeva neopisiv osjećaj snage i ponosa onome ko sluša njene riječi. Čak i nama koji, pod teretom svih zabilježenih svjedočanstava o genocidu u Srebrenici, svih sjećanja na golgotu Podrinja, ponekad ostanemo bez snage.</p><p>Ova hrabra žena, koja s toliko dostojanstva i ponosa nosi breme teških uspomena, svojih i ostalih majki Srebrenice, 30. godišnjicu genocida u Srebrenici dočekuje s posebnim emocijama, u danu tuge ipak će biti ispunjena i ponosom zbog svih postignutih pobjeda u proteklim decenijama, od traženja kostiju svojih najdražih, uspostavljanja Memorijalnog centra u kojem pronalaze svoj vječni smiraj, do usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a i uspostavljanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid.</p><p>Kadi Hotić, danas potpredsjednici Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, u genocidu su ubijeni sin, muž, braća, 56 članova uže i šire familije. U svom životu ona više ne osjeća ljepotu ili radost, ali surovu istinu čvrsto je zagrlila i odlučila da nikada neće dopustiti da je zovu žrtvom.</p><p>- Ja sam borac! Ja ne želim zaboraviti, već hoću da sam svjesna činjenica i da se nosim s tim, a da ne dozvolim da me unište. Moj narod nema sramotu. Moj narod nije dobio pečat zločinca, nije osuđen na doživotnu kaznu zbog genocida. Moj narod je častan i moj narod i moji potomci trebaju biti ponosni – kaže majka Kada.</p>

Kadi Hotić u genocidu su ubijeni sin, muž, braća, 56 članova uže i šire familije

Kada Hotić: Majka borac

<p>Okončane su pripreme za obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici i Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici. 11. jula u Memorijalnom centru u Potočarima će biti klanjana kolektivna dženaza za ukupno sedam žrtava genocida, među kojima su i dvojica 19-godišnjaka.</p><p>Svoj vječni smiraj u Dolini bijelih nišana pronaći će: Senajid (Husein) Avdić (19), Hariz (Ramiz) Mujić (19), Fata (Huso) Bektić (67), Hasib (Adem) Omerović (34), Sejdalija (Alija) Alić (47), Rifet (Mustafa) Gabeljić (31) i Amir (Ibrahim) Mujčić (31).</p><p>Porodice žrtava teško se odlučuju da daju pristanak za ukop malog broja pronađenih kostiju, najčešće premještanih iz jedne u drugu masovnu grobnicu. Da to, ipak, učine i da njihovi najdraži dobiju svoj mezar apelirali su i iz Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa i Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida. Za donošenje ove teške odluke imaju još nekoliko dana.</p>

11. jula u Potočarima bit će ukopano sedam žrtava genocida: Među ubijenima i dvojica 19-godišnjaka

<p>BiH je već danima izložena djelovanju toplotnog vala, a nakon kratkotrajnog pada temperature očekuje nas još jedna vrela sedmica s temperaturama i iznad 40 stepeni. Posljedica je to toplotne kupole, meteorološkog fenomena koji veliku masu vrućeg zraka zarobljava iznad našeg prostora, što uzrokuje ekstremno visoke temperature.</p><h2>Opušak cigarete</h2><p>Grude, Ljubuški i Trebinje, gradovi su koji su proteklih dana vodili bitku s požarima, a nastavak vrućeg perioda i rast temperatura povećava rizik od ove opasnosti.</p><p>- Ljudski nemar je najveći uzročnik požara. To vidimo i po iskustvima Hrvatske. Često je to opušak cigarete. U ovakvim danima, to se u Hercegovini često dešavalo, komad stakla u kontaktu sa suncem izazove požar u prirodi – kaže Nijaz Imamović, predsjednik Vatrogasnog društva Ilidža.</p><p>Ne treba zanemariti ni namjerno izazivanje požara, a vatrogasci su svjedočili i takvim slučajevima. Imamović kaže da zakoni postoje, ali se ne primjenjuju, pa sankcije izostaju.</p><h2>Ljudski faktor</h2><p>- Prošle godine smo imali veliki požar u Nacionalnom parku Sutjeska, jedan od najvećih i najtežih u čijem gašenju je učestvovalo i VD Ilidža. Pričalo se dok je trajalo, nikad više niko nije progovorio o uzroku, a bio sam na terenu i siguran sam da ga je izazvao ljudski faktor. Mislim da svi moramo biti oprezniji, jer vidjeli smo da, kada vatra dođe do objekata, onda je veoma teško, onda je borba za spašavanje života. Posebno u ovakvim vremenskim uslovima, gdje zemlja gori, da ne govorimo o travi i šumi, kada se požar brzo širi – ističe Imamović.</p><p>Ljudski nemar je najveći uzročnik požara. To vidimo i po iskustvima Hrvatske. Često je to opušak cigarete.</p>

Prošle godine smo imali veliki požar u Nacionalnom parku Sutjeska, jedan od najvećih i najtežih u čijem gašenju je učestvovalo i VD Ilidža, kaže 

Imamović: Komad stakla  izazove katastrofu

Temperature ove sedmice oko 40 stepeni, vatrogasci pozivaju na oprez: BiH prijeti meteorološki fenomen "toplotna kupola"

<p>Okončani su radovi i izdata potrebna odobrenja za dio novoizgrađenog kompleksa pritvorske jedinice Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo na Igmanu. Za prijem prvih pritvorenika spreman je objekt B, dok je upravna zgrada već useljena. Svečano otvaranje najavljeno je za 3. juli.</p><h2>Upotrebna dozvola</h2><p>- Dobili smo upotrebnu dozvolu i uprava je preseljena u kompleks, a dobili smo upotrebnu dozvolu za objekat B, koji je finansirala Vlada FBiH. Radi se o objektu kapaciteta 55 pritvorenih osoba. Njihov prijem će zavisiti od odluka sudova - ako se donese odluka o premještaju već pritvorenih osoba, oni će biti smješteni ovdje, ali najvjerovatnije će popunjavanje ići na način da, kako kome bude izrečena takva mjera, ovdje bude upućen – kazao nam je direktor KPZ-a Sarajevo Munib Isaković.</p>

<h2>Isporuka kreveta</h2><p>Podsjetimo, izgradnja nove pritvorske jedinice na Igmanu počela je u septembru 2021. godine. U izgradnju i opremanje kompleksa do sada je uloženo gotovo 19 miliona KM, od čega je Delegacija EU u BiH osigurala 9 miliona.&nbsp;</p><p>Isaković tokom godine očekuje i otvaranje objekta C, koji će primiti 150 pritvorenika.</p>

<p>- Podnijeli smo zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole i trebamo provesti još tri postupka javnih nabavki, vezana za nabavku opreme za kuhinju. Zaključili smo ugovor o isporuci kreveta i moramo još jedan za nabavku TV uređaja u svakoj jedinici – ističe Isaković.</p>

<h2>Posebna pažnja</h2><p>- Svi radovi su izvedeni u skladu sa važećim zakonima, tehničkim propisima i standardima EU, koji se primjenjuju na objekte zatvorskog tipa. Posebna pažnja posvećena je sigurnosti, energetskoj efikasnosti i funkcionalnosti prostora – dodaje direktor Isaković.</p>

Podnijeli smo zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole i trebamo provesti još tri postupka javnih nabavki, kaže Munib Isaković, direktor

Do sada uloženo blizu 19 miliona KM: Zatvor na Igmanu spreman za prve "stanare"

<p>U Skoplju danas počinje dvodnevni samit predstavnika EU i zemalja zapadnog Balkana - Sjeverne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije i Crne Gore. Susret je posvećen Planu rasta, a svoj dolazak je najavila i evropska komesarka za susjedstvo i proširenje Marta Kos.</p><p>Kao jedina zemlja koja to do sada nije uradila, BiH na ovom samitu očekuje važan odgovor na pitanje hoće li se priključiti ostalim državama i dobiti prva sredstva iz Plana rasta – finansijski instrument vrijedan 6 milijardi eura, namijenjen intenziviranju reformi, ubrzanju ekonomskog rasta te bržoj integraciji država zapadnog Balkana u EU. Za BiH je predviđeno ukupno blizu milijardu eura, od čega bi u prvoj tranši naša zemlja trebala dobiti 70 miliona eura.</p><h2>Niži nivoi</h2><p>Vijeće ministara BiH je u petak, na telefonskoj sjednici, usvojilo nacrt Reformske agende. Iako će ona ići na dodatna usaglašavanja s nižim nivoima vlasti, prvi signali iz Brisela su pozitivni. Očekuje se i zvanična potvrda da je BiH na ovaj način napravila pozitivan iskorak, ali istovremeno i izbjegla sankcije koje su bile u pripremi, a kojima bi se iznos sredstava za BiH bespovratno umanjio.</p>

<p>- Uzimajući u obzir reakciju komesarke Kos i šefa Delegacije EU u BiH, ono što je usvojeno na Vijeću ministara BiH očigledno se vidi kao pozitivan korak. Javnost u BiH ne zna kako taj nacrt Reformske agende izgleda, niti šta je tačno usvojeno, tako da imamo dvije opcije – da vjerujemo EU i kažemo ok, oni možda znaju nešto više i to ide u pravom pravcu, da BiH konačno iskoristi ono što joj se nudi. Ili da pratimo ono što je do sada bio slučaj, a to je da sve dok se zaista ne finalizira sve što je potrebno ne treba imati previše nade da je stvar završena – kazao je za „Avaz“ Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina.</p><h2>Proširene delegacije</h2><p>Komesarka za proširenje Marta Kos danas će se najprije sastati s premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim, a zatim održati i sastanak s proširenim delegacijama zemalja regiona.</p>

<p>- Već smo dobili pozitivne signale da je to dobro, da smo napravili iskorak i ja se nadam da će oni koji odlučuju o tome, i povjerenica za susjedstvo i proširenje, na svaki način pozitivno ocijeniti ove korake. Da će BiH biti tamo gdje joj je mjesto, u ovom projektu sa svim drugim zemljama – kazala je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto prije polaska u Skoplje.</p><h2>Blokade na EU putu</h2><p>U iščekivanju vijesti iz Skoplja, zastoj i blokade na evropskom putu, neusvajanje Zakona o Sudu BiH, Zakona o VSTV-u i imenovanje glavnog pregovarača, privremeno će „pod tepih“. Kao i neizvjesnost u vezi s usaglašavanjem teksta Reformske agende, kroz glomazan i kompliciran mehanizam koordinacije u BiH. Jedina, ali bitna novina je da će, za razliku od ranije, konačan stav o finalnom tekstu dati Vijeće ministara, te da barem kantoni neće biti u mogućnosti da blokiraju njegovo usvajanje.</p>

Uzimajući u obzir reakciju komesarke Kos i šefa Delegacije EU u BiH, ono što je usvojeno na Vijeću ministara BiH očigledno se vidi kao pozitivan korak

U Skoplju počinje dvodnevni samit EU – zapadni Balkan: BiH očekuje "ulaznicu" za Plan rasta

<p>Tridesetu godišnjicu genocida u Srebrenici s posebnim emocijama dočekuju majke Srebrenice, heroine koje su se u proteklim decenijama izborile da zločinci dobiju zaslužene kazne, njihovi najdraži Memorijalni centar, a Srebrenica i BiH Međunarodni dan sjećanja na genocid, koji će vječno da podsjeća i opominje.</p><h2>Putokaz ljudima</h2><p>Potpredsjednica Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ Kada Hotić, Srebreničanka kojoj su u genocidu ubijeni sin, muž, braća i 56 članova uže i šire familije, kaže da je zahvaljujući majkama istina doprla do svih dijelova Planete.</p><p>- Ova godina je puno značajna, jer je i svijet prihvatio da obilježava godišnjicu. Skoro svaki dan se obilježava u nekoj zemlji. Ovo je kao nekakav vrhunac onoga za što smo se borili. Najodgovorniji su pred licem pravde dobili zaslužene kazne, mada ih ima još mnogo koji bi trebali da odgovaraju. Rezolucija o genocidu u Srebrenici UN-a isto je naša borba. Da se pamti, da se ne zaboravi i da bude putokaz svim normalnim ljudima šta ne treba činiti, šta je ljudski, a šta je neljudski – kaže Hotić za „Avaz“.</p><p>Najavljeno je da će 11. jula u potočarsku dolinu bijelih nišana biti spušteni tabuti s nekompletnim ostacima 5 žrtava, ali bi taj broj u narednim danima trebao biti veći. Porodice ubijenih imaju dilemu da li da daju saglasnost za ukop nekoliko pronađenih koščica.</p><p>- Ja sam još 2013. godine ukopala mog sina sa dvije kosti od jedne noge. I bilo je nešto prstiju u jednoj čarapi. Prihvatila sam da ima mezar, da imam gdje otići da proučim Fatihu. Zemlja je progutala ostale, negdje su kosti skrivene, a ako se uspiju pronaći bit će dodate u njegov mezar. Mi majke smo u godinama, mnoge su već otišle u zemlju, a nisu uspjele ukopati ni tu jednu kost. Neka se niko ne ustručava da prihvati jednu ili dvije kosti. Mi smo na tu temu imali jednu konferenciju, gdje smo pozvali sve vjerske predstavnike da nam kažu šta se može ukopati i kome se može klanjati dženaza. I jedna kost ako se identifikuje, može se klanjati dženaza – ističe Kada Hotić.</p><h2>Nema mezara</h2><p>Brojne žrtve genocida možda nikada i ne budu pronađene, ali majke Srebrenice najavljuju da će i one dobiti svoje nišane.</p><p>- Mi smo se izborile da se urade nišani i za sve one za koje je utvrđeno da su nestali padom Srebrenice. Oni će na kraju, u jednom dijelu, imati nišan bez mezara. On je bio, postojao je, ima da mu se sačuva ime. Ja sam rođena kao ratno siroče 1945. Moj otac je poginuo negdje u Krapini. Nema mezara, nemam traga od njega, a ja postojim. To je tako neljudski. Znamo da je mnoge odnijela Drina, da se mnogi neće identifikovati jer je DNK uništen, ali gdje god se utvrdi da je postojao čovjek u matičnoj knjizi rođenih, imat će svoj biljeg nakon smrti – kaže Hotić.</p><h2>Surova istina</h2><p>Istina je surova, ali moramo je prihvatiti, zaključuje majka Kada. Njen život, kaže, nema sadržaj ljepote, na trenutak je osjeti, pa joj bude teško, jer nema njenih najbližih da se i oni raduju tome.</p><p>- Nikada nisam prihvatila da me zovu žrtvom, ja sam borac. Često puta su s nama psiholozi razgovarali, kao da nam pomognu. Kažem ja, ja imam bolji metod. Ja ne želim ovo zaboraviti, ne želim biti luda, nesvjesna, već hoću da sam svjesna činjenica i da se nosim s tim, da ne dozvolim da me unište. Moj narod nema sramotu. Moj narod nije dobio pečat zločinca, nije osuđen na doživotnu kaznu zbog genocida. Moj narod je častan, i moj narod i moji potomci, imam od kćerke troje unučadi, od brata tri sina koji su se kasnije rodili, trebaju biti ponosni. Samo tražim da se ponašamo ljudski, da imamo poštovanje prema njima, a od dragog Allaha tražimo da budu šehidi, da im bude bolje na onom svijetu nego na ovom – kaže potpredsjednica Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ Kada Hotić.</p>

Mi majke smo u godinama, mnoge su već otišle u zemlju, a nisu uspjele ukopati ni tu jednu kost 

Srebrenička heroina Kada Hotić za "Avaz": Nikada nisam prihvatila da me zovu žrtvom, ja sam borac

<p>Upravni odbor Federalne televizije imenovao je Bakira Hadžiomerovića za generalnog direktora ove medijske kuće. Hadžiomerović je bio najbolje rangirani kandidat i dobio je jednoglasnu podršku.</p><p>Za odluku je saznao iz medija i očekuje da bude službeno obaviješten o tome, a plan koji namjerava realizirati prezentirao je ranije članovima UO FTV-a i bit će spreman detaljnije govoriti kad stekne bolji uvid u stanje unutar same Federalne televizije.</p><p>- Plan smo pravili na osnovu šturih informacija, ne samo ja već jedan tim ljudi koji će zajedno sa mnom pokušati da tu televiziju vrati na pravi put. Tako da mislim da je još uvijek rano govoriti detaljnije, pogotovo što sam i ja za ovu informaciju saznao iz medija. U svakom slučaju, Federalna televizija treba da bude ono što je nekad bila – medijski lider, predvodnik pozitivnih medijskih procesa, da bude firma koja će razvijati jak informativni program, ali i sve druge produkcije, dokumentarni i igrani program, da ne govorimo o obrazovnom i dječijjem programu – kazao je Hadžiomerović za “Avaz”.</p><p>Dodaje da ima tim saradnika, jer mu nije cilj zauzeti direktorsku poziciju, već napraviti ozbiljne promjene koje su u FTV-u neophodne. U komentarima na prvu vijest njegov izbor javnost povezuje s izjavom premijera FBiH Nermina Nikšića koji je u aprilu izjavio da bi volio da na čelu FTV-a bude Hadžiomerović.</p><p>- Nemam poseban komentar, kao što nisam imao ni onda kada je premijer Nikšić dao tu izjavu. Ovdje je bilo važno da je konkurs bio otvoren, da je bilo više kandidata, Upravni odbor je taj koji donosi odluku. Svi smo obavili intervjue i na osnovu intervjua, plana i ostalih stvari ljudi su donijeli procjenu. Više se ne bih osvrtao na to, jer uvijek će biti komentara ovakvih i onakvih. Siguran sam da će se u vrlo kratkom roku vidjeti kako FTV treba da izgleda. Tu najmanje mislim na informativni program, jer svi se tim bave. Ova firma mora da ispuni svoje uvjete iz licence Regulatorne agencije za komunikacije, a to je da ima ujednačen razvoj svih programa – dodaje Hadžiomerović.</p><p>Najavljuje i razgovore s kolegama u BHRT-u, s kojom je FTV usko povezana, te traženje rješenja za finansijsku situaciju u državnom javnom servisu.</p><p>- Mene stanje na BHRT-u, finansijsko prije svega, izuzetno brine. Mislim da to može biti ozbiljan problem, ali nadam se da ćemo u narednom periodu pokušati naći neki modus u korist i jedne, i druge firme. Da krenemo u neko bolje vrijeme – kaže Bakir Hadžiomerović.</p>

Ovdje je bilo važno da je konkurs bio otvoren, da je bilo više kandidata, Upravni odbor je taj koji donosi odluku, kaže Hadžiomerović 

Bakir Hadžiomerović za "Avaz": Moj tim i ja ćemo pokušati vratiti FTV na pravi put

<p>Bez obzira na to koliko trajao, svaki rat trajno obilježi živote građana koji mu svjedoče i opasnost, neizvjesnost i strah osjete na vlastitoj koži. Hiljadama kilometara daleko od domovine, građani BiH koji žive i rade u Iranu prošli su još jedno takvo iskustvo. Tuzlak Adil Hadžimehmedović jedan je od njih. Nakon što je 26 godina proveo u ovoj zemlji, Adil je iz Teherana uspio najprije evakuirati suprugu i dvoje djece, a potom je i sam, s još nekoliko Bosanaca, uspio napustiti Iran.</p><p>U ispovijesti za „Avaz“ je kazao kako u početku straha nije ni bilo, ali nakon što su počele stizati vijesti o stradalim civilima, pogođenim bolnicama, pa i zgradi Iranske radiotelevizije u kojoj je radio, sve se promijenilo. Do granice s Turskom najprije je prebacio porodicu, a u povratku u Teheran dobio je obavijest da je i sam na spisku za evakuaciju, pa je iz Irana praktično krenuo drugi put. Nakon četiri i po dana putovanja planinskim predjelima Irana i Turske, stigao je do aerodroma s kojeg je bilo moguće poletjeti prema Istanbulu, a odatle ka Sarajevu. Sada je kući, gdje još sabire utiske iz drugog rata kojeg je preživio u svom životu i s putovanja koje mu se, kako kaže, duboko urezalo u sjećanje.</p>

Iz Teherana uspio najprije evakuirati suprugu i dvoje djece, a potom je i sam, s još nekoliko Bosanaca, uspio napustiti Iran

Adil Hadžimehmedović: Borba za porodicu

<p>Dok se poljoprivrednici u BiH bore s cijenama proizvodnje, vremenskim nepogodama i neravnopravnošću u odnosu na konkrenciju iz drugih zemalja, bh. vlasti kao da čine sve da vlastitim neradom i političkim inaćenjima njihovu agoniju produže, domaću proizvodnju ugase, pa da se i dalje čudimo koliko smo stotine miliona maraka godišnje dali za uvoz mesa, krompira, luka, graha, žita, svega što se može proizvesti ovdje.</p><p>Samo na primjeru Agencije za plaćanja u poljoprivredi evidentna je sva pogubnost iracionalnih politika koje bi, bez obzira na posljedice, državi oduzeli i ono malo nadležnosti, a uskratili joj sve što može i ličiti na neke dodatne. Naime, zbog činjenice da BiH nema funkcionalnu Agenciju, BiH je uskraćena za mogućnost korištenja sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD). Ova sredstva bez problema koristi pet zemalja okruženja, a jedini mi ne.</p><p>U okviru ovog instrumenta u periodu od 2021. do 2027. godine državama koje su u procesu pristupanja EU na raspolaganju je blizu milijardu eura. S obzirom na to da je naša zemlja već propustila dva ciklusa ovog projekta, jasno je da su zbog borbe za nadležnosti domaći vlastodršci bh. poljoprivredni sektor oštetili za stotine miliona eura. Zapelo je kod zahtjeva iz Brisela da se, kao i u svim normalnim zemljama kandidatima za članstvo u EU, ustanovi jedna Agencija za plaćanja u privredi. Vlasti iz RS insistiraju da imamo tri, pa nerazumnom politikom nanose štetu i poljoprivrednim proizvođačima iz ovog entiteta.</p><p>Osim toga, iz EU uporno pozivaju da uradimo popis poljoprivrede, kako bismo znali s čime raspolažemo i pametnije planirali razvoj ovog sektora. Posljednji popis urađen je 1960. godine, ali se bh. vlastima puno ne žuri. Iz EU također podsjećaju da je oko trećine ukupnog budžeta EU usmjereno na podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, a 386,6 milijardi eura izdvojeno za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU za period 2021. do 2027. Kada i ako ikada postanemo država članica, BiH će imati mogućnost korištenja značajnog dijela sredstava iz ovog fonda.</p>

Stručnjak za klimatske promjene Martin Tais za "Avaz": Doživljavamo posljedice klimatskih promjena

Uloga medija u procesu EU integracija: Mediji kao odraz društva u kojem živimo, može li Brisel učiniti više

Direktor Željeznica FBiH Mirza Hadžibegić za "Avaz": Radimo na uspostavi linije Sarajevo – Zagreb

Uloga medija u procesu EU integracija: Doprinose li mediji boljem razumijevanju ili rastu euroskepticizma?!

Pripreme za kolektivnu dženazu u Potočarima: Vječni smiraj pronaći će 7 žrtava genocida, Senajid i Hariz imali su samo 19 godina

Dženan Skelić za "Avaz": Odbijanjem Senata da imenuje v.d. rektora onemogućena isplata plaća uposlenicima Univerziteta u Zenici

Njegoš Vukadin za "Avaz": Deponije otpada ne mogu se ugasiti vodom, očekuje se angažman građevinskih mašina

Kada Hotić: Majka borac

11. jula u Potočarima bit će ukopano sedam žrtava genocida: Među ubijenima i dvojica 19-godišnjaka

Temperature ove sedmice oko 40 stepeni, vatrogasci pozivaju na oprez: BiH prijeti meteorološki fenomen "toplotna kupola"

Do sada uloženo blizu 19 miliona KM: Zatvor na Igmanu spreman za prve "stanare"

U Skoplju počinje dvodnevni samit EU – zapadni Balkan: BiH očekuje "ulaznicu" za Plan rasta

Srebrenička heroina Kada Hotić za "Avaz": Nikada nisam prihvatila da me zovu žrtvom, ja sam borac

Bakir Hadžiomerović za "Avaz": Moj tim i ja ćemo pokušati vratiti FTV na pravi put

Adil Hadžimehmedović: Borba za porodicu

Pogubne politike

Stručnjak za klimatske promjene Martin Tais za "Avaz": Doživljavamo posljedice klimatskih promjena

Uloga medija u procesu EU integracija: Mediji kao odraz društva u kojem živimo, može li Brisel učiniti više

Direktor Željeznica FBiH Mirza Hadžibegić za "Avaz": Radimo na uspostavi linije Sarajevo – Zagreb

Uloga medija u procesu EU integracija: Doprinose li mediji boljem razumijevanju ili rastu euroskepticizma?!

Pripreme za kolektivnu dženazu u Potočarima: Vječni smiraj pronaći će 7 žrtava genocida, Senajid i Hariz imali su samo 19 godina

Dženan Skelić za "Avaz": Odbijanjem Senata da imenuje v.d. rektora onemogućena isplata plaća uposlenicima Univerziteta u Zenici

Njegoš Vukadin za "Avaz": Deponije otpada ne mogu se ugasiti vodom, očekuje se angažman građevinskih mašina

Kada Hotić: Majka borac

11. jula u Potočarima bit će ukopano sedam žrtava genocida: Među ubijenima i dvojica 19-godišnjaka

Temperature ove sedmice oko 40 stepeni, vatrogasci pozivaju na oprez: BiH prijeti meteorološki fenomen "toplotna kupola"

Do sada uloženo blizu 19 miliona KM: Zatvor na Igmanu spreman za prve "stanare"

U Skoplju počinje dvodnevni samit EU – zapadni Balkan: BiH očekuje "ulaznicu" za Plan rasta

Srebrenička heroina Kada Hotić za "Avaz": Nikada nisam prihvatila da me zovu žrtvom, ja sam borac

Bakir Hadžiomerović za "Avaz": Moj tim i ja ćemo pokušati vratiti FTV na pravi put

Adil Hadžimehmedović: Borba za porodicu

Pogubne politike